Izbor i priprema: C. Durdic

Na danasnji dan 1451. Stefan Crnojevic zatrazio je, nakon sredivanja odnosa u svojoj zemlji, kao i sa Budvom oko granicnih posjeda, od Mletacke republike da ga prizna za jedinog gospodara Zete, sto je Venecija i prihvatila. Pored toga dobio je i obecanje da ce iz desetogodisnjeg zatocenistva Stefana Vukcica Kosace biti osloboden njegov sin Ivan, koje je i ispunjeno krajem 1452.

1805 – Napoleon je u bici kod Austerlica, poznatoj kao “bitka triju careva”, sa 75.000 vojnika pobijedio rusko-austrijsku vojsku, kojom je komandovao Mihail Kutuzov, i koja je od 95.000 ljudi izgubila 70.000. Bila je to jedna od najvecih Napoleonovih pobjeda, koju vojni teoreticari isticu kao “takticko remek-djelo”, nakon koje je Austrija bila primorana da sklopi primirje i 26. decembra mir u Bratislavi, a Rusi su se povukli u Poljsku.

1859 – Roden je francuski slikar Zorz Sera, osnivac skole neoimpresionista i novog slikarskog metoda poentilizma. Vise se oslanjao na nauku o svjetlosti i boji i opticke efekte, nego na neposredno opazanje. U Salonu nezavisnih umjetnika, koji je osnovao 1884. s grupom impresionista, upoznao je Pola Sinjaka s kojim je dijelio iste ideje o poentilizmu – tehnici u kojoj se boje na platno nanose u tackama, po principu komplementarnosti. Zorz Sera je najcesce slikao pejzaze, atmosferu na kupalistima i scene iz cirkusa. Poznatu sliku ,,Nedjeljno popodne na ostrvu Le Grand Zat” radio je dvije godine.

1910 – U Petrogradu je potpisana vojna konvencija izmedu Crne Gore i Rusije o strucnoj i materijalnoj pomoci, odnosno, pomoci u oruzju Crnoj Gori. Prema tom ugovoru, Crna Gora nije mogla stupiti u rat bez prethodne saglasnosti Rusije.

.

1982 – Hirurg Vilijam de Vris implementirao je na klinici Univerziteta Juta u americkom gradu Solt Lejk Sitiju prvo vjestacko srce od poliuretana. Pacijent, penzionisani zubar Barni Klark, zivio je s tim srcem 112 dana.

2006 – Crnogorski pemijer Zeljko Sturanovic otputovao je u Sjedinjene Americke Drzave na poziv predsjednika kompanije “Majkrosoft” Bila Gejtsa. Posjeta “Majkrosoftu” uslijedila je nakon ranije uspostavljene saradnje i obostranog interesa za uspostavljanje strateskog partnerstva.

2010 – Na sjednici Izvrsnog odbora Fife u Cirihu, predsjednik Svjetske fudbalske organizacije Sep Blater saopstio je odluke da ce se nakon Brazila 2014. Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2018. odrzati u Rusiji, a 2022. u Kataru. Najprljavija kampanja u istoriji fudbala, kako su ocijenili mediji, obiljezena mitom, korupcijom i skandalima, zavrsena je vatrometom na Crvenom trgu u Moskvi i plesom na ulicama Dohe, ali i kolektivnom tugom i nezadovoljstvom u konkurentskim zemljama Engleskoj i Australiji.

2011 – Na Cetinju je svecano otvoren rekonstruisani gradski trg – Trg kralja Nikole, nekadasnji Titov trg. Trg su otvorili crnogorski premijer Igor Luksic i gradonacelnik Cetinja Aleksandar Bogdanovic.

2012 – Za predsjednika Slovenije izabran je bivsi premijer te zemlje Borut Pahor, koji je u drugom krugu predsjednickih izbora pobijedio aktuelnog predsjednika Danila Tirka.

Na danasnji dan dogodilo se i sljedece:

1804 – Papa Pije VII krunisao je u Parizu Napoleona Bonapartu za cara Francuske.

1901 – Americki pronalazac King Kemp Dzilet, patentirao je prvi nozic za brijanje s dvostrukom ostricom.

1942 – Na univerzitetu u Cikagu, gdje su nuklearni fizicari predvodeni Enrikom Fermijem radili na tajnom projektu izrade atomske bombe, prvi put je demonstrirana nuklearna lancana fisija.

1971 – Sovjetski vasionski brod bez ljudske posade “Mars 3” spustio se na Mars.

2004 – Vrhovni sud Svedske osudio je ubicu svedske ministarke spoljnih poslova Ane Lind, Mijaila Mijailovica na dozivotni zatvor.

2007 – Na parlamentarnim izborima u Rusiji pobijedila je stranka predsjednika Vladimira Putina Ujedinjena Rusija.

2007 – Brazilskom reprezentativcu i asu FK Milan Rikardu Kaki urucena je “Zlatna lopta”, najznacajnija pojedinacna nagrada u fudbalu, koju tradicionalno dodjeljuje magazin “Frans fudbal”.

2009 – NATO je saopstio da vise od dvadeset zemalja planira da posalje dodatne snage u Avganistan, nakon sto je americki predsjednik Barak Obama najavio vecu posvecenost tom ratu.

2009 – Predsjednik Evropske komisije Zoze Manuel Baroso pozvao je Makedoniju i Grcku da rijese spor oko imena te bivse jugoslovenske republike.

