POLICIJA

Crnogorska policija je u posljednje tri godine zaplijenila skoro devet tona različitih vrsta droga. Najviše je oduzeto marihuane, zatim heroina, kokaina, hašiša, ulja hašiša i ekstazija.

Krijumčari su najčešće narkotike krili u bankinama vozila, gumama i rezervnim točkovima, saopštio je u razgovoru za Pobjedu načelnik Odsjeka za sprečavanje i suzbijanje zloupotreba droga Milutin Popović.

On je istakao da su za tri godine u Sektoru kriminalističke policije Odsjek za sprečavanje i suzbijanje zloupotreba droga, inspektori radili na 48 predmeta koristeći mjere tajnog nadzora koje su im pomogle u tim opsežnim i kompleksnim istragama.

“To su predmeti koji su bili pokrenuti protiv organizovanih kriminalnih grupa. Od toga 36 predmeta rađeno je na nacionalnom i 12 na međunarodnom nivou u saradnji sa partnerskim službama iz regiona Evrope i svijeta”, kazao je Popović.

Kako je dodao, u godini koja je za nama, realizovano je sedam predmeta koji su vođeni protiv organizovanih kriminalnih grupa. Dokazi koji su prikupljeni omogućili su da budu raskrinkane osobe koje su bile uključene u švercu narkotika.

Od ovih predmeta, jedan je rađen na međunarodnom, a šest na nacionalnom nivou dodao je Popović, naglašavajući da imaju dobru saradnju sa partnerskim službama iz regiona i svijeta.

Podsjetio je i da je Odsjek na čijem je čelu u posljednje tri godine bio uključen u bitne istrage koje su realizovane sa partnerskim službama iz svijeta, i koje su rezultirale najvećim zapljenama.

“Nekoliko predmeta smo radili sa agencijom DEA, sa partnerskim službama iz Italije, Španije, Portugala, Njemačke i Australije”, kazao je Popović.

Kako je istakao, u svim ovim slučajevima, crnogorska policija je dala izuzetan doprinos a neke istrage je i pokrenuo Odsjek za sprečavanje i suzbijanje zloupotreba droga.

“Radili smo na predmetima uz pomoć partnerskih službi i na taj način došli do veoma dobrih rezultata, stekli veliko povjerenje i ugled, što je izuzetno značajano za naš rad koji se u prvome zasniva na ovim vrijednostima koje moraju postojati da bi sa drugim službama ušli u realizaciju razmjene podataka”, pojasnio je Popović.

Popović je ukazao i na to da je Odsjek na čijem je čelu imao više akcija na međunarodnom i nacionalnom nivou ali daje najznačajnija Remus u kojoj su oduzeli 20 tona hašiša i uhapsili 11 crnogorskih državljana. Ovaj predmet je realizovan zajedno sa australijskom policijom sa kojom su saradnja i komunikacija bile na visokom nivou.

“Mjere tajnog nadzora koje se koriste u nekim predmetima su posljednja alatka koju koristimo kada nabilo koji drugi način nijesmo u prilici da dokažemo djelo. Tada preko nadležnog tužilaštva iniciramo izdavanje naredbe za primjenu ovih mjera”, dodao je Popović.

Sagovornik Pobjede poručuje da je crnogorska policija spremna da se izbori sa kriminalnim grupama koje krijumčare narkotike na lokalnom ali i na međunarodnom nivou. On je naveo i da je Sektor kriminalističke policije u koordinaciji sa jedinicama u centrima bezbjednosti postigao dobre rezultate.

“Taj trend ćemo nastaviti i ubuduće, svjesni da ne možemo eliminisati ovu pojavu, ali odlučni i sigurni da ćemo to svesti na najmanju moguću mjeru i nećemo dozvoliti nijednom narko dileru da se nesmetano bavi ovim nezakonitim radnjama, odnosno daćemo sve od sebe da svakog od njih smjestimo tamo gdje mu je mjesto, a to je iza rešetaka u našim kazneno popravnim domovima”, zaključio je šef Odsjeka za sprečavanje i suzbijanje zloupotreba droga.

PROŠLE GODINE

U protekloj godini na teritoriji glavnog grada policijski službenici rasvijetlili su 324 krivična djela krađa i teška krađa, najčešće su predmeti otuđenja bila bicikla, ali slučaj koji će Jedinica kriminalističke policije pamtiti je hapšenje dva strana državljanina koja su u ljetnjim mjesecima obijala stanove i krala zlatni nakit iz njih, pišu Dnevne novine.

Kako je u razgovoru za ovaj list kazao rukovodilac Jedinice kriminalističke policije za suzbijanje krađa i teških krađa u Centru bezbjednosti Podgorica Predrag Jokić, od početka 2019. do polovine decembra, na nivou Jedinice kojom rukovodi zaduženo je ukupno 381 krivično djelo, a od tog broja je, što operativnim radom što aktivnošću drugih organizacionih jedinica Centra bezbjednosti Podgorica, rasvijetljeno 324 (85 odsto).

“Od zaduženog broja krivičnih djela 377 su krivična djela krađa i teška krađa, od kojih su 285 teška krađa. Krivičnih djela teška krađa rasvijetljeno je 232, a od 92 krivična djela krađa rasvijetljeno je 91. Ostala krivična djela njih četiri, sva su rasvijetljena”, naveo je Jokić.

Kako je dodao, u istom periodu rasvijetljena su još 23 krivična djela, ali posebni izvještaji nijesu podnošeni jer su izvršioci lica koja nemaju navršenih 14 godina.

