TOKOM 2019.

Mađarski zvaničnici i Evropska agencija za granice i obalsku stražu (Fronteks) upozorili su da je tokom 2019. godine broj ilegalnih prelazaka granica na takozvanoj Balkanskoj ruti, koja vodi i preko Srbije, dupliran u odnosu na 2018. godinu.

Kako prenosi portal Balkanska bezbjednosna mreža (www.balkansec.net), savjetnik za nacionalnu bezbjednost mađarskog premijera Đerđ Bakondi iznio je podatke da je broj pokušaja ilegalnih prelazaka iz pravca Balkana u tu zemlju tokom 2019. dostigao 13.000 što je duplo više u odnosu na godinu prije toga.

“Pored granice sa Srbijom uočili smo pojačane aktivnosti na granicama sa Hrvatskom i Rumunijom”, rekao je Bakondi i dodao da su švercerske grupe počele da vraćaju migrante iz BiH u Srbiju, nakon što je Zagreb pojačao kontrolu svojih granica, uz finansijsku pomoć Evropske unije.

Budimpešta procjenjuje da se na prostoru Zapadnog Balkana trenutno nalazi oko 98.000 migranata i to karateriše kao “rizik za centralnu Evropu”.

“Najnoviji izvještaj Fronteksa potvrđuje da je broj ilegalnih ulazaka na zapadnobalkanskoj ruti dupliran u odnosu na 2018. Prema navodima te agencije, dvije trećine ovogodišnjeg migranatskog talasa u Evropu dolazi iz pravca Turske. Svaki treći migrant je iz Avganistana a četvrtinu čine državljani Sirije”, dodaje taj portal.

Portal dodaje da mađarski podaci ukazuju na promjenu trenda migranta u odnosu na državu porijekla, pa je tako prethodnih godina većina tražilaca azila bila iz Avganistana, Pakistana i Irana, da bi ove godine bio uočen porast broja državljana Sirije.

U tekstu se podsjeća da se Mađarska, i tri zemlje Višegradske grupe (Poljska, Slovačka i Češka) zalažu za jačanje kontrole granica, deportaciju nelegalnih migranata i protive se kvotama Evropske unije za smještaj pristiglih ljudi.

“Migrantska kriza ove godine bila je u fokusu pažnje Evropske unije i NATO. U usvojenoj deklaraciji NATO samita u Londonu, iregularne migracije prvi put se spominju u kontekstu bezbjednosnih prijetnji i izazova. EU je za period od 2014. do 2020. izdvojila je više od 10 milijardi eura za migracije, upravljanje granicama i unutrašnju bezbjednost. Državama članicama čije se granice smatraju najugroženijima dodjeljeno je dodatnih 305 miliona eura”, navodi se tekstu.

HUSOVIĆ

Predsjednik Bošnjačke stranke (BS) Rafet Husović rekao je da očekuje da će, nakon božićnih praznika, Vlada i Srpska pravoslavna crkva (SPC) pokrenuti dijalog o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti, što bi trebalo da rezultira potpisivanjem temeljnog ugovora između države i SPC.

Husović je u intervjuu agenciji MINA, komentarišući trenutnu političku situaciju, rekao da je još tokom 2016. godine, uoči i na nakon izbora, bilo pokušaja da se Crna Gora vrati u neka “mračna vremena”.

“Prethodnih dana smo imali kulminaciju svega onoga što je tada započeto, koju su izazvale određene političke snage, s ciljem izazivanja incidenata i sukoba, koje smo uspjeli izbjeći i u mnogo težim vremenima, a sve to radi postizanja ciljeva koju su u sukobu sa težnjom svih progresivnih snaga u Crnoj Gori ka napretku i evro-atlanskim vrijednostima”, kazao je Husović.

Kako je dodao, očigledno je da te snage nemaju moć da značajnije utiču na stabilnost Crne Gore.

Husović je kazao da je za pohvalu i spremnost i reakcija države da u korijenu spriječi sva djelovanja koja bi mogla da dovedu do epiloga kojem teži taj dio opozicije.

Politička situacija stabilna

“Ako zanemarimo posljednja dješavanja smatram da je politička situacija veoma stabilna, Vlada i ostale institucije obavljaju svoj posao nesmetano. Ne vidim većih problema, ako zanemarimo političke ocjene koje dolaze iz dijela opozicije o političkoj krizi. Mislim da krize nema, svako svoje obaveze redovno izvršava”, rekao je Husović.