2010 – Naucnici americke svemirske agencije NASA na konferenciji “Astrobiologija” – potraga za zivotom, saopstili su u Vasingtonu da su na Zemlji otkriveni mikrobi koji se takoreci hrane arsenom umjesto kao sto je uobicajeno fosforom. Naucnici su ocijenili da bi to otkrice moglo biti dokaz da je moguc zivot i izvan planete Zemlje.

FESTIVAL GLUMCA

Medunarodni festival glumca u Niksicu treceg dana zvanicnog, takmicarskog programa bio je rezervisan za predstavu “I svaki put kao da je prvi”, uradenu po motivima djela “Tasana” i “Pokojnikova zena” Bore Stankovica, a u reziji Jovane Tomic i produkciji Krusevackog pozorista i Art teme iz Beograda.

Moderator okruglog stola Vanja Kovacevic naveo je da predstava govori o kompleksnim musko-zenskim odnosima, kroz univerzalnu pricu o ljubavi, boli, ispricanu koz intimne ispovijesti, o pokusaju zene u osvajanju slobode, ali i izgubljenoj bliskosti i toplini, roditeljstvu, snazi da se sve prevazide.

Glumica Jelena Matijasevic, koja sa koleginicom Jelenom Stajkovac potpisuje produkciju predstave, kazala je da su za nastanak price bile presudne nesrecne ljubavi i “lomovi” koje su obje dozivjele.

Matijasevic je ukazala na to da jedino na sta covjek ne moze da se navikne je bol od ljubavi kada vas neko ostavi, razocara i da je uvijek, kada se to ponovo desi, kao da je prvi put.

“Odlucile smo da ispricamo potresnu istinitu pricu, ali da ne bude klasican teatar, vec da vratimo gledaoce u predstavu, u gledanje predstave. Paznja nije na scenografiji i kostimima, vec je sve ogoljeno, kao i svaki glumac”, rekla je Matijasevic.

Prema njenim rijecima, namjera im je da “natjeraju” publiku da isprati pricu sa scene, da se nade u svakom liku, da svaka majka nade sebe i svaki muskarac vidi sebe u nekom od likova.

“Ovo nije samo prica o zenama, vec i prica o ljubavi, nerazumijevanju, lazi, pretvaranju i pokusajima majki da pomognu svojim kcerkama, Anici i Tasani. Mislim da je bitno da kada covjek ode sa ove predstave shvati da je bio u pozoristu i ono najvaznije, da je nesto naucio i saznao o sebi, da je bio na sceni, kroz neki od likova”, rekla je Matijasevic.

Stajkovac je navela da to nije prica o feminizmu, jer su muskarac i zena neodvojivi jedno od drugog, ali da to sto ste “vezani” ljubavlju, ne znaci da ste izgubile i svoju slobodu.

“Naprotiv, samo spoznaja ljubavi sa drugim bicem znaci osvajanje slobode. Napravivsi paralelu od Bore Stankovica i zene sa pocetka 20. vijeka i nas zena koje danas zivimo, shvatamo da se nije mnogo toga promijenilo, vec samo govorimo drugaciji jezik, rekla bih malo skrnaviji, a vjerovatno i lisen poetike i onog istinskog i sustinskog u svima nama”, rekla je Stajkovac.

Ona je dodala da je ta prica posvecena svima koji su voljeli, patili i ujedno osvojili slobodu.

Prema njenim rijecima, u danasnje vrijeme savremena tehnologija i komunikacije olaksale su ljudima zivot, ali i donijele sumnje, doprinijele urusavanju brakova, odnosa medu ljudima.

Glumac Dorde Markovic ukazao je na “rasparcanost” covjeka i krizu komunikacije, sto dovodi do sveopsteg udaljavanja i zastranjivanja i naveo da je i, kroz tri muska lika koje je igrao na sceni, ispricano o gubitku ljubavi, nestabilnosti i eroziji odnosa.

“Nikada se vise kao danas ne govori, ne pise i iznose stavovi o ljubavi, a sve manje znamo to da radimo, da opstanemo zajedno, ocuvamo porodicu”, rekao je Markovic.

Glumica Gordana Durdevic Dimic, koja igra majku u predstavi, rekla je da je najvaznije za zenu za koga ce se udati i koliko njen muz moze da nosi teret zivota i brine o svojoj porodici.

Za glumca Nikolu Rakica zanimljivo je sto je srpski romanticar i klasicar Bora Stankovic, toliko poznavao zenski rod i sto su i sada njegove drama “Tasana” i pripovijetka “Pokojnikova zena” toliko savremene.

Rakic je ukazao na ogoljenost svuda oko nas, na koju je akcenat stavila i rediteljka Tomic, kroz mrak na sceni, bez scenografije, ali kroz izrazen pokret i govor tijela.

Glumica Biljana Nikolic, koja igra majku u predstavi, rekla je da je ocigledno, kada se povuce paralela izmedu zena onda i sada, da se nista nije promijenilo.

Adaptaciju i dramatizaciju predstave potpisuje Dimitrije Kokanov, koreografiju Maja Kalafatic, kostimografiju Selena Orb uz asistenciju Lidije Andric, a kompoziciju Miso Cvijovic.

Na Medunarodnom festivalu glumca bice izvedeno sest predstava u zvanicnoj, takmicarskoj konkurenciji, a veceras na repertoaru je predstava “Smrt i djevojka”, Crnogorskog narodnog pozorista (CNP), koju je rezirao Goran Bulajic, u kojoj igraju Julija Milacic, Dragan Jovicic i Milos Pejovic, a glas iz offa je glumice Jadranke Mamic.

