U BIJELOM POLJU

Publikacija “Utemeljenost manjinskih naroda u Crnoj Gori” bice predstavljena u galeriji bjelopoljskog Centra za kulturu “Vojislav Bulatovic Strunjo” sjutra, 6. oktobra, u 20 sati.

O publikaciji i ovoj temi ce govoriti pomocnik reisa za medije Enes Burdzovic, rukovodilac Narodne biblioteke Bijelo Polje Edin Smailovic, predstavnica Fonda za zastitu i ostvarivanje manjinskih prava Zeljka Rascanin i Milan Radovic iz Gradanske alijanse.

V.K. RCG

Izbor i priprema: C. Durdic

Na danasnji dan 1876. u Carigradu je pocela konferencija opunomocenika velikih evropskih sila na kojoj je radi okoncanja rata, povedenog protiv Turske u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini, odredena komisija koja je u toku cetvoromjesecnog primirja trebalo da obiljezi demarkacione linije na bojistima.Time je Velji rat, u kome je Crna Gora ucestvovala tri godine, bio samo nakratko prekinut.

1879 – Umro je Dzejms Klark Maksvel, najveci teorijski fizicar 19. vijeka, profesor u Londonu i Kembridzu. U najznacajnije njegove radove ubrajaju se istrazivanja u oblasti elektromagnetizma u kojima je matematicki formulisao Faradejeva otkrica. Pronasao je da je svjetlost elektromagnetske prirode (elektromagnetski talasi), dao teorijski osnov radio-talasa i radio-tehnike i cuvene “Maksvelove jednacine”. Roden je u Kembridzu na isti dan 1831. Poznata djela: “Traktat o elektricitetu i magnetizmu”, “Teorija toplote”, “Kretanje i materija” i dr.

1882 – U Zagrebu je umro srpski naucnik i filolog Dura Danicic, sekretar Drustva srpske slovesnosti, profesor Liceja i Velike skole u Beogradu. Podrzao je Vuka Karadzica u borbi za reformu srpskog jezika i pravopisa – djelo:”Rat za srpski jezik i pravopis”(1847). Kao sekretar Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, pokrenuo je 1880. izradu kapitalnog djela “Rjecnik hrvatskog ili srpskog jezika”. S latinskog je preveo Stari zavjet.

1913 – Rodena je britanska pozorisna i filmska glumica Vivijen Li, koja je stekla svjetsku slavu ulogom Skarlet O’Hare u americkom filmu “Prohujalo s vihorom”, za koju je dobila Oskar. Drugi Oskar dobila je za film “Tramvaj zvani zelja”.

1918 – Samozvani odbor za ujedinjenje Srbije i Crne Gore izdao je proglas u kome je pisalo da je Crnu Goru od austrijske okupacije oslobodila Srbija. U istom proglasu, sva krivica za okupaciju pripisana je kralju Nikoli, crnogorskoj vladi i vojsci. Istoga dana ceta srpske vojske na Cetinju skinula je i oskrnavila crnogorsku zastavu sa Dvora kralja Nikole.

1930 – Umro je holandski ljekar Kristijan Ajkman, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1929, pronalazac uzroka bolesti beri-beri. Nobelovu nagradu je dobio za otkrice vitamina B.

1947– Umro je Kurt Hasert, poznati njemacki putopisac, geograf i istrazivac. U nekoliko navrata boravio je u Crnoj Gori , a temeljna istrazivanja na ovim prostorima poceo je 1891/92. Napisao je veliki broj znacajnih radova – zapazanja o zemlji i ljudima, te priloge o fizickoj geografiji Crne Gore, s posebnim osvrtom na kras. Zbog vrijednih radova iz oblasti kartografije, mnogi ga smatraju ocem crnogorske kartografije.

1955 – Umro je francuski slikar Moris Utrilo, koji je mimo svih slikarskih pravaca i struja izgradio poseban dozivljaj ambijenta slikajuci pariske vedute, od kojih su najpoznatije one s motivima zabitih ulicica i trgova Monmartra. Tu je, gledajuci kuce okruzene vrtovima, vocnjacima ili sumarcima, razvio i izrazio majstorstvo slikanja “psihe stvar”i, videnih okom djeteta ili dozivljenih duhom naivca. Njegovoe slike svjedoce zapravo o umijecu priblizavanja vidljivog s mastovitim.

1960 – Umro je americki filmski reditelj kanadskog porijekla Mak Senet, jedan od najznacajnijih autora burlesknih komedija u periodu nijemog filma. Promovisao je Carlija Caplina.

1989 – Umro je americki pijanista porijeklom ruski Jevrejin Vladimir Horovic, jedan od najvecih majstora klavira 20. vijeka. Koncertom u Berlinu 18. decembra 1925. zapocela je njegova svjetska pijanisticka karijera. SSSR je napustio iste godine, da bi se prvi put vratio 1986, kada su njegovi koncerti u Moskvi i Lenjingradu propraceni ovacijama.

1991 – Predsjednici Srbije i Crne Gore Slobodan Milosevic i Momir Bulatovic odbacili su na Medunarodnoj konferenciji o Jugoslaviji u Hagu cetvrtu verziju Sporazuma za opste rjesenje jugoslovenske krize koju su ponudili medunarodni posrednici.

2001 – U Beogradu je potpisan sporazum o saradnji jugoslovenskih vlasti i UNMIK-a kojim su potvrdeni osnovni principi i obaveze iz rezolucije 1224 Savjeta bezbjednosti UN, cime je otvoren put za ucesce Srba na izborima na Kosovu.