“Najčešće se radi o djeci koja u centru grada ili u dijelu grada oko Gintaša ženskim osobama otuđuju novčanike sa novcem, ličnim dokumentima i ostalim predmetima” pojasnio je načelnik Jokić.

Počinilaca koji su povratnici bilo je 143 u godini za nama.

“U posmatranom periodu podnijeta su 144 posebna izvještaja protiv 184 lica, od kojih je bilo 127 punoljetnih i 57 maloljetnih, od kojih su njih 143 povratnici. Tokom navedenog perioda sprovodeći planske aktivnosti nakon izvršenja krivičnog djela teška krađa i krađa, što od strane pripadnika policije tako i operativnog sastava lišeno slobode je 21 lice, dok su u ostalim slučajevima izvršioci naknadno identifikovani i procesuirani”, kazao je Jokić.

Tokom ljetnjih mjeseci 2019. na teritoriji Podgorice uhapšena su dva strana državljanina. Oni su u glavnom gradu boravili kao radnici, a obijali su stanove na poseban način, odakle su otuđivali razne predmete zlatni nakit, laptopove i druge stvari, naveo je načelnik Jokić.

“Oni su lišeni slobode nakon izvršenja krivičnog djela. Naime, planskim aktivnostima određeni djelovi grada su pokrivani shodno procjeni izvršenja određenih krivičnih djela. Kolege su bile na terenu nakon prijave građanina da se dva NN lica sumnjivo ponašaju, brzo su reagovali, lišili ih slobode, i tom prilikom kod njih pronašli alat za obijanje francuski ključ, šrafcigere, druge predmete, kao i dio otuđenih predmeta iz jednog stana”, kazao je Jokić.

U konkretnom slučaju, kako je dodao, podnešena je prijava za krađe iz 10 stanova, radi se o krivičnom djelu teška krađa.

“Što se tiče lokacija, u pitanju je dio oko Gintaša, zatim Preko Morače, Stari aerodrom. Radi se o posebnom načinu izvršenja, odnosno lomi se cilindrični uložak i za to se korsti posebno urađen alat. Krađe su se dešavale u popodnevnim ili večernjim časovima, a pronalažene su zgrade gdje nema video-nadzora, što znači da su lica i te kako obilazila ulaze, osmatrala, zvonila na vrata. Kada bi utvrdili sa sigurnošću da nikog nema, lomili su uloške, ulazili, vršili premetačine i otuđivali predmete”, ispričao je Jokić.

Dio predmeta je pronađen pretresom i vraćen oštećenima, a dio koji je pronađen nalazi se u službenim prostorijama Centra bezbjednosti Podgorica.

U 2019. izražena je bila pojava otuđenja bicikala, istakao je načelnik Jokić. To se dešavalo na raznim lokacijama, a najčešće je krađa vršena u ulazima zgrada, kao i sa otvorenog prostora.

DPS

Golema je nevolja kod organizatora “spontanih”okupljanja. Ma koliko išli od vrata do vrata, koristili razne medijske i svekolike načine da do]u do nekog njima potrebnog broja i temperature… u Nikšiću ipak ne ide, saopštili su iz nikšićkog DPS-a.

“A koliko su u problemu govori i broj djece koja su noćas zloupotrijeblje nadovođenjem na “spontanu zaštitu svetinja”. I kao kruna svega saopštenje da je prisustvovalo 20.000 građana. Ma koliko da smo se naslušali “istina” sa tih adresa, ova je zaista jedna od najbezočnijih. Valjda misle da smo slijepi. Ili su osokoljeni današnjom izjavom svog mentora Baburina, pa po onoj nas i Rusa 300 miliona”, dodaju oni.

Iz DPS-a se organizatorima protesta zahvaljuju na ovakvim “istinama”.

“One najrječitije govore i o njima i o njihovim namjerama. Govore i o tome koliko ne znaju Nikšić ni Nikšićane.
Nije nam prvi put da nas pohodite “odbranama” Jugoslavije, srpstva, krsta, vjere, gusala, jezika, Kosova, Srbije do Tokija. Šta god su činili, činili su na isti način i uvijek posebno na Nikšić atakovali”, navode oni.

Ističu da Nikšić davno ne bi bio tu gdje jeste da ga je tako lako manipulisati, naglašavaju iz DPS Nikšić.

SMANJEN BROJ NAKNADA

Predstavnike privrede je lani obradovalo usvajanje Zakona o administrativnim i o lokalnim komunalnim taksama, kojima je ukinut, odnosno smanjen znatan broj naknada.

Ocjenjujući značaj novih zakona iz prošle godine, istakli su značaj Zakona o radu na olakšanje poslovanja i uklanjanje biznis barijera.

“Vjerujemo da će novi Zakon o radu adekvatnije odgovoriti zahtjevima savremenih uslova poslovanja, jer je praksa pokazala daje važeći bio zreo za izmjene”, kazali su Pobjedi iz UPCG.

Za zakone o lokalnim komunalnim i o administrativnim taksama tvrde da donose i značajnu novinu, jer predviđaju da je za usvajanje lokalnih odluka kojima se utvrđuju parafiskalni nameti potrebna prethodna saglasnost Vlade. Broj lokalnih komunalnih taksi smanjen sa 11 na tri, a određenje i zakonski maksimum iznosa lokalnih komunalnih taksi. Smanjene su 72 administrativne takse (11 odsto od ukupnog broja) i ukinuto 49 (sedam odsto).

