OMBUDSMAN SAOPŠTIO

Rodno zasnovano nasilje i dalje je ozbiljan društveni problem u Crnoj Gori, a kazne za nasilnike i dalje su blage, smatraju u instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.

Zbog toga se, kako su naveli, nije slala dovoljno jasna poruka države o primjeni politike nulte tolerancije na nasilje.

Oni su podsjetili da je resorno ministarstvo oformilo radnu grupu za pripremu izmjena i dopuna Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

Zaštitnik smatra da se zbog evidentne učestalosti nasilja, toj negativnoj društvenoj pojavi mora posvetiti posebna pažnja.

“Nije dovoljna izmjena zakonodavnog okvira, već i efikasna primjena propisa, snažnija koordinacija organa i službi koji postupaju u slučajevima nasilja, te kaznena politika koja pored zaštitnih mjera, praktikuje proporcionalne i odvraćajuće sankcije za počinioce nasilja“, saopšteno je iz kabineta Zaštitnika agenciji MINA.

Kako su pojasnili, takve izmjene mogle bi pretpostavljati i izmjene u organizaciji pravosuđa, a kao primjer dobre prakse navodi se španski model sudova za rodno zasnovano nasilje koji su za žrtve dostupni 24 sata i mogu izreći potrebnu mjeru odnosno kaznu.

Zaštitnik, koji postupa u predmetima rodno zasnovanog nasilja, se za potrebe Izvještaja o zaštiti od diskriminacije za period od 1. januara do 31. jula, obratio i nadležnim državnim organima za podatke u prošloj godini.

Prema podacima, sudovi za prekršaje su do 30. juna u radu imali 1.759 predmeta, dok je u za isti period prethodne godine bilo 1.117 predmeta.

Iz Kancelarije Ombudsmana su objasnili da su premdeti okonočano tako što je izrečena 261 novčana kazna, 67 kazni zatvora, 104 uslovne osude, 50 opomena, šest vaspitnih mjera, u šest predmeta je odbačen zahtjev, u 23 obustavljen postupak, u 169 je donijeta oslobađajuća odluka, dok su 22 predmeta riješena na drugi način.

Sudovi za prekršaje su izrekli 213 zaštitnih mjera- 37 udaljenje iz stana ili drugog prostora za stanovanje, 77 zabrana približavanja, 73 zabrana uznemiravanja i uhođenja, osam obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, 26 obavezno psihijatrijsko liječenje, šest obavezno liječenje u zdravstvenoj ustanovi, dva obavezno liječenje na slobodi i 18 liječenje od zavisnosti.

U 708 završenih predmeta postupci su vođeni protiv 847 nasilnika, od čega protiv 834 punoljetnih i 13 maloljetnih osoba, a po polnoj strukturi bilo je 680 muškaraca i 154 žene.

Uprava policije je na teritoriji Crne Gore za prvih šest mjeseci prošle godine registrovala 110 krivičnih djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici i 20 krivičnih djela koja se dovode u vezi sa nasiljem u porodici, a kvalifikovana su drugačije (teško ubistvo, ubistvo u pokušaju, laka tjelesna povreda, ugrožavanje sigurnosti, proganjanje…).

Za ta krivična djela podnijeto je 126 krivičnih prijava, a počinio ih je 131 izvršilac, od kojih je 112 muškog pola (jedan maloljetnik) i 19 ženskog pola (jedna maloljetnica).

Prema podacima, 139 osoba su bile žrtve izvršenih krivičnih djela nasilja u porodici, i to 52 muškog i 87 ženskog pola, dok su od ukupnog broja žrtava 24 maloljetne osobe.

Uprava policije je u navedenom periodu podnijela nadležnom organu za prekršaje 700 prekršajnih prijava zbog izvršenih 768 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

Detaljne statističke podatke o slučajevima rodno zasnovanog nasilja Zaštitniku je uputila i nevladina organizacija „SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić“ iz kojih proizilazi da su u periodu od januara do juna bila 43 korisnika skloništa od čega 17 žena i 26 djece.

U tom periodu ostvareno je 2.602 noćenja, odnosno prosječno 61 noćenje po osobi, dok je na dnevnom nivou bilo 14 osoba.

Od 17 žena koje su boravile u SOS skloništu njih šest se vratilo u situaciju nasilja što znači da je njih skoro 65 odsto izašlo iz situacije nasilja. Takođe, od 17 žena smještenih u SOS skloništu njih četiri su u istom boravile i ranije zbog rodno zasnovanog nasilja.

Nacionalnoj SOS liniji za žrtve nasilja u porodici obratilo se 185 žena za pomoć od čega 167 su bile osobe koje su prijavile rodno zasnovano nasilje, 15 je prijavilo nasilje nad djecom, dok su tri osobe su prijavile nasilje nad muskarcima.

