CRNOGORCI U BELGIJI

Udruzenje belgijsko-crnogorskog prijateljstva obiljezilo je cetiri godije postojanja. Na svecanosti u Briselu naglaseno je da Udruzenje nase dijaspore u Belgiji slavi sve ono sto Crna Gora predstavlja, njenu multietnicnost i raznolikost. Povodom proslave uprilicena je i izlozba najvecih crnogorskoh slikara, a potom i “muzicka setnja” kroz Crnu Goru.

Udruzenje crnogorsko belgijskog prijateljstva “Montenegro” tokom cetiri godine postojanja zauzelo je zavidno mjesto na mapi iseljenickih drustava, a u umjetnosti i kulturi pronaslo zlatnu nit svojih aktivnosti. Poruceno je to u Galeriji RasArt na briselskom trgu Madu koja je, udostila veliki broj nasih iseljenika iz Belgije, Luksemburga, Holandije. Predsjednik udruzenja, Goran Vratnica ocijenio je da se osnivanje udruzenja temelji na najplemenitijem od svih osnova, ljudskoj saradnji i razmjeni medu narodima i pojedinicma, bez obzira na jezik, religiju ili filozofiju.

“Stvaranje udruzenja prijateljstva male mediteranske zemlje i drzave ciji glavni grad centar Evrope predstavlja pravi izazov, veceras smo se pkupili ne samo da bismo obiljezili ovaj posebni dan, vec proslavili sve ono sto Crna Gora predstavlja, mi smo multietnicka nacija velike raznolikosti, nacija koja prihvata sve raznolikosti, kao i nasa kraljevnina Belgija. Veceras smo takode ovdje da slavimo bliske veze Crne Gore i Belgije, belgijsko-crnogorsko prijateljstvo nastavlja da se razvija sa zeljom trajanja do beskraja”, kazao je Vratnica.

Na izlozbi u uprilicenoj u cast godisnjce nasla su se djela velikih cnrogorskih slikara, Dada Durica, Petra Lubarde, Nikole Govodenovica, Slovnica, Muratovica, Reberovica, Radulovica i jos mnogih, jer umjetnost, kako je poruceno, na najbolji nacin sublimise evropski duh. Otpravnik poslova ambasade Crne Gore u Briselu, Predrag Stamatovic naglasio je da ovakva udruzenja mogu racunati na pomoc svoje maticne zemlje, te da kulturno bogatstvo Crne Gore pokazuje da ne psotoje velike i male nacije.

Predrag Stamatovic, otpravnik poslova amb.Crne Gore u Belgiji

“Ovakvu plejadu umjetnika iznjedrila je velika Crna Gora, mi se s njima ponosimo, a oni su nasu domovinu zlatnim slovima upisali ukulturnu bastinu Evrope. Ministarstvo vanjskih poslova i ambasada Crne Gore u Briselu ce nastojati da ovakvih i slicnih dogadaja bude sto vise u narednom periodu, zelim da dveceras uzivate i da se za tenutak u mislima makar preselite u Crnu Goru.

“Slavimo u Briselu nasu drzavu Crnu Goru koja nam je bila, bistra istovremeno i tajanstvena. Istorija Crne Gore, njena geografija, ejzazi, boje, najdivnije plavo more, kamenje pod njom, nebo nad njom, gorstaci, ne cudi da je istovremeno zemlja velikih slikara”, kazao ej Vratnica.

Pored uzivanja u platnima najvecih crnogorskih mjetnika, uprilicena je i muzicka setnja Crnom Gorom. Lea Vratnica, u pratnji pijaniste Aldina Alkovica i gitariste Rada Amanovica evocirala je uspomene na udaljenu, ali nikad zaboravljenu zemlju, jer, kako se culo na svecanosti – Mutika rusi zidove, razlike i povezuje svjetove i ljude.

Ivan Mijanovic, TVCG

CRNOGORCI U UMAGU I RIJECI

Crnogorci u Istri zadovoljni su svojim polozajem u toj regiji, a posto je to hrvatsko poluostrvo multinacionalna sredina lakse je ostvariti manjinska prava nego u nekim drugim djelovima nama susjedne zemlje. Sa druge strane, zele bolju saradnju sa institucijama u Crnoj Gori koja se bave pravima iseljenika.

Drustvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Bujstina” iz Umaga postoji 12 godina i broji 70-ak clanova.

“Istra nije toliko urbana sredina pa nas nema kao u Zagrebu, iz Pule je nesto brojnije. Ostvarujemo vrlo uspjesne projekte jer sam ja radila u kulturi pa sam u Drustvu nastavila u istom ritmu, takoreci”, kaze, u razgovoru za RTCG, predsjednica Drustva Milanka Bulatovic Maric, dodajuci ktroz smijeh da ima zamjerke od clanova da je “vrlo profesionalna” i da mora malo “usporiti”.