Predstavnici UPCG su poručili da će se i ove godine zalagati za rasterećenje poslodavaca, naročito za smanjenje troškova rada, za koje tvrde da su neopravdano visoki i navode da smo jedina zemlja u Evropi u kojoj ne postoji neoporezivi dio zarade. Podsjetili su da je u sklopu dogovora sa socijalnim partnerima, povećanje minimalne zarade pratilo i smanjivanje doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca od dva odsto.

“Ovo smanjenje posmatramo kao pozitivan signal da Vlada razmišlja u pravcu nastavka rasterećenja troškova rada”, rekli su iz UPCG i naglasili da ove godine očekuju posvećeniju i efektivniju borbu prodv sive ekonomije.

Udio sive ekonomije u našem BDP-u je na alarmantno visokom nivou i kreće se između 30 i 40 odsto, što ga čini pet do šest puta većim nego u zemljama EU. Dok ne počnemo da ostvarujemo značajnije napretke u borbi protiv ove pojave, ne možemo govoriti ni o povoljnijem poslovnom ambijentu, značajnijem privrednom rastu i stvaranju novih radnih mjesta poručeno je iz UPCG.

Predstavnici Privredne komore smatraju đa će se novim zakonom o privrednim društvima, koji je ušao u skupštinsku proceduru otkloniti brojne nedorečenosti i nejasnoće koje se tiču poslovanja.

U PKCG nijesu u potpunosti zadovoljni novim Zakonom o radu, jer i dalje ne počiva na modernim, tržišnim principima poslovanja, koji zahtijevaju fleksibilniju organizaciju rada. Poručuju da će insistirati na reformama koje će u većoj mjeri slijediti tržišnu logiku u regulisanju odnosa poslodavaca i zaposlenih i na taj način, kako kažu, ubrzati dinamiku otvaranja novih radnih mjesta i podići konkurentnost privrede, uz poštovanje svih garantovanih i pripadajućih prava zaposlenih.

U PKCG smatraju daje novom regulativom stvoren osnov za dalje unapređenje cjelokupne politike javnih nabavki, kroz uvođenje potpune elektronske komunikacije i povećanje transparentnosti.Zadovoljni su zakonima o lokalnimm i administrativnim taksama i poručuju da ove godine fokus treba da bude na poreskim propisima.

“Treba uvesti nižu stop PDVa za pripremanje i usluživanje hrane i pića u svim hotelima, bez obzira na kategoriju i teritorijalnu određenost”, smatraju u PKCG i traže nižu stopu za hranu, koja je sastavni dio potrošačke korpe.

Traže i manji raspon poreskih stopa i povoljniji poreski tretman za proizvodne objekte, radi smanjenja troškova poslovanja i povećanja konkurentnosti.

Predstavnici Montenegro biznis alijanse su istakli važnost izmjena zakona o o radu. o javno-privatnom partnerstvu, o javnim nabavkama i o koncesijama, kao i činjenice da je u skupštinsku proceduru ušao novi zakon o privrednim društvima.

“Nova regulativa bi trebalo da donese određene pozitivne efekte za ljude iz biznisa, koji opravdano imaju negativan stav prema pojedinim zakonskim rješenjima”, rekli su iz MBA i istakli da je važno obezbijeđiti primjenu zakona i pođzakonskih akata „jer u suprotnom kao i da nijesu donešeni“.

Oni smatraju i da bi trebalo nastaviti zakonsku reformu.

“Treba nastaviti zajedničke aktivnosti privatnog i javnog’ sektora, jer mi rezervni privatni sektor nemamo, zato vodimo računa o tome da postojećem obezbijedimo najbolje uslove za njegov razvoj”, poručeno je iz MBA.

PODACI KCCG

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) tokom 2019. godine obavljeno je više od 3.000 porođaja, a statistika najveće zdravstvene ustanove pokazuje da je u minuloj godini rođeno više dječaka, nego djevojčica.

 

Iz KCCG su nam kazali i da je do posljednjeg dana 2019. godine rođeno 3.089 beba, dok je do 30. decembra obavljeno 3.014 porođaja.

U toku prethodne godine bilo je 80 porođaja sa blizancima, dok su čak četiri trudnice na svijet donijele trojke.

Tokom prošle godine, sudeći po statistici KCCG-a, više su se rađali dječaci.

“U 2019. godini bilo je 53.6% dječaka, u odnosu na djevojčice, kojih je od ukupnog broja bilo 46.4 odsto”, saopštili su Portalu RTCG iz KCCG.

Zanimalo nas je i kakvi su uporedni podaci sa 2018. kada je u pitanju pol beba.

“Upoređujući 2018. i 2019. godinu, više je muške djece rođene u 2019. godini, računajući podatke na dan 31.12.2019 – 53.6% u odnosu na 2018. godinu, gdje je dječaka bilo 51.04% u odnosu na djevojčice 48.96% za 2018. Godinu”, istakli su iz KCCG.

KCCG, međutim, kako navode, ne vodi evidenciju o prisustvu očeva tokom porođaja.

“Vođenje evidencije koliko je očeva prosustvovalo rađanju svoje djece nije statistički praćeno, niti obrađivano. S obzirom da se radi o pružanju podrške trudnici u najosjetjivijim momentima, prateći jednu prirodnu emociju oba partnera i porodice uopšte, statistiku smatramo suvišnom. Ono što se može primjetiti jeste da je tendencija prisustva podrške najbližih u porastu i bez egzaktnog bilježavanja brojem”, kazali su nam iz KCCG.

A ukoliko suprug ili neko drugi želi prisustvovati porođaju i biti podrška trudnici, potrebno je da pošalje e-mail na porodiliste@kccg.me ili dođe do GAK-a KCCG, kako bi se ispunio formular gdje bi bili upoznati sa kućnim redom i mogućim intervencijama tokom porođaja.

