AUTORA GEGIĆA

Nakon promocija u Sarajevu, Goraždu i Travniku, najnovije izdavačko djelo časopisa Komuna, knjiga “Ne daju mi oči da šutim” autora Šemsudina Gegića,poznatog bosansko-hercegovačkog spisatelja,dramaturga,pozorišnog, televizijskog i filmskog reditelja i jednog od rijetkih autora sa prostora bivše Jugoslavije koji je tokom svoje tridesetogodišnje karijere dobio najviša međunarodna priznanja, promovisano je i u Podgorici.

Pozdravljajući na početku probranu publiku i iskrene ljubitelje pisane riječi, koja je imala hrabrosti da u atmosferi pred stupanje na snagu posebnog režima kao preventive pred moguću pojavu korona virusa u Crnoj Gori u značajnom broju proprati promociju u sali Dodest u KIC-u “Budo Tomović, direktor časopisa Komuna Amer Ramusović, u ime izdavača ovog izdanja rekao je da Gegićeva knjiga zasigurno jedno od najboljih njihovih izdanja koje je ne samo u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, nego i šire već izazvalo veliko interesovanje.

“Mi smo se lako dogovorili sa Gegićem, jer je on na izuzetno čitanim portalima poput Kliker.info objavljivao pojedine priče. Vidio sam da postoje neke vrlo zanimljive, ne samo sa tromeđe, nego posebno i neke iz Crne Gore, iz Plava, Berana… i drugih krajeva, a posebno što sam zapazio da se on u svih dvadeset šest priča potvrđuje kao izraziti liričar i narator koji kroz lično iskustvo vodi bitku sa svojom, ali i zajedničkom kulturom sjećanja i uspomena jednog teškog vremena, sa kojim se suočavao tokom ratnih strahota koje su zadesile BIH tokom devedesetih godina”, istakao je između ostalog Ramusović.

Učestvujući na promociji Draško Došljak je rekao da ga je nakon što je dobio knjigu odmah privukao njen naslov i biografija autora pa iako ga nije poznavao za manje od četrdeset osam sati napisao je prikaz iste.

“Dvadeset i šest priča ove knjige stoje same za sebe. Svaka je „uramljena“ i zaokružena. Kad pročitate jednu – druga može da čeka. Ali, taman onoliko da proživimo sadržaj prve. I sve tako redom. Do kraja. Kada sklopite posljednju stranicu dvadeset i šeste priče shvatite da su one ukupnost Gegićeva smještena u jedan veliki ram koji sve ove priče čvrsto drži i tematski i sadržinski”, rekao je Došljak i naglasio da predgovor autora knjige govori sam po sebi zašto je ova vrijedna knjiga objavljena u Crnoj Gori u izdanju časopisa Komuna.

Podvlači da ga je jesen 2019. godine u Italiji po mnogo čemu podsjetila na jesen koja se prije 30 godina spustila na tromeđu jugoslovenskih republika Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. Citirao je Duška Trifunovića, koji je za autora rekao da skoro svi likovi njegovih literarnih, pozorišnih i stilskih djela živo su satkani od bosanske duhovitosti i crnogorskog čojstva i junaštva:
„Važnije od svega, zapisao je poodavno pjesnik Duško Trifunović, je da su otud skoro svi likovi tvojih literarnih, pozorišnih i filmskih djela živosatkani od bosanske duhovitosti i duhovitosti i crnogorskog čojstva i junaštva. Tvoja djela su temelji na kojima su pobodeni bosanski i crnogorski barjaci slobode, antifašizma i okosnica su ukupnih stvaralačkih vrijednosti, mikrokosmos kao umanjena slika velikog svijeta. Kulturne i tradicionalne vrijednosti tvog inspirativnog zavičaja su ram za sliku tvog stvaralačkog postojanja kao čovjeka i kao umjetnika. Ti, druškane moj Gega, i kad ne tutnjiš po Tromeđi bez međa, ti se ogledaš u plavom crnogorskom moru i praviš prtinu u visokim naslagama snijega bijelog kao pešterski sir. Motivi ti vriju u nepresušnom izvoru genetike i ti znaš kome pripadaš“, citirao je Došljak.

Predsjednik pisaca BIH koji je bio i redaktor knjige u ulozi promotera Hadžem Hajdarević ,istakao je da će ova zbirka priča koju je njegova koleginica Fadila Haver okarekterisala kao labavi roman pomoći da se lakše razumije haotično i vrtložno vrijeme u kojem živi Bosna i cijeli taj prostor.

“Nas dvojica smo tokom rata bili nešto kao ratna svojta, bili smo u komšiluku, slušali iste granate, bili smo u istoj varvarskoj opkoljenosti od 1992. do 1995. godine” rekao je Hajdarević, napominjući da se u knjizi se na najpotpuniji način dopunjuju pripovjedačko i ono što bismo mogli nazvati dokumentarističkim.

“Jedno drugo ne potiskuje, nego se komplementarno slaže u jedan fini pripovjedački tok, u kojem onaj koji čita i uživa, a u isto vrijeme, snagom vlastitog iskustva i vlastitih spoznaja i uspomena stvaralački djeluje u onome što se čita kao tekst”, rekao je on, ukazujući da je Gegić vrhunski dramski pisac i da dobro zna ono što svako pozorište mora znati, šta znači komunikacija, dijalog i atmosfera.
Jedan od recezenata knjige u ulozi promotera Željko Rutović lični doživljaj knjige pojasnio je kroz balkanske antagonizme.
“Dva puta živimo jedno isto vrijeme. Ovo djelo postavlja koncept i utočište autorove poezije i proze”, istakao je Rutović, naglašavajući da “svaka od priča jeste svijet za sebe”.

