HUSOVIĆ

Predsjednik Bošnjačke stranke (BS) Rafet Husović rekao je da očekuje da će, nakon božićnih praznika, Vlada i Srpska pravoslavna crkva (SPC) pokrenuti dijalog o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti, što bi trebalo da rezultira potpisivanjem temeljnog ugovora između države i SPC.

Husović je u intervjuu agenciji MINA, komentarišući trenutnu političku situaciju, rekao da je još tokom 2016. godine, uoči i na nakon izbora, bilo pokušaja da se Crna Gora vrati u neka “mračna vremena”.

“Prethodnih dana smo imali kulminaciju svega onoga što je tada započeto, koju su izazvale određene političke snage, s ciljem izazivanja incidenata i sukoba, koje smo uspjeli izbjeći i u mnogo težim vremenima, a sve to radi postizanja ciljeva koju su u sukobu sa težnjom svih progresivnih snaga u Crnoj Gori ka napretku i evro-atlanskim vrijednostima”, kazao je Husović.

Kako je dodao, očigledno je da te snage nemaju moć da značajnije utiču na stabilnost Crne Gore.

Husović je kazao da je za pohvalu i spremnost i reakcija države da u korijenu spriječi sva djelovanja koja bi mogla da dovedu do epiloga kojem teži taj dio opozicije.

Politička situacija stabilna

“Ako zanemarimo posljednja dješavanja smatram da je politička situacija veoma stabilna, Vlada i ostale institucije obavljaju svoj posao nesmetano. Ne vidim većih problema, ako zanemarimo političke ocjene koje dolaze iz dijela opozicije o političkoj krizi. Mislim da krize nema, svako svoje obaveze redovno izvršava”, rekao je Husović.

Govoreći o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je donijela Vlada, a koji je u javnosti izazvao brojne reakcije, Husović je podsjetio da je na snazi zakon iz 1977. godine, odnosno iz vremena komunizma.

On smatra da je potrebno zakonsko rješenje koje je u skladu sa evropskim zakonodavstvom.

“Svjestan sam da ovo pitanje izaziva dosta polemika u javnosti, ali smatram da je neophodan dijalog između vjerskih zajednica i političkih subjekata sa donosiocima zakona. Važno je da se čuje glas i stav svakoga na koga se odnosi ovaj zakon. Dakle, i muslimana, i pravoslavaca, i katolika i ostalih vjerskih zajednica”, ocijenio je Husović.

On je kazao da je Crna Gora građanska država, u kojoj svako ima podjednaka prava.

“Ako budemo zabranjivali da jedan narod učestvuje u donošenju odluke o nekom pitanju, plašim se da bi to dovelo do nečega što nikome, pretpostavljam, nije cilj”, kazao je lider BS-a.

Očekujem da će početi dijalog između države i crkve

Husović je rekao da očekuje da će nakon božićnih praznika, sve što je eventualno propušteno u tom zakonu, biti tema razgovora Vlade i SPC, a što bi trebalo da rezultira potpisivanjem temeljnog ugovora između države i SPC.

Komentarišući rad Odbor za izborne reforme, Husović je podsjetio da je to skupštinsko tijelo formirano s ciljem da Crna Gora dobije najbolja moguća zakonska rješenja kada su izbori u pitanju.

Prema njegovim riječima, formiranje takvog tijela, koje je sastavljeno od predstavnika vlasti i opozicije, bilo je značajno u smislu izgradnje povjerenja u susret svim narednim izbornim procesima.

“Nažalost, dobar dio opozicije se odlučio da nalazeći različite razloge bojkotuje rad Odbora. Mislim da nam je svima u interesu da izborni proces bude što transparentniji, sa dobrom zakonskom podlogom, kako nakon izborne utakmice niko nebi dovodio regularnost u pitanju”, istakao je Husović.

Dijalog vlasti i opozicije treba nastaviti u parlamentu

On je ocijenio da, iako Odbor nije dao konkretne rezultate, dijalog vlasti i opozicije treba nastaviti u parlamentu.

“Siguran sam da već imamo pripremljena rješenja koja se tiču izbora i izborne kampanje koja će biti prihvatljiva za sve političke subjekte i koja će obezbijediti da izborni proces prođe na način kojim bi svi bili zadovoljni”, rekao je Husović i dodao da će BS dati doprinos da se dođe do kompromisa i usvajanja novih zakona koji se tiču izbora.

On je rekao da je rok koji je Skupština sebi postavila za izbornu reformu probijen iz razloga bojkota opozicionih poslanika.

“Ovo je izborna godina. Ipak, smatram da je potrebno ponovo da svi oni politički akteri, kojima je interes da izborna pravila usaglasimo dogovorom, sjednu za sto i nađu kompromis”, ocijenio je Husović.

Što se tiče najava bojkota izbora od opozicije, Husović je rekao da vjeruje da je riječ samo o određenim političkim pritiscima.

“Bojkot nije rješenje, već razgovor u parlamentu. Zato poziv svima da se vrate u parlament, koji je jedini legitiman za donošenje kvalitetnih zakonskih rješenja”, dodao je Husović.

Kada je u pitanju rad BS unutar Odbora, Husović je rekao da je ta partija predložila da građani Crne Gore dobiju mogućnost da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inostranstvu.

“Takva praksa već postoji u regionu, na taj način našim državljanima se nudi mogućnost da aktivno učestvuju u izbornom procesu”, naveo je on.

Husović je podsjetio da je BS predložila da Savjet Radio-televizije Crne Gore (RTCG) ima dva člana koji bi dolazili iz redova nacionalnih vijeća.

