DUMA ODLUČILA

Rusija je dobila novog premijera – Mihaila Mišustina, čije imenovanje je potvrđeno u Dumi.

On je na to mjesto došao nakon “iznenadne” ostavke Dmitrija Medvedeva koja je pak uslijedila nakon govora ruskog predsjednika pred poslanicima državne Dume. Mnogi svjetski mediji navode da iza svega stoji kombinatorika Vladimira Putina čiji je cilj ostanak na vlasti.

Prije nego što je zvanično imenovan za novog predsjednika Vlade Rusije, Mišustin je najavio značajne promjene u novom kabinetu, ali svaka od navedenih je upravo u skladu s onim o čemu je Putin govorio juče.

IZ FONDA ZA PODRŠKU

Opštine Danilovgrad, Herceg Novi, Rožaje, Tuzi i Bijelo Polje prošle godine su povukle ukupno 759,43 hiljade eura iz Fonda za podršku opštinama za predfinansiranje donatorskih projekata.

Iz Ministarstva finansija je saopšteno da je Opština Danilovgrad prošle godine povukla sredstva u iznosu od 365,61 hiljadu eura, Herceg Novi 282,91 hiljadu, Rožaje 39,97 hiljada, Tuzi 63,68 hiljada i Bijelo Polje 7,27 hiljada eura.

Opštine Rožaje i Herceg Novi do kraja prošle godine su vratile Fondu ukupno 62,97 hiljada eura.

“Opština Herceg Novi do sad je vratila 23 hiljade eura, a Rožaje za tri projekta ukupno 39,97 hiljada eura”, navodi se u saopštenju.

Iz Ministarstva su podsjetili da je Fond osnovan u skladu sa Zakonom o finansiranju lokalne samouprave.

“Svrha Fonda, koji funkcioniše po takozvanom revolving modelu, je stvaranje mogućnosti da se opštinama u vidu pozajmice opredijele sredstva neophodna za predfinansiranje projekata koji se finansiraju iz donatorskih sredstava. Time je uspostavljen dodatni, veoma podsticajni mehanizam za lokalne samouprave u cilju što boljeg korišćenja dostupnih donatorskih sredstava za realizaciju važnih projekata od interesa za sve građane”, kazali su iz Ministarstva.

Ministarstvo, u skladu sa zakonom, polugodišnje objavljuje evidenciju o podnijetim zahtjevima za korišćenje sredstava Fonda, kao i povučenim i vraćenim sredstvima po projektima.

IZ FONDA ZA PODRŠKU

Opštine Danilovgrad, Herceg Novi, Rožaje, Tuzi i Bijelo Polje prošle godine su povukle ukupno 759,43 hiljade eura iz Fonda za podršku opštinama za predfinansiranje donatorskih projekata.

Iz Ministarstva finansija je saopšteno da je Opština Danilovgrad prošle godine povukla sredstva u iznosu od 365,61 hiljadu eura, Herceg Novi 282,91 hiljadu, Rožaje 39,97 hiljada, Tuzi 63,68 hiljada i Bijelo Polje 7,27 hiljada eura.

Opštine Rožaje i Herceg Novi do kraja prošle godine su vratile Fondu ukupno 62,97 hiljada eura.

“Opština Herceg Novi do sad je vratila 23 hiljade eura, a Rožaje za tri projekta ukupno 39,97 hiljada eura”, navodi se u saopštenju.

Iz Ministarstva su podsjetili da je Fond osnovan u skladu sa Zakonom o finansiranju lokalne samouprave.

“Svrha Fonda, koji funkcioniše po takozvanom revolving modelu, je stvaranje mogućnosti da se opštinama u vidu pozajmice opredijele sredstva neophodna za predfinansiranje projekata koji se finansiraju iz donatorskih sredstava. Time je uspostavljen dodatni, veoma podsticajni mehanizam za lokalne samouprave u cilju što boljeg korišćenja dostupnih donatorskih sredstava za realizaciju važnih projekata od interesa za sve građane”, kazali su iz Ministarstva.

Ministarstvo, u skladu sa zakonom, polugodišnje objavljuje evidenciju o podnijetim zahtjevima za korišćenje sredstava Fonda, kao i povučenim i vraćenim sredstvima po projektima.