RENOMIRANI DUO

Renomirani klavirski duo Pianitanment priredice koncert za djecu na Velikoj sceni KIC-a ,,Budo Tomovic” u utorak, 3.decembra, u 12 sati. Ovaj posebni Pianotainment program je namijenjen djeci uzrasta od 6 do 12 godina.

“U posljednjih nekoliko godina pijanisti su imali veliku zelju: da zainteresuju djecu za muziku. Iz tog razloga su pripremili poseban program za djecu. Publika ce imati priliku da cuje kompozicije Mocarta, Betovena, Baha, ali i da sazna da li je moguce svirati klavir uz igru sa teniskim lopticama, sta je jazz i da li je ukusan. Cilj projekta je da kod djece probudi interes za muziku”, navodi se u saopstenju.

Klavirski duo “Pianotainment” je svjetski poznat po repertoarskoj raznovrsnosti i akrobatskom virtuozitetu njegovih harizmaticnih clanova i osnivaca, Stefana Veha (Stephan Weh, 1976) i Marsela Dorna (Marcel Dorn, 1977), kao i po duhovitom programskom konceptu.

“Vec dvadeset godina sviraju zajedno (duo je osnovan 1996. godine), a sa svojim performansom zvanim ,,Ludi koncert” obisli su cio svijet. Originalnim humorom i nesvakidasnjom virtuoznoscu duo “Pianotainment” stvara sjajnu koncertnu atmosferu i to je razlog sto je 2008. godine 25.000 nezavisnih predstavnika branse izglasalo da se ovaj duo nade na listi top deset njemackih zabavljackih grupa. (CONGA Award)”, navodi se u saopstenju KIC-a “Budo Tomovic”.

Ovaj duo njeguje pop, dzez i klasicnu muziku, autenticne obrade i nepredvidive ideje koje se vrte sa i oko muzike, a njegovi nastupi su prozeti humorom, odrzavajuci skladnu ravnotezu izmedu muzicke prefinjenosti i zabave. Koncerti ovog dua cesto su praceni video zapisima i efektima koji doprinose multimedijalnom dozivljaju njihovog izvodenja.

Muzicka kritika ih predstavlja kao najbolje kulturne ambasadore svoje zemlje koji izvode duhovit program ispunjen muzickim vjestinama i brilijantnim izvodenjem. Prestizni njemacki casopis FOCUS je izjavio: ,,Ludo je to sto obojica sve mogu da izvedu na klaviru.”

Gostovanje dua “Pianotainment” organizuje Ambasada SR Njemacke u saradnji sa KIC-om “Budo Tomovic” povodom obiljezavanja 30 godina od pada Berlinskog zida. Nastup renomiranog dua u KIC-u je uvrsten u manifestaciju “Decembarska umjetnicka scena 2019”.

Nakon koncerta u Podgorici, duo “Pianotainment” ce gostovati i u Kotoru, 5. decembra, u sali Kulturnog centra “Nikola Durkovic” u 19 sati.

GRADSKO POZORISTE

Predstava “Don Kihot”, u reziji jednog od najuglednijih reditelja regiona Andrasa Urbana, bice igrana veceras s pocekom od 20 sati, u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomovic”.

Ovim izvodenjem Gradsko pozoriste zakoracice u posljednji mjesec 2019, koji ce obiljeziti niz dogadaja kojima ce, kako kazu, nastaviti da istinski slave teatarsku umjetnost.

“Osim redovnih repertoarskih aktivnosti, pred najmladu publiku 13. decembra izaci cemo sa premijerom lutkarskog spektakla ‘Na ivici neba’, u reziji Veselke Kunceve. Ova topla i zabavna prica o snazi maste, o prijateljstvu, ali i o zaboravljenim djecjim zeljama, bice igrana u okviru Decembarske umjetnicke scene – DEUS 2019”, saopsteno je iz Gradskog pozorista.

Tokom nastupajuceg mjeseca njihove predstave ucestvovace i na dvije internacionalne teatarske manifestacije, pa ce se “Don Kihot” vec 3. decembra predstaviti na prvom RUTA festivalu u Beogradu, a “Slasti slave” 17. ce biti igrane na cetvrtom izdanju festivala Dani Jurislava Korenica 2019. u Sarajevu.

“Po vec ustaljenoj praksi, jos jednu kalendarsku godinu zaokruzicemo 27. decembra obiljezavanjem Dana Gradskog pozorista”, navode iz Gradskog pozorista.

Podsjecaju da je “Don Kihot” koprodukcija Gradskog pozorista i Barskog ljetopisa, a po motivima Servantesovog romana dramaturgiju je uradila Vedrana Bozinovic.

U Urbanovom rediteljskom videnju Servantesovog remek djela, na neke ovdasnje “vjetrenjace” jurisa sedam zena – sedam glumica koje progovaraju o problemima i dilemama savremenog drustva i zena u takvom okruzenju. Predstava se, izmedu ostalog, tice i prepoznavanja donkihotovskog u sebi i u drustvu oko nas, jednako kao i obracuna sa samim sobom i odredenim drustvenim licemerjem i manipulacijama.

U predstavi igraju Branka Femic-Scekic, Vanja Jovicevic, Kristina Obradovic, Branka Stanic, Jelena Simic, Sanja Popovic i Andelija Rondovic.

Scenografiju predstave potpisuje Smiljka Separovic-Radonjic, muziku je uradila Irena Popovic, dok su kostimi djelo Line Lekovic.

Ulaznice se mogu rezervisati na biletarnici KIC-a “Budo Tomovic” ili pozivom na broj telefona: 020/ 664-237.