2007 – Crna Gora je postala 11. clanica Evropskog centra za srednjorocnu prognozu vremena ( ECMWF). Evropski centar, sa sjedistem u Redingu u Velikoj Britaniji, osnovan je 1975. i vodeca je institucija u svijetu u pogledu numerickih prognoza vremena.

2012 – Na Rimskom trgu u Podgorici otvoren je Info centar o evroatlantskim integracijama, cija je uloga da gradane sto bolje upozna sa svim pojedinostima pristupanja Crne Gore NATO-u. Info centar, projekat nevladine organizacije – Centra za demokratsku tranziciju, otvorio je premijer Igor Luksic u prisustvu crnogorskih i NATO zvanicnika, medu kojima je bila i pomocnica generalnog sekretara Alijanse za javnu diplomatiju Kolinda Grabar.

Na danasnji dan dogodilo se i sljedece:

1914 – Francuska i Velika Britanija su u Prvom svetskom ratu objavile rat Turskoj.

1926 – Nakon cetvrtog atentata na Musolinija, u Italiji je donijet Zakon o zastiti drzave kojim je uveden totalitarni fasisticki rezim.

1931– U Niksicu je objavljen prvi i jedini broj politicko-informativnog nedjeljnog lista “Za otadzbinu”.Vlasnik i odgovorni urednik bio je Vuksan Mijuskovic, a uloga lista bila je da preporuci jednog urednikovog rodaka za poslanika.

1943 – U Jajcu je u Drugom svjetskom ratu osnovana Telegrafska agencija Nova Jugoslavija – Tanjug. Prvi direktor bio je Vladislav Ribnikar.

2005 – U Beogradu je osnovana Liberalno-demokratska partija (LDS), za cijeg je predsjednika izabran Cedomir Jovanovic.

2006 – Iracki sud osudio je bivseg predsjednika te zemlje Sadama Huseina na smrt vjesanjem za zlocine protiv covjecnosti.

2009 – Na Univerzitetu Crne Gore u Podgorici poceo je Prvi kongres dekana arhitektonskih fakulteta Jugoistocne Evrope.

2009 – U naselju Milocani u blizini Niksica otvoren je prvi staklenik za proizvodnju tulipana(lala) i ljiljana na Balkanu. “Fresh tulips Montenegro” je crnogorsko-holandska kompanija u cijem je stakleniku predvidena i proizvodnja posebne vrste lala pod nazivom “Mia Montenegro”.

2012 – Superluksuzni mega-kruzer ,,Divina” italijansko-svajcarske korporacije Mediteran Shipping s oko tri i po hiljade putnika uplovio je u Bokokotorski zaliv. ,,Divina”, s osamnaest paluba, veci je od svih brodova koji su do 2012. uplovljavali u Boku. Ima preko 139 bruto-tona, gaz 8,6 metara, dugacak je 333, a sirok 37,9 metara i moze da primi 4.345 putnika o kojima brine 1.388 clanova posade.

“LJEPOTE CG NA DLANU”

Prva izlozba namijenjena osobama sa ostecenim vidom, pod nazivom “Ljepote Crne Gore na dlanu”, otvorena je veceras u Podgorici.

Kako navode iz Ministarstva kulture, rijec je o projektu Bibloteke za slijepe Crne Gore, kojim su u 3D formatu predstavljena 23 objekta od kulturnog, turistickog i istorijskog znacaja, a izlozba je pracena i audio vodicem, te kratkim opisima na crnom tisku i Brajevom pismu.

Prvu izlozbu te vrste u Crnoj Gori otvorio je ministar kulture Aleksandar Bogdanovic.

“Poziv za dostavljanje prica o evropskoj kulturnoj bastini, na kojem je izabran projekat Biblioteke za slijepe, realizovan je sa ciljem naglasavanja evropske dimenzije kulturnog nasljeda, ali i isticanja znacaja lokalnih zajednica koje su ukljucene u obiljezavanje Dana evropske bastine na evropskom i nacionalnom nivou. U tom kontekstu, posebno smo ponosni sto je izlozba kojoj danas prisustvujemo i po misljenju medunardnog zirija, uvrstena u deset najznacajnijih prica o kulturnom nasljedu u Evropi”, kazao je Bogdanovic.

Projekat “Ljepote Crne Gore na dlanu”, kako dodaje, baziran na prezentaciji istorijskih i kulturnih znamenitosti Crne Gore u 3D formatu i snimanju audio vodica, poseban je jer doprinosi priblizavanju segmenata kulturne bastine osobama ostecenog vida, koje zbog senzornih ogranicenja nisu imale priliku da se upoznaju sa sirokim spektrom kulturnih dobara u Crnoj Gori.

“Projekat promovise inovativan i funkcionalan pristup u prezentaciji i popularizaciji kulturne bastine, a podrazumijeva ukljucivanje svih kategorija drustva, uz teznju da podstakne na dublje istrazivanje znamenitosti lokalne i nacionalne kulture, sto su prepoznali i nasi evropski partneri”, naglasio je ministar.

Prisutnima se obratio i direktor Biblioteke za slijepe Bozidar Denda, koji je istakao znacaj prezentovanih kopija kulturnih dobara, posebno naglasavajuci da svaki prikazani primjerak svjedoci o istaknutom kulturnom i istorijskom razdoblju Crne Gore.

