SSICG DONIRAO

Prostorije Instituta za bolesti djece opremljene su zahvaljujući donaciji Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori (SSICG) koji će, kako su najavili, nastaviti da podržava projekte za najmlađe i unapređenje njihove zdravstvene zaštite.

Donacijom u iznosu od 11 hiljada eura opremljene su prostorije sa četiri hidraulična bolnička kreveta sa stolovima, dva pregledna stola i nabavljeni instrumenti hirurške opreme za potrebe Instituta za bolesti djece.

Predsjednik SSICG, Kristof Šoen, kazao je da je Savjet svoje društveno odgovorne aktivnosti usmjerio ka najmlađima, posebno prema onima koji su u potrebi zdravstvene zaštite.

“Rad za djecu i sa djecom uvijek oplemenjuje i daje dodatan motiv za naš dalji društveni angažman. Ponosni smo što smo, kroz nabavku novih kreveta, doprinijeli poboljšanju uslova za boravak u bolnici najmlađim pacijentima i njihovim roditeljima”, rekao je Šoen.

On je poručio da će SSICG nastaviti da podržava projekte usmjerene na najmlađe i unapređenje njihove zdravstvene zaštite, a članovi Savjeta će u okviru svojih kompanija nastaviti da podržavaju razvoj zajednice.

“Čini mi posebno zadovoljstvo što sam danas sa direktorom Instituta za bolesti djece, Sašom Radovićem, obišao prostorije na odjeljenju Instituta koje su opremljene novcem iz donacije SSICG”, naveo je Šoen.

On je podsjetio da je Savjet i prošle godine, povodom jubileja deset godina SSICG, donirao novac za nabavku hiruške opreme.

“Ono što posebno raduje jeste entuzijazam menadžmenta i osoblja Instituta na čelu sa Radovićem, a kroz uspostavljeno partnerstvo pratimo razvoj i napredak Instituta iz godine u godinu”, dodao je Šoen.

Radović je kazao da su ovakvi potezi SSICG, njihova nesebičnost i razumijevanje za sve ideje predstavnika Instituta dobar putokaz za to šta mogu i treba da rade društveno odgovorne kompanije.

“Našu ideju da renoviramo dvije sobe na Odjeljenju dječje hirurgije Savjet je prepoznao i brzo reagovao, tako da smo jako srećni zbog njihove podrške i vremena koje posvećuju Institutu”, rekao je Radović.

On je zahvalio SSICG na donaciji.

“Naravno da su medicinski rezultati nesto što je naša mjera, ali ovakva pažnja pokazuje da nijeste sami i da je kolektiv Instituta, i ljekari i medicinsko osoblje, prepoznat i da se cijeni”, zaključio je Radović.

SSICG DONIRAO

Prostorije Instituta za bolesti djece opremljene su zahvaljujući donaciji Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori (SSICG) koji će, kako su najavili, nastaviti da podržava projekte za najmlađe i unapređenje njihove zdravstvene zaštite.

Donacijom u iznosu od 11 hiljada eura opremljene su prostorije sa četiri hidraulična bolnička kreveta sa stolovima, dva pregledna stola i nabavljeni instrumenti hirurške opreme za potrebe Instituta za bolesti djece.

Predsjednik SSICG, Kristof Šoen, kazao je da je Savjet svoje društveno odgovorne aktivnosti usmjerio ka najmlađima, posebno prema onima koji su u potrebi zdravstvene zaštite.

“Rad za djecu i sa djecom uvijek oplemenjuje i daje dodatan motiv za naš dalji društveni angažman. Ponosni smo što smo, kroz nabavku novih kreveta, doprinijeli poboljšanju uslova za boravak u bolnici najmlađim pacijentima i njihovim roditeljima”, rekao je Šoen.

On je poručio da će SSICG nastaviti da podržava projekte usmjerene na najmlađe i unapređenje njihove zdravstvene zaštite, a članovi Savjeta će u okviru svojih kompanija nastaviti da podržavaju razvoj zajednice.