Saopstila nam je da Crnogorci u Umagu imaju nekoliko tradicionalnih manifestacija.

“Dolaskom u Drustvo uvela sam jedno obavezno knjizevno vece kojim nastojimo promovisati nekog crnogorskog knjizevnika, recimo Ognjen Spahic nam je neostvarena zelja. Afirmisemo i nase autore amatere, tako da smo izdali jednu knjigu poezije nase clanice. Organizujemo likovne izlozbe clanova naseg Drustva”, navodi Bulatovic Maric.

Takode, tradicionalna manifestacija je i Crnogorsko vece, gdje Drustvo nastoji da ukomponuje crnogorsku tradiciju i obicaje sa lokalnom sredinom.

“Tako da su nam uvijek gosti hor zajednice Italijana, hor zajednice Slovenaca i dr. Zelimo prenijeti crnogorsku tradiciju i kulturu i obogatiti lokalnu zajednicu u kojoj zivimo”, istice Bulatovic Maric.

U decembru Crnogorce u Umagu ocekuje “Crnogorski sednik”.

“Tu pozivamo crnogorska drustva iz drugih gradova, gdje prikazujemo neke od obicaja ili obradujemo neku istorijsku licnost. Prosle godine smo imali okrugli sto, odnosno sednik, o kraljici Jeleni Savojskoj, princezi Jeleni Petrovic. To je jako dobro prihvaceno u Umagu jer je dvojezicna sredina, imali smo i predstavnike italijanske zajednice, i bivseg ambasadora u Italiji”, navodi Bulatovic Maric.

Ona je naglasila da u Umagu nemaju problema u ostvarivanju manjinskih prava.

“Mogu reci da je nama lagano ostvariti ono sto zelimo u toj multikulturalnoj sredini, gdje imao i Italijana, Slovenaca i naravno Hrvata. Imamo dosta i Bosnjaka medu clanovima drustva, ali i dosta Hrvata i Italijana. Gradonacelnik i nacelnici opstina nas podrzavaju, tako da imamo povoljne uslove da prenesemo crnogorsku tradiciju i obicaje. Jako smo prihavceni, vec nas pitaju sta je ove godine za “Crnogorski sednik”, istice predsjednica Drustva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore iz Umaga.

Voljeli bi da je saradnja sa crnogorskim institucijama bolja.

“Nacionalna zajednica je za sada uspjesnija, mi u Umagu jos nijesmo uspjeli. Pokusala sam nekoliko puta i preko Matice crnogorske, htjeli smo dovesti knjizevnika Ognjena Spahica, ali nijesmo uspjeli. Nijesmo do sada uspostavili neku posebnu saradnju. Prosle godine za crnogorsko vece smo imali goste Teatar 303 iz Kotora, a imali smo i nekoliko likovnih izlozbi sa Upravom za dijasporu”, navela je Bulatovic Maric.

U Rijeci hor, izlozbe, okrugli stolovi…

Predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Rijeke Zelimir Novakovic kazao nam je da u tom gradu nemaju nikakvih problema sto su pripadnici crnogorske nacionalne manjine.

Nacionalna zajednica je osnovana 2005. godine i ima 100 clanova, medu kojima nijesu svi Crnogorci, vec i pripadnika drugih nacionalnosti.

“Druzimo se sa lokalnim stanovnistvom, kod njih nastupamo u mjesnim zajednicama, starackim domovima, manifestacijama po Rijeci. Uvijek gledamo da pratimo stvari koje nas spajaju a ne koje nas razdvajaju”, porucuje Novakovic u razgovoru za RTCG.

I u Rijeci organizuju programe koji promovisu crnogorski nacionalni identitet, ali i stvaralastvo clanova Nacionalne zajednice.

“Imamo hor od 20-ak clanova, vjezbamo vecinom crnogorske pjesme, malo i primorske ovdje, imamo i voditeljicu Ruskinju pa vjezbamo i 4-5 ruskih pjesama. Organizujemo i izlozbe u nasim prostorijama, okrugle stolove, vjerske praznike, rodendane, sve ono sto je bitno za ocuvanje crnogorskog nacionalnog identiteta”, pojasnjava Novakovic.

Glavna manifestacija je Petrovdanski sabor Crnogoraca, koji se organizuje u park sumi Lokve kod Rijeke.