“Denda je naglasio da je podrska Ministarstva kulture u realizaciji ovog i slicnih projekata posebno znacajna, sto je vidljivo i kroz stalno povecanje broja korisnika Biblioteke”, navodi se u saopstenju.

Iz ministarstva podsjecaju da je projekat dobio podrsku Savjeta Evrope i Evropske komisije – i to u konkurenciji 84 ideje iz svih evropskih drzava.

Za projekat “Ljepote Crne Gore na dlanu”, Biblioteka za slijepe Crne Gore u oktobru je dobila nagradu “European Heritage Stories” u Strazburu.

Izlozba ce biti otvorena tokom narednih sedam dana u EU info centru u Podgorici, nakon cega ce biti prestavljena i u jos nekoliko drugih crnogorskih gradova.

“LJEPOTE CG NA DLANU”

Prva izlozba namijenjena osobama sa ostecenim vidom, pod nazivom “Ljepote Crne Gore na dlanu”, otvorena je veceras u Podgorici.

Kako navode iz Ministarstva kulture, rijec je o projektu Bibloteke za slijepe Crne Gore, kojim su u 3D formatu predstavljena 23 objekta od kulturnog, turistickog i istorijskog znacaja, a izlozba je pracena i audio vodicem, te kratkim opisima na crnom tisku i Brajevom pismu.

Prvu izlozbu te vrste u Crnoj Gori otvorio je ministar kulture Aleksandar Bogdanovic.

“Poziv za dostavljanje prica o evropskoj kulturnoj bastini, na kojem je izabran projekat Biblioteke za slijepe, realizovan je sa ciljem naglasavanja evropske dimenzije kulturnog nasljeda, ali i isticanja znacaja lokalnih zajednica koje su ukljucene u obiljezavanje Dana evropske bastine na evropskom i nacionalnom nivou. U tom kontekstu, posebno smo ponosni sto je izlozba kojoj danas prisustvujemo i po misljenju medunardnog zirija, uvrstena u deset najznacajnijih prica o kulturnom nasljedu u Evropi”, kazao je Bogdanovic.

Projekat “Ljepote Crne Gore na dlanu”, kako dodaje, baziran na prezentaciji istorijskih i kulturnih znamenitosti Crne Gore u 3D formatu i snimanju audio vodica, poseban je jer doprinosi priblizavanju segmenata kulturne bastine osobama ostecenog vida, koje zbog senzornih ogranicenja nisu imale priliku da se upoznaju sa sirokim spektrom kulturnih dobara u Crnoj Gori.

“Projekat promovise inovativan i funkcionalan pristup u prezentaciji i popularizaciji kulturne bastine, a podrazumijeva ukljucivanje svih kategorija drustva, uz teznju da podstakne na dublje istrazivanje znamenitosti lokalne i nacionalne kulture, sto su prepoznali i nasi evropski partneri”, naglasio je ministar.

Prisutnima se obratio i direktor Biblioteke za slijepe Bozidar Denda, koji je istakao znacaj prezentovanih kopija kulturnih dobara, posebno naglasavajuci da svaki prikazani primjerak svjedoci o istaknutom kulturnom i istorijskom razdoblju Crne Gore.

“Denda je naglasio da je podrska Ministarstva kulture u realizaciji ovog i slicnih projekata posebno znacajna, sto je vidljivo i kroz stalno povecanje broja korisnika Biblioteke”, navodi se u saopstenju.

Iz ministarstva podsjecaju da je projekat dobio podrsku Savjeta Evrope i Evropske komisije – i to u konkurenciji 84 ideje iz svih evropskih drzava.

Za projekat “Ljepote Crne Gore na dlanu”, Biblioteka za slijepe Crne Gore u oktobru je dobila nagradu “European Heritage Stories” u Strazburu.

Izlozba ce biti otvorena tokom narednih sedam dana u EU info centru u Podgorici, nakon cega ce biti prestavljena i u jos nekoliko drugih crnogorskih gradova.

FRANCUSKI KONZUL URUCIO

Konzul u Ambasadi Republike Francuske u Crnoj Gori, Karlo de Reguardati, urucio je danas Narodnom muzeju Crne Gore predmete iz svoje porodicne zaostavstine, koje je njegov djed, koji je radio na dvoru italijanskog kralja Viktora Emanuela III, dobio na poklon od kralja Nikole.

“Dva uramljena plakata na kojima su po cinovima prikazani pripadnici crnogorske kraljevske vojske u uniformama, kao i par fiseklija, koje su bogato dekorisane floralnim ornamentima, radeni u tehnici livenja i iskucavanja, bice smjesteni u Muzeju kralja Nikole na Cetinju”, navodi se u saopstenju Narodnom muzeja.

Zahvalivsi se na vrijednom poklonu, direktorica Narodnog muzeja Crne Gore Anastazija Miranovic kazala je da je ovo jos jedan lijep cin koji pokazuje vracanje povjerenja u Narodni muzej i podsjetila da je Muzej u posljednje vrijeme dobio znacajne poklone, kao sto su dnevnici princeze Ksenije.

“Karlo de Reguardati je istakao da mu je cast sto je u prilici da donira Muzeju ove predmete i kazao da je prirodno da se oni nalaze tamo gdje pripadaju”, zakljucuje se u saopstenju.

FRANCUSKI KONZUL URUCIO

Konzul u Ambasadi Republike Francuske u Crnoj Gori, Karlo de Reguardati, urucio je danas Narodnom muzeju Crne Gore predmete iz svoje porodicne zaostavstine, koje je njegov djed, koji je radio na dvoru italijanskog kralja Viktora Emanuela III, dobio na poklon od kralja Nikole.

