NOVI NAPAD

Izraelska vojska je danas saopštila da je spriječila nastojanja palestinske organizacije Hamas da hakuje telefone vojnika, predstavljajući na društvenim medijima da se radi o mladim, atraktivnim ženama, koje bi da se sprijatelje u pokušaju da ih ubijede da preuzmu softver sa kompjuterskim virusom.

Vojni portparol potpukovnik Jonatan Konrikus rekao je novinarima da je virus ubačen u desetine telefona posljednjih mjeseci, iako je vojska rano otkrila prevaru i spriječila da velike tajne stignu do te islamske ekstremističke organizacije.

On je rekao da je to treći pokušaj Hamasa čiji su cilj bili vojnici putem lažnih naloga na društvenim mrežama, ali je najnoviji bio najusavršeniji. Hamas je koristio više medijskih platformi, uključujući Fejsbuk, Instagram, Vocap i Telegram da uspostavi kontakt sa vojnicima.

Njima su stizale fotografije i poruke, a slale su ih “žene” koje su tvrdile da su nove imigrantkinje kako bi objasnile da ne govore dobro hebrejski ili da su gluve, pa su zato slale samo poruke i nijesu govorile telefonom, rekao je Konrikus.

Profili su se pojavljivali na mnogobrojnim paltformama, a na fotografijama su bile prerušene osobe tako da im je bilo teško ući u trag.

Na kraju su vojnicima poslati linkovi da ih navedu da preuzmu ono za šta je navedeno da je aplikacija nalik na Snapčet (Snapchat) kako bi razmjenjivali fotografije koje mogu brzo da nestanu, rekao je Konrikus. U stvarnosti to su bili linkovi za tri programa, Catch&See, ZatuApp i GrixyApp, koji su omogućavali Hamasu pristup telefonima vojnika.

Konrikus je rekao da je savim jasno da Hamas stoji iza tih nastojanja.

Ta organizacija nije odmah ništa komentarisala, a portparol nije rekao koliko vojnika je bilo na njenoj meti.

Vojnici su prijavili sumnjivu aktivnost dosta rano što je omogućilo vojsci i bezbjednosnoj službi Šin bet da nadgledaju njihove telefone.

Izrael i Hamas koji u svojoj povelji poziva na uništenje jevrejske države su tri puta ratovali otkako je ta organizacija silom preuzela vlast u pojasu Gaze 2007. godine.

Ipak dvije strane vode indirektne pregovore preko arapskih i UN pregovarača kako bi postigli dugotrajni prekid vatre i Izrael ublažio blokadu pojasa Gaze u zamjenu za obustavu napada Hamasa. Međutim, povremeni sukobi ne prestaju.

Rano justro izraelska vojska je izvela više udara iz vazduha na ciljeve u Gazi nakon što su sinoć dvije rakete ispaljene na Izrael.

PROBLEM SABDIJEVANJA

Bjelorusija će početi da uzima naftu iz tranzitnog naftovoda Družba, ako je Rusija ne snabdije potrebnom količinom tog energenta, rekao je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko.

Bjelorusija i Rusija, veliki svjetski izvoznici nafte, nijesu uspjeli da se dogovore o uslovima snabdijevanja naftom za ovu godinu. Dopremanje ruske sirove nafte prema susjedu značajno se smanjila nakon 1. januara zbog čega je Minsk bio primoran potražiti gorivo na drugom mjestu, prenosi SEEbiz.

Lukašenko je kazao da su rafinerije u Bjelorusiji primile 500 hiljada tona ruske nafte u januaru, manje od planiranih dva miliona tona.

“Ako nas Rusija ne snabdije potrebnom količinom, počećemo uzimati iz tranzitnog naftovoda”, poručio je Lukašenko.

Naftovod Družba, koji prolazi bjeloruskom teritorijom, snabdijeva Evropu, uključujući Poljsku i Njemačku, s oko milioun barela ruske nafte.

Lukašenko je rekao da je Bjelorusija u pregovorima s Poljskom da joj se dostavlja američka i saudijska nafta naftovodom iz Gdanjska. Spor zbog nafte dio je širega političkog spora između Moskve i Minska oko uspostavljanja jedinstvene države, za što su planovi prvobitno biti objavljeni 1990-ih.

Minsk je vrlo oprezan zbog potencijalnog spajanja s Rusijom bojeći se ruske dominacije.

Lukašensko je poručio da će se boriti da Bjelorusija ostane suverene i nezavisna.

ĐUKANOVIĆ U BRISELU

Zapadni Balkan mora da se izbori sa svim izazovima prošlosti, kako bi napredovao ka Evropskoj uniji, poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u Briselu, nakon neformalne večere koju je za lidere država Zapadnog Balkana priredio predsjednik Evropskog Savjeta Šarl Mišel.

Problem Zakona o slobodi vjeroispovijesti nije isključivo crnogorski, već ga treba posmatrati u širem kontekstu, kazao je Đukanović.