” 26 ispričanih priča, sumarum je našeg kolektiviteta, koji priča jednu priču poštenu. Kako je bilo, sa kim je bilo, kako smo živjeli, kakve su nam naravi i kulture” rekao je on, napominjući da čitaoca Gegić svojim pričama vraća izvorištu pisane pripovjedačke riječi, podjednako razumljive, koliko zavodljive i inspirativno propitujuće, i ne manje ohrabrujuće za predjele bogatstva ljudske duše i neprekinute vatre snage tradicije i uloge porodice.

U bogatstvu tromeđe, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, opisanih krajeva, događaja, ljudi i susreta, Gegić reprezentira i markantno postavlja na scenu vrijednosna obilježja.

“Društvene tipologije, mentalitetske matrice, koje u neponovljivoj individualnosti dinamiziraju čovjekovu originalnost kao utočištepribježište vjekovnoj samoodrživosti, razapetoj između puta i bespuća, između nade i ponora, između života i smrti, požude i tragike, uzleta i pada, pravde i nepravde, mržnje i ljubavi, između zemlje i neba, prostora u kojima se ne da konfekcijski ukrotiti i ustrojiti, njegov čovjek, njegova duša i njegov život. Sa Gegićevom knjigom riječ, podjednako i ljudska i književna, dobija na snazi, značaju i sveopštoj vrijednosti”, istakao je između ostalog Rutović.

Opisijući svoje najnovije književno djelo i obraćajući se prisutnima, autor knjige Šemsudin Gegić rekao je zašto se upravo, nakon brojnih autorskih djela objavljenih u različitim domaćim i međunarodnim medijima odlučio da ekskluzivno ustupi na izdavanje ove knjige jednom crnogorskom izdavaču poznatog, respektabilnog, ne samo crnogorskog, nego i regionalnog časopisa Komun@, čime je, kako je napomenuo, prema crnogorskim čitaocima otvorio sva vrata i sve prozore staništa jednog kradljivca sopstvenih uspomena.
“Priče su bile moja terapija, borio sam se sa opakom bolešću, a stvarni likovi su u pričama, oni koje sam snimao u dokumentarnim filmovima. Prosto sam ih preveo u neki književni jezik, iako kažu da pišem kamerom. Utisnuo sam je u olovku i ona tako ide”, KAZAO JE Gegić.

Te priče su bile njegova art terapija.

“Moja knjiga može sa vama putovati sve vrijeme dok se vozite transibirskom željeznicom ili letite interkontinentalnim avio-letovima, a sa vama je i ako ste u samoći, tuđini, u svom svijetu. Neka vam vaše oči ne daju zaspati dok je ne pročitate, jer ćete čuti vama poznate i ne poznate glasove, čak mirise osjetiti, emocije uzburkati”, završio je Gegić, burno pozdravljen od prisutnih, napominjući da je u znak pažnje prema Crnoj Gori odlučio da na promociji prikaže premijerno u Podgorici svoj dokumentarni film “Dječak iz ratnog filma” za koji je rekao da je svojevremeno bio cenzurizan na svim javnim servisima u regionu.

U okviru muzičkog programa na promociji je nastupila je violinistkinja Amila Ašimović, učenica Srednje muzičke škole “Andre Navara, a moderator večeri bio je publicista Dragan Mitov Đurović.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 44. godine prije nove ere republikanski zavjerenici,  koje su predvodili Marko Junije Brut i Kasije Longin, ubili su u  Senatu rimskog cara i vojskovođu Gaja Julija Cezara. Protivnike u redovima republikanaca stekao je narušavanjem republikanskog ustava. Prema antičkoj tradiciji, koju prenosi rimski pisac Svetonije, Cezar je, dok mu je Brut, kome je, kako se navodi, najviše vjerovao, zadavao smrtonosni udarac, rekao na grčkom: Kai su, teknon?(I ti, sine?). Latinsku verziju, navodno Cezarevih posljednjih riječi: Et tu, Brute?(što se na srpskohrvatskom govornom području prevodi – Zar i ti, sine Brute?), Šekspir je dramom „Julije Cezar“ učinio besmrtnom. Republikanski zavjerenici ubistvom Cezara nijesu, međutim, spasili republiku, već se diktatura, po želji najmoćnijih robovlasnika, održala. U početku je to bio Drugi trijumvirat (Oktavijan, Antonije, Lepid), a zatim monarhija, imperija. Kad su se trijumviri obračunali s Cezarovim ubicama: svi su ili ubijeni ili počinili samoubistvo, izbio je novi građanski rat između Oktavijana s jedne i Marka Antonija i Kleopatre VII, s druge strane. Cezarov lik i sudbina, posebno ubistvo u Senatu na dan martovskih ida, kao i ljubav s Kleopatrom, inspirisali su brojna književna djela. O Cezaru su pisali Dante, Petrarka, Šekspir, Hans Saks, Kornej, Herder, Vajlder, Breht; urađene su brojne pozorišne predstave i snimljeni filmovi. Dvanaestog oktobra 2012. svijet je obišla agencijska vijest da je tim naučnika Španskog nacionalnog istraživačkog savjeta otkrio mjesto Cezarovog ubistva pored prometne autobuske i tramvajske stanice u dijelu Rima, poznatog kao Tore Argentina. Španski arheolozi pronašli su četvrtastu betonsku strukturu, široku tri i duboku dva metra, i nakon analize istorijskih dokumenata uvjerili se u ispravnost svojih pretpostavki. Kvadratni “sanduk”, smatra se, djelo je Cezarovog usvojenog sina Oktavijana Avgusta, koji je time zaštitio mjesto na kome je ubijen njegov otac i najistaknutija ličnost rimske istorije.

