MARŠAL PIČ

Predsjedavajući vojnog komiteta NATO, maršal Stjuart Pič, kazao je da se Alijansa direktno suočava sa nastojanjima ruskih hibridnih napada, zbog čega su, kako je kazao, odlučili da u Crnu Goru upute tim za borbu protiv hibridnih prijetnji.

On je na sjednici Vojnog komiteta NATO, koja je juče završena u Briselu, kazao da je Alijansa, želeći da se suprotstavi ovakvim ruskim akcijama, angažovala prvi NATO kontrahibridni tim u Crnoj Gori, piše Pobjeda.

“Prvi NATO kontrahibridni tim za podršku raspoređen je u našu zemlju saveznicu Crnu Goru, sa ciljem da pomogne u jačanju sposobnosti zemlje i odvraćanju hibridnih izazova”, rekao je Pič.

On je kazao da troškovi za odbranu nastavljaju da se povećavaju.

“Podaci NATO-a pokazuju porast od 4,6 odsto u 2019. godini. To je peta godina zaredom takvog rasta. Do kraja ove godine saveznici će uložiti više od 130 milijardi dolara”, rekao je Pič, dodajući da očekuju da će do 2024. godine taj iznos biti 400 milijardi dolara.

Američki general Mark Mili, najviši vojni oficir u zemlji i glavni vojni savjetnik predsjednika, ministra odbrane i Savjeta za nacionalnu bezbjednost SAD ocijenio je na istoj sjednici da je „već duže vrijeme očigledno da Rusija želi da podijeli NATO i učini ga slabijim, ako ne i uništi“.

“To bi im išlo u korist. Na štetu je Evrope i Sjedinjenih Država ako bi se NATO samo srušio i raspao”, rekao je Mili.

Iz crnogorskog Ministarstva odbrane nedavno su kazali da je u Crnoj Gori, od 21. do 27. novembra prošle godine, boravio prvi NATO kontrahibridni tim za podršku, a predstojeći parlamentarni izbori, bili su, kažu, glavni razlozi za angažovanje NATO tima.

“Cilj posjete bio je jačanje kapaciteta u odvraćanju i adekvatnom odgovoru na hibridne izazove. Ova posjeta bila je prvi angažman takvog tima u jednoj od saveznica, te kao takva predstavlja značajno iskustvo kako za Crnu Goru, tako i samu Alijansu. Kada su u pitanju hibridne aktivnosti, Crna Gora želi da osnaži sposobnosti u oblastima koje se tiču otpornosti, kriznog menadžmenta, kritičke infrastrukture, strateške komunikacije i analize. Fokus posjete NATO tima, pored uspostavljanja saradnje sa međuvladinom komisijom, bio je i na jačanju legislativnog okvira u ovoj oblasti, te njegovoj implementaciji”, kazao je Pobjedi Ivica Ivanović, generalni direktor za politiku odbrane.

LAJČAK OCIJENIO

Naredni mjeseci biće ključni za odnose Evropske unije (EU) i zemalja Zapadnog Balkana, rekao je ministar spoljnih poslova Slovačke Miroslav Lajčak i upozorio na rizike sa kojima bi Unija mogla da se suoči ako ne pošalje jasan signal tom regionu.

 

“Neophodno je pronaći novi konsenzus o otvaranju pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, poboljšati politiku proširenja i pripremiti majski samit EU i Zapadnog Balkana”, rekao je Lajčak na konferencijo o strateškim izazovima EU na Zapadnom Balkanu 2020. godine u Berlinu.

On je naglasio da je najvažnije da se shvati da je proširenje pozitivna agenda napominjući da odnedavno ima utisak da se proširenje tretira kao problem.

Lajčak je rekao da EU mora da demonstrira svoj uticaj u regionu Zapadnog Balkana, prenosi TASR.

“Često se oslanjamo na strategije komunikacije, ali izgleda da zaboravljamo da ljudi u regionu Zapadnog Balkana čitaju nijanse signala koje šaljemo”, zaključio je on.

OD PONEDJELJKA

Fond za zdravsteno osiguranje (FZO) od ponedjeljka uvodi šesti elektronski servis za osiguranike. Riječ je o servisu eNaručivanje, koji će pacijentima omogućiti elektronsko naručivanje terapije za hronična oboljenja, naručivanje doznaka i potvrda, bez posjete izabranom doktoru, pišu Dnevne novine.