“Čini mi posebno zadovoljstvo što sam danas sa direktorom Instituta za bolesti djece, Sašom Radovićem, obišao prostorije na odjeljenju Instituta koje su opremljene novcem iz donacije SSICG”, naveo je Šoen.

On je podsjetio da je Savjet i prošle godine, povodom jubileja deset godina SSICG, donirao novac za nabavku hiruške opreme.

“Ono što posebno raduje jeste entuzijazam menadžmenta i osoblja Instituta na čelu sa Radovićem, a kroz uspostavljeno partnerstvo pratimo razvoj i napredak Instituta iz godine u godinu”, dodao je Šoen.

Radović je kazao da su ovakvi potezi SSICG, njihova nesebičnost i razumijevanje za sve ideje predstavnika Instituta dobar putokaz za to šta mogu i treba da rade društveno odgovorne kompanije.

“Našu ideju da renoviramo dvije sobe na Odjeljenju dječje hirurgije Savjet je prepoznao i brzo reagovao, tako da smo jako srećni zbog njihove podrške i vremena koje posvećuju Institutu”, rekao je Radović.

On je zahvalio SSICG na donaciji.

“Naravno da su medicinski rezultati nesto što je naša mjera, ali ovakva pažnja pokazuje da nijeste sami i da je kolektiv Instituta, i ljekari i medicinsko osoblje, prepoznat i da se cijeni”, zaključio je Radović.

SNP OCIJENIO

Najava Agencije za elektronske medije Crne Gore da će od Agencije za elektronske medije Srbije zatražiti da preispita sadržaje koji su, po njenom mišljenju, propagandistički, neprimjereni, puni govora mržnje i diskriminacije prema Crnoj Gori, predstavlja krajnji vid licemjerja koje je odavno postalo očigledno.

“Odgovorni u ovoj instituciji kažu da je Crna Gora u posljednjih 15 dana izložena neviđenoj negativnoj propagandi od strane pojedinih srpskih medija”, podsjećaju iz SNP-a.

Iz te partije pitaju, dok traže odgovornost medija Srbije, da li nadležni u Agenciji za elektronske medije osjećaju imalo stida što godinama, ako ne i decenijama, ne preduzimaju ništa da sankcionišu pojedine crnogorske medije koji plasiraju sadržaje koji na diskriminatorski, vulgaran i zlonamjeran način, sračunat na izazivanje mržnje, predstavljaju srpski narod u Crnoj Gori? Da li su ikada uputili protest ijednoj medijskoj kući zbog neprimjerenog izvještavanja o Srpskoj pravoslavnoj crkvi, njenoj istoriji i aktivnostima?

Odgovor je, kažu, jasan.

“Nikada se tako nešto nije desilo, a dok je trenutna elita na vlasti, stanje se neće promijeniti”, kazali su iz SNP-a.

Iz te partije ističu da je u posljednjih nekoliko sedmica izvještavanje upereno protiv Mitropolije crnogorsko-primorske, njenih čelnih ljudi, organizacije litija i vjerujućeg naroda naročito došlo do izražaja, ali, kako navode, AEM nije našao za shodno da reaguje.
“Međutim, da osude komšije bili su brzi”, navodi se u saopštenju.

Istovremeno, kako su kazali, u crnogorskim medijima već godinama se forsira “nepriznata Crnogorska pravoslavna crkva, a AEM to, naravno, ne vidi”.

SNP smatra da Agencija za elektronske medije nema moralno pravo da od drugih traži nešto što, kako ocjenjuju, ni sama u svojoj profesionalnoj praksi ne primjenjuje.

“Umjesto da osuđuju i od komšija traže objašnjenja i izvinjenja, nadležni u ovoj instituciji treba prvo da pogledaju u svoje dvorište, zabilježe sve ono na šta nijesu reagovali u proteklom periodu i pokušaju da isprave nepravdu koju su učinili onima iz čijeg džepa primaju plate”, zaključuje se u saopštenju SNP-a.