“Dva uramljena plakata na kojima su po cinovima prikazani pripadnici crnogorske kraljevske vojske u uniformama, kao i par fiseklija, koje su bogato dekorisane floralnim ornamentima, radeni u tehnici livenja i iskucavanja, bice smjesteni u Muzeju kralja Nikole na Cetinju”, navodi se u saopstenju Narodnom muzeja.

Zahvalivsi se na vrijednom poklonu, direktorica Narodnog muzeja Crne Gore Anastazija Miranovic kazala je da je ovo jos jedan lijep cin koji pokazuje vracanje povjerenja u Narodni muzej i podsjetila da je Muzej u posljednje vrijeme dobio znacajne poklone, kao sto su dnevnici princeze Ksenije.

“Karlo de Reguardati je istakao da mu je cast sto je u prilici da donira Muzeju ove predmete i kazao da je prirodno da se oni nalaze tamo gdje pripadaju”, zakljucuje se u saopstenju.

IZ BUDZETA RU

Najznacajniji program kojim Evropska unija pruza podrsku kulturnom i kreativnom sektoru, kao i konkursi koji ce biti objavljeni do kraja finansijske perspektive 2014-2020, predstavljeni su na Info danu programa Kreativna Evropa.

Predlozeni projekti, kako je saopsteno, moraju biti u skladu sa osnovnim prioritetima konkursa, a, kao se navodi, mogu biti prijavljeni u okviru dvije kategorije:

– manji projekti saradnje (trazeni iznos granta nije veci od 200.000 eura, sto predstavlja 60% prihvatljivog budzeta; projekat podrazumijeva glavnog partnera i dva projektna partnera);

– veci projekti saradnje (trazeni iznos granta nije veci od 2.000.000 eura, sto je 50% ukupnog budzeta; projekat podrazumijeva glavnog partnera i pet projektnih partnera).

“Dodatno, predstavljeni su projekti Muzickog centra Crne Gore Music Up Close Network i Euro Strings, kao primjeri uspjesnog koriscenja fonda Kreativna Evropa i partnerstva sa referentnim evropskim muzickim institucijama”, navodi se u saopstenju.

Posebna paznja, kako je naglaseno, posvecena je prezentaciji konkursa za projekte saradnje koji je namijenjen institucijama i organizacijama koje su kao pravna lica aktivne u kulturnom i kreativnom sektoru, a fizicka lica, kao je soapsteno, nemaju pravo ucesca.

Dogadaj je odrzan u EU info centru, u organizaciji Ministarstva kultute i Deska za kreativnu Evropu.

IZ BUDZETA RU

Najznacajniji program kojim Evropska unija pruza podrsku kulturnom i kreativnom sektoru, kao i konkursi koji ce biti objavljeni do kraja finansijske perspektive 2014-2020, predstavljeni su na Info danu programa Kreativna Evropa.

Predlozeni projekti, kako je saopsteno, moraju biti u skladu sa osnovnim prioritetima konkursa, a, kao se navodi, mogu biti prijavljeni u okviru dvije kategorije:

– manji projekti saradnje (trazeni iznos granta nije veci od 200.000 eura, sto predstavlja 60% prihvatljivog budzeta; projekat podrazumijeva glavnog partnera i dva projektna partnera);

– veci projekti saradnje (trazeni iznos granta nije veci od 2.000.000 eura, sto je 50% ukupnog budzeta; projekat podrazumijeva glavnog partnera i pet projektnih partnera).

“Dodatno, predstavljeni su projekti Muzickog centra Crne Gore Music Up Close Network i Euro Strings, kao primjeri uspjesnog koriscenja fonda Kreativna Evropa i partnerstva sa referentnim evropskim muzickim institucijama”, navodi se u saopstenju.

Posebna paznja, kako je naglaseno, posvecena je prezentaciji konkursa za projekte saradnje koji je namijenjen institucijama i organizacijama koje su kao pravna lica aktivne u kulturnom i kreativnom sektoru, a fizicka lica, kao je soapsteno, nemaju pravo ucesca.

Dogadaj je odrzan u EU info centru, u organizaciji Ministarstva kultute i Deska za kreativnu Evropu.

NIKSICKA KULTURNA SCENA U NOVEMBRU

Medunarodni festival glumca obiljezice novembarski repertoar Niksicke kulturne scene, a medu brojnim programima bice odrzana i Svecana akademija kojom ce se obiljeziti 71 godina rada Muzicke skole “Dara Cokorilo”.

Direktor Niksickog pozorista Zoran Bulajic, saopstio je da ce ovogodisnji 16. Medunarodni festival glumca biti odrzan od 28. novembra do 3. decembra u okviru koga ce publika moci da odgleda pet predstava u zvanicnoj konkurenciji i sestu na zavrsnici smotre, van konkurencije, u cast nagradenih.

“Niksicko pozoriste je producent i organizator ove znacajne teatarske smotre, a ove godine nas ocekuje jedno od boljih festivalskih izdanja. Festival cemo poceti i zavrsiti sa megahitovima produkcija drzava iz okruzenja”, rekao je Bulajic na konferenciji za novinare u Nisickom pozoristu.

Festival ce otvoriti predstava “Kauboji” zagrebackog teatra “Exit”, koja je, kako je najavio Bulajic, imala vise od 500 izvodenja, traje duze od decenije, igrana je sirom Evrope i svijeta i jedna je od najnagradivanijih u novijoj istoriji hrvatskog kazalista.