 

Na nivou svih domova zdravlja u Crnoj Gori osiguranicima Fonda za zdravstveno osiguranje na portalu eZdravlje i mobilnoj aplikaciji biće dostupan novi elektronski servis eNaručivanje, najavio je za Dnevne novine direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić.

Novi elektronski servis eNaručivanje, kako je objasnio, osiguranicima će omogućiti onlajn naručivanje elektronskih recepata, odnosno terapije za hronične bolesnike, izvještaja za obračun naknade zarade, odnosno doznaka za vrijeme privremene spriječenosti za rad, tj. bolovanja, isključivo za bolovanja koja odobravaju ljekarske komisije Fonda, kao i potvrda koje izdaju izabrani doktori.

Trenutno, pojasnio je Čirgić, dvije vrste potvrda koje izdaje izabrani doktor za djecu, a koje se mogu naručiti preko servisa eNaručivanje su Opravdanje izostanka iz vrtića i Dokazivanje sposobnosti za nastavu fizičkog vaspitanja.

“Servis se uvodi prije svega u korist i za potrebe osiguranika, ali i da rastereti rad izabranih doktora. Prednosti servisa eNaručivanje odnose se prvenstveno na pružanje zdravstvene usluge bez posjete izabranom doktoru. Dakle, za one usluge za koje nije potrebno posjetiti ljekara, osiguranik pacijent može ih realizovati putem ovog elektronskog servisa”, istakao je Čirgić.

Sa druge strane, velika prednost ogleda se u oslobađanju termina izabranih doktora u korist onih pacijenata i usluga za koje je, kako je naglasio, potrebna stručno medicinska obrada i tretman.

“Dakle, novim servisom dobijamo benefit i za medicinski kadar kroz smanjenje broja posjeta kod izabranog doktora, kao i smanjenje administracije u programskom dijelu kod rada sestara. Bitno je istaći da će u svakom trenutku i u svakoj situaciji ljekar biti u mogućnosti da procijeni opravdanost zahtjeva i u skladu sa tim odabere način realizacije naručene usluge ili u protivnom da jednim klikom ipak pozove pacijenta na pregled”, kazao je Čirgić.

Povratnu informaciju o načinu obrade zahtjeva pacijent će, kako je rekao, dobiti putem SMS poruke, koja se osiguranicima distribuira automatski direktno iz Integralnog informacionog sistema zdravstva, u zavisnosti od konačne procjene i odluke ljekara.

“Prilikom prijave na novi servis osiguranik prije svega vrši izbor usluge koju želi naručiti ovim putem: terapija/doznake/potvrde, nakon čega slijedi par koraka do kompletiranja zahtjeva. To bi značilo da pacijent prilikom naručivanja terapije, u prvom koraku vrši izbor dijagnoze za koju treba terapiju, zatim izborom prvog slobodnog termina zakazuje pružanje ove onlajn usluge. Do kraja dana u kojem je termin zakazan, pacijent dobija povratnu informaciju putem SMS-a: ‘Naručena terapija je propisana na elektronskom receptu, koji možete realizovati u apotekama. Uvid u propisane recepte možete izvršiti na servisu eRecept;’ ili ‘Naručena terapija nije propisana. Potrebno je posjetiti vašeg izabranog ljekara’. Ovo u zavisnosti od odluke i procjene ljekara”, objasnio je Čirgić.

Kod naručivanja doznaka i potvrda, dodaje, pristup je sličan, s tim što pacijent do kraja dana dobija povratnu informaciju u formi: “Naručena doznaka/potvrda je kreirana. Možete je preuzeti kod sestre na pultu/ šalteru doma zdravlja” ili “Naručena doznaka/potvrda nije kreirana. Potrebno je posjetiti vašeg izabranog ljekara”, opet na osnovu procjene ljekara da li je predmetnu uslugu moguće pružiti bez kontakta sa pacijentom.

“U ovom slučaju, kod doznaka i potvrda pacijent ipak mora posjetiti dom zdravlja, ali bez čekanja slobodnog termina i zakazivanja posjete kod izabranog doktora. Preuzimanje ovih dokumenata vrši se na pultu, kod sestre u bilo kojem terminu. Razlog ličnog ili fizičkog preuzimanja je obaveza prilaganja originalne verzije dokumenta koju zahtijeva poslodavac kod doznaka ili obrazovna ustanova u slučaju potvrde”, pojasnio je Čirgić.

Takođe, kako je rekao, servis omogućava i otkazivanje naručene usluge, jednostavnim izborom opcije na glavnom meniju.