1420 – U Veneciji je potpisan ugovor između kotorske delegacije i Mletačke republike o njenom pokroviteljstvu nad Kotorom. Tim ugovorom Venecija se posebno obavezivala da će poštovati status grada Kotora i prihvatiti otplaćivanje zatečenih dugova, u skladu s postojećim pisanim aranžmanima.

1776 – Kongres Sjedinjenih Američkih Država donio je odluku o ukidanju zavisnosti od britanske krune. Nezavisnost je proglašena 4. jula 1776.

1824 – Rođen je srpski pisac Branko Radičević, najznačajniji pjesnik srpskog romantizma. Oduševljeni pristalica Karadžićeve jezičke reforme, pjesničkim slobodama označio je prodor u novu epohu srpske poezije. Umro je u Beču 1853, a njegovi posmrtni ostaci prenijeti su na Stražilovo kod Sremskih Karlovaca 1833. Poznata djela: «Đački rastanak», «Tuga i opomena».

1868 – U Nanburgu, u Njemačkoj, rođen je Kurt Hasert, poznati putopisac geograf i istraživač, koji je znatan dio naučnog angažmana posvetio Crnoj Gori. Temeljna istraživanja na ovim prostorima počeo je 1891 /92. i napisao nekoliko značajnih  radova – zapažanja o zemlji i ljudima, kao i priloge o fizičkoj geografiji Crne Gore, s posebnim osvrtom na kras. Kurt Hasert je autor brojnih radova iz oblasti kartografije, zbog čega je i nazvan ocem crnogorske kartografije.

1879 – Jovan Pavlović je pokrenuo  ideju o osnivanju državne biblioteke na Cetinju. Ideja je realizovana 1893, kada je knjaz Nikola odlučio da se u spomen na 400-godišnjicu Crnojevića štamparije osnuje javna biblioteka,  poklonivši 1.000 fiorina i znatan broj knjiga. Pokloni u knjigama i novcu, stizali su za biblioteku iz raznih slovenskih krajeva.

1918 – U Beču je umro crnogorski princ Mirko Petrović, sin kralja Nikole. Rođen je 1879. na Cetinju. Posjedovao je muzički dar i obrazovanje i bavio se komponovanjem. U braku s Natalijom Konstantinović imao je pet sinova, među kojima i Mihaila, oca današnjeg crnogorskog princa Nikole II Petrovića.

1957 – Umro je političar, slikar i novinar Moša Pijade, predsjednik Skupštine Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Član Komunističke partije od 1920. imao je značajnu ulogu u Narodnooslobodilačkom ratu 41/45, a u poslijeratnoj Jugoslaviji bio je u najužem partijskom i državnom rukovodstvu zemlje. U novembru 1943. organizovao je u Jajcu Telegrafsku agenciju nove Jugoslavije (Tanjug). Umro je u Parizu na povratku iz Velike Britanije gdje je predvodio jugoslovensku parlamentarnu delegaciju.

1990 – Na Cetinju je osnovan Crnogorski PEN-centar. U veliku porodicu međunarodnog PEN-a, koja broji više od 150 članica, primljen je na 56-om kongresu PEN-a u Beču, čime je postao tada prva, međunarodno priznata asocijacija u Crnoj Gori. Prvi predsjednik crnogorskog PEN-a bio je akademik, doktor Pavle Mijović.

1991 – Umro je romansijer, pripovjedač i  dramski pisac Miodrag Bulatović. Rođen je u Okladama kod Bijelog Polja 1930. Kombinovanjem moderne prozne fabule i smjelog tretiranja erotike i senzualnosti, uz folkloristiku likova,  postigao je osoben stil i izraz. Jedan je od najviše prevođenih naših pisaca. Poznata Bulatovićeva djela: «Đavoli dolaze», «Vuk i zvono», «Crveni petao leti prema nebu», «Heroj na magarcu», «Ljudi s četiri prsta», «Gulo Gulo», «Rat je bio bolji».

2005 – Poslije dvomjesečnih pregovora, u Podgorici je potpisan ugovor o prodaji Telekoma Crne Gore mađarskoj kompaniji  Mađar telekom. Ugovor su potpisali, u ime crnogorske Vlade i Zavoda za zapošljavanje, ministar ekonomije Darko Uskoković i direktor Zavoda Branimir Bojanić, a u ime Mađar telekoma, direktor kompanije Andraš Balog i rukovodilac projekta privatizacije Tomaš Morvai. Crnogorska Vlada je mađarskoj kompaniji prodala 50,5 odsto akcija Telekoma, dok je pola procenta bilo u vlasništvu Zavoda za zapošljavanje.