SNP OCIJENIO

Najava Agencije za elektronske medije Crne Gore da će od Agencije za elektronske medije Srbije zatražiti da preispita sadržaje koji su, po njenom mišljenju, propagandistički, neprimjereni, puni govora mržnje i diskriminacije prema Crnoj Gori, predstavlja krajnji vid licemjerja koje je odavno postalo očigledno.

“Odgovorni u ovoj instituciji kažu da je Crna Gora u posljednjih 15 dana izložena neviđenoj negativnoj propagandi od strane pojedinih srpskih medija”, podsjećaju iz SNP-a.

Iz te partije pitaju, dok traže odgovornost medija Srbije, da li nadležni u Agenciji za elektronske medije osjećaju imalo stida što godinama, ako ne i decenijama, ne preduzimaju ništa da sankcionišu pojedine crnogorske medije koji plasiraju sadržaje koji na diskriminatorski, vulgaran i zlonamjeran način, sračunat na izazivanje mržnje, predstavljaju srpski narod u Crnoj Gori? Da li su ikada uputili protest ijednoj medijskoj kući zbog neprimjerenog izvještavanja o Srpskoj pravoslavnoj crkvi, njenoj istoriji i aktivnostima?

Odgovor je, kažu, jasan.

“Nikada se tako nešto nije desilo, a dok je trenutna elita na vlasti, stanje se neće promijeniti”, kazali su iz SNP-a.

Iz te partije ističu da je u posljednjih nekoliko sedmica izvještavanje upereno protiv Mitropolije crnogorsko-primorske, njenih čelnih ljudi, organizacije litija i vjerujućeg naroda naročito došlo do izražaja, ali, kako navode, AEM nije našao za shodno da reaguje.
“Međutim, da osude komšije bili su brzi”, navodi se u saopštenju.

Istovremeno, kako su kazali, u crnogorskim medijima već godinama se forsira “nepriznata Crnogorska pravoslavna crkva, a AEM to, naravno, ne vidi”.

SNP smatra da Agencija za elektronske medije nema moralno pravo da od drugih traži nešto što, kako ocjenjuju, ni sama u svojoj profesionalnoj praksi ne primjenjuje.

“Umjesto da osuđuju i od komšija traže objašnjenja i izvinjenja, nadležni u ovoj instituciji treba prvo da pogledaju u svoje dvorište, zabilježe sve ono na šta nijesu reagovali u proteklom periodu i pokušaju da isprave nepravdu koju su učinili onima iz čijeg džepa primaju plate”, zaključuje se u saopštenju SNP-a.

ĐURIĆ OCIJENIO

Dvije godine nakon ubistva Olivera Ivanovića, to ostaje živa rana čitavog srpskog naroda na Kosovu i šire, poručio je direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić.

 

“To je tragedija za porodicu i ide na savjest svih onih koji ovaj slučaj pokušavaju da zloupotrijebe u političke svrhe”, rekao je Đurić u izjavi za Tanjug.

On je naveo da Priština na tri od četiri zamolnice zvaničnih istražnih organa Srbije nije odgovorila, a i na tu jednu, kaže, odgovorila je sa šest mjeseci zakašnjenja.

“Ne možemo biti spokojni kao narod, kao srpska zajednica na KiM, dok god ne dobijemo odgovor ko je odgovoran za ubistvo Ivanovića”, rekao je Đurić i dodao da on, kao neko ko pripada mlađoj generaciji srpskih političara, ni njegove kolege, neće stati dok ne dobiju odgovor ko je ubio Ivanovića.

Oliver Ivanović ubijen je 16. januara 2018. godine, u 8.15 sati ispred sjedišta njegove stranke u Kosovskoj Mitrovici.

Do sada izvršitelji i nalogodavci ovog ubistva nijesu otkriveni.

ĐURIĆ OCIJENIO

Dvije godine nakon ubistva Olivera Ivanovića, to ostaje živa rana čitavog srpskog naroda na Kosovu i šire, poručio je direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić.