“S obzirom da je bilo pitanja vezano za novi servis da li je moguće naručivati terapiju/doznake/potvrde telefonskim pozivom naglašavamo da je servis eNaručivanje moguće isključivo koristiti putem portala eZdravlje i da predstavlja dodatnu opciju kojom se obezbjeđuje dostupnija i brža zdravstvena zaštita, kao i da ne isključuje dosadašnje načine obezbjeđivanja potrebne terapije/doznake/potvrde”, zaključio je Čirgić.

RADULOVIĆ

Poruka srpskog predsjednika da crnogorska vlast ne može pregovarati sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom o temeljnom ugovoru, nego sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) je, najblaže rečeno, prekoračenje ovlašćenja i gruba intervencija u unutrašnje stvari druge države, jer nije njegovo da u Crnoj Gori određuje dijaloške strane u nekom političkom sporu, smatra predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović.

Radulović, govoreći o kampanji beogradskih medija, kaže da je maliciozna propaganda prema Crnoj Gori konstanta vladajućeg Beograda, bez obzira ko se nalazio na vlasti.

Bar u to smo se, smatra Radulović, uvjerili nebrojeno puta.

“Ni u čemu se ne razlikuje mahnitanje tabloida pod Vučićem, od onoga što su mediji činili za vrijeme Tadića, Koštunice ili Miloševića nakon 1997. godine. Ili onoga što su visoki činovi SPC izjavljivali o Crnoj Gori i Crnogorcima. Što je sasvim razumljivo, jer ta politička svijest nas je uvijek doživljavala samo kao plijen koji je uspio da izmakne i nikako drugačije. A sve fraze o vječnoj ljubavi ‘dva oka u glavi’ su prazna medijska priča koja u oblandu uvija vrijeme u kojemu Crna Gora ne pokazuje ni zrnce političkog subjektiviteta. Međutim, tome se moramo suprotstavljati političkom pameću i oprezom, nikako drugačije. Sve drugo bi bilo tek nasijedanje na gadosti koje nam serviraju. Dakle sportski, i bez ishitrenih poteza”, rekao je Radulović u intervjuu Dnevnim novinama.

Komentarišući ocjenu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da crnogorska vlast ne može pregovarati sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom, već sa SPC, Radulović kaže da je to “najblaže rečeno prekoračenje ovlašćenja, i gruba intervencija u unutrašnje stvari druge države”.

“Nije njegovo da u Crnoj Gori određuje dijaloške strane u nekom političkom sporu. Čak i kada bi htio ponuditi dobre usluge posredovanja, politička pamet bi mu nalagala da to učini neuporedivo pažljivije. Ne vjerujem u raskole i svađe unutar SPC. Visoki vjerski činovi su u prvom redu političari i poslovni ljudi, a crkva je firma koja ostvaruje znatan društveni uticaj i neoporezovan profit u ogromnim količinama, i shodno tome ih treba razumijevati. Time ne kažem da u nekoj manastirskoj keliji ne postoji monah kome je zaista stalo do Jevanđelja, ali da se on ne nalazi na samom vrhu organizacije, to je sasvim izvjesno”, rekao je Radulović.

Smatra da je “formiranje Eparhijskog savjeta u Crnoj Gori takođe doprinijelo Vučićevoj zabrinutosti kako će se događaji dalje odvijati, jer to tijelo ne postoji definisano Ustavom SPC, pa se plaši ‘da ovčica koja ne zanese'”.

“Kada bih htio biti ciničan do kraja, rekao bih da ovom izjavom predsjednik Vučić na prvi pogled samo vraćajući gorke riječi o izdaji Kosova ipak ojačava dijalošku stranu Radoviću u budućim razgovorima o registraciji SPC u Crnoj Gori. Jer, kako to u javnosti izgleda: napadaju ga Vučić i Irinej, vladike rovare, beogradski intelektualci bijesno kidišu na njega… Pa bi neko naivan u Crnoj Gori mogao da pomisli: ko zna, možda taj Amfilohije i nije tako loš? I odjednom, svaki dogovor s njim postaje za nijansu prihvatljiviji. A opet, moguće je da predsjednik Srbije samo pilatovski pere ruke za svoju političku budućnost: rekao sam što mislim o Amfilohiju, na vrijeme sam upozorio vaskoliku srpsku javnost, pa eto vam ga tamo. Politika je percepcija, rekoh”, kaže on.

ŠEHOVIĆ URUČUJE

U Vili Gorica danas će biti uručene nagrade “Oktoih”. Prestižno priznanje ove godine profesoricama Sanji Ognjanović i Desanki Malidžan.