Izbor i priprema: C. Durdic

Na danasnji dan 1455. umro je italijanski vajar, zlatar i slikar Lorenco Giberti, koji je izradio cuvena vrata na krstionici katedrale u Firenci, kod kojih je rijesio problem prostora na nov nacin. Njegov spis “Commentarii” predstavlja vrijedan dokument za izucavanje italijanske arhitekture i slikarstva. Uradio je i nekoliko kipova za Firencu i Sijenu.

1761 – Rodena je Mari Tiso, koja se proslavila praveci vostane maske licnosti pogubljenih u Francuskoj revoluciji, a u Velikoj Britaniji je 1802. postavila stalnu izlozbu vostanih figura svojih savremenika (danas Muzej Madam Tiso).

1825 – Umro je ruski car Aleksandar I Romanov, koji je tokom vladavine 1801-25. prosirio teritoriju Rusije (Gruzija 1801, Finska 1809, Besarabija 1812, Azerbejdzan 1813.). Nakon poraza Napoleona u Rusiji 1812. imao je vodecu ulogu u antifrancuskoj koaliciji evropskih sila i jedan je od glavnih incijatora stvaranja Svete alijanse 1815. Uspjesno je ratovao protiv Otomanskog carstva od 1806. do 1812.

1905 – Crna Gora je dobila Zakon o stampi. U cl. 210 Ustava Knjazevine Crne Gore pisalo je da je stampa u Crnoj Gori slobodna, te da se ne moze ustanoviti ni cenzura ni kaucija, niti kakva preventivna mjera koja sprjecava izlazenje, prodaju i rasturanje spisa i novina, osim po zakonu o stampi.

1918 – Regent Aleksandar Karadordevic objavio je u Beogradu proklamaciju o ujedinjenju Srba, Hrvata i Slovenaca u istoimenu unitarnu kraljevinu, u kojoj je Crna Gora odlukama tzv. Velike Podgoricke skupstine izgubila nacionalni i drzavni identitet. Prva vlada zajednicke drzave odredila je svog povjerenika Ivana Pavicevica, bivseg srpskog ministra, da primi vlast od crnogorskog Izvrsnog odbora i da predstavlja vladu do, kako je receno, <>.

1918 – Nakon zavrsetka nelegalne Podgoricke skupstine, komandant srpske vrhovne vojne komande Zivojin Misic izdao je komandantu srpskih trupa u Crnoj Gori Dragutinu Milutinovicu naredbu sljedece sadrzine: “Nastavite najenergicnije i svim sredstvima, da se na teritoriji koju je nasa vojska okupirala ugusi svaka agitacija, ma od koga ona dolazila. Za to vam na raspolaganju stoje sva sredstva koja mozete koristiti bez ikakvog prezanja”.

1936 – Umro je italijanski pisac Luidi Pirandelo, dobitnik Nobelove nagrade za knjizevnost 1934, jedan od najznacajnijih dramskih pisaca 20. vijeka. U pocetku nije bio prihvacen, ali je ubrzo stekao opste priznanje i otvorio nove puteve moderne dramaturgije. U svom djelu izrazio je ideje o iluzornosti realnog zivota i realnosti subjektivnih iluzija. Od njegove 44 drame sabrane pod naslovom “Gole maske”, najpoznatije su “Dakomino”, “Henri IV”, “Sest lica traze pisca”.

1971 – U Karadordevu je na sjednici Predsjednistva Saveza komunista Jugoslavije smijenjen dio rukovodstva Saveza komunista Hrvatske – nosilaca politike tzv. masovnog pokreta. Uslijedile su “cistke” u politickim i privrednim vrhovima u Srbiji, Sloveniji i Makedoniji, cime je sprijecen pokusaj politickih i privrednih reformi u SFR Jugoslaviji.

1973 – Umro je izraelski drzavnik David Ben Gurion, voda borbe za stvaranje drzave Izrael i njen prvi premijer.

2005 – Nakon okoncanja visemjesecne privatizacione procedure, Kombinat aluminijuma u Podgorici preuzeo je novi vlasnik – kiparska kompanija “Salomon enterprajzis” ruskog Rusala. Crnogorska Vlada je u ime drzavnih fondova Rusalovoj kompaniji Salomon prodala 65,44 odsto akcija KAP-a za 48 i po miliona eura.

2006 – U Podgorici je pocela dvodnevna medunarodna konferencija o NATO-u i odnosima s javnoscu u organizaciji Centra za medunarodne odnose uz podrsku Ministrastva odbrane Velike Britanije i kraljevske norveske ambasade. Na konferenciji je saopsteno da prema istrazivanju javnog mnjenja ulazak Crne Gore u NATO podrzava svega 36,9 odsto gradana, jer se ta medunarodna vojna asocijacija dozivljava iskljucivo kao vojna, a ne i kao savez zemalja koje dijele iste politicke vrijednosti.

2008 – U organizaciji parlamentarne opozicije (PZP, SNS i SNP), predstavnika NVO sektora, dijela radnika Kombinata aluminijuma i medija, u Podgorici je odrzan okrugli sto o poslovanju i krizi u KAP-u. Zakljuceno je da ta kompanija nakon privatizacije proizvodi gubitke, te da davanje novih subvencija elektricne energije i drugih benefita znaci samo neprofitabilno odrzavanje i troskove na racun drzave, dok je poslovanjem ugrozena zivotna sredina i zdravlje ljudi.

2010 – Ruski premijer Vladimir Putin izjavio je za Televiziju CNN da ce Rusija rasporediti nuklearno oruzje i, kako je rekao, udarne snage ako bude iskljucena iz planova za raketni stit Zapada.