“S obzirom da je prisustvo pripadnika manjinskih naroda u cjelokupnoj programskoj, kadrovskoj i uređivačkoj politici zanemarljivo, naša je intencija da na taj način doprinesemo kvalitetnijem rješenju u pogledu zastupljenosti manjinskih naroda unutar RTCG”, dodao je Husović.

INGUŠETIJA

Islamska država preuzela je odgovornost za napad na policijsku stanicu na jugu Rusije u kojem je jedan policajac ubijen.

Ruski zvaničnici su potvrdili da je jedan policajac ubijen, a trojica povrijeđena kad su u utorak dva muškarca napala policijsku stanicu u Magasu, glavnom gradu republike Ingušetije na sjevernom delu Kavkaza.

Kako se navodi, napadači su udarili jednog policajca automobilom, a trojicu izboli nožem.

Jedan od napadača je ubijen kada je policija otvorila vatru, dok je drugi ranjen.

Islamska država je objavila na jednom internet sajtu da su ubijena dva policajaca, ali ne navode da li je bilo žrtava među napadačima.

DO 1. DECEMBRA

Skupština Crne Gore je, za 11 mjeseci prošle godine, za bruto plate poslanicima isplatila oko 2,3 miliona eura, od čega je poslanicima koji su bojkotovali rad parlamenta isplaćeno preko 140 hiljada eura neto zarade.

Iz Skupštine su agenciji Mina kazali da je poslanička plata u prošloj godini bila 1,4 hiljade eura, bez minulog staža.

„U periodu od 1. januara do 1. decembra, za bruto zarade svih poslanika isplaćen je iznos od 2,3 miliona eura“, kazali su iz parlamenta.

Kako su naveli, za osam poslanika Demokrata i poslanika Građanskog pokreta URA Dritana Abazovića, u tom periodu isplaćeno je ukupno 141,6 hiljada eura neto zarade.

„Poslanici Demokrata nijesu u tom periodu koristili službeni automobil, plaćeni smještaj niti službeni telefon. Abazović je, u periodu od 1. januara do 1. decembra, koristio službeni telefon za šta je isplaćeno ukupno 1,1 hiljadu eura“, precizirali su iz parlamenta.

Prema njihovim riječima, najveća plata poslanicima isplaćena je u aprilu.

U tom mjesecu najveće plate imali su Ivan Brajović, koji je primio 2,6 hiljada eura i Branimir Gvozdenović sa 2,3 hiljade, dok su Aleksandar Damjanović, Genci Nimanbefu i Ervin Ibrahimović premili nešto više od 2,1 hiljadu eura.

Poslanici ne dobijaju naknade za rad u skupštinskim odborima, dok im se za sjednice parlamenta i odbora plaća dnevnica koja iznosi 20 odsto obračunske vrijednosti koeficijenta koji utvrđuje Vlada.

„Ukoliko vrijeme provedeno u Skupštini u vezi sa skupštinskim zasijedanjima, pripreme sjednice ili realizacije najavljene aktivnosti iz nadležnosti stalnog radnog tijela Skupštine traje između osam i 12 sati, računa se kao pola dnevnice, odnosno, između 12 i 24 sata računa se kao jedna dnevnica“, pojasnili su iz parlamenta.

Kako su naveli, od 1. januara do 1. decembra, po osnovu dnevnica i putnih troškova za dolazak na plenume i sjednice radnih tijela, poslanicima je isplaćeno 164 hiljade eura.

Pravo na stalnu upotrebu službenog vozila sa ili bez vozača imaju pedsjednik i potpredsjednici Skupštine, dok pravo na korištenje službenih automobila imaju generalni sekretar patlamenta i njegovi zamjenici, predsjednici radnih tijela i poslaničkih klubova, kao i zaposleni u Službi Skupštine.

Shodno Internom pravilu o utvrđivanju novčanog iznosa namijenjenog za troškove goriva za službena vozila, kada su u pitanju potpredsjednici palamenta nema ograničenja, dok generalni sekretar Skupštine može potrošiti 150, a vozač u Službi Skupštine 200 eura.

Predsjednicima radnih tijela i poslaničkih klubova, kao i zamjeniku generalnog sekretara Skupštine i šefu Kabineta predsjednika parlamenta, za te namjene odobrava se 120 eura.

Kako su kazali iz Skupštine, od 1. januara do 30. novembra prošle godine, za gorivo je utrošeno oko 35 hiljada eura.

Poslanicima kojima je prebivalište udaljeno od Podgorice najmanje 50 kilometara obezbijeđeno je noćenje u hotelu Aurel, sa kojim je sklopljen ugovor nakon sprovedenog postupka javne nabavke, ili imaju pravo na mjesečnu naknadu od 330 eura na ime zakupa stana u mjestu zasijedanja Skupštine i njenih radnih tijela.

Iz Skupštine su kazali da je u 2019. plaćeni smještaj u Podgorici koristilo šest poslanika.

Poslanicima je, od od 1. januara do 20. decembra prpšle godine, za službena putovanja u inostranstvo, isplaćeno skoro 152 hiljade eura.

„U troškove službenih putovanja uključene su dnevnice, troškovi prevoza, hotelski smještaj i putno osiguranje“, precizirali su iz parlamenta.

Najviše novca na službena putovanja potrošio je Predrag Sekulić, preko 14,6 hiljada eura, Ivan Brajović potrošio je oko 10,8 hiljada, Ervin Ibrahimović 10,5 hiljada, Genci Nimanbegu oko devet hiljada, dok je Obrad Stanišić potrošio oko 8,5 hiljada.