“Na pocetku Festivala imacemo predstavu kakva nije gledana u Niksicu, koja traje duze od tri i po sata, a garancija da zavreduje paznju gledalaca su prethodne predstave zagrebackog Teatra Exit, koji slovi za jednu od najprestiznijih kuca u okruzenju”, ocijenio je Bulajic.

U takmicarskom dijelu, po odluci selektora, na zavrsnici takmicarskog dijela Festivala, bice izvedena i predstava AV, Carmela, Sarajevskog ratnog teatra.

Druge veceri gostovace predstava “Kozocid”, Gradskog pozorista iz Podgorice, autorska predstava Vide Ognjenovic, a trece veceri Krusevacko pozoriste i Art tema Beograd predstavice se komadom “I svaki put kao da je prvi”.

U okviru festivalskog programa predstavice se i Crnogorsko narodno pozoriste (CNP) sa predstavom “Smrt i djevojka”, dok ce u cast nagradenih, van konkurencije, biti izvedena predstava Niksickog pozorista “Gospodska krv”.

“Festivalski program u zvanicnoj konkurenciji proteci ce u znaku drame i monodrame, dok ce kraj oznaciti komedija iz produkcije Niksickog pozorista”, rekao je Bulajic.

Govoreci o programima koje potpisuje ta ustanova kulture, Bulajic je u okviru novembarskog repertoara najavio i gostovanje predstave “Gospodska krv” u Pljevljima, dok ce na djecijoj sceni Niksicko pozoriste ugostiti predstavu “Herkules”, beogradske produkcije.

U okviru filmskog programa, u znak sjecanja na 70 godina Lovcen filma, Niksicko pozoriste ce u saradnji sa Crnogorskom kinotekom, obiljeziti taj znacajan datum prikazivanjem cetiri filma, od kojih su “Lazni car” i “Zle pare” jedni od prvjenaca poslijeratne kinematografije u crno bijeloj tehnici iz 1955. i 1956. godine.

Bice prikazani i filmovi “Kapo”, italijansko-francuske-jugoslovenske koprodukcije i “Lovac na jelene” iz 1978. godine.

Direktor Muzicke skole “Dara Cokorilo” Sanja Radulovic, najavila je da ce 15. novembra u 12 sati u koncernoj sali skole biti odrzana Svecana akademija povodom obiljezavanja 71 godine uspjesnog rada, te obrazovne ustanove.

“U prizemlju kuce Gardasevica u Ulici Vuka Karadzica 15. novembra 1948. godine napisane su prve note na tablama Muzicke skole. Tada su na dva odsjeka za klavir i violinu upisana 44 ucenika, da bi od tadasnje male drzavne skole prerasla u Muzicku skolu za osnovno i srednje muzicko obrazovanje, koja je ove godine upisala 613 ucenika”, podsjetila je Radulovic.

U Muzickoj skoli za osnovno obrazovanje, precizirala je Radulovic, skoluje se 587 ucenika, koji znanje sticu na 11 obrazovnih programa, dok se ostali obrazuju na devet programa srednjoskolske nastave te ustanove.

“Profesori i ucenici Muzicke skole ostvarili su sjajne rezultate i na drzavnim i medunarodnim takmicenjima. Prosle godine na takmicenju, koje vazi za jedno od najacih u regionu, osvojili smo po tri prva, druga i treca mjesta”, navela je Radulovic.

Ucenici niksicke Muzicke skole ucestvovali su i na 22 medunarodna takmicenja i osvojili 29 prvih, 26 drugih i tri trece nagrade.

“Prosle godine ucenici i profesori nase skole nagradeni su nagradama iz Fonda za kvalitet. Nagradene su profesorice Dijana Dendic, Vesna Sarac, Milena Kovac i Mira Der, a od ucenika srednje Muzicke skole Ivana Dendic, Milena Radulovic, Marko Lazovic i Joko Mickovic”, predocila je Radulovic i dodala da o radu i talentu profesora i ucenika svjedoce takva postignuca.

Muzicka skola iz Niksica prosle godine proglasena je najuspjesnijom na Festivalu Isidor Bajic, podsjetila je Radulovic, i saopstila da je i koncertna aktivnost te ustanove bila jako bogata.

“Odrzan je veliki broj koncerata koji su bili u organizaciji iskljucivo ucenika i profesora skole, a rijec je o cjelovecernjim koncertima orkestarske muzike, operske muzike, horske i kombinovane muzike”, rekla je Radulovic.

Govoreci o predstojecoj svecanoj akedemiji, ona je navela, da ce na programu biti raznovrstan sadrzaj umjetnicke muzike, a nastupice ucenici i profesori srednje Muzicke skole. Na akademiji ce se predstaviti solisti na klaviru, violini, gitari, solo pjevaci, a bice i sastavi kamerne muzike. Stilovi i zanrovi ce biti vrlo raznoliki.

Koordinatorka programa Niksicke kulturne scene Kristina Radovic, saopstila je da ce u novembru biti realizovano jos 17 programa.

Niksicka kulturna scena je novi programski koncept i nastavak Programa podrske razvoju kulture, koji se realizuju uz pomoc Vlade i opstine Niksic.

NIKSICKA KULTURNA SCENA U NOVEMBRU

Medunarodni festival glumca obiljezice novembarski repertoar Niksicke kulturne scene, a medu brojnim programima bice odrzana i Svecana akademija kojom ce se obiljeziti 71 godina rada Muzicke skole “Dara Cokorilo”.