2005 – Nakon više od deset godina istrage ratnih zločina počinjenih za vrijeme raspada SFR Jugoslavije, tribunal u Hagu izdao je posljednju optužnicu protiv Ljuba Boškovskog, ministra unutrašnjih poslova Makedonije i komandanta jedinice makedonske policije Jovana Torčulovskog. Haški sud je od osnivanja 1993. do 2005. podigao optužnice protiv pojedinaca iz Bosne, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Kosova i Makedonije.

2007 – Crnogorski premijer Željko Šturanović i  komesar Evropske unije Oli Ren svečano su u Vili „Gorica“ u Podgorici parafirali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Crne Gore Evropskoj uniji, koji će, kako su ocijenili, građanima Crne Gore donijeti bolje trgovinske veze s Evropskom unijom, otvaranje više radnih mjesta i veće mogućnosti za ukupan razvoj. Šturanović i Ren su se nakon potpisivanja prve strane Sporazuma saglasili da je to ključni korak prema kandidaturi Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji.

2007 – Poljska je započela najmasovniju lustraciju u postkomunističkoj Evropi. Gotovo 700.000 Poljaka raznih profesija moraće da podnesu potvrdu da nijesu „uprljali ruke“ saradnjom sa specijalnim službama komunističkog režima. Oko 27.000 političara i zvaničnika u državnoj upravi Poljske već je prošlo lustraciju.

2009 – Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev pozvao je najbogatije poslovne ljude iz Rusije da otplate, kako je kazao, “svoje moralne dugove” društvu tokom ekonomske krize. Medvedev je rekao da se nigdje u svijetu nije tako brzo razvijao biznis kao u Rusiji, te da su ljudi postajali vrlo bogati u vrlo kratkom vremenu. Medvedev je takođe rekao da je ekonomska kriza test zrelosti i da je za bogate došlo vrijeme da vrate dugove društvu.

2011 – Ministri odbrane zemalja-članica Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi, na sastanku u hotelu Maestral u Pržnu, dogovorili su bolju međusobnu saradnju. Ministri Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Albanije, Bugarske, Grčke, Moldavije, Rumunije, Slovenije i Turske saglasili su se da je zajednička saradnja u oblasti odbrane jedan od najvažnijih preduslova bezbjednosti cijelog regiona, te da je međusobna pomoć izuzetno važna na putu evropskih i evroatlantskih integracija.

2014 – U turskom gradu Iskenderunu otvoren je treći konzulat Crne Gore u Turskoj. Za počasnog konzula izabran je Šerif Tosijali. Konzulat u Iskenderunu, lučkom i turističkom gradu, na granici sa Sirijom, otvorio je crnogorski ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić. Osim ambasade u Ankari, Crna Gora ima konzulate i u Istanbulu i Izmiru.

2014 – Rusija je uložila veto na nacrt rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, u kojem se navodi da referendum o statusu Krima „ne može imati nikakvu validnost“ i  kojim su pozvane države i međunarodne organizacije da ga ne priznaju. Rusija je bila jedina članica koja je glasala protiv te mjere, dok je Kina bila uzdržana.

2014 – Na 14. Evropskom zimskom kupu bacača diska u portugalskom gradu Leiriji, as mojkovačke „Tare“ Danijel Furtula osvojio je zlatnu medalju hicem od  62,19m. Furtula je u istoj disciplini bio najbolji i 2013. u španskom Kasteljonu, a 2012. i na 12. Evropskom zimskom kupu bacača diska u Baru.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1493 – Kristofer Kolumbo doveo je sedam Aruak Indijanaca s ostrva Hispanjola (Haiti) u Španiju. To su bili prvi stanovnici Novog svijeta koji su kročili na Stari kontinent.

1603 – Francuski moreplovac i istraživač  Semiel de Šamplen isplovio je prema Novom svijetu. Šamplen je 1608. osnovao grad Kvebek i organizovao francusku kolonizaciju Kanade.

1907– U Finskoj su žene prvi put izabrane u parlament.

1937 – Prva centralna banka krvi, u kojoj je krv za transfuziju čuvana zamrzavanjem, osnovana je u bolnici u Čikagu.

2007 – Rusija, Grčka i Bugarska potopisale su sporazum o izgradnji naftovoda dugog 280 kilometara, koji će povezivati bugarsku crnomorsku luku Burgas i grčku Aleksandropolis na Egejskom moru.

2008 – Nedaleko od Tirane eksplodiralo je vojno skladište u kome je stradalo 26 osoba, a oko trista je povrijeđeno.

MINISTARSTVO KULTURE

Multifunkcionalni novčanik “CUBE”, čiji je autor Pljevljak Džervin Hodović, našao se među 13 projekata iz oblasti kreativnih industrija kojima smo dali podršku ove godine.

Minisatarstvo kulture nastavlja kampanju “Živimo kulturu”, predstavljanjem autora čiji je rad podržan na drugom konkursu, u okviru programa “Kreativna Crna Gora”.

“Kroz rad u oblasti kožne galanterije, Hodović je patentirao smart novčanik koji nudi potpuno nov način upravljanja gotovinom i karticama, a baziran je na revolucionarno patentiranoj Cube42 tehnologiji. ‘Cube’ donosi zaštitu, snagu i preciznost – sve u jednom novčaniku, a budući da predstavlja i idealnu zaštitu kako za novac i kartice, tako i za podatake, privatnost i dragocjenosti, ne čudi što je za kratko vrijeme pobudio interesovanje svjetske dizajnerske scene”, navodi se u saopštenju.