MBA

Najnovije procjene govore da je problem sive ekonomije itekako izražen i da je njen procenat značajno prešao 30 odsto domaćeg bruto proizvoda (BDP). Ovo je Izuzetno podsticajan podatak da se u ovoj godini sinergijom svih relevantnih subjekata ovaj problem počne značajnije suzbijati. Vlada u kontinuitetu preuzima aktivnosti u cilju ublažavanja ovog problema ali, rekli bi smo, ne sa očekivanim rezultatom, poručuju iz Montenegro biznis alijanse (MBA).

Iz tog udruženja preduzetnika navode da je njen negativan efekat na ukupnu ekonomiju nesumnjiv. Između ostalog, dodaju, ima značajan uticaj i na konkurentnost naše privrede, na stanje u spoljno-trgovinskom poslovanju itd.

“Problem sive ekonomije posebno pogađa državu, jer gubi ogromne prihode koji bi se mogli upotrijebiti, prije svega, u poboljšanje standarda naših građana. U MBA smatramo da se pored sankcionisanja onih koji posluju u sivoj zoni, treba odlučno okrenuti i onim, da kažemo, preventivnim mjerama koje bi proširile bazu poreskih obveznika i dosta onih koji posluju u sivoj zoni, podstakli da regularno posluju. Kad ovo kažemo mislimo, prije svega, na smanjenje poreza i doprinosa, smanjenje akciza na gorivo”, kazali su iz MBA.

Takođe, dodaju da bi edukativne aktivnosti usmjerene prema građanima, kao i intenziviranje saradnje javnog i privatnog sektora, mogle uticati na postepeno smanjenje sive ekonomije.

“U svakom slučaju, pred nama je godina u kojoj moramo pokazati spremnost na još energičniji nastavak borbe za stvaranje što podsticajnijeg poslovnog ambijenta i rasta standarda naših građana. Veoma je važno da se na tom putu posebna pažnja posveti sivoj ekonomiji i smanjenju njenog negativnog uticaja na privredu i život naših građana”, navodi se u saopštenju.

Iz MBA navode da kao i do sada, ostaju otvoreni za saradnju po ovom pitanju, ne samo sa javnim sektorom, već i sa svim drugim poslovnim subjektima koji se bave problemom sive ekonomije.

MBA

Najnovije procjene govore da je problem sive ekonomije itekako izražen i da je njen procenat značajno prešao 30 odsto domaćeg bruto proizvoda (BDP). Ovo je Izuzetno podsticajan podatak da se u ovoj godini sinergijom svih relevantnih subjekata ovaj problem počne značajnije suzbijati. Vlada u kontinuitetu preuzima aktivnosti u cilju ublažavanja ovog problema ali, rekli bi smo, ne sa očekivanim rezultatom, poručuju iz Montenegro biznis alijanse (MBA).

Iz tog udruženja preduzetnika navode da je njen negativan efekat na ukupnu ekonomiju nesumnjiv. Između ostalog, dodaju, ima značajan uticaj i na konkurentnost naše privrede, na stanje u spoljno-trgovinskom poslovanju itd.

“Problem sive ekonomije posebno pogađa državu, jer gubi ogromne prihode koji bi se mogli upotrijebiti, prije svega, u poboljšanje standarda naših građana. U MBA smatramo da se pored sankcionisanja onih koji posluju u sivoj zoni, treba odlučno okrenuti i onim, da kažemo, preventivnim mjerama koje bi proširile bazu poreskih obveznika i dosta onih koji posluju u sivoj zoni, podstakli da regularno posluju. Kad ovo kažemo mislimo, prije svega, na smanjenje poreza i doprinosa, smanjenje akciza na gorivo”, kazali su iz MBA.

Takođe, dodaju da bi edukativne aktivnosti usmjerene prema građanima, kao i intenziviranje saradnje javnog i privatnog sektora, mogle uticati na postepeno smanjenje sive ekonomije.