MIJAJLOVIĆ ZA PORTAL

Sasvim drugačiji podvodni svijet, potreba da se, uprkos ogromnim rizicima, pomogne žrtvama, neki su od razloga koji doprinesu da ronjenje postane način života. Danilo Mijajlović kaže, za Portal RTCG, da ronjenje može biti egzotika, vrsta rekreacije, adrenalinska injekcija, ali je prije svega human i visoko rizičan posao.

Danilo Mijajlović ronjenjem se “zarazio” od djetinjstva. I to vrlo lako, posmatrajući oca, Veselina Mijajlovića, profesionalnog instruktora ronjenja koji je formirao prvu ronilačku jedinicu u okviru MUP-a, bio prvi predsjednik Ronilačkog saveza Crne Gore, formirao Regionalni ronilački centar … oca, koji je svoj život posvetio tom pozivu.

Sa tim je rastao, a rasla je i ljubav prema ronjenju.

“U međuvremenu sam se obučavao u inostranstvu: Americi, Italiji, Njemačkoj, Francuskoj i sticao iskustva radeći sa najprestižnijim ronilačkim jedinicama. Na tim obukama, zajedno sa svojim kolegama iz Regionalnog Ronilačkog centra iz Bijele pokazao sam najveći stepen znanja i sposobnosti za koje smo više puta i odlikovani”, kaže Mijajlović.

Nakon dvije decenije u tom poslu, Mijajlović kaže da su ronioci imali mnoštvo teških akcija vađenja utopljenika i podvodnog deminiranja u kanjonu Morače, Cijevni, Limu, Skadarskom jezeru, moru…. 

S obzirom na to da su utrenirani da brzo reaguju, veoma često, prvi su na mjestima gdje je pomoć neophodna, tako se više puta desilo da uspiju da spasu ljude iz morskih talasa, nasukane ili zarobljene na stijenama usred nevremena.

“Podvodno deminiranje kao i obuka profesionalnih ronilaca naše su osnovne djelatnosti. Kao visokoobučeni profesionalci svoj dug prema društvu vraćamo kroz posao spašavanja ljudskih života i materijalnih dobara na vodama, kao i traganju za utopljenicima”.

On ističe da apsolutno svaka akcija nosi svoje specifične opasnosti, a naročito akcije na nabujalim rijekama u zimskom periodu.

“Najviše se sjećam akcija u kanjonu Morače, gdje smo u više navrata imali smrskane automobile sa putnicima u brzacima na dnu Morače, a naš zadatak je da u takvim uslovima priđemo automobilu i izvučemo unesrećene. To su veoma teške, stresne i rizične akcije gdje nas brzak veoma često udari o stijene ili pocjepa dio opreme o limovima tih automobila”.

Profesionalni ronioci su deficitaran kadar u svijetu.

Za obavljanje važnih zadataka u profesionalnom ronjenju neophodan je visok stepen psihofizičke kondicije i visok nivo ronilačke i specijalističke stručnosti. Zbog nepovoljnih uslova ronjenja, Mijajlović ističe, da je izbor kandidata veoma rigorozan.

Hladna voda, meteomeritivne nepogode, toksično djelovanje kiseonika, rizik od Barotraume i dekompresione bolesti i nose druge specifične opasnosti i štetnosti u ronjenju, razlozi su za tako rigorozan izbor, kaže Mijajlović.

“Visok nivo traumatizma u ovom poslu zahtjeva psihofizičko opterećenje profesionalnog ronioca koji koristeći složenost vještina mora obraditi mnoštvo informacija u realnom vremenu radi donošenja odluke, biti svjestan opasnosti ambijenta,” navodi on i ističe da se zato često dešava da pojedinci zbog specifičnosti određene situacije odustaju i nakon više godina uspješne obuke. 

Uprkos tome što je oduvjek, zahvaljujući ocu, bio svjestan svih rizika koje nosi taj poziv, nikad nije poželio da odustane. Priznaje da je u početku, kao dječak preživljavao strahove neizvjesnosti raznih akcija spašavanja, traženja utopljenika, deminiranja u kojima je učestvovao njegov otac.

“Danas kao profesionalni ronilac, siguran sam u sebe i svoje znanje i uvijek više volim da se sam prihvatim rizika određenog izazova, nego da kao rukovodilac brinem za svoje kolege. Srećom radim u organizaciji gdje je timski rad kroz međusobno poštovanje osnov da se savladaju i najveći izazovi. Ovaj poziv smatram humanim radom kroz pružanje pomoći porodicama žrtava u traženju utopljenika na mjestima gdje pomoć drugih nije moguća. Taj ljudski momenat mi daje snage da se izboriim i sa najvećim rizicima koje ovaj posao nosi i da nikada ne razmišljam o odustajanju”.

Uprkos opasnostima, i nerijetko teškim trenucima, ronjenje itekako ima svojih čari. Mijajlović kaže da je to posebna vrsta užitka, a iskustvo slobode u podvodnom ambijentu manifestuje svojevrsno duhovno putovanje u kome se u bestežinskom stanju doživljava novi svijet.

Radeći na podvodnim istraživanjima u proteklih 5 godina sa svojim kolegama, kaže da su otkrili smo preko 25 novih hidroarheoloških lokaliteta od kojih su 5 brodovi koji su potonuli prije nove ere.

“Pored istraživanja često uživam u podvodnoj fotografiji i snimanju filmova o podvodnom svijetu, a sve me više raduje edukacija novih generacija ronilaca koji mi prenose svoju pozitivnu energiju dobijenu doživljajem podvodnog svijeta”, kaže Mijajlović.