“Danas se još uvijek u regionu vodi oštar politički duel između politika koje zastupaju evropsku budućnost svakog od naših društava na Zapadnom Balkanu i politike koja želi da konzervira postojeće stanje i zadrži Balkan na vanevropskom kolosjeku”, naglasio je Đukanović.  

Crna Gora je u stanju da probleme sa drugim zemljama riješava u najboljem duhu evropske prakse i tekovina EU, kazao je Đukanović, javlja dopisnik TVCG iz Brisela.

“Jasno je potpuno da što se više približavamo Evropskoj uniji, posljednji restlovi onog naslijeđa koje je u suštini duboko antievropsko, onog zbog čega je Zapadni Balkan proveo decenije i vjekove na antievropskom kolosjeku, sada to isplivava i to treba rješavati u duhu dobre evropske demokratske prakse”, rekao je Đukanović u Briselu.

Naglasio je da je Crna Gora svojim ukupnim iskustvom, od devedesetih godina, pokazala da je to u stanju.

“To danas vidimo i u Crnoj Gori. Naspram onog što mi kao Vlada zastupamo da i dalje razvijamo građansku državu, multietničko društvo koje će biti sastavni dio evropske, evroatlanske zajednice, mi imamo predlog da se Crna Gora vrati u status nacionalne, preciznije srpske države, da se vrati u status države kojom će upravljati Srpska pravoslavna crkva, dakle da se vrati u model srednovjekovne države”, ocijenio je Đukanović.

Izabrati između te dvije opcije nije teško bilo kom razboritom, a kamoli odgovornoj državnoj politici, uvjeren je predsjednik.

“Ali naravno ne smijemo potcijeniti da u dubini svakog od naših društava, kao posljedica zaostajanja imamo još uvijek naslage te svijesti i da se sa njima moramo nositi na jedan odgovoran i pažljiv način i moramo obezbijediti jedan mukotrpan, dugoročni proces emancipacije naših društava koje će obezbijediti svima da vremenom zaista postanemo korisnici benefita koje donosi Evropa”, poručio je Đukanović.

Kada je riječ o proširenju, predsjednik Crne Gore ocjenjuje da EU nakon deklarativne mora pokazati i suštinsku zainteresovanost.

Evropski zvaničnici najavili da će pokušati da definišu strateški pristup, kako bi poručili da su vrata EU za region otvorena, a povjerenje u proces proširenja osnažen.

Đukanović je večeras u Briselu učestvovao na neformalnoj večeri za lidere država Zapadnog Balkana, koju je organizovao predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.

Neformalnoj večeri prisustvovala je i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lejen, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Žosef Borelj, kao i premijer Hrvatske – predsjedavajuće EU Andrej Plenković.

Predsjednik Đukanović će se sjutra sastati sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom i predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon  der Lajen.

Kasnije popodne, Đukanović će učestvovati na donatorskoj konferenciji za pomoć u rekonstrukciji Albanije nakon razornih zemljotresa koja se organizuje pod pokroviteljstvom predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen.

Na donatorskoj konferenciji učestvovaće države članice EU, partneri sa Zapadnog Balkana, predstavnici drugih zemalja kao i međunarodne institucije, uključujući UN i Svjetsku banku.

Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel izjavio je večeras, uoči sastanka s liderima Zapadnog Balkana, da će u otvornenom i iskrenom razgovoru nastojati da sagledaju kako najbolje pripremiti samit u Zagrebu i otvoriti evropsku perspektivu za region i parterstvo sa EU.

“Riječ je o podsticaju novoj strategiji veza EU i regiona koja mora da se produbi na temelju jačanja vladavine zakona i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije”, rekao je Mišel.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je, uoči sastanka, rekla da se očekuje da se prihvati investicioni program za Zapadni Balkan, kao i da bude donijeta odluka o početku pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Fon der Lajen je podvukla važnost sjutrašnje konferencije za pomoć Albaniji u otklanjanju posljedica razornog zemljotresa.

“Krećemo se ka paketu investicija za Balkan”

Evropska unija (EU) se kreće ka predlogu paketa o jačanju investicija na Zapadnom Balkanu, boljem povezivanju i svemu onome što treba da doprinese privrednom rastu zemalja tog područja, izjavio je premijer Hrvatske Andrej Plenković.

Premijer predsjedavajuće države EU to je rekao uoči susreta u Briselu, uz ocenu da do susreta na vrhu EU-Zapadni Balkan u Zagrebu treba, pored paketa ulaganja, očekivati i povoljne odluke o datumu pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Plenković je istakao da je cilj večerašnjeg susreta čelnika EU i Zapadnog Balkana da se pripremi novi samit u Zagrebu i naglasio zadovoljstvo što je EU ponovo snažno stavila na dnevni red najviših svojih institucija pitanje jugoistoka Evrope, odnosno proširenja i potpore hrvatskim susjedima na njihovom putu prema Uniji.