“Dolaze nam gosti iz Crne Gore, uvijek trazimo da bude jedan folklorni asambl. Dvije godine gosti su nam bili iz Denovica, dogovorili smo da nam sljedece godine dode Zahumlje. Nas interesuje da dode folklor, jer mi svi imamo horove i onda da malo razbijemo tu monotoniju”, navodi Novakovic.

Bitan rad s mladima

Po popisu stanovnista, u Primorsko-goranskoj zupanija, kojoj pripada Rijeka, 650 stanovnika su se deklarisali kao Crnogorci. “Mozda ima i vise, ali asimilacija je napravila svoje”, kaze Novakovic.

Zbog toga je bitan rad sa mladima.

“Mladih nemamo bas puno, ali radimo i sa njima. Organizujemo vecere, pozivamo ih, ali to je malo dugorocan proces, ne ide to bas to lagano, jer uvijek trebamo pokazati jednu ozbiljnost i posten odnos prema radu i to svi prepoznaju i onda se nama prikljucuju”, navodi Novakovic.

Ipak, ima i razloga za zadovoljstvo.

“U zadnje vrijeme imamo jednu garanciju. Broj clanova u horu se stalno povecava, kao i ukupan broj clanova Nacionane zajednice. Kada vide da je to jedan ozbiljan program i rad, ozbiljan odnos prema svim tim stvarima, onda se ljudi uclanjuju”, kaze Novakovic.

Sto se tice saradnja sa crnogorskim institucijama, predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Rijeke kaze da u pocetku nijesu bili zadovoljni, ali u posljednje vrijeme postoje neke pozitivne naznake.

“Javlja nam se Uprava za dijasporu sa kojom imamo saradnju. U nekim projektima smo ucestvovali, cak smo i dobili neka sredstva, i za sada ako tako nastavimo bicemo zadovoljniji”, dodao je Novakovic.

KASCELAN U SJEVERNOJ MAKEDONIJI

Gradenje cvrstih veza crnogorske dijaspore i Prijestonice i povezivanje privrednika i stvaralaca u oblasti kulture, nauke i obrazovanja vazni su u procesu snazenja nacionalnog identiteta, ocijenjeno je na sastanku gradonacelnika Cetinja Aleksandra Kascelana sa predstavnicima Crnogorske zajednice u Sjevernoj Makedoniji.

Kascelan je, na sastanku u Skoplju, istakao dobre odnose izmedu Crne Gore i Sjeverne Makedonije, sto je, smatra on, solidna osnova za unapredenje saradnje u svim sektorima od zajednickog interesa, a prvenstveno u oblastima ekonomije i kulture.

“Gradenje cvrstih i odrzivih veza izmedu crnogorske dijaspore i Prijestonice, povezivanje privrednika i stvaralaca u oblasti kulture, nauke i obrazovanja vazni su u procesu snazenja i ocuvanja nacionalnog identiteta medu iseljenicima, ali i u maticnoj drzavi koja je u procesu evropskih integracija”, ocijenjeno je na sastanku sa predstavnicima Crnogorske zajednice u Sjevernoj Makedoniji.

Kascelan je pozdravio aktivnosti Crnogorske zajednice, navodeci da ga raduje sto se gradani koji vode porijeklo iz Crne Gore organizuju u klubove i udruzenja i na razlicite nacine
doprinose radu Zajednice.

On je kazao da su uz podrsku Ambasade Crne Gore u Skoplju, ali i zalaganje Crnogorske zajednice, inicirani pregovori o bratimljenju Cetinja i Bitolja, kao dva grada koji imaju nemjerljiv istorijski, politicki, drustveni i kulturni doprinos u razvoju Crne Gore i Sjeverne Makedonije.

Predsjednik Crnogorske zajednice Boris Popivoda zahvalio je Kascelanu na posjeti i pozelio mu uspjeh na profesionalnom i licnom planu.

On je ocijenio da bi trebalo sacuvati izvornost Cetinja, a u tom smislu gradnja hotela Lokanda na mjestu gdje se nekada nalazio dalo bi dodatnu vrijednost istorijskom jezgru grada i zaokruzili ga kao cjelinu.

Prema popisu organizovanom 2002. godine, u Sjevernoj Makedoniji zivi oko dvije hiljade Crnogoraca, a najvise ih je u Skoplju i Ohridu.

U VOJVODINI

Povodom desetogodisnjice rada i djelovanja Crnogorskog drustva “Lovcen” iz Lovcenca, priredeno je kulturno vece za sve clanove, prijatelje i simpatizere drustva.

U punoj sali Doma kulture u Lovcencu prisutne su zabavljali, pjesmom i igrom Branka Scepanovic, Rajko Radovic, Bucko Mijovic, Dejan Skuletic i Kulturno umjetnicko drustvo “PP Njegos” iz Lovcenca.