U istom periodu bilo je 1.690 upućenih poziva, a 2.098 pruženih usluga.

PROTIV ZAKONA

Litije i molebani u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti održavaju se i danas u više gradova Crne Gore. Litiju u Baru predovodio je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.

Današnja protestna šetnja građana Bara koji se protive novom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti bila je najmasovnija od 26. decembra, kada su okupljanja započeta. Prema procjeni policije od Hrama Svetog Jovana Vladimira glavnim gradskim ulicama danas je prošetalo oko 2.000 Barana, dok organizatori tvrde da je taj broj bio između 6.000 i 7.000.

Kako je Bar Infu saopšteno iz policije, i današnji protesti protekli su mirno, bez incidenata.

“Posebna je radost da se u našoj Crnoj Gori probudilo osjećanje u narodu. Čitava pokoljenja su vaspitavana u duhu bezbožništva, u duhu titoizma, lenjinizma i marksizma. Međutim, ono što je Božje, ono je neuništivo – Božja ljubav, Božja istina, Božja dobrota, vjernost večnom ljudskom dostojanstvu. Evo se probudila, i narod širom Crne Gore, narod izlazi i na drumove, i na puteve da se pokloni imenu živoga Boga, da posvjedoči svoje vječno neprolazno ljudsko dostojanstvo i da čuva Božje svetinje, čuvajući svetinju svoje duše i svoga tijela koje je stvoreno da bude hram Duha svetoga. Velika zbivanja kroz istoriju ponavljaju se svuda u svijetu, ali posebno se ta istorija ponavlja u Crnoj Gori. To je ono čemu se raduju sveti Božji ljudi, sveti apostoli, sveti proroci, sveti mučenici, do najnovijih sveštenomučenika i mučenika”, poručio je u obraćanju u Baru Mitropolit crnogorsko- primorski Amfilohije.

Nakon Svete Arhijerejske liturgije u Sabornom hramu, okupljeni građani su se pod sloganom “Za odbranu naših svetinja” predvođeni mitropolitom Amfilohijem, uputili u litiji prema Trgu Vladimira i Kosare, prošli Bulevarom Dinastije Petrovića i naposljetku ponovo došli do hrama.

Litije i molebani održavaju se i večeras u više gradova Crne Gore. Na njima će biti pročitana poruka Episkopskog savjeta Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori koji je poručio vlasti da njihove protestne litije zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti neće stati dok ona ne povuče taj zakon.

Stanovnici Kuča hodali su ka Podgorici. Oni su iz Orljeva išli u molitvenom hodu ka hramu Hristovog vaskrsenja u Podgorici sa ikonama i crkvenim barjacima, gdje je služen moleban. Nakon molebana u Hramu Hristovog vaskrsenja litija je krenula ka crkvi Svetog Đorđa.

Litiju je predvodio episkop dioklijski Metodije, a kako je saopšteno iz Mitropolije, takav „veličanstveni događaj se na pamti u novijoj istoriji Podgorice, ali ni Crne Gore“.

Beranci su i večeras šetali od centra grada do Manastira Đurđevi stupovi, u kom je služen moleban.

Okupljanja su organizovana i u Andrijevici, Bijelom Polju, Žabljaku, Nikšiću… 

Sa litije u Nikšiću poručeno je da je „čitav pravoslavni svijet uz vjernike u Crnoj Gori koji se molitveno bore da očuvaju Crkvu, iskazujući nezadovoljstvo zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti“.

Profesor Bogoslovskog fakulteta “Sveti Vasilije Ostroški” u Foči, Darko Đogo, kazao je da se u Crnoj Gori ovih dana brani i uspostavlja pravoslavlje u cijelom njegovom biću.

„I svemu onome što pravoslavlje jeste – put života, časti i duhovnog uzrastanja, pa ako treba i stradanja, ali uvijek put pravde”, rekao je Đogo.

On je kazao da su put pravde i svečane litije koje se organizuju protiv Zakona, i poručio da „ne treba nikada pristati na laži i tvrdnje da je ovo pitanje kojojoj će Crkvi da pripadnu svetinje, jer nemaju dvije Crkve“.

Podsjećamo, iz Mitropolije je ranije saopsteno da će nakon Božića organizovati litije dva puta sedmicno, četvrtkom i nedjeljom, kao i da ce to činiti dok se zakon ne povuče.

PKCG

Ponuda crnogorskih zimskih centara je, s obzirom na odnos cijene i kvaliteta, regionalno konkurentna, saopštili su iz Privredne komore (PKCG) i dodali da turistički privrednici spremno dočekuju ovogodišnju zimsku turističku sezonu.

Iz Odbora Udruženja turizma PKCG agenciji Mina-business su kazali da ovogodišnja zimska turistička sezona, koja je je uglavnom fokusirana na aktivnosti u skijaškim centrima, donosi poboljšan kvalitet ponude i usluga u svim segmentima turizma.