 

“To je tragedija za porodicu i ide na savjest svih onih koji ovaj slučaj pokušavaju da zloupotrijebe u političke svrhe”, rekao je Đurić u izjavi za Tanjug.

On je naveo da Priština na tri od četiri zamolnice zvaničnih istražnih organa Srbije nije odgovorila, a i na tu jednu, kaže, odgovorila je sa šest mjeseci zakašnjenja.

“Ne možemo biti spokojni kao narod, kao srpska zajednica na KiM, dok god ne dobijemo odgovor ko je odgovoran za ubistvo Ivanovića”, rekao je Đurić i dodao da on, kao neko ko pripada mlađoj generaciji srpskih političara, ni njegove kolege, neće stati dok ne dobiju odgovor ko je ubio Ivanovića.

Oliver Ivanović ubijen je 16. januara 2018. godine, u 8.15 sati ispred sjedišta njegove stranke u Kosovskoj Mitrovici.

Do sada izvršitelji i nalogodavci ovog ubistva nijesu otkriveni.

MORSKI BIOLOZI ZABRINUTI

Dok Egipat obilježava 150. godišnjicu otvaranja Sueckog kanala, biolozi specijalizovani za život u moru, ukazuju na veliki problem uticaja tog najpoznatijeg plovnog puta – invaziju stotina vrsta iz drugih staništa u Mediteran, uključujući otrovne meduze i agresivne otrovne “ribe- lavove” (Pterois) iz Indijskog i čak i iz Tihog okeana.

Kanal koji povezuje Crveno i Sredozemno more revolucionirao je promijenio pomorska putovanja otvaranjem direktnog brodskog puta između Istoka i Zapada.

Ali tokom godina, invazivne vrste su dovele autohtoni morski život Sredozemnog mora na put izumiranja i izmijenile nježni mediteranski ekosistem sa potencijalno pogubnim posljedicama, kažu naučnici.

Priliv raznih vrsta morskog života je znatno porastao 2015. godine, kada je Egipat udvostručio kapacitet prolaza otvaranjem “Novog Sueckog kanala”, što je diglo uzbunu u Evropi i izazvalo kritiku raznih zemalja Sredozemnog basena.

Najoštrija kritika dolazi iz susjednog Izraela koji se svojevremeno borio protiv Egipta u ratu uz kanal dugačak 193 kilometra.

Veliki dio ekoloških šteta nepovratan 

Bela Galil, izraelski morski biolog, koja je proučavala Sredozemlje više od tri decenije, rekla je da je veliki dio ekološke štete nepovratan.

Uz invazivnu ribu i rakove koji se privučeni toplom vodom brzo šire ka evropskim obalama, ona tvrdi da je potrebna hitna akcija da bi se ograničio dugoročni uticaj te pojave.

Galil, iz Prirodnjačkog muzeja Univerziteta u Tel Avivu, rekla je da je kontinuirano širenje i produbljivanje kanala stvorilo “pokretni akvarijum” vrsta koje, ako ne budu kontrolisane, mogu učiniti obalne vode Sredozemlja sasvim negostoljibivim za ljude.

Galil je rekla da se broj invazivnih vrsta – sada oko 400, više nego udvostručio u posljednjih 30 godina što je nazvala “istorijskim primjerom opasnosti od nenamjernih posljedica”.

Izrael je već pod neviđenim talasom otrovnih meduza kojih je toliko da su čak oštetile priobalne elektrane i rastjerale domaće ljubitelje plaža i turiste. Nekoliko drugih otrovnih vrsta, uključujući agresivnu “ribu-lava”, napravilo je stalne kolonije, stvarajući potencijalnu opasnost po zdravlje ako dospiju na tanjire restorana na plaži. Najviše zabrinjavajući je dolazak smrtonosno otrovne ribe “fugu” (Lagocephalus Sceleratusa).

Galil je rekla da je sada polovina ukupnog priliva ribe u Izraelu, kao i svi rakovi, invazivno.

I evropske zemlje sve više primjećuju invaziju koja traje i stiže sve do Španije. To pitanje bi trebalo da bude istaknuto na skupu Ujedinjenih nacija ovog mjeseca u Veneciji o održivosti okeana.

