ČIRGIĆ

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić kazao je u razgovoru za Dan da pacijenti, ljekari i farmaceuti nemaju dovoljno razvijenu svijest da lijek nije prehrambeni artikal, niti potrošni materijal koji može po slobodnom izboru da se kupuje nekontrolisano i po sopstvenoj odluci.

Čirgić ističe da je što se tiče kupovine ljekova veliki problem dio proizvoda koji ne pripadaju ljekovima, već su dodaci ishrani-suplementi ili dijetetska sredstva, koja se reklamiraju preko komercijalnih medija, ali i preporuiuju od strane ljekara, te se kupovinom takvih proizvoda pacijenti dovode do izlaganja finansijskim troškovima, a bez prethodnih informacija od strane ljekara da navedeni proizvod treba platiti.

“U cilju prevazilaženja kupovine ljekova van maksimalnih cijena, trebalo bi formirati maksimalne cijene za sve ljekove u prometu u maloprodaji, a ne samo za one na Listi ljekova i trebalo bi onemogućiti dvojno formiranje cijena za jedan isti lijek. Obezbijeđena je bolja dostupnost ljekovima koji se izdaju na recept, povećana konkurentnost na tržištu ljekova, tako da su osiguranici pošteđeni odlaska od apoteke do apoteke kako bi dobili propisani lijek. Ono čime nijesmo zadovoljni je raspored apoteka i imamo situaciju da u većim centrima ima više apoteka u kru gu od nekoliko stotina metara, a u slabije naseljenim područjima postoji jedna ili ih uopšte nema (npr. Šavnik, Virpazar)”, smatra on.

Kako navodi, to pitanje treba riješiti kroz regulativu o Zdravstvenoj mreži.

“Iako se od 2018. godine refundacija troškova ljekova vrši u punom iznosu, prema stvarnoj cijeni kupljenog lijeka nije došlo do porasta troškova refundacija, već naprotiv troškovi po tom osnovu su minimalni. Postoji više mjera koje mogu dovesti do toga da građani manje novca odvajaju za kupovinu ljekova: stalna edukacija ljekara o sastavu Liste ljekova i podsticanje na propisivanje raspoložive terapije sa Liste ljekova na teret sredstava Fonda, stalna edukacija osiguranih lica da je terapija sa Liste ljekova farmakoterapijski adekvatna alternativnim lijekovima koji nijesu na Listi, a koji se razl ikuju samo po fabričkom nazivu, dok je sastav i dejstvo lijeka isto, stalna edukacija osiguranih lica o štetnim posledicama samoinicijativnog liječenja-kupovinom ljekova, što je nedozvoljeno za svaki lijek kome je Agencija za ljekove i medicinska sredstva dodijelila receptni režim izdavanja lijeka”, ističe Čirgić.

On navodi da je od 1. januara 2019. godine, u skladu sa Pravilnikom o kriterijumima za utvrđivanje cijena i načinu plaćanja zdravstvenih usluga, započelo elektronsko ispostavljanje faktura za bolničko li ječenje po pojedinačnom DRG slučaju od svih javnih zdravstvenih ustanova na sekundarnom i tercijarnom nivou koje obezbjeđuju akutnu bolničku zdravstvenu zaštitu.

“Ključne prednosti DRG modela su što obezbjeđuje veću transparentnost u izvještavanju i pruža mogućnost međusobnog poređenja efikasnosti bolnica, a takođe i efikasnosti organizacionih jedinica unutar bolnica, te identifikovanje rentabilnih i nerentabilnih bolnica i na taj način pruža dobru osnovu za donošenje kvalitetnih odluka menadžmenta zdravstvenog sistema. Rezultati analiza o obimu pruženih zdravstvenih usluga po DRG modelu daju nam nove impute na osnovu kojih će se u narednom periodu stvoriti uslovi da se, postepeno, vrši prenos sredstava zdravstvenim ustanovama na osnovu učinka jer težimo promjeni postojećeg modela finansiranja javnih zdravstvenih ustanova. Zajedno sa CKB bankom radilo se na projektu unapređenja procesa isplate refundacija troškova osiguranicima, koji je implementiran u Područnoj jedinici Podgorica, a početkom 2020. godine planira se implementacija i u drugim filijalama Fonda”, navodi Čirgić.

Zdravstveni sistem mora da bude dostupniji i fleksibilniji

Čirgić ističe da najbolju ocjenu šta treba unapređivati u zdravstvenom sistemu daju osiguranici kroz svoje primjedbe, tako da se prostor vidi u daljem jačanju kapaciteta javnog sistema sektora zdravstva kako bi se obezbijedila dostupnija zdravstvena zaštita, posebno u onim segmentima koji su od strane građana prepoznati kao usko grlo.

“Naš javni zdravstveni sistem zbog svoje veličine može bolje i brže da se prilagodi zdravstvenim potrebama građana u odnosu na zdravstvene sisteme zemalja u regionu. Dakle, unapređenje zdravstvenog sistema vidim, prije svega kroz obezbjeđivanje edukovanog ljekarskog kadra koji treba da je više plaćen za svoj rad jer obavlja težak, odgovoran i human posao, kao i daljom nabavkom neophodne medicinske opreme, stvaranjem novih prostornih kapaciteta i boljom organizacijom JZU”, pojasnio je Čirgić.