2011 – Evropski parlament odobrio je, velikom vecinom, hrvatsko-evropski ugovor. Nakon objavljivanja rezultata, evropski parlamentarci aplauzom su pozdravili delegaciju Hrvatske pred ulazak te zemlje u Evropsku uniju u junu 2013.

Na danasnji dan dogodilo se i sljedece:

1906 – U Parizu je otvoren bioskop “Omnija Pate”, prva dvorana u svijetu namjenski izgradena za prikazivanje filmova.

1918 – Odlukom danskog parlamenta Island je stekao nezavisnost.

1926 – Na Cetinju je izasao prvi broj lista za satiru, salu i zabavu <>. List je uredivao redakcioni odbor, a odgovorni urednik bio je Jovan Nikolic.

1981 – U najvecoj nesreci u istoriji jugoslovenskog vazduhoplovstva, avion “DC-9 super 80” ljubljanskog “Inex-adria avioprometa” udario je u planinu u blizini Ajacija na Korzici. Poginulo je svih 178 putnika i clanova posade.

1988 – Benazir Buto postala je premijer Pakistana, kao prva zena na celu jedne islamske zemlje.

1991 – Na referendumu u sovjetskoj republici Ukrajini nadmocna vecina biraca izjasnila se za nezavisnost od SSSR-a.

2009 – Zlatnu loptu “Frans fudbala”, najvece individualno priznanje u svijetu sporta, dobio je argentinski reprezemtativac, napadac “Barselone” Lionel Mesi. Mesi je prvi argentinski fudbaler u istoriji koji je dobio “Zlatnu loptu”.

PFF OD 3. DECEMBRA

Podgorica film festival, koji ce biti otvoren u utorak 3. decembra, predstavljace sjajnu priliku da ljubitelji filma uzivaju u premijerama i ostalim ostvarenjima koja su nagradena najvecim svjetskim priznanjima kinematografije.

Direktor festivala Andro Martinovic kazao je da PFF vec cetvrtu godinu za redom prikazuje filmove koji su obiljezili godinu za nama, kao i one koji mjesto ne mogu naci u komercijalnim bioskopskim prikazivanjima, iako imaju izuzetnu umjetnicku vrijednost.

Festival pocinje prikazivanjem albanskog kratkog filma “Kombi” koji je uvod u “Circe” – program Crne Gore, italijanske regije Pulja i Albanije u okviru koga ce biti prikazana dva dugometrazna i sest kratkih filmova.
Otvaranje festivala rezervisano je za film “O beskonacnosti” Roja Andersona, koji je nagraden Srebrnim lavom u Veneciji.

“Medu nagradivanim filmovima koje cemo prikazati a koji su privukli mnogo paznje publike jesu ostvarenje Romana Polanskog “Optuzujem” i film Fransoa Ozona “Miloscu bozjom” koji je u Berlinu nagraden Srebrnim medvjedom”, kazao je Martinovic na pres konferenciji povodom pocetka festivala.

Filmovi koje je Martinovic posebno preporucio jesu i “Odvedi me na neko lijepo mjesto” koji je dobio Srce Sarajeva, “See factory”, “Beautiful boy” koji se prikazuje na zatvaranju festivala, te film “Okrug”, Girmura Hakonarsona.

Martinovic je kazao da je posebno ponosan na prikazivanje crnogorskog filma “Dohvati nebo”, premijerno prikazanog na filmskom festivalu u Herceg Novom. Paznji publike preporucuje i film “Slucaj Makavejev” ciji je autor Goran Radovanovic.

Na otvaranju festiva bice urucena nagrada Crnogorske kinoteke – Kino oko za poseban doprinos kinematografiji Manuelu Albertu Klaru, koji je veliko ime evropskog filma.

“Klaro je napravio izuzetnu karijeru, obiljezila ga je saradnja sa dva reditelja – Kristoferom Boom i Lars von Trirom. Mi cemo u okviru njegove retrospektive pogledati filmove “Nimfomanka” i “Melanholija” – za koju je Klaro dobio evropskog Oskara”, kazao je Martinovic.

Crnogorskoj publici Klaro moze biti poznat i kroz saradnju sa nasom glumicom Marijanom Jankovic koja je svoju karijeru napravila u Dankoj. Njen kratki film “Maja” snimao je Klaro, a ostvarenje je dobilo nagradu Danske filmske akademije i pobijedio je na festivalu Tribeka u Njujorku, ciji je osnivac i direktor Robert de Niro. Film je prikazan na proslogodisnjem PFF.

Organizatori festivala pozvali su ljubitelje filma na panel diskusije koje ce biti organizovane svakog dana u 12:00h u Centre ville, a medu ucesnicima ce biti i Klaro (4.12.).

Sanja Vojinovic ispred Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada podsjetila je da je PFF u sklopu Deusa i da vec cetvrtu godinu za redom publika ima priliku da gleda sjajna evropska i svjetska ostvarenja. “Glavni grad prepoznaje ovaj kvalitet te ga stoga i podrzava”, kazala je Vojinovic.

Martinovic je pozvao publiku da kao predfestivalsku aktivnost dodu na izlozbu “70 godina crnogorske kinematografije”, u 19h u CNP-u u ponedeljak, 2.decembra.

“To je projekat na kome smo radili zajedno sa Momirom Matovicem i Filmskim centrom Crne Gore. Mnogi originalni eksponati predstavice rad Lovcen filma, Filmskog studija Titograd i Zeta filma, kao i ostalih nasih institucija”, kazao je Martinovic.