“Organizmi – pridošlice ozbiljna su pretnja lokalnoj biološkoj raznolikosti, u najmanju ruku uporediva sa uticajem promjene klime, zagađenja i preteranog ribolova”, rekla je Galil.

Ona je rekla da su novodošle vrste prouzrokovale “dramatično restrukturiranje” ekosistema, dovodeći u opasnost razne lokalne vrste i uništavajući domaće školjke, gambore i crvene barbune.

Ministarstvo Izraela za zaštitu životne sredine je saopštilo da prati taj proces sa zabrinutošću, jer su obale Izraela “prva stanica” novih vrsta u Sredozemnom moru. Naglasilo je da Izrael ne može sam da se s tim bori, već se zalaže za širu regulaciju radi zaštite najosjetljivijih morskih staništa. Pošto se Izrael sve više oslanja na Sredozemno more da bi desalinizacijom došao do vode za piće, Ministarstvo je reklo da je zaštita mora “sada važnija nego ikad”.

Libanski naučnici sa Američkog univerziteta u Bejrutu nedavno su napisali da će, ukoliko se ne ublaži ekološki rizik nastao širenjem Sueckog kanala, biti ugrožen veliki dio ekosistema Sredozemlja, što smatraju i biolozi širom istočnog Mediterana, iz Turske i Tunisa.

“Slana brana” u Egiptu jedini spas

Čini se da su relativno jednostavna opcija za smanjenje štete postrojenja za desalinizaciju koja novcem Katara Egipćani grade uz kanal, a prvo se očekuje da bude otvoreno ove godine.

Ako se to pravilno sprovede, Galil je rekla da bi nusprodukt tih postrojenja – koncentrisani rastvor soli, mogao biti usmjeren u kanal da bi stvorio “slanu branu” koja bi mogla zaustaviti priliv vrsta od juga ka sjeveru.

“Velika gorka jezera”, 45 kilometara sjeverno od Sueca, nekada su bila baš takva prepreka. Ali, kako se kanal proširivao, a egipatski gradovi i farme ispuštali otpadnu vodu u ta jezera, ta “brana” je nestala.

Egipat koji je s Izraelom potpisao mirovni sporazum 1979. godine, a nedavno i ogroman sporazum o uvozu prirodnog gasa, u velikoj mjeri je odbacio ta teška upozorenja izraelskih naučnika kao – politički motivisana.

“Invazivne vrste su ogromna i nespecifična kategorija”, rekao je Mustafa Fuda, savjetnik egipatskog ministra zaštite životne sredine.

“One čak mogu biti produktivni, zamjenjujući vrste koje su prekomjerno lovljene, donoseći ekonomsku korist ili se jednostavno prilagođavati novom okruženju”, kazao je Fuda.

Procijenio je da se manje od pet odsto osvajača može smatrati “razarajućim” i da većina pridošlih kozica, školjki, riba i rakova nije nanijela nikakvu štetu. Rekao je da su čak i toksični osvajači, poput “riba-lavova”, jestivi ako im se uklone otrovne bodlje.

Egipatski eksperti negiraju da je širenje kanala izazvalo invaziju novih vrsta

Egipatski eksperti su takođe negirali da je invazija direktno rezultat širenja Sueckog kanala. Oni tvrde da je u Sredozemlju više pridošlih egzotičnih vrsta zbog rasta temperature vode prouzrokovanog globalnim zagrijavanjem i zbog vode koju teretni brodovi koriste kao balast i nefiltriranu je ispuštaju u Sredozemno more. U toj vodi u tankovima brodova razne vrste morskog života putuju s kraja na kraj svijeta.

“Invazije su globalni trend zbog zagađenja i klimatskih promjena, čiji je prirodni rezultat da se svaka vrsta bori da preživi i traži optimalno okruženje”, rekao je Tarik Temraz, profesor morske biologije na Univerzitetu Sueckog kanala, i autor procjene uticaja širenje kanala, priređenje za Ministarstvo za zaštitu životne sredine.