“Turistički potencijali, komplementarni sadržaji, kao i intenzivne aktivnosti na promociji turističkog proizvoda Crne Gore, doprinose očekivanju da će zimska sezona biti uspješnija od prošle, uz rast prometa i Prihoda”, rekli su predstavnici PKCG.

Oni su dodali da su mali hoteli adekvatno pripremili svoje kapacitete i ostvarili kontakte sa turističkim agencijama iz zemlje i inostranstva kako bi obezbijedili bolju popunjenost svojih smještajnih kapaciteta.

“Veći hoteli su pravovremeno donijeli strategiju prodaje za period zimske sezone, pripremili su paket aranžmane i već uveliko realizuju prodaju. Prema informacijama iz ski centara aktivnosti na pripremi predstojeće zimske sezone protekle su planiranom dinamikom”, naveli su iz PKCG.

U PKCG smatraju da su domaća skijališta cjenovno veoma konkurentna s obzirom na kvalitet koji pružaju, a prošlogodišnjim otvaranjem novog ski centra Kolašin 1600, kvalitet ponude ski centara podignut je na veći nivo.

“Ski centar Kolašin 1600 je prvi izgrađen u nizu novih planiranih ski centara na području Bjelasice i Komova. Na skijalištu Ski resort Kolašin 1450, je predviđen veliki broj aktivnosti kulturno zabavnog karaktera, dok su na skijalištu Savin kuku funkciji dvije dvosjedne žičare, tri ski lifta i jedan dječiji, koji opslužuju oko pet kilometara skijaških staza”, saopštili su iz PKCG.

Takođe, u ponudi su staze za hodanje na krpljama kroz šumu, koja povezuje skijalište Savin kuk i Crno jezero, kao i za nordijsko skijanje u podnožju.

“Ski centar Vučje, spremno dočekuje goste sa unaprijeđenom ponudom i cijenama na prošlogodišnjem nivou. U planu je realizacija škole skijanja uz najbolje licencirane instruktore. Svakog vikenda, počev od januara organizovaće razne manifestacije muzičkog karaktera za sve posjetioce”, rekli su iz PKCG.

Krajem februara i početkom marta zavisno od vremenskih uslova u planu je organizacija manifestacije Snow dance, koja je sportsko zabavnog karaktera. U ski centru Lokve Ski opening će biti ispraćen i zabavnim programom. Ski centar Hajla je, nakon 13 godina stagnacije, ponovo stavio u funkciju skijalište Turjak 2.

“U ponudi zimske sezone su ski škole, rentiranja motornih sanki, četvorotočkaša, ture na krpljama, ciciban staze… A kako bi poboljšali svoju ponudu, turistički poslenici su posjetiocima pripremili i nordijsko skijanje, zimski foto safari, zimski rafting na Tari, planinarske ture, zimski hiking, kao i snowboard park sa skakaonicom”, podsjetili su iz PKCG.

Iz PKCG su saopštili da je za dalji rast pozitivnih poslovnih pokazatelja i trendova u oblasti turizma potrebno ispuniti nekoliko važnih preduslova koji će doprinijeti daljem unapređenju konkurentnosti Crne Gore kao turističke destinacije, kao što su izgradnja hotela visoke kategorije i drugih kapaciteta, unapređenje turističke ponude i produženje sezone, edukacija kadra, povezivanje turizma i poljoprivede, unapređenje komunalne i lokalne infrastrukture, suzbijanje sive ekonomije.

“U cilju smanjenja negativnih uticaja vremenskih prilika i daljeg unaprijeđenja ponude zimskih centara, u narednom periodu treba dograditi i rekonstruisati skijališne kapacitete, nabaviti topove za vještačko osnježivanje staza i noćno skijanje, izgraditi klizališta, staze za nordijsko skijanje i bob”, dodali su iz PKCG.

Potrebno je, kako smatraju, poboljšati smještajne kapacitete na sjeveru i vanpansionske sadržaje, odnosno bazene, saune i spa centre, ostvariti bolju saradnju i koordinaciju rada državnih i lokalnih organa i službi, unaprijediti komunalnu i lokalnu infrastrukturu, putne pravce i njihovu prohodnost, posebno prema zimskim turističkim centrima i skijalištima.

“Poseban izazov je u unapređenju i diverzifikaciji turističkog proizvoda. U stvaranju kompleksne turističke ponude Crne Gore kao povezane cjeline primorja i zaleđa, vidi se najbolja mogućnost da se produži sezona i da se sjeveru daju razvojni impulse”, tvrde u PKCG.

Iz PKCG su saopštili da je jedan od najkritičnijih aspekata sadašnjeg turizma koncentracija na relativno kratak period godine.