Govoreći o Predlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je donijela Vlada, a koji je u javnosti izazvao brojne reakcije, Husović je podsjetio da je na snazi zakon iz 1977. godine, odnosno iz vremena komunizma.

On smatra da je potrebno zakonsko rješenje koje je u skladu sa evropskim zakonodavstvom.

“Svjestan sam da ovo pitanje izaziva dosta polemika u javnosti, ali smatram da je neophodan dijalog između vjerskih zajednica i političkih subjekata sa donosiocima zakona. Važno je da se čuje glas i stav svakoga na koga se odnosi ovaj zakon. Dakle, i muslimana, i pravoslavaca, i katolika i ostalih vjerskih zajednica”, ocijenio je Husović.

On je kazao da je Crna Gora građanska država, u kojoj svako ima podjednaka prava.

“Ako budemo zabranjivali da jedan narod učestvuje u donošenju odluke o nekom pitanju, plašim se da bi to dovelo do nečega što nikome, pretpostavljam, nije cilj”, kazao je lider BS-a.

Očekujem da će početi dijalog između države i crkve

Husović je rekao da očekuje da će nakon božićnih praznika, sve što je eventualno propušteno u tom zakonu, biti tema razgovora Vlade i SPC, a što bi trebalo da rezultira potpisivanjem temeljnog ugovora između države i SPC.

Komentarišući rad Odbor za izborne reforme, Husović je podsjetio da je to skupštinsko tijelo formirano s ciljem da Crna Gora dobije najbolja moguća zakonska rješenja kada su izbori u pitanju.

Prema njegovim riječima, formiranje takvog tijela, koje je sastavljeno od predstavnika vlasti i opozicije, bilo je značajno u smislu izgradnje povjerenja u susret svim narednim izbornim procesima.

“Nažalost, dobar dio opozicije se odlučio da nalazeći različite razloge bojkotuje rad Odbora. Mislim da nam je svima u interesu da izborni proces bude što transparentniji, sa dobrom zakonskom podlogom, kako nakon izborne utakmice niko nebi dovodio regularnost u pitanju”, istakao je Husović.

Dijalog vlasti i opozicije treba nastaviti u parlamentu

On je ocijenio da, iako Odbor nije dao konkretne rezultate, dijalog vlasti i opozicije treba nastaviti u parlamentu.

“Siguran sam da već imamo pripremljena rješenja koja se tiču izbora i izborne kampanje koja će biti prihvatljiva za sve političke subjekte i koja će obezbijediti da izborni proces prođe na način kojim bi svi bili zadovoljni”, rekao je Husović i dodao da će BS dati doprinos da se dođe do kompromisa i usvajanja novih zakona koji se tiču izbora.

On je rekao da je rok koji je Skupština sebi postavila za izbornu reformu probijen iz razloga bojkota opozicionih poslanika.

“Ovo je izborna godina. Ipak, smatram da je potrebno ponovo da svi oni politički akteri, kojima je interes da izborna pravila usaglasimo dogovorom, sjednu za sto i nađu kompromis”, ocijenio je Husović.

Što se tiče najava bojkota izbora od opozicije, Husović je rekao da vjeruje da je riječ samo o određenim političkim pritiscima.

“Bojkot nije rješenje, već razgovor u parlamentu. Zato poziv svima da se vrate u parlament, koji je jedini legitiman za donošenje kvalitetnih zakonskih rješenja”, dodao je Husović.

Kada je u pitanju rad BS unutar Odbora, Husović je rekao da je ta partija predložila da građani Crne Gore dobiju mogućnost da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inostranstvu.

“Takva praksa već postoji u regionu, na taj način našim državljanima se nudi mogućnost da aktivno učestvuju u izbornom procesu”, naveo je on.

Husović je podsjetio da je BS predložila da Savjet Radio-televizije Crne Gore (RTCG) ima dva člana koji bi dolazili iz redova nacionalnih vijeća.

“S obzirom da je prisustvo pripadnika manjinskih naroda u cjelokupnoj programskoj, kadrovskoj i uređivačkoj politici zanemarljivo, naša je intencija da na taj način doprinesemo kvalitetnijem rješenju u pogledu zastupljenosti manjinskih naroda unutar RTCG”, dodao je Husović.