Državna Uprava Sueckog kanala, tvrdi da je zabrinutosti za životnu sredinu zbog širenja kanala pretjerana. Ona kaže da se količina vode koja teče u Sredozemno more povećala za samo četiri odsto, stvarajući “malo uticaja na kretanje planktona”.

Zvaničnici Uprave kanala kažu da pažljivo prate migraciju vrsta, nameću sprovođenje propisa brodovima koji nenamjerno prevoze invazivne vrste, i smanjuju zagađenje vode u nadi da će obnoviti salinitet u jezerima.

Uprava kanala je saopštila da je nedavni pokušaj preusmjeravanja poljoprivrednih otpadnih voda dalje od “Gorkih jezera” posljednjih godina uspješno podigao salinitet tih jezera za tri odsto.

Galil kaže da to nije dovoljno, insistirajući na tome da se salinitet mora značajno povećati da bi bio efikasna prepreka za novopristigle stanare mora.

“Jednog dana ćemo se probuditi u borbi s nepovratnom promjenom, znajući da smo nekad nešto mogli da učinimo u vezi s tim”, rekla je ona.

MORSKI BIOLOZI ZABRINUTI

Dok Egipat obilježava 150. godišnjicu otvaranja Sueckog kanala, biolozi specijalizovani za život u moru, ukazuju na veliki problem uticaja tog najpoznatijeg plovnog puta – invaziju stotina vrsta iz drugih staništa u Mediteran, uključujući otrovne meduze i agresivne otrovne “ribe- lavove” (Pterois) iz Indijskog i čak i iz Tihog okeana.

Kanal koji povezuje Crveno i Sredozemno more revolucionirao je promijenio pomorska putovanja otvaranjem direktnog brodskog puta između Istoka i Zapada.

Ali tokom godina, invazivne vrste su dovele autohtoni morski život Sredozemnog mora na put izumiranja i izmijenile nježni mediteranski ekosistem sa potencijalno pogubnim posljedicama, kažu naučnici.

Priliv raznih vrsta morskog života je znatno porastao 2015. godine, kada je Egipat udvostručio kapacitet prolaza otvaranjem “Novog Sueckog kanala”, što je diglo uzbunu u Evropi i izazvalo kritiku raznih zemalja Sredozemnog basena.

Najoštrija kritika dolazi iz susjednog Izraela koji se svojevremeno borio protiv Egipta u ratu uz kanal dugačak 193 kilometra.

Veliki dio ekoloških šteta nepovratan 

Bela Galil, izraelski morski biolog, koja je proučavala Sredozemlje više od tri decenije, rekla je da je veliki dio ekološke štete nepovratan.

Uz invazivnu ribu i rakove koji se privučeni toplom vodom brzo šire ka evropskim obalama, ona tvrdi da je potrebna hitna akcija da bi se ograničio dugoročni uticaj te pojave.

Galil, iz Prirodnjačkog muzeja Univerziteta u Tel Avivu, rekla je da je kontinuirano širenje i produbljivanje kanala stvorilo “pokretni akvarijum” vrsta koje, ako ne budu kontrolisane, mogu učiniti obalne vode Sredozemlja sasvim negostoljibivim za ljude.

Galil je rekla da se broj invazivnih vrsta – sada oko 400, više nego udvostručio u posljednjih 30 godina što je nazvala “istorijskim primjerom opasnosti od nenamjernih posljedica”.

Izrael je već pod neviđenim talasom otrovnih meduza kojih je toliko da su čak oštetile priobalne elektrane i rastjerale domaće ljubitelje plaža i turiste. Nekoliko drugih otrovnih vrsta, uključujući agresivnu “ribu-lava”, napravilo je stalne kolonije, stvarajući potencijalnu opasnost po zdravlje ako dospiju na tanjire restorana na plaži. Najviše zabrinjavajući je dolazak smrtonosno otrovne ribe “fugu” (Lagocephalus Sceleratusa).