Na kraju, Martinovic je rekao da se publika PFF-a iz godine u godinu siri i da ovaj festival daje sve veci pecat podgorickom bijelom platnu.

Organizatori su se posebno zahvalili Ministarstvu kulture, Sekretarijaru Glavnog grada za kulturu i sport, Filmskom centru, Ministarstvu odrzivog razvoja i turizma, etno dzez klubu Sejdefa i hotelu Centre ville.

KOMEDIJA SITUACIJE

Kulturno-umjetnicki program Radija Crne Gore juce je zapoceo snimanje radio-drame “Duga je noc”, po tekstu Nade Bukilic, a u reziji Borisa Dragojevica.

Radio drama zazivjela je u dramskom i igranom programu Radija Crne Gore.

Ostvarenje “Duga je noc” odabrala je strucna komisija po Internom konkursu koji Javni servis raspisuje vec trecu godinu zaredom. Zanrovski se moze situirati kao komedija situacije.

Reditelj Boris Dragojevic je Portalu RTCG kazao da je jako jednostavan i upecatljiv tekst scenaristkinje Nade Bukilic uslovio i podjelu uloga.

Malu, ali odabranu ekipu cine vec afirmisani glumci Crnogorskog narodnog pozorista (CNP) Danilo Celebic i Dejan Ivanic i mladi harizmaticni glumac Pavle Popovic.

Tu je, istakao je Dragojevic, i nezaobilazni dizajner zvuka Jovica Trajkovski.

“Ideja radio drame tretira mikro manipulaciju – emotivnu manipulaciju obicnog covjeka sa obicnim covjekom. To je univerzalna matrica, koja se odnosi na vertikalu drustveno-politicke hijerarhije. Mislim da ce biti vrlo interesantna nasim slusaocima”, kazao nam je reditelj.

Rijec je o sukobu ljudi koji “glume” kako bi manipulisali druge oko sebe i ljudi koji su ono sto zaista jesu.

“Drama “Duga je noc”, bar iz mog ugla, zamisljena je kao refleksija opsjenarskog zivotnog stila: ljudi oko nas “glume”, igraju svoje uloge, konstantno se, cak i u nekim privatnim druzenjima, ponasaju kao da su na sceni. Poimanje sebe samih kao izuzetno vaznih persona, u sukobu je sa drugim ljudima koji niti glume, niti razumiju tu potrebu da se bude nesto drugo ili neko drugi, do ono sto covjek vec jeste. Hocete li ispasti naivac, hoce li vas iskoristiti za upotpunjavanje svojih biografija ili, makar, za razbijanje sopstvene dosade, svejedno je. Jer, definitivno, svi smo mi prosli kroz neku “kafanu zivota” u kojoj smo ispali smijesni ili cak glupi, a neko drugi je za stolom odigrao svoju “rolu” i zadovoljan otisao dalje”, kaze scenaristkinja Nada Bukilic.

Za nju kao pisca, kako je navela, najbolji dio te price o drami jesu izuzetni glumci koji su, kao i slucaju drame “Nase brdo”, angazovani i koji sa mnogo elana rade.

“Za njih imam najdublje postovanje”, porucila je Bukilic.

Zele intenzivniju saradnju sa glumcima i akademijama

Urednik Kulturno-umjetnickog programa Radija Crne Gore Mirsad Rastoder je istakao da je snimanjem jos jedne radio drame RCG na dobrom putu da tom umjetnickom izrazu vrati nekadasnji sjaj i zasluzi postovanje probirljivih slusalaca.

“Na to nam ukazuju i brojni prijatelji, koji su proteklih mjeseci sa uvazavanjem govorili o Radiju i vrlo cesto pominjali da im u programu prijaju dobri glasovi, odabrana muzika, radio drame, radio igre i humoristicki program. U tom smjeru, vjerujemo da postoji ozbiljna namjera, cemu svjedoci i cinjenica da smo nedavno premijerno emitovali i jednu studentsku radio dramu, koju su radile Iva Kasalica i Teodora Kipa sa studentima cetinjskih akademija. To je pokazatelj da ova kuca zeli otvoriti intenzivniju saradnju sa glumcima i akademijama, sve u interesu stvaralackih uticaja i kvaliteta programa koji ce plijeniti paznju slusalaca i gledalaca”, rekao je Rastoder.

Porucio je da sa akademija u Crnoj Gori izlaze nove generacije, kojima treba pruziti sansu da pokazu svoj potencijal, poput umjetnika koji su se vec dokazali i ostvarili i u Crnoj Gori i u regionu.

“Sustinski, programi Javnog servisa i treba da se prepoznaju po nasoj raznolikosti i viseslojnosti kultura, ali i umjetnickim ostvarenjima, koja mogu zasjeniti isprazne tirade i dnevno-politicka nadgornjavanja”, kazao je Rastopder.

Za narednu godinu planirana je produkcija tri radio drame.

“Nadamo se da ce to animirati stvaraoce da ucestvuju, na zadovoljstvo nas koji radimo u Javnom servisu, a posebno na zadovoljstvo publike”, dodao je Rastoder.

NAGRADA “DIJALOGOS”

Danas kada sve vise vremena provodimo pred ekranima, zasiceni medijskim porukama, vaznije je nego ikada da biramo njihov sadrzaj. O tome je bilo rijeci na skupu povodom dodjele ovogodisnje nagrade “Dialogos” casopisa “Medijski dijalozi” ciji su laureati prof.dr Marko Miletic i prof.dr Mirko Dordevic za monografiju “Od znaka do hiperteksta”.