Podvodni svijet je i dalje nepoznanica koja nije dovoljno istražena i kao takva stvara poseban osjećaj nesigurnosti kod ljudi od nečeg nepoznatog. Mijajlović kaže da taj doživljaj dovodi do predrasuda da je podvodni svijet opasan po ljudski rod.

“Kvalitetnom edukacijom i spoznajom fiziologije uticaja podvodnog ambijenta na ljudski organizam čovjek postaje siguran u sebe i počinje prihvatati taj ambijent kao životno stanište iz kojeg je sve nastalo”.

On objašnjava da je ronjenje poslednjih godina evoluiralo tako da se kao medij za disanje na velikim dubinama počele koristiti gasne mješavine nitox i trimix, a svoju primjenu su našli i ribrideri pomoću kojih se reciklirajući izdahnuti vazduh povećava autonomija boravka u morskim dubinama. Uz pomoć ove tehnologije sa mojim timom bez problema ronim do 120 metara dubine.

Mijajlović kaže i kako se svakodnevno tokom ronjenja susreće sa nekim opasnim ribama kao što su, Škarpina, murina, raža.. ali jednostavnim poštovanjem njihovog staništa oni postaju prijatelji koji ronioce prihvataju kao goste.

“Interesantno je promatrati njihove znatiželje i strahove, a posebno tokom ronjenja noću gdje im svjetlost reflektora privlači posebnu pažnju. Jednom prilikom sam taj doživljaj noćnog ronjenja snimio kamerom i film “Duboko noći Montenegra” je obišao svijet i čak bio nagrađen u B konkurenciji na festivalu filmova o podvodnom svijetu u Antibu (Francuska)”.

Mijajloviću je radni angažman u specijalnim jedinicama i Regionalnom centru za podvodno razminiranje donio mnogo iskustva, a kroz usavršavanja u oblasti profesionalnog ronjenja postao je magistar nauka u ovoj oblasti. Sprema se i za odbranu doktorske disertacije. 

Poziv profesionalnog ronioca veoma zahtjevan i podrazumjeva da se nakon regrutacije kandidati osposobljavaju za osnovna profesonalna zvanja najmanje 3 godine, kaže Mijajlović.

“Taj proces kontinuirane edukacije iziskuje da kandidati prođu ukupan proces organizacije rada i upoznaju funkcionalnost svih cjelina u radnom lancu. Kroz ovaj proces kandidati dobijaju radno iskustvo koje moraju ovjeriti kroz najmanje 100 sati ronjenja godišnje koristeći se raznim medijima za disanje, roneći noću, u brzim vodama, u zatvorenom prostoru. Nakon 3 godine i dobijanja osnovnih ronilačkih zvanja u profesionalnom ronjenju kreće se sa radom na većim nivoima u kojima se koriste sistemi dobave plinova sa površine, sredstva za podvodnu komunikaciju, podvodna transportna sredstva , roni sa gasnim mješavinama, ribriderima na velikim dubinama. U tom procesu imamo redovne psiho-fizičke i zdrastvene provjere i ukoliko ispune sve uslove najuporniji nakon dodatnih 6 godina kontinuirane obuke mogu postati instruktori profesionalnog ronjenja”, kaže on.

Na kraju Mijajlović zaključuje kako poziv profesionalnog ronioca iziskuje velike napore koji prilikom dugog ekponiranja često narušavaju ljudsko zdravlje.

Iz tog razloga profesionalni ronioci imaju benificirani radni staž iz kojega relativno mladi odlaze u penziju. Mnogi ronioci nakon toga nastavljaju sa uzivanjem u podvodnom ambijentu, često do poslednjih dana svog života, jer upravo ovaj poziv, kako kaže Mijajlović, mnogima prestavlja smisao življenja. 

Milica MANDIĆ

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1485. gospodar Zete Ivan Crnojević, nakon prenošenja sjedišta Zetske mitropolije s riječkog grada  Oboda na Cetinje, izdao je Cetinjskom manastiru, izgrađenom istovremeno kad i crkva posvećena rođenju Bogorodice, osnivačku Povelju u kojoj piše: «I ogradih hram u mjestu zvanom Cetinje, i nazvah ga Mitropolijom zetskom, ako ugodno bude milostivoj gospođi (Bogorodici). I tu postavih mitropolita kir Visariona da vlada svim, i poslije njega njegovi nasljednici«.

1494 – Iz štamparije na Obodu, koju je osnovao Đurađ Crnojević, izašli su prvi primjerci Oktoiha prvoglasnika, prve crnogorske pečatane knjige, i prve ćirilične u Južnih Slovena. Iz te su štamparije izašle još četiri knjige: Oktoih petoglasnik, Psaltir, Trebnik (molitvenik) i Četvorojevanđelje. Glavni štampar, u toj prvoj državnoj štampariji na svijetu, bio je jeromonah Makarije, koga smatraju rodonačelnikom crnogorskog i južnoslovenskog štamparstva. Njegovi đaci, pioniri crnogorskog štamparstva, u XVI vijeku bili su Božidar Vuković Podgoričanin i njegov sin Vićenco Vuković, koji su nastavili štamparsku djelatnost u Veneciji.

1785 – Rođen je njemački pisac Jakob Grim, osnivač savremene germanistike. S bratom Vilhelmom sakupio je i objavio čuvene priče i bajke za djecu. Započeo je rad na velikom »Njemačkom rječniku«(1852). Prevodio je srpske narodne pjesme koje je sakupio Vuk Stefanović Karadžić.