Galil je rekla da je sada polovina ukupnog priliva ribe u Izraelu, kao i svi rakovi, invazivno.

I evropske zemlje sve više primjećuju invaziju koja traje i stiže sve do Španije. To pitanje bi trebalo da bude istaknuto na skupu Ujedinjenih nacija ovog mjeseca u Veneciji o održivosti okeana.

“Organizmi – pridošlice ozbiljna su pretnja lokalnoj biološkoj raznolikosti, u najmanju ruku uporediva sa uticajem promjene klime, zagađenja i preteranog ribolova”, rekla je Galil.

Ona je rekla da su novodošle vrste prouzrokovale “dramatično restrukturiranje” ekosistema, dovodeći u opasnost razne lokalne vrste i uništavajući domaće školjke, gambore i crvene barbune.

Ministarstvo Izraela za zaštitu životne sredine je saopštilo da prati taj proces sa zabrinutošću, jer su obale Izraela “prva stanica” novih vrsta u Sredozemnom moru. Naglasilo je da Izrael ne može sam da se s tim bori, već se zalaže za širu regulaciju radi zaštite najosjetljivijih morskih staništa. Pošto se Izrael sve više oslanja na Sredozemno more da bi desalinizacijom došao do vode za piće, Ministarstvo je reklo da je zaštita mora “sada važnija nego ikad”.

Libanski naučnici sa Američkog univerziteta u Bejrutu nedavno su napisali da će, ukoliko se ne ublaži ekološki rizik nastao širenjem Sueckog kanala, biti ugrožen veliki dio ekosistema Sredozemlja, što smatraju i biolozi širom istočnog Mediterana, iz Turske i Tunisa.

“Slana brana” u Egiptu jedini spas

Čini se da su relativno jednostavna opcija za smanjenje štete postrojenja za desalinizaciju koja novcem Katara Egipćani grade uz kanal, a prvo se očekuje da bude otvoreno ove godine.

Ako se to pravilno sprovede, Galil je rekla da bi nusprodukt tih postrojenja – koncentrisani rastvor soli, mogao biti usmjeren u kanal da bi stvorio “slanu branu” koja bi mogla zaustaviti priliv vrsta od juga ka sjeveru.

“Velika gorka jezera”, 45 kilometara sjeverno od Sueca, nekada su bila baš takva prepreka. Ali, kako se kanal proširivao, a egipatski gradovi i farme ispuštali otpadnu vodu u ta jezera, ta “brana” je nestala.

Egipat koji je s Izraelom potpisao mirovni sporazum 1979. godine, a nedavno i ogroman sporazum o uvozu prirodnog gasa, u velikoj mjeri je odbacio ta teška upozorenja izraelskih naučnika kao – politički motivisana.

“Invazivne vrste su ogromna i nespecifična kategorija”, rekao je Mustafa Fuda, savjetnik egipatskog ministra zaštite životne sredine.

“One čak mogu biti produktivni, zamjenjujući vrste koje su prekomjerno lovljene, donoseći ekonomsku korist ili se jednostavno prilagođavati novom okruženju”, kazao je Fuda.

Procijenio je da se manje od pet odsto osvajača može smatrati “razarajućim” i da većina pridošlih kozica, školjki, riba i rakova nije nanijela nikakvu štetu. Rekao je da su čak i toksični osvajači, poput “riba-lavova”, jestivi ako im se uklone otrovne bodlje.

Egipatski eksperti negiraju da je širenje kanala izazvalo invaziju novih vrsta

Egipatski eksperti su takođe negirali da je invazija direktno rezultat širenja Sueckog kanala. Oni tvrde da je u Sredozemlju više pridošlih egzotičnih vrsta zbog rasta temperature vode prouzrokovanog globalnim zagrijavanjem i zbog vode koju teretni brodovi koriste kao balast i nefiltriranu je ispuštaju u Sredozemno more. U toj vodi u tankovima brodova razne vrste morskog života putuju s kraja na kraj svijeta.