“Uspješan i visokokvalitetni turizam zavisi od privlacnosti destinacije tokom citave godine. Imajući u vidu globalne klimatske promjene, periodi funkcionisanja se veoma teško mogu isplanirati, zbog čega na Primorju i na planinama moraju paralelno nastati i proizvodi koji nisu uslovljeni vremenskim prilikama i koji su konkurentni na međunarodnom tržištu”, dodali su predstavnici PKCG.

Oni su rekli da je cjelovita turistička ponuda Crne Gore najbolja mogućnost da se produži sezona i sjeveru pruže razvojni impulsi.

“Posljednjih godina sve veća pažnja posvećuje se razvoju planinskog turizma koji ima veliki potencijal. U turističku infrastrukturu će do 2022. godine biti uloženo 140 miliona EUR, a koji se odnose na izgradnju skijališta Kolašin 1600, Žarski, Cmiljača, Štedim i Hajla, te dodatnu valorizaciju durmitorskog skijališta”, zaključili su iz PKCG.

KOSOVO

Ramuš Haradinaj je prije nekoliko mjeseci podnio ostavku na mjesto predsjednika kosovske vlade, a sada i na funkciju predsjednika Alijanse za budućnost Kosova.

Haradinaj će do izbora novog rukovodstva Alijanse obavljati funkciju vršioca dužnosti predsjednika stranke.

On je rekao da je podnio ostavku na mjesto šefa stranke i da je to učinio na poslednjoj skupštini koju su držali, prenosi Tanjug 

“Obavljaću dužnost samo do izbora (u stranci)”, kazao je Haradinaj.

On je naveo, da su postavili nove izborne kriterijume u stranci na svim nivoima, koje se, između ostalog, odnose i na organizovanje pet zasebnih ogranaka u Prištini.

“Na izborima imam 100 protivkandidata. Ukoliko bi svako glasao za sebe, trebalo bi da idemo u drugi, a možda i u treći krug. Napravili smo vrlo hrabre poteze za ove izbore”, kazao je Haradinaj.

NAKON MUSKATA

Advokat Robert Abela izabran je danas za šefa malteške Laburističke partije čime automatski postaje i premijer Malte posle pada spornog premijera Džozefa Muskata.

Četrdesetdvogodišnji Abela, sin bivšeg predsjednika Džordža Abele, smatra se da predstavlja kontinuitet sa svojim prethodnikom.

Muskat je bio primoran da napusti premijersko mjesto prijevremeno jer je bio optužen za miješanje u  istragu o ubistvu istraživačke novinarke Dafne Karuane Galicije 2017. godine.

Većina od 17.500 članova Laburista, koji prvi put direktno biraju svog šefa, dali su prednost Abeli koji je obećao da će nastaviti da primenjuje muskatov “pobjednički recept” u odnosu na 52-ogodišnjeg hirurga Krisa Rearna, odlazećeg vicepremijera koji je predviđao velike reforme.

Dugogodišnji član Laburista Robert Abela postao je poslanik te stranke tek na posljednjim parlamentarninm izborima 2017. koje je prijevremeno sazvao Muskat i na kojima su Laburisti pobijedili sa ubjedljivom većinom uprkos talasu skandala oko Muskatovog okruženja.

Abela preuzima dužnost na samo dvije i po godine mandata do septembra 2022.

Džozef Muskat bio je primoran da objavi odlazak 1. decembra poslije velikih protesta građanskih pokreta i porodice ubijene novinarke koji su ga optuživali da štiti bliske saradnike među kojima svog bivšeg šefa kabineta Kita Šembrija.

Šembri je bio među članovima vlade koji su “pogodjeni” istraživačkim novinarskim radom Karuane Galizcije. Šembri koji je podnio ostavku krajem prošle godine,  bio je priveden i saslušan u policiji ali je kasnije pušten na slobodu. On je demantovao da je počinio bilo šta protivzakonito.

Optužnica za navodno saučestvou ubistvu novinarke i organizvanje i finansiranje napada na nju podignuta je protiv biznismena Jorgena Feneča koji je uhapšen krajem prošle godine dok je pokušao da pobjegne sa Malte na svojoj jahti. Feneč je rekao da je Šembri pravi nalogodavac ubistva.

Dafne Karuana Galicija, istraživačka novinarka opisivana kao “VikiLiks u jednoj osobi”, ubijena je bombom postavljenom pod njen automobil 2017.

Zahvaljujući njoj, svjetlost dana su ugledali dokumenti iz tzv. “Panamskih papira” koji su se odnosili na Maltu a otkrila je i dokumenta koja su pokazivala da su panamske kompanije u vlasništvu tadašnjeg ministra energetike a sada ministra turizma Konrada Micija i Kita Šembrija primale više hiljada eura na dan od firme iz Dubaija za nepoznate usluge.