1809 – Rođen je francuski učitelj Luj Braj, koji je 1829. pronašao sistem pisma za slijepe, nazvan Brajeva azbuka.

1814 – Crnogorska vojska oslobodila je Kotor od Francuza i predala ga vladici Petru I koji je upravljao njime, kao i Budvom,Trojicom, Dobrotom, Prčanjem i Risnom.

1890 – Rođen je srpski političar, slikar i novinar Moša Pijade, visoki partijski i državni funkcioner poslije Drugog svjetskog rata.U novembru 1943. organizovao je u Jajcu Telegrafsku agenciju nove Jugoslavije – Tanjug.

1906 – Na Cetinju je izašao prvi broj političkog lista »Ustavnost«. Urednik i vlasnik lista bio je Božo Novaković. Poluzvanični list«Ustavnost« trebalo je da predstavlja odgovor na opozicionu koncepciju nikšićkog lista »Narodna misao«.

1917 – Kralj Nikola prihvatio je ostavku Andrije Radovića, predsjednika crnogorske izbjegličke vlade. Radović je podnio ostavku zbog protivljenja  kralja da crnogorska vlada radi na prisajedinjenju Crne Gore Srbiji.

1960 – U saobraćajnoj nesreći poginuo je francuski pisac Alber Kami, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957. Kamijev književni opus, u kojem su najpoznatiji romani »Stranac« i »Kuga« i eseji »Mit o Sizifu« i »Pobunjeni čovjek«, zasnovan je na ideji o apsurdnosti ljudske sudbine.

1965 -Umro je engleski pisac američkog porijekla Tomas Sterns Eliot, jedan od najpoznatijih pjesnika 20. vijeka, dobitnik brojnih nagrada među kojima i Nobelove 1948. i Geteove 1954. Nosilac je 16 počasnih doktorata. Poznata Eliotova djela: «Sabrane pjesme«, «Sabrani eseji«, poetske drame  »Ubistvo u katedrali«, «Porodični sastanak«, «Koktel-partija«.

2004 – Za predsjednika Gruzije izabran je Mihail Sakašvili, lider nacionalnog pokreta i predvodnik protesta kojima je smijenjen  prethodni predsjednik Eduard Ševarnadze. Za 36-godišnjeg Sakašvilija, advokata školovanog u Americi, glasao je i Ševarnadze.

2005 – Izvršna direktorka Komiteta za zaštitu novinara sa sjedištem u Njujorku Ed Kuper saopštila je da je u 2004. poginulo 56 novinara tokom obavljanja posla, što je najveći broj ubijenih novinara u jednoj godini od 1994. kada je poginulo 66 novinara, većina izvještavajući s ratnih područja u Alžiru, Ruandi i Bosni i Hercegovini. U 2004. najveći broj novinara ubijen je u sukobima u Iraku.

2007 – Bivša gradonačelnica Bara Anka Vojvodić zvanično je postala  prva  ambasadorka Crne Gore u Srbiji nakon osamostaljenja dvije države.

2008 – Ministarstvo vjera Srbije odbilo je da upiše Crnogorsku pravoslavnu crkvu u Registar crkava i vjerskih zajednica Srbije. Upis je tražen na osnovu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima UN, Evropske konvencije o ljudskim pravima, kao i ustava i zakona Srbije o crkvama i vjerskim zajednicama.

2009 – U kopnenoj operaciji izraelske vojske u pojasu Gaze protiv palestinskog radikalnog pokreta Hamasa, poginulo je najmanje 47 Palestinaca. Istoga dana Savjet bezbjednosti održao je vanredni sastanak posvećen krizi na Bliskom istoku, na kome su SAD onemogućile izglasavanje libijskog nacrta rezolucije koja je nalagala hitan prekid vatre.

2010 –  Predstavnici pravnog tima Srbije predali su Međunarodnom sudu pravde u Hagu kontratužbu protiv Hrvatske koja je 2. jula 1999. kod istog suda protiv Srbije pokrenula postupak zbog, kako je kazano, odgovornosti Beograda za genocid počinjen nad nesrbima u toj republici od 1991. do 1995.

2011 – Slavnom crnogorskom slikaru Miodragu Dadu Đuriću posthumno je dodijeljena povelja  » Ivan Crnojević«. Povelja »Ivan Crnojević«, koju svake godine gradonačelnik Cetinja dodjeljuje za izuzetan doprinos razvoju i promociji toga grada u raznim oblastima, ustanovljena je 2007. i uručuje se 4. januara, na dan kada je 1482. Ivan Crnojević osnovao crnogorsku prijestonicu.

2013 – U Podgorici je, u 62. godini, umro magistar pravnih nauka, političar Zoran Žižić, funkcioner Crne Gore i Savezne Republike Jugoslavije. Bio je profesor Pravnog fakulteta u Titogradu, odnosno Podgorici, član jedinstvenog DPS-a, potpredsjednik Vlade i potpredsjednik Skupštine Crne Gore. Jedan je od tvoraca Žabljačkog ustava (1993) i učesnik u pisanju Ustavne povelje Srbije i Crne Gore (2003). Dužnost premijera SRJ obavljao je od 4. marta 2000. do 24. jula 2001, kada je podnio ostavku zbog izručenja Slobodana Miloševića Haškom tribunalu. Nakon rascjepa jedinstvenog DPS-a pristupio je SNP-u, i bio njegov potpredsjednik do 2005, kada se razišao s  rukovodstvom partije. Tokom referendumske kampanje za obnovu crnogorske nezavisnosti, aktivno je učestvovao u bloku za očuvanje državne zajednice Srbije i Crne Gore. Nakon referenduma 2006,  osnovao je Demokratsku stranku jedinstva i bio njen predsjednik.