Iz tog vladinog resora navode da su prepoznali potencijal tog proizvoda za tržišni razvoj i pružili mu podršku za uspostavljanje investicione kampanje na Kickstarteru, najpopularnijoj veb platformi na svijetu namijenjenoj podršci umjetnicima, koja će imati za cilj da doprinese bržem plasmanu ovog proizvoda na međunarodno tržište.

“Pošto već radim redizajne kožne galanterije za mnoge fabrike, riješio sam da napravim proizvod koji će dominirati na tom tržištu. Zavrnuo sam rukave i počeo izradu. Priznajem, sa dosta problema sam se suočio dok nijesam napravio ovaj novčanik, koji se, na kraju, voli kao igračka”, kaže Hodović.

Kako napominje, proces izrade i patentiranja njegovog novčanika trajao je skoro godinu i po.

“Novčanik CUBE uvijek je istih dimenzija, bez obzira na to koliko se u njega materijala stavlja. Ima zaštitu RFID (Radio-frequency identification), a sada smo izbacili i verziju otpornu na metke, sa A3 zaštitom. U prevodu – ovom novčaniku ništa ne može da se desi”, ističe Hodović.

Dodaje i da u “CUBE” novčanik staje dosta papirnog novca, šest kartica i modul sa pasivnim praćenjem, koji će ubrzo plasirati na američko tržište.

“To će biti prvi pametni novčanik koji ima 100 odsto zaštitu od svih spoljašnjih uticaja. Dalji razvoj “CUBE” brenda baziraćemo i na hi-tech garderobi. Radimo ga kao namjenski proizvod za vojske i policije širom svijeta. Sa Balkanom smo krenuli u ispitivanje jednog od najtežih tržišta, jer tu je najmanja akumulacija novca, a mi prodajemo skup proizvod. To zapravo znači da on mora da bude baš dobar da bismo ga bilo kome na Balkanu prodali”, ocjenjuje Hodović.

Sljedeći cilj u razvoju ovog projekta je, kaže, kampanja na Kickstarteru.

“Čim tu prođemo, vjerujem da ćemo jednu za drugom osvajati sve platforme za prodaju”, dodaje Hodović.

Podsjetimo, prvi konkurs u okviru programa “Kreativna Crna Gora” prošle godine donio je brojne proizvode koji su, uz podršku Ministarstva kulture, predstavljeni domaćem i međunarodnom tržištu. Upravo rezultati prvog konkursa, na kojem smo podržali 11 projekata, bili su i ključni razlog da program bude nastavljen – uz još širi opseg oblasti koje su podržane tokom drugog konkursa.

U SEPTEMBRU

Festival internacionalnog alternativnog teatra – FIAT 2020, održaće se od 4. do 13. septembra u Podgorici, pod pokroviteljstvom Glavnog grada i Ministarstva kulture Crne Gore.

Formulari za učešće na FIAT-u 2020. – za teatarski takmičarski i prateće programe, biće dostupni na sajtu festivala www.fiat-montenegro.org i društvenim mrežama (facebook/instagram) sve do 15. maja.

Pravo učešća imaju svi samostalni/e umjetnici/ce, trupe, udruženja, organizacije i produkcije čiji projekti i radovi na najbolji način odražavaju aktuelne umjetničke ideje u sferi eksperimentalnog pozorišta, književnosti, vizuelnih umjetnosti, filma, muzike, i kreativnih industrija.

Jedna od veoma bitnih karakteristika FIAT-a je i promocija i podsticanje kulturne razmjene, saradnje i mobilnosti umjetnika, kako na regionalnom tako i na međunarodnom nivou.

Žiri dodjeljuje nagrade u nekoliko kategorija: nagradu za najbolju režiju “Slobodan Milatović”, za najbolju mušku i žensku ulogu, te za najbolju predstavu.

Prepoznat kao diverzitet različitih oblika umjetnosti, FIAT je, sa svojom karakterističnom publikom i neposrednom atmosferom, jedan od najznačajnijih festivala jugoistočne Evrope i Balkana danas.

DANAS U 12

Tokom trajanja zabrane javnih okupljanja Gradsko pozorište će dva puta nedeljno emitovati predstave na svom jutjub kanalu.

“Gradsko pozorište misli na svoju najmlađu publiku. Tokom trajanja zabrane javnih okupljanja, emitovaćemo, dva puta nedeljno, predstave sa Lutkarske i Dramske scene za djecu, na našem YouTube kanalu. Predstavu “Pinokio” (6+) možete pogledati 14.03. sa početkom u 12 sati”, saopšteno je iz Gradskog pozorišta.

Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1804. Crnogorsko upraviteljstvo, kao mjerodavan organ crnogorskog vladikata, javlja se zvanično u ulozi posrednika u političkom sporu između Petra I i ruskog pukovnika Marka Ivelića, inače agitatora u kampanji protiv Petra I. Ivelićev poziv da se sastanu u Kotoru crnogorski vladika nije prihvatio.

1804 – Rođen je austrijski kompozitor Johan Štraus Stariji, koji je bečkom valceru dao klasičan oblik i znatno doprinio njegovoj popularnosti. Komponovao je više od 150 valcera, od kojih najpoznatiji «Lorelaj-zvuci Rajne», veliki broj marševa, među kojima i čuveni «Marš Radecki», kao i polke i kadrile.