Ovo prestižno priznanje za 2019. godinu dobile su Sanja Ognjanović i Desanka Malidžan. Ognjanović je nastavnica biologije u Gimnaziji “Slobodan Škerović”, a Malidžan nastavnica biologije u Osnovnoj školi “Radojica Perović”.

Državna nagrada “Oktoih” ustanovljena je 1970. godine i najveće je crnogorsko priznanje za izuzetne rezultate ostvarene u oblasti vaspitanja i obrazovanja, te učeničkog i studentskog standarda. U jednoj godini mogu se dodijeliti najviše tri.

Prisutnima će se obratiti ministar prosvjete Damir Šehović koji će i uručiti nagrade, predsjednica Žirija Zoja Bojanić-Lalović i Sanja Ognjanović kao predstavnica dobitnika.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1377. papa Grgur XI obnovio je papsko sjedište u Rimu i time okončao avinjonsko »zatočeništvo« rimskih papa. Sjedište papa bilo je premješteno u Avinjon (Francuska) 1309. nakon poraza Bonifacija VIII u sukobu s franačkim kraljem Filipom IV Lijepim.

1600 – U Madridu je rođen Pedro Kalderon de la Barka, jedan od najvećih španskih dramatičara. Proslavio se jednočinkama s motivima iz Biblije, a njegova filozofska drama »Život je san« zadržala se do danas na pozorišnim repertoarima.

1706 – Rođen je američki naučnik i političar Bendžamin Frenklin, borac za slobodu čovjeka, učesnik u Američkom ratu za nezavisnost, jedan od tvoraca »Deklaracije o nezavisnosti« i američkog ustava. U nauci je poznat kao izumitelj gromobrana i otkrića toka i karakteristika Golfske struje. Osnovao je prvu javnu biblioteku u Americi, filozofsko društvo Pensilvanije i »Akademiju« koja je prerasla u Pensilvanijski univerzitet.

1863 – Rođen je ruski pozorišni glumac, teatrolog i reditelj Konstantin Sergejevič Stanislavski, osnivač Hudožestvenog teatra u Moskvi 1898. i umjetnički rukovodilac i ideolog tog pozorišta do kraja života 1938. Kao veliki pozorišni inovator imao je značajan uticaj na savremenike.

1880 – Rođen je američki filmski reditelj kanadskog porijekla Mak Senet, jedan od najznačajnijih autora burlesknih komedija u periodu nijemog filma. Promovisao je veliki broj glumaca, među kojima i Čarlija Čaplina.

1893  – Tridesetdvogodišnji oficir norveške armije Henrik Angel krenuo je na putovanje skijama kroz Crnu Goru. O tom putovanju napisao je knjigu »Skijama kroz Crnu Goru«, u kojoj je, između ostalog, izrazio svoju fascinaciju kvalitetom klizališta na Cetinju, te vlikim brojem posjetilaca.

1898 – Ministar prosvjete i crkvenih poslova, vojvoda Simo Popović izdao je naredbu glavnom školskom nadzorniku o otvaranju školskih knjižnica u Crnoj Gori koje će, kako je istaknuto, služiti učiteljima, đacima i mještanima. Nabavka knjiga za školske knjižnice bila je obaveza glavnog školskog nadzorništva.

1916 – Kralj Nikola uputio je posredstvom ministra pravde Marka Radulovića poziv Bjelopavlićima da s njim krenu na Carev Laz, da tu suzbiju neprijatelja, ili da izginu. Bila je to jedna od ideja, nastala u opštoj konfuziji u kojoj se našla Crna Gora nakon završnih udara Austrougarske u ofanzivi na Crnu Goru.

1942 – Rođen je američki bokser Kasijus Klej, poznat kao Muhamed Ali, prvi bokser teške kategorije u svijetu koji je tri puta osvajao titulu prvaka svijeta u toj kategoriji.

2008 – Crnogorska Vlada usvojila je Predlog zakona o tajnosti podataka kojim je predviđeno ukidanje državne, vojne, profesionalne i službene tajne, kao i stepena tajnosti »državna tajna«, »strogo povjerljivo« i »povjerljivo«. Predlogom zakona predviđena su tri stepena tajnosti-strogo tajno, povjerljivo i interno, dok će ministri unutrašnjih poslova, direktori Agencije za nacionalnu bezbjednost i Uprave policije i predsjednici vlade i države imati mogućnost da procjenjuju stepen tajnosti.