“U svakom slučaju, pred nama je godina u kojoj moramo pokazati spremnost na još energičniji nastavak borbe za stvaranje što podsticajnijeg poslovnog ambijenta i rasta standarda naših građana. Veoma je važno da se na tom putu posebna pažnja posveti sivoj ekonomiji i smanjenju njenog negativnog uticaja na privredu i život naših građana”, navodi se u saopštenju.

Iz MBA navode da kao i do sada, ostaju otvoreni za saradnju po ovom pitanju, ne samo sa javnim sektorom, već i sa svim drugim poslovnim subjektima koji se bave problemom sive ekonomije.

OD 20. DO 23. JANUARA

Filmski program Kulturno – informativnog centra “Budo Tomović” sedmi put zaredom prirediće od 20. do 23. januara reviju “Mjuzikl – filmska rapsodija”, za koju iz godine u godinu vlada znatno interesovanje publike.

“U okviru revije predstavićemo poznate klasike ovog muzičko-filmskog žanra, a revija će početi sa američkim mjuziklom Vinsenta Minelija “Amerikanac u Parizu” (1951) u ponedjeljak, 20. januara. U filmu ambiciozni mladi slikar pokušava se pozicionirati u pariškim umjetničkim krugovima”, ističe se u saopštenju KIC-a.

Muzičku komediju “Pal Joey” (1957) o usponu pjevača koji je praćen ljubavnim intrigama prikazaće u utorak, 21. januara, a naredni dan biće u znaku jednog od najpopularnijih i najuspješnijih mjuzikala dobitnika Oskara za najbolju originalnu muziku “Diži sidro” (1945).

Druga verzija holivudskog klasika “Zvijezda je rođena” (1976) o mladoj umjetnici koja preko noći postaje zvijezda zatvoriće reviju u četvrtak, 23.januara.

Projekcije filmova biće organizovane u sali DODEST, sa početkom u 20 sati, a ulaz je besplatan.

AUSTRALIJAN OPEN

Srpski teniser Novak Đoković počeće odbranu titule na Otvorenom prvenstvu Australije protiv njemačkog igrača Jana Lenarda Štrufa, odlučeno je danas žrijebom u Melburnu.

Drugi teniser svijeta pokušaće da osvoji rekordnu osmu titulu na Australijan openu, a turnir počinje protiv 37. igrača na ATP listi.

U Đokovićevom dijelu žrijeba je Švajcarac Rodžer Federer, koji u prvom kolu igra protiv Amerikanca Stiva Džonsona. Đoković i Federer mogu da igraju u polufinalu.

Filip Krajinović će u prvom kolu igrati protiv tenisera iz kvalifikacija, a u drugom kolu mogao bi da igra protiv Federera.

Dušan Lajović počinje turnir duelom sa Britancem Kajlom Edmundom, a Laslo Đere protiv Japanca Jošihita Nišioke. Lajović i Đere su u istom dijelu žrijeba, kao i Đoković. Miomir Kecmanović igra protiv Italijana Andreasa Sepija.

Prvi teniser svijeta Španac Rafael Nadal počinje turnir protiv bolivijskog igrača Uga Delijena. U osmini finala Nadal bi mogao da igra protiv domaćeg igrača Nika Kirjosa.

Ruski teniser Danil Medvedev igraće protiv Amerikanca Fransisa Tijafoa, a u prvom kolu je i duel španskih igrača Felisijana Lopesa i Roberta Bautiste Aguta. Hrvatski teniser Borna Ćorić igraće protiv Amerikanca Sema Kverija.

Švajcarac Sten Vavrinka igra protiv bosanskog tenisera Damira Džumhura, a njemački igrač Aleksandar Zverev protiv Italijana Marka Čekinata.

Prvi grend slem turnir u sezoni, Australijan open, počinje u ponedjeljak u Melburnu.

U polufinalu kvalifikacija za Otvoreno prvenstvo Australije u Melburnu je Viktor Troicki, koji je pobijedio Amerikanca Bredlija Klana sa 6:4, 6:2.

On će igrati protiv Amerikanca Kristofera Jubanksa.

AUSTRALIJAN OPEN

Srpski teniser Novak Đoković počeće odbranu titule na Otvorenom prvenstvu Australije protiv njemačkog igrača Jana Lenarda Štrufa, odlučeno je danas žrijebom u Melburnu.