1820 – Rođen je Vitorio Emanuele II, posljednji sardinski kralj i prvi kralj ujedinjene Italije od 1861. do smrti 1878. Popularni «padre della patria», Vitorio Emanuele II inaugurisao je parlamentarnu vladavinu u Italiji.

1870 – Uspostavljena je preko Kotora prva telegrafska veza Crne Gore sa  svijetom. Iste godine otvorena je i telegrafska stanica u Ostrogu.

1879 – Rođen je njemački naučnik Albert Ajnštajn, najistaknutiji teoritetičar fizike u 20. vijeku, tvorac teorije relativiteta (1916), dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1921. Iz Njemačke je emigrirao u SAD 1933, poslije dolaska nacista na vlast. Na njegovo upozorenje 1939. da bi Nijemci mogli napraviti atomsku bombu, započeli su u Sjedinjenim Američkim Državama istraživački radovi za njenu proizvodnju. Žena Alberta Ajnštajna bila je srpska matematičarka Mileva Marić.

1883 – Umro je u Londonu njemački filozof i ekonimist Karl Marks, najznačajniji teoretičar modernog socijalizma i komunizma u 19. vijeku. S Fridrihom Engelsom objavio je 1848. «Komunistički manifest». Marksova poznata djela: «Prilog kritici Hegelove filozofije prava», «Teze o Fojerbahu», «Osamnaesti brimer Luja Bonaparte», «Kapital – kritika političke ekonomije».

1897 – U Beogradu je umro Milorad Medaković. Došao je na Cetinje 1844, gdje je radio kao učitelj. Kao Njegošev sekretar i ađutant, pomagao mu je u prepisivanju pjesama, korekturi «Gorskog vijenca» i u sređivanju biblioteke. Napustio je Cetinje 1848. i ponovo se vratio 1855. i bio sekretar knjaza Danila. Učestvovao je u izradi Danilovog zakonika. Napisao je «Povjesnicu Crne Gore», štampao Zakonik crnogorski i brdski, objavio monografiju o Njegošu i knjigu «Život i običaji Crnogoraca». Za svoj rad odlikovan je Obilića medaljom, Krstom knjaza Danila i Danilovim ordenom III stepena. Prema sudu istoričara i istoričara književnosti, Medakovićev rad u Crnoj Gori, pored nespornog doprinosa, karakterišu i zloupotrebe, odnosno falsifikati „Gorskog vijenca“ (1847), „Danilovog zakonika“ (1855) i Govora Petra I pred bitku na Martinićima (1796).

2002 – Nakon pristanka predstavnika Crne Gore – predsjednika Mila Đukanovića i premijera Filipa Vujanovića na odlaganje referenduma o državnom statusu Crne Gore i na redefinisanu zajednicu sa Srbijom, u Beogradu je u 10 sati ujutro potpisan Sporazum o preuređenju odnosa između Srbije  i Crne Gore. Potpisivanju Sporazuma pored Đukanovića i Vujanovića prisustvovali su predsjednik SRJ Vojislav Koštunica, premijer Srbije Zoran Đinđić, potpredsjednik vlade SRJ Miroljub Labus, kao i visoki predstavnik Evropske unije Havijer Solana.

2002 – Samo nekoliko nedjelja nakon što je napunio 102 godine, u Hajdelbergu je umro jedan od najznačajnijih filozofa 20. vijeka Hans- Georg Gadamer. Gadamerovo kapitalno djelo “Istina i metoda” izučava se kao poseban pravac u savremenoj filozofiji.

2008 – U Lasi,  tibetanskoj prijestonici, izbili su najžešći nemiri u posljednje dvije decenije. Tražeći nezavisnost, demonstranti su spaljivali radnje i vozila. Tibetanski duhovni vođa dalaj-lama ranije je pozvao Kinu da prestane s upotrebom sile i otpočne dijalog s Tibetancima. Kina je za nerede optužila dalaj-lamu.

2012 – U razgovoru s crnogorskim zvaničnicima, predsjednikom države Filipom Vujanovićem, premijerom Igorom Lukšićem i šefom parlamenta Rankom Krivokapićem, komandant NATO snaga u Evropi Džejms Stavridis pohvalio je doprinos Crne Gore misiji ISAF u Avganistanu i napredak na putu u punopravno članstvo u NATO-u.

2012 – Državna delegacija Crne Gore, na čelu s premijerom Igorom Lukšićem, boravila je u zvaničnoj posjeti Turskoj. Potpisano je pet sporazuma: o uzajamnoj promociji i zaštiti investicija, o vazdušnom saobraćaju, o socijalnom osiguranju, o radu, i Memorandum o razumijevanju u oblasti civilnog vazduhoplovsta, investicija i razvojnih ulaganja u avio kompanije i aerodromsku infrastrukturu. Premijeri Crne Gore i Turske Igor Lukšić i Taip Erdogan najavili su i  povećanje robne razmjene između dvije zemlje sa 42 na stotinu miliona dolara, kao i vojnu saradnju.