“Invazije su globalni trend zbog zagađenja i klimatskih promjena, čiji je prirodni rezultat da se svaka vrsta bori da preživi i traži optimalno okruženje”, rekao je Tarik Temraz, profesor morske biologije na Univerzitetu Sueckog kanala, i autor procjene uticaja širenje kanala, priređenje za Ministarstvo za zaštitu životne sredine.

Državna Uprava Sueckog kanala, tvrdi da je zabrinutosti za životnu sredinu zbog širenja kanala pretjerana. Ona kaže da se količina vode koja teče u Sredozemno more povećala za samo četiri odsto, stvarajući “malo uticaja na kretanje planktona”.

Zvaničnici Uprave kanala kažu da pažljivo prate migraciju vrsta, nameću sprovođenje propisa brodovima koji nenamjerno prevoze invazivne vrste, i smanjuju zagađenje vode u nadi da će obnoviti salinitet u jezerima.

Uprava kanala je saopštila da je nedavni pokušaj preusmjeravanja poljoprivrednih otpadnih voda dalje od “Gorkih jezera” posljednjih godina uspješno podigao salinitet tih jezera za tri odsto.

Galil kaže da to nije dovoljno, insistirajući na tome da se salinitet mora značajno povećati da bi bio efikasna prepreka za novopristigle stanare mora.

“Jednog dana ćemo se probuditi u borbi s nepovratnom promjenom, znajući da smo nekad nešto mogli da učinimo u vezi s tim”, rekla je ona.

SVOJE DRŽAVLJANE

Iranci su u srijedu sahranili svoje državljane, koji su među 176 poginulih prilikom obaranja ukrajinskog aviona u Teheranu.

Uiverziteti širom Kanade održali minut ćutanja kako bi odali poštu žrtvama.

Na jednom od snimaka objavljenim na internetu, vidi se kako je zastava Irana sklonjena sa kovčega jedne od žrtava, čija majka je vikala: “Skinite je”, prenosi Rojters.

U međuvremenu, kanadski ministar saobraćaja Mark Garno rekao je da su istražitelji iz Kanade obišli mjesto nesreće, u kojoj je stradalo 57 Kanađana, i da će kasnije pregledati olupinu.

“Ono što su nam Iranci rekli je da će nam biti dozvoljeno da učestvujemo ne samo u dekodiranju (crnih) kutija, već i u analizama”, rekao je Garno na konferenciji za novinare.

On je dodao da Kanada zahtijeva da ima zvaničan status u istrazi Irana o padu aviona, koji su oborile iranske snage, prenosi AP.

Garno je istakao da se dvoje kanadskih istražitelja nalazi u Iranu kao dio međunarodnog tima i da dobro sarađuju, ali da želi da njihovo učešće u istrazi bude formalizovano.

SVOJE DRŽAVLJANE

Iranci su u srijedu sahranili svoje državljane, koji su među 176 poginulih prilikom obaranja ukrajinskog aviona u Teheranu.

Uiverziteti širom Kanade održali minut ćutanja kako bi odali poštu žrtvama.

Na jednom od snimaka objavljenim na internetu, vidi se kako je zastava Irana sklonjena sa kovčega jedne od žrtava, čija majka je vikala: “Skinite je”, prenosi Rojters.

U međuvremenu, kanadski ministar saobraćaja Mark Garno rekao je da su istražitelji iz Kanade obišli mjesto nesreće, u kojoj je stradalo 57 Kanađana, i da će kasnije pregledati olupinu.

“Ono što su nam Iranci rekli je da će nam biti dozvoljeno da učestvujemo ne samo u dekodiranju (crnih) kutija, već i u analizama”, rekao je Garno na konferenciji za novinare.

On je dodao da Kanada zahtijeva da ima zvaničan status u istrazi Irana o padu aviona, koji su oborile iranske snage, prenosi AP.

Garno je istakao da se dvoje kanadskih istražitelja nalazi u Iranu kao dio međunarodnog tima i da dobro sarađuju, ali da želi da njihovo učešće u istrazi bude formalizovano.