Drugi teniser svijeta pokušaće da osvoji rekordnu osmu titulu na Australijan openu, a turnir počinje protiv 37. igrača na ATP listi.

U Đokovićevom dijelu žrijeba je Švajcarac Rodžer Federer, koji u prvom kolu igra protiv Amerikanca Stiva Džonsona. Đoković i Federer mogu da igraju u polufinalu.

Filip Krajinović će u prvom kolu igrati protiv tenisera iz kvalifikacija, a u drugom kolu mogao bi da igra protiv Federera.

Dušan Lajović počinje turnir duelom sa Britancem Kajlom Edmundom, a Laslo Đere protiv Japanca Jošihita Nišioke. Lajović i Đere su u istom dijelu žrijeba, kao i Đoković. Miomir Kecmanović igra protiv Italijana Andreasa Sepija.

Prvi teniser svijeta Španac Rafael Nadal počinje turnir protiv bolivijskog igrača Uga Delijena. U osmini finala Nadal bi mogao da igra protiv domaćeg igrača Nika Kirjosa.

Ruski teniser Danil Medvedev igraće protiv Amerikanca Fransisa Tijafoa, a u prvom kolu je i duel španskih igrača Felisijana Lopesa i Roberta Bautiste Aguta. Hrvatski teniser Borna Ćorić igraće protiv Amerikanca Sema Kverija.

Švajcarac Sten Vavrinka igra protiv bosanskog tenisera Damira Džumhura, a njemački igrač Aleksandar Zverev protiv Italijana Marka Čekinata.

Prvi grend slem turnir u sezoni, Australijan open, počinje u ponedjeljak u Melburnu.

U polufinalu kvalifikacija za Otvoreno prvenstvo Australije u Melburnu je Viktor Troicki, koji je pobijedio Amerikanca Bredlija Klana sa 6:4, 6:2.

On će igrati protiv Amerikanca Kristofera Jubanksa.

PRIZNANJA ZA OGNJANOVIĆ I MALIDŽAN

Uručenje Državne nagrade “Oktoih” biće održano u Vili “Gorica” sjutra, 17. januara, u 11 sati. Prestižno priznanje ove godine profesoricama Sanji Ognjanović i Desanki Malidžan.

Ovo prestižno priznanje za 2019. godinu dobile su Sanja Ognjanović i Desanka Malidžan. Ognjanović je nastavnica biologije u Gimnaziji “Slobodan Škerović”, a Malidžan nastavnica biologije u Osnovnoj školi “Radojica Perović”.

Državna nagrada “Oktoih” ustanovljena je 1970. godine i najveće je crnogorsko priznanje za izuzetne rezultate ostvarene u oblasti vaspitanja i obrazovanja, te učeničkog i studentskog standarda. U jednoj godini mogu se dodijeliti najviše tri.

Prisutnima će se obratiti ministar prosvjete Damir Šehović koji će i uručiti nagrade, predsjednica Žirija Zoja Bojanić-Lalović i Sanja Ognjanović kao predstavnica dobitnika.

PRIZNANJA ZA OGNJANOVIĆ I MALIDŽAN

Uručenje Državne nagrade “Oktoih” biće održano u Vili “Gorica” sjutra, 17. januara, u 11 sati. Prestižno priznanje ove godine profesoricama Sanji Ognjanović i Desanki Malidžan.

Ovo prestižno priznanje za 2019. godinu dobile su Sanja Ognjanović i Desanka Malidžan. Ognjanović je nastavnica biologije u Gimnaziji “Slobodan Škerović”, a Malidžan nastavnica biologije u Osnovnoj školi “Radojica Perović”.

Državna nagrada “Oktoih” ustanovljena je 1970. godine i najveće je crnogorsko priznanje za izuzetne rezultate ostvarene u oblasti vaspitanja i obrazovanja, te učeničkog i studentskog standarda. U jednoj godini mogu se dodijeliti najviše tri.

Prisutnima će se obratiti ministar prosvjete Damir Šehović koji će i uručiti nagrade, predsjednica Žirija Zoja Bojanić-Lalović i Sanja Ognjanović kao predstavnica dobitnika.