2014 – U Podgorici je, u 73 godini, umro Božidar Nikolić, profesor emeritus Univerziteta Crne Gore i predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Nikolić je rođen u Ozrinićima kod Nikšića; dio osnovne, srednju školu i Mašinski fakultet završio je u Sarajevu, gdje je stekao i zvanje doktora tehničkih nauka. Bio je profesor Mašinskog fakulteta u Titogradu, odnosno Podgorici, i gostujući profesor na fakultetima izvan Crne Gore. Bio je i rektor Univerziteta Crne Gore. Ratnih devedesetih godina prošlog vijeka zalagao se za mir, borio se za nezavisnu Crnu Goru i bio član Pokreta za njenu nezavisnost. Autor je velikog broja naučnih radova i dobitnik značajnih naučnih i državnih priznanja. 

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1891 – Podmornica «Monarh « postavila je telefonski kabl ispod Lamanša, pripremajući prvu telefonsku vezu Velike Britanije s kontinentom.

1908 – Na Cetinju je sastavljen ugovor o trgovini i plovidbi između Knjaževine Crne Gore i Kraljevine Grčke. U članu 1 tog ugovora obje strane su se obavezale da jedna drugoj obezbijede  status povlašćenog  naroda u svim kupoprodajnim transakcijama.

1932 – Rođen je srpski pjesnik, novinar, pisac filmskih scenarija i radio drama  Miroslav Antić. Objavio je više od 30 knjiga, među kojima i zbirke pjesama za djecu: «Plavi čuperak», «Nasmejani svet», «Šašava knjiga».

1932 – Samoubistvo je izvršio  američki industrijalac Džordž Istman, jedan od pionira fotografije i filma, osnivač kompanije KODAK.

2005 – Kineski parlament usvojio je zakon kojim se odobrava upotreba vojne sile u slučaju proglašenja nezavisnosti Tajvana.

2006 – U Kolašinu je osnovana fondacija za razvoj sjevera Crne Gore. Predstavnici Regionalne agencije FORS Montenegro  i gradonačelnici trinaest opština sa sjevera, kao i predstavnici ministarstava poljoprivrede, turizma, zaštite životne sredine i rada i socijalnog staranja potpisali su Memorandum o saradnji i početku novog projekta.

2008 – Samo nekoliko sati pred posjetu generalnog sekretara NATO-a Jap de Hop Shefera, oko trista kosovskih Srba zauzelo je zgradu opštinskog i okružnog suda UNMIK-a na Kosovu u znak protesta protiv jednostranog proglašenja nezavisnosti te bivše srpske pokrajine.

2010 – U Los Anđelesu je, u 84. godini, umro američki glumac Piter Grejvs, poznat po likovima koje je tumačio u seriji „Nemoguća misija“ i filmskom serijalu „Ima li pilota u avionu“.

2011 – Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da je u toj zemlji suspendovan koalicioni dogovor za odlaganje zatvaranja nuklearnih elektrana, nakon što je incident u Japanu poslije razornog zemljotresa pojačao protivljenje tom nepopularnom dogovoru.

2013 – Dan nakon što je izabran, papa Franjo je u svojoj prvoj misi, jednostavnoj i iskrenoj, pozvao Katoličku crkvu da odoli modernim izazovima i ne zaboravi svoju pravu misiju, čime je ukazao na moralni put za milijardu i dvjesta miliona članova Crkve, pogođene skandalima, intrigama i sukobima.

ODLIKOVANA U RUSIJI

Monodrama “Potonja ura Njegoševa”, po tekstu Slobodana Tomovića, u režiji Blagote Erakovića, na 8. Međunarodnom festivalu malih pozorišnih formi u Rusiji odlikovana je još jednim priznanjem.

Predstava u kojoj ulogu Njegoša tumači glumac Crnogorskog narodnog pozorišta Slobodan Marunović selektovana je i uvrštena u zvanični program Međunarodnog festivala malih pozorišnih formi ,,Čelovek teatra 2020” u Čeljabinsku na kojem je Crnogorskom narodnom pozorištu dodijeljeno priznanje ,,Diploma Laureat.“

Predstava je izvedena 29. februara u New Art Theatru.

Na festivalu je prikazano 14 predstava renomiranih teatara iz Rusije, Norveške, Crne Gore, Kazahstana i Njemačke.

Predstava je do sada odigrana preko 1500 puta širom svijeta.

FRANCUSKA

Kulturni život u Francuskoj ovih dana biće usporen poslije odluke vlade da zabrani skupove sa više od 100 osoba, što je navelo muzej Luvr, dvorac Versaj i turističku atrakciju Ajfelovu kulu da zatvore vrata za posjetioce.

Francuski premijer Eduar Filip izjavio je danas da mjera zabrane skupova odmah stupa na snagu u cilju spriječavanja širenja koronavirusa.

Ta zabrana okupljanja utiče na bogat kulturni život u Francuskoj, a posebno pogađa pozorišta, bioskope, druge kulturne manifestacije, ali i turističke atrakcije.

Uprava pariskog Luvra saopštila je da će muzej danas u 18.00 biti zatvoren i to do daljeg. Posjetioci koji su unaprijed kupili ulaznicu dobiće natrag novac.

Dvorac Versaj koji godišnje primi deset miliona ljudi, primjenjuje istu mjeru. Dvorac je zatvoren, ali će posjetioci moći da vide vrtove i parkove.

Uprava Ajfelove kule odlučila da je slijedi tu incijativu i biće zatvorena od večeras u 21.00 do daljeg.

U čitavoj Francuskoj su otkazane predstave kao i lokalni kulturni festivali.