2013 – Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo kazao je u božićnoj poslanici da je crnogorski narod jedini u Evropi koji vjerske praznike svetkuje pod nebeskim svodom i zatražio od predstavnika vlasti da se izjasne za koju su crkvu. »Probudite zaspalu i duhovno klonulu Crnu Goru koja još uvijek ne poštuje sebe« – apelovao je mitropolit Mihailo, nezadovoljan statusom Crnogorske pravoslavne crkve. 

2013 – Mitropolit Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohije nazvao je u  poruci uoči Božića pripadnike LGBT populacije izopačenim i upozorio na »revoluciju paganskog totalitarizma«, koja obesmišljava  svetinju braka i ukida porodicu.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1877 – Đorđe Cerović, sin Novice Cerovića, poznatog crnogorskog junaka koji je organizovao ubistvo Smail-age Čengića na Mljetičku kod Šavnika, poslao je tvorcu epa »Smrt Smail-age Čengića«, Hrvatu Ivanu Mažuraniću na poklon  zlatni sat koji je Njegoš dao Novici Ceroviću, a on ga poklonio sinu Đorđu.

1994 – Gradu Foča u Bosni je poslije 500 godina,  po odluci Skupštine Republike Srpske, promijenjen  naziv u Srbinje.

2004 –  Usvojen je novi Ustav Afganistana čime je otvoren put za održavanje prvih demokratskih izbora u toj zemlji.

2008 – Slovenija kao predsjedavajuća Evropskoj uniji, zaprijetila je Hrvatskoj da ukoliko članicama Unije ne omoguću pristup zaštićenoj zoni u Jadranskom moru, kao što je obećala, rizikuje odlaganje pregovora o pristupanju Evropskoj uniji.

2009 – Ruski vojni zvaničnici prihvatili su plan Ratne mornarice kojim je omogućeno trajno stacioniranje ruskih vojnih brodova i podmornica u takozvanim ruskim prijateljskim lukama širom svijeta.

2010 – U Dubaiju je otvoren najviši neboder na svijetu – toranj Halifa od metala i stakla, visok 828 metara. Izgradnja tornja koštala je milijardu i po dolara.

2010 – U 94. godini umro je Japanac Cutomu Jamaguči, jedina osoba za koju se zvanično tvrdilo da je u Drugom svjetskom ratu preživio bombardovanje Hirošime i Nagasakija atomskim bombama.

2012 – Povelja »Ivan Crnojević« uručena je ministru kulture u Vladi Crne Gore Branislavu Mićunoviću.

PRIMERA

Fudbaleri Sevilje remizirali su protiv Atletik Bilbaoa na domaćem terenu rezultatom 1:1, u 19. kolu španske Primere.

Gosti su poveli već u 15. minutu kada je Ander Sapa dočekao dugu loptu Martineza i spoljnim dijelom stopala unutar kaznenog prostora savladao nemoćnog Vaclika.

Mnogo ofanzivnije krenuli su fudbaleri Sevilje u drugom poluvremenu, a takav pristup im se i isplatio.

Igrao se 60. minut kada je Okampos probio po desnoj strani i uputio dodavanje ka petercu koje je presjekao Nunez, na njegovu žalost, u sopstvenu mrežu.

Pokušao je nakon toga Dani Garsija da ugrozi gol Sevilje, na drugoj strani je zaprijetio Dijego Karlos, no promjene rezultata do kraja susreta nije bilo.

Fudbaleri Valjadolida i Leganesa odigrali su ranije večeras neriješeno 2:2.

Golove za Leganes postigli su Martin Brajtvajt u 4. i Roke Mesa u 13. minutu, dok je dvostruki strijelac za Valjadolid bio Enes Unal, koji je bio precizan u 8. i 79. minutu.

Poslije golova u prvim minutima i vođstva Leganesa, uslijedio je nešto mirniji period igre.

Drugo poluvrijeme donijelo je dvije velike šanse za Valjadolid, ali ih nijesu realizovali. U samoj završnici utakmice uspjeli su domaći igrači da stignu do drugog pogotka i podijele bodova.

Ekipa Valjadolida zauzima 14. poziciju s 21 bodom, dok je Leganes trenutno na 19. mjestu s 14 bodova.

U sljedećem, 20. kolu španskog prvenstva Leganes će igrati protiv Hetafea, dok će fudbaleri Valjadolida gostovati Osasuni.

PRIMERA

Fudbaleri Sevilje remizirali su protiv Atletik Bilbaoa na domaćem terenu rezultatom 1:1, u 19. kolu španske Primere.

Gosti su poveli već u 15. minutu kada je Ander Sapa dočekao dugu loptu Martineza i spoljnim dijelom stopala unutar kaznenog prostora savladao nemoćnog Vaclika.

Mnogo ofanzivnije krenuli su fudbaleri Sevilje u drugom poluvremenu, a takav pristup im se i isplatio.

Igrao se 60. minut kada je Okampos probio po desnoj strani i uputio dodavanje ka petercu koje je presjekao Nunez, na njegovu žalost, u sopstvenu mrežu.

Pokušao je nakon toga Dani Garsija da ugrozi gol Sevilje, na drugoj strani je zaprijetio Dijego Karlos, no promjene rezultata do kraja susreta nije bilo.

Fudbaleri Valjadolida i Leganesa odigrali su ranije večeras neriješeno 2:2.

Golove za Leganes postigli su Martin Brajtvajt u 4. i Roke Mesa u 13. minutu, dok je dvostruki strijelac za Valjadolid bio Enes Unal, koji je bio precizan u 8. i 79. minutu.