Monografija “Od znaka do hiperteksta” proglasena je najboljom u regionu u 2018.godini iz oblasti teorije i kulture medija. Autori su prikazali istorijat komunikacije, od dimnih signala, do danasnjih mreza – civilizacijski napredak, ali i prostor za zloupotrebu i manipulacije.

“Najcesce se ne shvataju ni lice ni nalicje globalizacije kao planetarne ideologije 21.vijeka. Nekriticki se prihvataju mediji, koji namecu vrednosni sistem u kome se umjesto slobodnih gradana, “oblikuju” bezlicni potrosaci, marionete neoliberalnog mita”

Da ne bismo postali marionete neoliberalnog mita, neophodno je medijsko opismenjavanje, narocito mladih, porucuje predsjednik zirija i proslogodisnji laureat nagrade “Dialogos”, profesor doktor Nenad Vertovsek. To je narocito vazno zbog brzine kojom se desavaju promjene.

“Mladi se hvataju toga, ali iz toga gube jednu etieku, jednu humanu i jednu ljudsku stranu. To je zapravo zadatak ne samo medijske pismenosti, nego i etike, sociologije medija, psihologije medija i svega onoga sto je vezano uz medijske sadrzaje”.

Vrijeme ubrzanog procesa digitalizacije trazi stalne inovacije u oblasti medijske kulture i pismenosti, smatra i ministar kulture Aleksandar Bogdanoviae i istiee da su za nadgradnju drustva znanja neophodna kredibilna naucna istrazivanja.

“Jasno je da te radikalne promjene namecu potrebu za jednom inoviranom strategijom medijskog opismenjavanja najsire javnosti, jer samo medijski pismen covjek danas moze participirati i angazovano djelovati u demokratskim procesima svoje zajednice”.

“Kreiranje javnih politika koje promovisu slobodu govora i medija su jedan od glavnih zadataka savremenih demokratija, kojima saglasno drzavnoj politici evropskih integracija tezi i Crna Gora”.

Medijski i informaciono pismeni gradani, kriticki sagledavaju i analiziraju ono sto citaju, slusaju i gledaju. Zahvaljujuci tome umjesto dezinformacija, senzacionalizma i spektakla, biraju sadrzaje koji ce ih informisati i obrazovati, poruceno je na skupu povodom dodjele nagrade “Dialogos”.

Petra Bozovic, TVCG

U CNP-U

Predstava “Hamlet” Viljema Sekspira u reziji i adaptaciji Ane Vukotic, bice izvedena u subotu 30. novembra i ponedjeljak 2. decembra u 20 sati na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorista.

Tekst je preveo Zoran Paunovic, dramaturg predstave je Bozo Koprivica, koreograf Sonja Vukicevic, scenografi Sven Jonke (NUMEN) i Vanja Magic, kostimograf Leo Kulas i kompozitor Antonije Pusic – Rambo Amadeus.

Dizajneri svjetla su Ivan Lusicic Liik i Miodrag Malovic, asistentkinja kostimografa je Lina Lekovic, lektorka je Jelena Susanj, a izvrsna producentkinja Nela Otasevic.

U predstavi igraju Momcilo Otasevic, Dejan Ivanic, Ana Vujosevic, Ana Vuckovic, Zoran Vujovic, Petar Buric, Aleksandar Radulovic, Dusan Kovacevic, Petar Novakovic, Aleksandar Gavranic, Sonja Vukicevic i Jelena Minic.

GRADSKO POZORISTE

Predstava “Don Kihot”, u reziji jednog od najuglednijih reditelja regiona Andrasa Urbana, bice igrana sjutra vece s pocekom od 20 sati, u Velikoj sali KIC-a “Budo Tomovic”.

Ovim izvodenjem Gradsko pozoriste zakoracice u posljednji mjesec 2019, koji ce obiljeziti niz dogadaja kojima ce, kako kazu, nastaviti da istinski slave teatarsku umjetnost.

“Osim redovnih repertoarskih aktivnosti, pred najmladu publiku 13. decembra izaci cemo sa premijerom lutkarskog spektakla ‘Na ivici neba’, u reziji Veselke Kunceve. Ova topla i zabavna prica o snazi maste, o prijateljstvu, ali i o zaboravljenim djecjim zeljama, bice igrana u okviru Decembarske umjetnicke scene – DEUS 2019”, saopsteno je iz Gradskog pozorista.

Tokom nastupajuceg mjeseca njihove predstave ucestvovace i na dvije internacionalne teatarske manifestacije, pa ce se “Don Kihot” vec 3. decembra predstaviti na prvom RUTA festivalu u Beogradu, a “Slasti slave” 17. ce biti igrane na cetvrtom izdanju festivala Dani Jurislava Korenica 2019. u Sarajevu.

“Po vec ustaljenoj praksi, jos jednu kalendarsku godinu zaokruzicemo 27. decembra obiljezavanjem Dana Gradskog pozorista”, navode iz Gradskog pozorista.

Podsjecaju da je “Don Kihot” koprodukcija Gradskog pozorista i Barskog ljetopisa, a po motivima Servantesovog romana dramaturgiju je uradila Vedrana Bozinovic.

U Urbanovom rediteljskom videnju Servantesovog remek djela, na neke ovdasnje “vjetrenjace” jurisa sedam zena – sedam glumica koje progovaraju o problemima i dilemama savremenog drustva i zena u takvom okruzenju. Predstava se, izmedu ostalog, tice i prepoznavanja donkihotovskog u sebi i u drustvu oko nas, jednako kao i obracuna sa samim sobom i odredenim drustvenim licemerjem i manipulacijama.