2010 – U 73. godini umro je američki profesor književnosti i scenarista Erik Sigal, koji se proslavio romanom “Ljubavna priča”, po kojoj je 1970. snimljen filmski hit u kojem su igrali Rajan 0′ Nil i Ali Mekgrou.

2012 – Umjetnici širom svijeta obilježili su milion i 49. rođendan umjetnosti. Specijalnim programima, koji su emitovani posredstvom mreže radio-stanica okupljenih oko Evropske radio-difuzne unije (EBU) i Ars akustika grupe obilježen je rođendan umjetnosti, koji se slavi od 1963, kada je francuski umjetnik Rober Filu objelodanio da je umjetnost rođena prije milion godina, kada je, kako je stajalo u proglasu, »neko bacio sunđer u kofu vode«. Filu je deset godina kasnije proslavio milion i deseti rođendan umjetnosti u novoj galeriji u Ahenu i predložio zvanično obilježavanje tog praznika. U znak sjećanja na Filuov koncept »Vječne mreže«, pojedini umjetnici su poslije njegove smrti 1987. počeli da proslavljaju rođendan umjetnosti mejl artom, porukama preko faksa ili niskobudžetnim TV snimcima, a događaj je vremenom počeo da dobija globalni karakter.

2014 – Američki predsjednik Barak Obama objavio je dugo očekivane reforme izazvane otkrićem tajnih dokumenata Edvarda Snoudena u britanskom Gardijanu 5.juna 2013. Reforme se odnose na zabranu prisluškivanja lidera bliskih prijatelja i saveznika i obuzdavanje ogromnog prikupljanja telefonskih podataka Amerikanaca. Analitičari smatraju da je cilj reformi između ostalog i da se izglade odnosi s Njemačkom nakon pojavljivanja izvješaja da je Nacionalna agencija prisluškivala mobilni telefon njemačke kancelarke Angele Merkel. Jedna od najvećih promjena u odnosu na raniju praksu jeste način na koji vlada upravlja telefonskim listama miliona telefonskih poziva Amerikanaca. Obama je kazao da će obavještajnim agencijama biti potrebna dozvola tajnog suda da bi pristupile bazi podataka o milionima telefonskih razgovora, osim u hitnim slučajevima. Određeni analitičari Obamine reforme ocijenili su napretkom, a drugi – da ne doprinose mnogo zaštiti pojedinaca.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:                                                                        

1773 – Engleski moreplovac Džejms Kuk, brodom »Rezolušn«, prvi je prešao Antarktički krug.

1874 – Umrla su braća Čang i Eng, blizanci srasli lijevom, odnosno desnom stranom grudnog koša. Rođeni su u Sijamu (Tajland) i od njih potiče naziv sijamski blizanci.

1901 – Bugarsko knjaževstvo odlikovalo je ordenom Svetog Aleksandra Mitrofana Bana, mitropolita Crnogorske pravoslavne crkve.

1997 – U Dablinu je sud proglasio prvi razvod braka u istoriji Irske, na osnovu zakona odobrenog na referendumu, čemu se žestoko protivila Rimokatolička crkva.

2007 – Crnogorska nacionalna zajednica (CNZ) iz Beograda pozvala je građane crnogorske nacionalnosti koji žive u Srbiji da na tamošnjim parlamentarnim izborima 21. januara daju glas koaliciji Liberalno demokratske partije Čedomira Jovanovića.

2007 – Njemačka kancelarka Angela Merkel upozorila je poslanike Evropskog parlamenta na zasjedanju u Strazburu da bi Evropska unija ukoliko ne prevaziđe blokadu u koju je dospjela zbog neusvajanja evropskog ustava, mogla napraviti, kako je rekla, istorijsku grešku. Do zastoja u procesu usvajanja evropskog ustava došlo je 2005. kada na referendumima u Holandiji i Francuskoj nije izglasan. Angela Merkel takođe je upozorila  da  stabilnost Zapadnog Balkana nije moguće obezbijediti ako zemlje tog regiona ne budu imale evropsku perspektivu, što je, kako je ocijenila, u interesu Evropske unije.

2008 – U Podgorici je osnovano taksi udruženje »Ledi«, čija su vozila rezervisana isključivo za žene i djecu, prvo takvo udruženje na Balkanu.

DO LJETA 2021.

Fudbaler Arsenala Mesut Ozil planira da ostane do kraja ugovora u tom londonskom klubu.