Direktor Niksickog pozorista Zoran Bulajic, saopstio je da ce ovogodisnji 16. Medunarodni festival glumca biti odrzan od 28. novembra do 3. decembra u okviru koga ce publika moci da odgleda pet predstava u zvanicnoj konkurenciji i sestu na zavrsnici smotre, van konkurencije, u cast nagradenih.

“Niksicko pozoriste je producent i organizator ove znacajne teatarske smotre, a ove godine nas ocekuje jedno od boljih festivalskih izdanja. Festival cemo poceti i zavrsiti sa megahitovima produkcija drzava iz okruzenja”, rekao je Bulajic na konferenciji za novinare u Nisickom pozoristu.

Festival ce otvoriti predstava “Kauboji” zagrebackog teatra “Exit”, koja je, kako je najavio Bulajic, imala vise od 500 izvodenja, traje duze od decenije, igrana je sirom Evrope i svijeta i jedna je od najnagradivanijih u novijoj istoriji hrvatskog kazalista.

“Na pocetku Festivala imacemo predstavu kakva nije gledana u Niksicu, koja traje duze od tri i po sata, a garancija da zavreduje paznju gledalaca su prethodne predstave zagrebackog Teatra Exit, koji slovi za jednu od najprestiznijih kuca u okruzenju”, ocijenio je Bulajic.

U takmicarskom dijelu, po odluci selektora, na zavrsnici takmicarskog dijela Festivala, bice izvedena i predstava AV, Carmela, Sarajevskog ratnog teatra.

Druge veceri gostovace predstava “Kozocid”, Gradskog pozorista iz Podgorice, autorska predstava Vide Ognjenovic, a trece veceri Krusevacko pozoriste i Art tema Beograd predstavice se komadom “I svaki put kao da je prvi”.

U okviru festivalskog programa predstavice se i Crnogorsko narodno pozoriste (CNP) sa predstavom “Smrt i djevojka”, dok ce u cast nagradenih, van konkurencije, biti izvedena predstava Niksickog pozorista “Gospodska krv”.

“Festivalski program u zvanicnoj konkurenciji proteci ce u znaku drame i monodrame, dok ce kraj oznaciti komedija iz produkcije Niksickog pozorista”, rekao je Bulajic.

Govoreci o programima koje potpisuje ta ustanova kulture, Bulajic je u okviru novembarskog repertoara najavio i gostovanje predstave “Gospodska krv” u Pljevljima, dok ce na djecijoj sceni Niksicko pozoriste ugostiti predstavu “Herkules”, beogradske produkcije.

U okviru filmskog programa, u znak sjecanja na 70 godina Lovcen filma, Niksicko pozoriste ce u saradnji sa Crnogorskom kinotekom, obiljeziti taj znacajan datum prikazivanjem cetiri filma, od kojih su “Lazni car” i “Zle pare” jedni od prvjenaca poslijeratne kinematografije u crno bijeloj tehnici iz 1955. i 1956. godine.

Bice prikazani i filmovi “Kapo”, italijansko-francuske-jugoslovenske koprodukcije i “Lovac na jelene” iz 1978. godine.

Direktor Muzicke skole “Dara Cokorilo” Sanja Radulovic, najavila je da ce 15. novembra u 12 sati u koncernoj sali skole biti odrzana Svecana akademija povodom obiljezavanja 71 godine uspjesnog rada, te obrazovne ustanove.

“U prizemlju kuce Gardasevica u Ulici Vuka Karadzica 15. novembra 1948. godine napisane su prve note na tablama Muzicke skole. Tada su na dva odsjeka za klavir i violinu upisana 44 ucenika, da bi od tadasnje male drzavne skole prerasla u Muzicku skolu za osnovno i srednje muzicko obrazovanje, koja je ove godine upisala 613 ucenika”, podsjetila je Radulovic.

U Muzickoj skoli za osnovno obrazovanje, precizirala je Radulovic, skoluje se 587 ucenika, koji znanje sticu na 11 obrazovnih programa, dok se ostali obrazuju na devet programa srednjoskolske nastave te ustanove.

“Profesori i ucenici Muzicke skole ostvarili su sjajne rezultate i na drzavnim i medunarodnim takmicenjima. Prosle godine na takmicenju, koje vazi za jedno od najacih u regionu, osvojili smo po tri prva, druga i treca mjesta”, navela je Radulovic.

Ucenici niksicke Muzicke skole ucestvovali su i na 22 medunarodna takmicenja i osvojili 29 prvih, 26 drugih i tri trece nagrade.

“Prosle godine ucenici i profesori nase skole nagradeni su nagradama iz Fonda za kvalitet. Nagradene su profesorice Dijana Dendic, Vesna Sarac, Milena Kovac i Mira Der, a od ucenika srednje Muzicke skole Ivana Dendic, Milena Radulovic, Marko Lazovic i Joko Mickovic”, predocila je Radulovic i dodala da o radu i talentu profesora i ucenika svjedoce takva postignuca.

Muzicka skola iz Niksica prosle godine proglasena je najuspjesnijom na Festivalu Isidor Bajic, podsjetila je Radulovic, i saopstila da je i koncertna aktivnost te ustanove bila jako bogata.

“Odrzan je veliki broj koncerata koji su bili u organizaciji iskljucivo ucenika i profesora skole, a rijec je o cjelovecernjim koncertima orkestarske muzike, operske muzike, horske i kombinovane muzike”, rekla je Radulovic.

