NREKIĆ

Predsjednik Opštine Ljoro Nrekić istako je da je Opština Ulcinj izašla iz blokade, koja je trajala šest mjeseci, nakon čega su konsolidovali finansije, i na taj način vratili dug u iznosu od 6, 5 miliona eura, a zaposlenima isplatili zarade, odnosno zaostala četiri lična dohotka.

“Protekla godina je za nas bila jako teška, jer šest mjeseci biti u blokadi je jako naporno, i za lokalnu samoupravu i za preduzeća u kojima je osnivač Opština Ulcinj “, kazao je Nrekić.

Predsjednik Opštine se nada da će naredna 2020. biti godina investicija jer su prije par dana usvojili budžet koji je težak 13 miliona eura, a koji je održiv i realan uzimajući u obzir da će u narednoj godini imati dosta kapitalnih investicija.

“Imamo investicije vrijednosti 400 000 eura, to je izgradnja Kanalizacione mreže za četiri naselja , tako da očekujemo da će za godinu dana ovaj problem biti riješen a to će znatno uticati na ekološke probleme, odnosno na poboljšanje ekoloških prilika na Port Mileni “, kazao je on.

Kao drugu, bitnu investiciju istakao je izgradnju Vodovodne mreže, čija se realizacija očekuje do aprila mjeseca. Iznos invsticije je 18 miliona eura, a sredstva su obezbjeđena uz podršku Vlade Crne Gore, i Njemačke razvojne banke.

Predsjednik Nrekić ističe da se ne smije zaboraviti da je Ulcinj nacionalni resurs, i da mu je kao takvom, neophodan hotel sa pet zvjezdica.

Kako najavljuje, u narednom periodu sastaće se sa turskim investitorima, i napominje da je za definisanje takvih poslova, Ulcinju potrebna podrška Vlade Crne Gore kao i Morskog dobra.

“Imamo investitore za izgradnju Hotela Hilton, i to ćemo realizovati u saradnji sa Vladom Crne Gore jer Vlada je naš partner, i sa njom veoma dobro sarađujemo” , rekao je predsjednik Ljoro Nrekić.

Ono što se već izvjesni period planira, i što se najavljuje jeste izgradnja Akva parka. Vrijednost te investicije je oko 7 miliona eura, početak radova je planiran za kraj januara, kada je i potpisivanje ugovora sa turskim investitorima, najavljeno je.

Akva park, od kojeg se očekuje da upotpuni i unaprijedi turističku ponudu grada Ulcinja će se nalaziti na površini oko 26 000 kvadrata, u iznosu od 46.000 eura godišnje rente.

Kako je kazao Nrekić, u narednoj godini će agro budžet po prvi put opredijeliti sredstva za dosta planiranih stavki, a jedna od njih je i garažni parking.

“Ovaj budžet jeste održiv i rekao sam mojim saradnicima da što prije pripreme dokumentaciju, i da krenemo u realizaciju kapitalnih investicija Ulcinja”, rekao je Nrekić.

On je napomenuo da je veoma važno da Vlada Crne Gore izdvoji budžet za izgradnju Bulevara Majke Tereze, jer će se tom investicijom spojiti jezgro grada, na kome gravitira veliki broj turista.

Ističe da je tokom ove godine TO zabilježila rekordan broj noćenja, uz neizostavni prihod od boravišne takse.

“Iduće godine planiramo da povećamo prihode za 10 odsto, da Ulcinj bude ona stara destinacija sa dobro poznatim sjajem”, rekao je predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić.

BORIS MUGOŠA

Glavni izazovi u crnogorskoj ekonomiji u ovoj godini biće i dalje visoki udio sive ekonomije i veliki spoljnotrgovinski deficit u razmjeni robe, ocijenio je poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, pohvalivši mjere fiskalne konsolidacije u prošloj godini.

Mugoša je kazao da se udio sive ekonomije, prema određenim projekcijama, kreće od 20 do 30 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

„To je negdje do milijardu eura i mislim da moramo, i pored evidentnih pozitivnih rezultata u prethodnom periodu, mnogo hrabrije i principijelnije da uđemo u ‘okršaj’ sa sivom ekonomijom“, rekao je Mugoša agenciji Mina-business.

On smatra da je drugi izazov po crnogorsku ekonomiju u ovoj godini jedan višedecenijski problem, a to je veliki spoljnotrgovinski deficit u razmjeni robe koji iznosi preko dvije milijarde eura.

„To znači da moramo mnogo više da razvijamo realni sektor i tu treba da damo prednost proizvodnji hrane i drvopreradi“, smatra Mugoša.

Izazov je, kako je ocijenio, i realizacija prve faze projekta izgradnje auto-puta, za koji svi očekuju da će biti gotov ove godine, a tu je takođe i optimizacija javne uprave gdje se mora uraditi mnogo.

„Takođe, moramo raditi na većem zapošljavanju domaće radne snage. Ako imamo podatak da se u Crnoj Gori mnogo više zaposli strane radne snage zbog turističke sezone u odnosu na domaću, mislim da u tom dijelu možemo da uradimo mnogo više iako ohrabruje podatak da je prošle godine bilo preko 11,6 hiljada zaposlenih naših ljudi na sezonskim poslovima, mnogo više nego u ranijem periodu“, poručio je Mugoša. 

On je saopštio da je u prošloj godini zabilježen rast izvornih prihoda koji je prije svega posljedica rasta zaposlenosti, efekata turističke sezone i pojačanog rada inspkcijskih organa.

S druge strane zabilježen je kontrolisani rast potrošnje.

„Kada to sumiramo imamo suficit tekuće potrošnje što je jedan od glavnih ciljeva definisanih u Fiskalnoj strategiji što znači da smo kao država uspjeli da sve tekuće rashode finansiramo isključivo iz izvornih prihoda, odnosno država je bila u mogućnsoti da sve svoje javne funkcije finansira iz izvornih prihoda, a da do zaduženja dođe ukoliko želimo da refinansiramo postojeći dug odnosno ukoliko želimo da tim dodatnim sredstvima finansiramo projekte iz kapitalnog budžeta“, dodao je Mugoša.

Prema njegovim riječima, kao rezultat toga bilježi se konstantno smanjenje budžetskog deficita.

„Prije dvije godine je bio na nivou od 5,8 odsto, prošle godine se nadamo da će biti ispod tri odsto, a to je jedan od kriterijuma Mastrihta, ove godine je planiran deficit ispod jedan odsto, a već u narednoj da uđemo u zonu suficita“, saopštio je Mugoša.

On je rekao da su svi ti parametri su stvorili pretpostavke da dođe do povećanja minimalne zarade od 15 odsto.

„To nije dovoljno, ali ako uzmemo podatak da ona nije mijenjana od 2013. godine mislim da je to poztivan iskorak. Takođe, uspjeli smo da smanjimo doprinose na teret poslodavca za dva odsto i da na taj način rasteretimo poslodavce od visokih troškova fiskalnog opterećenja rada“, zaključio je Mugoša.