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je u četvrtak uveče da će ipak u nedjelju biti održan prvi krug lokalnih izbora.

U Francuskoj je zaraženo gotovo 3.000 ljudi, dok je više od 60 umrlo od koronavirusa.

ZA ZAŠTITU KULTURNE BAŠTINE

Na Konkursu za dodjelu sredstava iz Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara Crne Gore u 2020, izabrano je 87 projekata, a Ministarstvo kulture je u te namjene opredijelilo više od miliona eura. Danas je ministar kulture Aleksandar Bogdanović potpisao i ugovore sa realizatorima projekata.

“Primjenom nove metodologije kroz raspisivanje konkursa, ove godine dodatno je unaprijeđen sistem zaštite i očuvanja kulturne baštine i pružena nova šansa svima koji žele da daju puni doprinos u ovoj oblasti, poštujući zakonske propise i pravila konzervatorske struke, kazao je Bogdanović.

Kako je naglasio, kroz pomenuti Program ove godine podržano je 87 projekata za čiju realizaciju je obezbijeđeno 1.142.114 eura.

“Ovim strateškim dokumentom uključeni su i subjekti koji doprinose zaštiti, unapređenju i popularizaciji kulturne baštine, koji se u najvećem dijelu odnose na konzervatorska i arheološka istraživanja, izradu konzervatorskih projekata i sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnim dobrima iz grupe fizički najugroženijih”, saopštio je ministar.

Programom je, kako je napomenuo, tretirana i prezentacija i popularizacija kulturne baštine, edukacija i doedukacija stručnog kadra i tehničko – tehnološko osavremenjavanje lokalnih i nacionalnih institucija, sve sa ciljem unapređenja uslova za obavljanje konzervatorske, muzejske, bibliotečke, arhivske i kinotečke djelatnosti.

“Iako metodološki drugačiji, značajno je istaći da je i ovogodišnji Program koncipiran u skladu sa principom ravnomjernog razvoja kulture na teritoriji svih opština. Na to ukazuju, između ostalih, i projekti koji se odnose na arheološki lokalitet Svač, tri lokaliteta sa stećcima – Žabljak i Plužine, te na lokalitete Carine i Gradina u Risnu, Municipium S u Pljevljima, crnogorsko podmorje, Žabljak Crnojevića, Kulu Voltica u Nikšiću, Crkvu Sv. Trojice u Pljevljima, Dvorac kralja Nikole u Baru, Crkvu Sv. Ilije i bolnicu Danilo I na teritoriji prijestonice, Most knjaza Danila na Mrtvici u Kolašinu, Spomenik slobode na brdu Jasikovac u Beranama, Bokeljsku noć u Kotoru i mnoge druge”, istakao je Bogdanović.

Napomenuo je da je izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti kulturnih dobara u martu 2019. propisano da, pored ostalog, Komisija koju formira Ministarstvo kulture izvrši raspodjelu sredstava za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara i to na osnovu Konkursa koji se objavljuje na internet stranici Ministarstva.

Današnje potisivanje ugovora bila je i prilika za podsjećanje da Ministarstvo kulture još od 2012. godine uspješno implementira projekte iz oblasti konzervatorske, muzejske, bibliotečke, arhivske i kinotečke djelatnosti kroz godišnji Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara. O značaju ovog Programa, kako je ocijenio ministar Bogdanović, najbolje govore rezultati.

“Ministarstvo kulture od 2012. do 2019, kroz ovaj Program, finansijski je podržalo 671 projekat u iznosu koji premašuje osam miliona eura. Samo u protekle dvije godine Ministarstvo je u saradnji sa nacionalnim i opštinskim javnim ustanovama i organima uprave iz oblasti kulturne baštine, uključujući i druge subjekte koji doprinose zaštiti, unapređenju i popularizaciji kulturne baštine – realizovalo 201 projekat iz oblasti kulturne baštine i obezbijedilo oko 2,5 miliona eura”, kazao je Bogdanović.

Sve ovo, kako je naglasio, pokazuje da Vlada Crne Gore i Ministarstvo kulture u kontinuitetu rade na unapređenju stanja u ovoj oblasti i primjeni savremenih standarda, kao i da imaju jasan i prepoznatljiv stav kada je u pitanju zaštita i očuvanje kulturne baštine i crnogorskog nacionalnog identiteta.

ZBOG KORONAVIRUSA

Otkazani su svi martovski programi u Kulturno – informativnom centaru “Budo Tomović”.

Odluka je, kako pojašnjavaju, donijeta kao preventivna mjera, usljed opasnosti od širenja korona virusa COVID19, a u skladu sa smjernicama dobijenim od Ministarstva kulture Crne Gore, kao i preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Pored najavljenih programa, do daljeg se otkazuju aktivnosti i ostalih KIC-projekata: Škola retorike, Radionica kreativnog pisanja, Dodest-ova radionica glume, Forum mladih pisaca, kao i probe svih uzrasnih kategorija Folklornog ansambla, KIC pop hora i dječjeg hora Zvjezdice.

“Kupljene ulaznice za koncerte Trija Miška Plavog 19. marta i Treći festival “Stare note – novi zvuci” 26. marta važiće i za nove termine koncerata, a ukoliko želite novac će vam biti vraćen na biletarnici KIC-a, svakog radnog dana od 9 do 14h”, poručuju iz KIC-a.