U predstavi igraju Branka Femic-Scekic, Vanja Jovicevic, Kristina Obradovic, Branka Stanic, Jelena Simic, Sanja Popovic i Andelija Rondovic.

Scenografiju predstave potpisuje Smiljka Separovic-Radonjic, muziku je uradila Irena Popovic, dok su kostimi djelo Line Lekovic.

Ulaznice se mogu rezervisati na biletarnici KIC-a “Budo Tomovic” ili pozivom na broj telefona: 020/ 664-237.

  • Spajić: Jučerašnji dan jedan od najvažnijih na evropskom putu
    on 05/11/2025 at 10:04

    Premijer Milojko Spajić istakao je da je juče bio jedan od najvažnijih dana na našem evropskom putu, te naveo da najpozitivniji Izvještaj o napretku koji je Crna Gora dobila dolazi kao rezultat velikog rada i želje da uprkos svim izazovima iznesemo proces evropske integracije do samog kraja.

  • Nevladin sektor o izvještaju EK: Reformisati pravosuđe
    on 05/11/2025 at 05:42

    Reforme u poglavljima 23 i 24 sprovode se više deklarativno nego suštinski, ocjenjuju iz nevladinog sektora komentarišući nove izvještaje Evropske komisije. I dalje je, kako navode, prisutan politički pritisak na pravosuđe. Kažu i da nema dovoljno presuda u slučajevima visoke korupcije, a bezbjednosni sektor treba reorganizovati. Ipak pohvalno je to što su donešeni brojni zakoni i unaprijeđeni postojeći propisi

  • EK pohvalila napredak, 2026. ključna za reforme i borbu protiv korupcije
    on 05/11/2025 at 05:30

    Izvještaj Evropske komisije (EK), juče predstavljen, najbolji je izvještaj koji je Crna Gora ikada dobila od Evropske komisije, jasan je bio ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler. Crna Gora je, kako kaže, ostvarila značajan napredak na evropskom putu, a naredna godina biće ključna za sprovođenje pravosudnih reformi, te jačanje institucija u borbi protiv korupcije i kriminala.

  • Sekretari Crne Gore i Saudijske Arabije razgovarali o jačanju saradnje i digitalnoj transformaciji parlamenata
    on 04/11/2025 at 20:18

    Generalni sekretar Skupštine Crne Gore, Boban Stanišić, sastao se sa generalnim sekretarom Savjetodavne skupštine Kraljevine Saudijske Arabije, Muhamedom Dakhailom Al-Mutirijem, kako bi razmijenili iskustva i razgovarali o unapređenju parlamentarnih administracija i digitalnoj transformaciji rada parlamenata.

  • Kovačević: EK vidi napredak, ali i hronične probleme Crne Gore
    on 04/11/2025 at 18:44

    Izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori za ovu godinu napisan je u prepoznatljivo optimističnom i diplomatski obazrivom tonu, koji je u skladu sa sadašnjim opredjeljenjem Evropske unije (EU) da podstakne napredak države ka članstvu, ocijenili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

  • Zenović: Brzi napredak bilježi 18 poglavlja
    on 04/11/2025 at 18:35

    Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Predrag Zenović kazao je u Dnevniku TVCG da članstvo Crne Gore u 2028. godine više nije samo ambicija Crne Gore, već i realno očekivanje. On je to rekao komentarišući nikad pozitivniji Izvještaj EK za Crnu Goru koji je danas objavljen. Kaže da je Crna Gora napravila ključni bilans između vladavine prava i cijelog seta tehničkih poglavlja, na kojima je nastavila da radi predano. Kaže da je konstatovan napredak u 18 poglavlja.

  • Bojović: Crna Gora čvrsto na evropskom putu, ponosni smo na Spajića, Ivanovića i Gorčević
    on 04/11/2025 at 18:19

    Funkcioner Pokreta Evropa sad, Vlade Bojović, kazao je da ta partija ponosna na visoke ocjene koje je Crna Gora dobila od evropskih partnera.

  • Vuković: Izvještaj EK potvrdio kritike DPS-a i ostatka opozicije, ambijent za proširenje nikad bolji
    on 04/11/2025 at 17:55

    Predsjednik Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore i potpredsjednik Demokratske partije socijalista, Ivan Vuković, kazao je kako pozitivan ton Izvještaja EK i optimistične izjave zvaničnika EU predstavljaju ohrabrenje za svakoga ko želi da vidi Crnu Goru u Evropskoj uniji.

  • Đeljošaj: Izvještaj Evropske komisije potvrđuje rezultate predanog rada Ministarstva ekonomskog razvoja
    on 04/11/2025 at 17:23

    Godišnji izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za ovu godinu dodatno nas ispunjava ponosom i ohrabrenjem, jer izvještaj potvrđuje izvanredne rezultate koje smo postigli u oblastima iz nadležnosti našeg ministarstva, saopštio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.

  • Mandić - Satler: Crna Gora prepoznata kao lider evropskih integracija u regionu
    on 04/11/2025 at 17:15

    Predsjednik Skupštine Andrija Mandić sastao se danas sa šefom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, NJ.E. Johanom Satlerom, koji mu je uručio Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori za 2025. godinu.  Mandić je poručio  da Izvještaj, koji je javno okarakterisan kao najbolji do sada, potvrđuje da je Crna Gora još jednom prepoznata kao lider evropskih integracija u regionu.