Govoreci o predstojecoj svecanoj akedemiji, ona je navela, da ce na programu biti raznovrstan sadrzaj umjetnicke muzike, a nastupice ucenici i profesori srednje Muzicke skole. Na akademiji ce se predstaviti solisti na klaviru, violini, gitari, solo pjevaci, a bice i sastavi kamerne muzike. Stilovi i zanrovi ce biti vrlo raznoliki.

Koordinatorka programa Niksicke kulturne scene Kristina Radovic, saopstila je da ce u novembru biti realizovano jos 17 programa.

Niksicka kulturna scena je novi programski koncept i nastavak Programa podrske razvoju kulture, koji se realizuju uz pomoc Vlade i opstine Niksic.

  • Janović: Osuđujem govor mržnje bez izuzetka, huligane oštro kazniti
    on 10/09/2025 at 20:28

    Nakon pisanja medija da je sa bratom, šefom ANB-a Ivicom Janovićem prisustvovao utakmici na Maksimiru u Zagrebu gdje su navijači uzvikivali "Ubij Srbina", poslanik Pokreta Evropa sad Tonći Janović kazao je da govor mržnje osuđuje i da će se uvijek među 20.000 ljudi naći huligani koje treba oštro kazniti.

  • Pižurica: Janovići nijesu nacionalisti, skandiranje u Zagrebu sramotno, a ćuti se o Beogradu
    on 10/09/2025 at 20:19

    Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Miloš Pižurica saopštio je da šef Agencije za nacionalnu bezbjednost Crne Gore Ivica Janović, kao i poslanik PES-a Tonći Janović nijesu nacionalisti, te da je skandiranje u Zagrebu za osudu, ali nije pošteno da se ćuti o napadima u Beogradu na Srbe koji misle drugačije.

  • Leković: Odluka SAD je presuda trulom savezu politike, pravosuđa i kriminala koji je nekada vladao u Crnoj Gori
    on 10/09/2025 at 18:59

    Momčilo Leković, poslanik Demokrata u Skupštini Crne Gore pozdravio je odluku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da Vesni Medenici i Milu Božoviću zabrane ulazak u njihovu zemlju. Ovo je za našu zemlju više od mjere, ovo je novi javni šamar svim političkim i kriminalnim strukturama koje su Crnu Goru decenijama držale zarobljenu, držeći je na koljenima pred korupcijom i organizovanim kriminalom, poručio je Leković.

  • Martin Ivanoviću: Irska podržava politiku proširenja i evropski put CG
    on 10/09/2025 at 18:09

    Proces proširenja biti među važnim prioritetima tokom irskog predsjedavanja Savjetu Evropske unije u drugoj polovini 2026, kazao je premijer te zemlje Mihal Martin tokom sastanka sa potpredsjednikom Vlade za vanjske i evropske poslove Filipom Ivanovićem u Dablinu. Dodao je da Irska snažno podržava politiku proširenja i evropski put Crne Gore, te da je spremna da pruži svu potrebnu pomoć.

  • Adžović: Crna Gora ostaje posvećena jačanju saradnje sa UAE
    on 10/09/2025 at 17:21

    Saradnja između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) predstavlja primjer snažnog partnerstva koje se intezivno razvija u više oblasti od zajedničkog interesa, poručila je ministarka javnih radova Maida Adžović na sa sastanku sa otpravnikom poslova a.i. ambasade Ujedinjenih Arapskih Emirata u Crnoj Gori, Jusufom Almazroueijem.

  • Može li veting u pravosuđu bez ustavnih promjena?
    on 10/09/2025 at 05:54

    Sprovođenje vetinga u pravosuđu bez izmjena ustava donošenjem zakona nije izvodljivo jer je prema najvišem pravnom aktu sudijska funkcija stalna i može se prekinuti samo u posebnim slučajevima, kazao je Radiju Crne Gore profesor Blagota Mitrić. Pojašnjava da je i do sada bilo mogućnosti da se nadgleda rad nosilaca sudsko-tužilačke vlasti. Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu smatra da je veting neophodan, ali da se sa njime kasni jer je stanje u pravosuđu, kako ocijenjuje, zabrinjavajuće.

  • Odžić: Knežević “ne izađe s utakmice” nikad kad su napadani drugi.
    on 09/09/2025 at 19:13

    Zamjenik predsjednika SDP-a i predstavnik evropskog saveza Petar Odžić kazao je da predsjednik DNP-a Milan Knežević nikad nije izašao sa utakmice kada su napadani drugi. Poručio je vlasti da neće uspjeti da nametnu nacionalističke teme, da bi sakrili krah rezultata ove vlade.

  • Miličić: Predsjedniče, zašto poniženo ćutite dok viču ‘ubij Srbina’?
    on 09/09/2025 at 14:12

    Portparol Nove srpske demokratije (NSD) Mirko Miličić upitao je predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića zašto poniženo ćuti dok viču “ubij Srbina”?

  • Mlade generacije treba da prestanu da žive u sjenci neprijatne istorije
    on 09/09/2025 at 13:42

    Poslanik PES-a Vasilije Čarapić poručio je na društvenoj mreži "X" da mlada generacija uCrnoj Gori nema dilemu kakvu budućnost želi za svoju zemlju, a to je Crna Gora u EU.

  • Bogdanović: Skandiranje navijača u Zagrebu civilizacijska sramota
    on 09/09/2025 at 13:24

    Šef Kluba poslanika i generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović poručio je da kada sport, koji bi trebalo da spaja, postane pozornica za pozive na smrt, tada više ne govorimo o navijanju, već o kolektivnom poricanju ljudskosti.