Ozilov ugovor sa Arsenalom ističe na ljeto 2021. godine. On je potpisao novi, poboljšani ugovor u januaru 2018. godine, a mnogi navijači smatrali su da je taj novac trebalo iskoristiti za dovođenje nekog novog igrača.

Ozil nije bio u formi i imao je malu minutažu kod nekadašnjeg trenera Unaja Emerija, ali se popravio od dolaska Mikela Artete.

“Zadovoljan sam mojim ugovorom i ostaću u klubu ove sezone i naredne. Ne mogu reći šta će donijeti budućnost, ali uzbuđen sam”, rekao je Ozil za beIN Sports, prenio je Gol.

Arsenal je ostvario loše rezultate ove sezone u Premijer ligi i najvjerovatnije se neće izboriti za četvrto mjesto koje vodi u Ligu šampiona.

Ozil je rekao da novi trener vraća Arsenal starim vrijednostima, kao i da su u ekipi svi nasmijani i da uživaju u treninzima.

“Učinio nas je uspješnim. Mislim da je on pravi čovjek za ovaj klub”, naveo je njemački fudbaler.

DO LJETA 2021.

Fudbaler Arsenala Mesut Ozil planira da ostane do kraja ugovora u tom londonskom klubu.

Ozilov ugovor sa Arsenalom ističe na ljeto 2021. godine. On je potpisao novi, poboljšani ugovor u januaru 2018. godine, a mnogi navijači smatrali su da je taj novac trebalo iskoristiti za dovođenje nekog novog igrača.

Ozil nije bio u formi i imao je malu minutažu kod nekadašnjeg trenera Unaja Emerija, ali se popravio od dolaska Mikela Artete.

“Zadovoljan sam mojim ugovorom i ostaću u klubu ove sezone i naredne. Ne mogu reći šta će donijeti budućnost, ali uzbuđen sam”, rekao je Ozil za beIN Sports, prenio je Gol.

Arsenal je ostvario loše rezultate ove sezone u Premijer ligi i najvjerovatnije se neće izboriti za četvrto mjesto koje vodi u Ligu šampiona.

Ozil je rekao da novi trener vraća Arsenal starim vrijednostima, kao i da su u ekipi svi nasmijani i da uživaju u treninzima.

“Učinio nas je uspješnim. Mislim da je on pravi čovjek za ovaj klub”, naveo je njemački fudbaler.

IZBORI 2022.

Predsjednica ekstremno desničarske stranke Nacionalno okupljanje Marin Le Pen izjavila je da je odlučila da se kandiduje za predsjedničke izbore u Francuskoj, zakazane za 2022. godinu, prenijeli su francuski mediji.

Le Pen je rekla da je donijela odluku da se pripremi za izbore do narednog kongresa stranke koji je predviđen 2021. godine.

“Razmišljala sam i donijela odluku. Planiram projekat nacionalnog jedinstva koji bi mogao da okupi Francuze”, rekla je Marin Le Pen, a prenio je BFMTV.

Izvori bliski njenom okruženju potvrdili su da priprema projekat koji će predstaviti na kongresu stranke.

Ona je među prvim poznatim političarima u Francuskoj koja je najavila kandidaturu. Prije nje su lokalnim medijima kandidature najavili poslanik Žan Lasal i suverenista Fransoa Aselino.

Marin Le Pen je bila kandidat na prethodnim predsjedničkim izborima, ali je u drugom krugu, u maju 2017, izgubila od sadašnjeg predsjednika Emanuela Makrona.

IZBORI 2022.

Predsjednica ekstremno desničarske stranke Nacionalno okupljanje Marin Le Pen izjavila je da je odlučila da se kandiduje za predsjedničke izbore u Francuskoj, zakazane za 2022. godinu, prenijeli su francuski mediji.

Le Pen je rekla da je donijela odluku da se pripremi za izbore do narednog kongresa stranke koji je predviđen 2021. godine.

“Razmišljala sam i donijela odluku. Planiram projekat nacionalnog jedinstva koji bi mogao da okupi Francuze”, rekla je Marin Le Pen, a prenio je BFMTV.

Izvori bliski njenom okruženju potvrdili su da priprema projekat koji će predstaviti na kongresu stranke.

Ona je među prvim poznatim političarima u Francuskoj koja je najavila kandidaturu. Prije nje su lokalnim medijima kandidature najavili poslanik Žan Lasal i suverenista Fransoa Aselino.

Marin Le Pen je bila kandidat na prethodnim predsjedničkim izborima, ali je u drugom krugu, u maju 2017, izgubila od sadašnjeg predsjednika Emanuela Makrona.