Poslije golova u prvim minutima i vođstva Leganesa, uslijedio je nešto mirniji period igre.

Drugo poluvrijeme donijelo je dvije velike šanse za Valjadolid, ali ih nijesu realizovali. U samoj završnici utakmice uspjeli su domaći igrači da stignu do drugog pogotka i podijele bodova.

Ekipa Valjadolida zauzima 14. poziciju s 21 bodom, dok je Leganes trenutno na 19. mjestu s 14 bodova.

U sljedećem, 20. kolu španskog prvenstva Leganes će igrati protiv Hetafea, dok će fudbaleri Valjadolida gostovati Osasuni.

  • Objavljen novi globalni indeks: Crna Gora u sredini liste, Slovenija među 20 najboljih
    on 05/07/2026 at 15:32

    Kompanija Henley & Partners, u saradnji sa analitičkom platformom AlphaGeo, objavila je novi Global Investment Risk and Resilience Index – indeks koji rangira zemlje svijeta prema otpornosti njihovih društava na ekonomske, političke, tehnološke i klimatske šokove. Crna Gora se na ovoj listi našla na 52. mjestu od 102 rangirane zemlje i teritorije, sa skorom od 64,78 poena.

  • Znanje i podrška utkani u čipku: vjenčanice nastale kroz EU projekat
    on 05/07/2026 at 10:56

    Uz podršku Evropske unije (EU) nastala je kolekcija od šest vjenčanica, koje su zajedno šili učenici Srednje stručne škole „Spasoje Raspopović“ i tim kompanije Dress on Top, koristeći materijale nabavljene u Crnoj Gori.

  • "Sa jednim poslom teško je pokriti osnovne troškove života"
    on 05/07/2026 at 06:39

    Vrijednost sindikalne potrošačke korpe, prema podacima Unije slobodnih sindikata, za drugi kvartal ove godine iznosi 2.110 eura. Prosječna zarada je, prema analizi Uprave za statistiku, malo iznad 1.000 eura. Proračun je jasan: za četvoročlanu porodicu potrebno je više od dvije prosječne plate ili četiri penzije. Građani komentarišu da je realna slika troškova koju je proračunao sindikat, a da bi stvarni pokazatelj vrijednosti zarada bilo uvođenje medijalne zarade, koja bi bila i 200 eura manja od prosječne koju objavljuje Monstat. Da je porodici mjesečno potrebno više od 2.000 eura saglasan je i ekonomski analitičar Davor Dokić, a za pokriće tih troškova, poručuje u komentaru za naš radio, neophodno je raditi dva posla.

  • Montenegroberza: Neznatan rast indeksa
    on 04/07/2026 at 18:07

    Neznatan rast indeksa i skroman promet obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je Evropska komisija (EK) usvojila finansijski paket kojim se utvrđuju budžetski aranžmani koji će se primjenjivati na Crnu Goru nakon njenog pristupanja EU.

  • MF: Crna Gora ostvaruje vidljiv napredak u reformama i jačanju javnih finansija
    on 04/07/2026 at 10:22

    Ministar finansija Novica Vuković sastao se sa šefom misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Crnu Goru Jeffom Danforthom i njegovim timom, a tokom razgovora potvrđen je nastavak saradnje usmjerene na sprovođenje ekonomskih reformi, jačanje javnih finansija i usklađivanje sa evropskim standardima, saopšteno je iz resornog ministarstva.

  • Air Montenegro: Odlaganje isporuke novog aviona nije posljedica propusta kompanije
    on 04/07/2026 at 09:33

    Nacionalna avio-kompanija Air Montenegro uputila je izvinjenje crnogorskoj javnosti zbog odlaganja planiranog dolaska novog vazduhoplova registarske oznake 4O-AOI, čiji je prelet iz Sarbrikena u Njemačkoj za Podgoricu bio planiran za juče.

  • Alabar odlikovan Ordenom zvijezde Italije
    on 04/07/2026 at 08:40

    Osnivač i predsjednik kompanije Emaar Properties, Mohamed Alabar, odlikovan je titulom viteza Orden zvijezde Italije, koju mu je dodijelio predsjednik te zemlje Sergio Matarela, navela je Ambasada Italije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

  • Partnerstvo koje pokreće ekonomski razvoj
    on 04/07/2026 at 07:36

    Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik đeljošaj poručio je, povodom 250 godina od proglašenja nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država, da Crna Gora i SAD dijele zajedničke demokratske vrijednosti i da ekonomija predstavlja narednu veliku dimenziju njihovog savezništva. On je istakao da je cilj unapređenje investicione saradnje, privlačenje američkog kapitala i jačanje partnerstva kroz projekte u energetici, digitalizaciji, infrastrukturi i turizmu.

  • Obezbijeđeni infrastrukturni preduslovi za uvođenje instant plaćanja 20. jula
    on 03/07/2026 at 18:00

    Centralna banka Crne Gore (CBCG) i bankarski sektor završili su ključne infrastrukturne, tehničke i operativne aktivnosti neophodne za početak rada nacionalnog sistema instant plaćanja (TIPS Clone), koje je planirano za 20. jul.

  • MER: U ponedjeljak javni pozivi za dodjelu podrške privredi i zanatstvu
    on 03/07/2026 at 15:10

    Iz Ministarstva ekonomskog razvoja obavijestili su privredne subjekte, preduzetnike, zanatlije i zainteresovanu javnost da će javni pozivi za dodjelu podrške privredi i zanatstvu biti raspisani u ponedjeljak, 6. jula.