  • Đuranović: Podaci porazni, na 100 eura uvezene hrane izvezemo 7,7 eura
    on 10/09/2025 at 09:18

    U Crnoj Gori je došlo do pada prodaje domaćih proizvoda, dok je količina uvezenih prehrambenih proizvoda u Crnu Goru porasla u odnosu na prošlu godinu, kazao je za TVCG Milutin Đuranović, predsjednik Odbora udruženja poljoprivredne i prehrambene industrije privredne komore... Kaže da je u prvoj polovini godine na uvoz potrošeno 493 miliona, odnosno 51 miliona više nego prošle godine...

  • Sindikati Aerodroma: Vlada da podrži uspješno državno preduzeće, a ne da traži koncesionara
    on 10/09/2025 at 08:28

    Predstavnici sindikalne organizacije Aerodroma Crne Gore ističu da aerodromima ne treba koncesionar koji će se bogatiti u Crnoj Gori, već Vlada koja će podržati već uspješnu državnu kompaniju.

  • Komisija: SDT i Privredni sud da ispitaju prodaju Rudnika boksita
    on 10/09/2025 at 05:46

    Skupštinska Komisija za kontrolu i praćenje privatizacije zatražila je od Specijalnog državnog tužilaštva informaciju o mogućim zloupotrebama u privatizaciji i stečaju Privrednog društva Rudnici Boksita A.D. Nikšić. Od Privrednog suda komisija očekuje da ubrza postupak i namiri potraživanja povjerilaca sa što većom vrijednošću imovine i umanji troškove.

  • "Energetska povezanost i novi infrastrukturni projekti temelj stabilnog snabdijevanja"
    on 09/09/2025 at 14:04

    Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović i ministar energetike Italije Gilbert Pichetto Fratin zaključili su da su energetska povezanost i novi infrastrukturni projekti temelj stabilnog snabdijevanja, razvoja obnovljivih izvora i jačanja ekonomskih veza između Crne Gore i Italije.

  • Ministarstvo javne uprave pokreće javnu raspravu o Nacrtu nacionalnog akcionog plana
    on 09/09/2025 at 13:38

    Ministarstvo javne uprave poziva sve građane, naučnu i stručnu javnost, državne organe, strukovna udruženja, političke subjekte, nevladine i međunarodne organizacije, medije i sve zainteresovane da učestvuju u javnoj raspravi o Nacrtu nacionalnog akcionog plana za sprovođenje inicijative Partnerstvo za otvorenu upravu u Crnoj Gori 2026–2029.

  • Kordić: Posjeta delegacije Vlade Bugarske prvi konkretan korak ka uspostavljanju direktne avio-linije sa Crnom Gorom
    on 09/09/2025 at 11:43

    Prilikom zvanične posjete delegacije Vlade Bugarske na čelu sa premijerom Rosenom Željazkovim, ministarka turizma Crne Gore Simonida Kordić održala je sastanak sa bugarskim ministrom turizma Miroslavom Boršošem. To predstavlja, kako je istakla Kordić, nastavak dijaloga o unapređenju bilateralne saradnje i uspostavljanju direktne avio-linije između Crne Gore i Bugarske, koji je Kordić započela tokom zvanične posjete Sofiji u februaru ove godine.

  • Rajčić: Privrednici u Crnoj Gori još uvijek ne prepoznaju punu vrijednost mentorske podrške
    on 09/09/2025 at 11:16

    Vlasnici mikro, malih i srednjih preduzeća često nisu u mogućnosti da objektivno sagledaju probleme u svom poslovanju, ali se tokom procesa mentoringa, koji kao nefinansijski vid podrške omogućava Ministarstvo ekonomskog razvoja u saradnji sa Japanskom agencijom za međunarodnu saradnju (JICA), vrlo brzo identifikuju ključna područja koja zahtijevaju unapređenje i na kojima je potrebno raditi. To je, u intervjuu za PR Centar, istakao sertifikovani mentor Vladimir Rajčić.

  • Građani prvi put mogu ulagati u obveznice – zarada veća od bankarske štednje
    on 09/09/2025 at 05:51

    Dobro je što vlada planira novi način zaduživanja emisijom državnih obveznica za građane. Ipak, prije realizacije važna je edukativna kampanja kojom će pojasniti šta su benefiti, koliku zaradu mogu očekivati oni koji će investirati svoj novac. To je za Radio Crne Gore ocijenio rukovodilac Službe za investiciono bankarstvo u Erste Banci Aleksandar Ščekić. Napominje i da prva emisija ne bi trebalo da bude veća od stotinu miliona eura i da kamate budu iznad 3 odsto.

  • "Crna Gora vodi odgovornu i održivu ekonomsku politiku"
    on 08/09/2025 at 14:33

    Tim Ministarstva finansija, predvođen ministrom Novicom Vukovićem, sastao se sa izvršnim direktorom Belgijsko-holandske konstituence Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda Jeroenom Clicqom, kako bi razmijenili mišljenja o ključnim ekonomskim reformama i izazovima koje Crna Gora sprovodi na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

  • Radović: CBCG pouzdan partner u očuvanju stabilnosti i sprovođenju evropskih standarda
    on 08/09/2025 at 14:26

    Centralna banka (CBCG) je u potpunosti posvećena sprovođenju reformi i integraciji u evropski finansijski sistem, saopštila je guvernerka vrhovne monetarne institucije Irena Radović.