Kako se istice u saopstenju “Lovcena”, svojim prisustvom proslavu Crnogorskog drustva uvelicali su Dragan Durovic, generalni konzul Republike Crne Gore u Srbiji, predstavnici opstine Cetinje i predstavnici Mjesne zajednice Lovcenac.

“Osnovali smo Crnogorsko drustvo ‘Lovcen’ sa ciljem da se bezkompromisno borimo za crnogorski identitet, da predstavimo obicaje i kulturu crnogorskog naroda. Deset godina kasnije sa ponosom se prisjecamo naseg rada i zalaganja za ocuvanje crnogorskog nacionalnog identiteta na ovim prostorima. Bili smo aktivni u prikupljanju inicijativnih potpisa za formiranje Nacionalnog savjeta Crnogoraca u Srbiji, organizatori vise knjizevnih veceri, a sa navijackom grupom ‘Crna Gora- Lovcenac’ bili vjerni navijaci nasih reprezentacija. U saradnji sa Upravom za dijasporu Crne Gore, preko 40-oro djece je pohadalo skolu ‘Crna Gora moja postojbina’ na Ivanovim koritima. Clanica smo Evropske i Svjetske dijaspore Crne Gore. Posebno isticemo dvije manifestacije koje organizujemo vec desetu godinu, a to je ‘Rastanijada’, koja je deseti put odrzana prosle nedjelje i ‘Plemenske viteske igre’ koje kroz igru i takmicenje ne daju da se zaborave crnogorski obicaji i kultura”, istice se u saopstenju koje je potpisao Slobodan Jovanovic.

CRNOGORCI U HRVATSKOJ

Zajednica Crnogoraca u Hrvatskoj je veoma cijenjena, a zbog kvaliteta programa koje organizuje uvijek nailazi na podrsku drzavnih instutucija u toj susjednoj drzavi, kazu nasi sagovornici, predstavnici crnogorske nacionalne manjine iz Zagreba.

Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Drustvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro” Zagreb organizovali su prethodnog vikenda 21. Lucidanske susrete, tradicionalnu manifestaciju na kojoj se predstavlja kultura i tradicija nase zemlje, ali i geografske karakteristike i ekonomske mogucnosti.

“Dvadeset godina manifestacije ukazuju na kvalitet samog programa, ali i na kontinuitet u djelovanju. Lucindanske susrete smo od prvog dana posvetili Svetom Petru Cetinjskog, jer ga smatramo utemeljiteljem moderne Crne Gore, a da oni ne bi bili samo druzenje radi druzenja, odlucili smo da ih obogatimo kulturnim sadrzajima”, kazao je, za Radio-televiziju Crne Gore (RTCG), predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezic.

Karakteristika Lucindanskih susreta je, kako je naveo, projekat “Dani crnogorske kulture” koji je aktuelan od 2002. godine.

“Kroz njega smo na kulturnu scenu Republike Hrvatske doveli i predstavili ono sto je najznacajnije u savremenom kulturnom prostoru Crne Gore – od knjizevnika, slikara, umjetnika, ljudi koji prakticno kreiraju ono sto se naziva savremena kultura, ne zaboravljajuci ono sto je vezano uz samu tradiciju”, kazao je Ivezic, navodeci da imaju podrsku grada Zagreba i drzave Hrvatske.

Osim Petru Prvom Petrovicu, Lucindanski susreti su posveceni bitnim istorijskim odrednicama Crne Gore.

“Onda smo se kroz povezivanje sa bitnim godisnjicama crnogorske istorije povezivali sa gradovima u Crnoj Gori. Do sada smo ugostili 11 gradova, koji su predstavili svoje geografske, ekonomske, kulturne karakteristike”, naveo je Ivezic.

Dobra prezentacije crnogorske kulture

Slikar, umjetnik i knjizevnik Dimitrije Popovic, u razgovoru za Portal RTCG istakao je znacaj Lucindanskih susreta.

“Visestruko je znacajno, jer se Crna Gora prikazuje u najsirem mogucem aspektu njenih specificnosti – tradicija, kultura, folklor, knjizevnost, umjetnost. To je prilika da je da se zagrebacka i hrvatska javnost upozna sa specificnostima iz svih sredista Crne Gore, u ovom slucaju je to Kolasin, ali i generalno Crnom Gorom, kao jednom izuzetno zanimljivom sredinom, koja svake godine ovakvim programima pokazuje svoje bogatstvo”, kazao nam je Popovic.

Takve manifestacije, kako je rekao, podesne su da se pokazu cinjenice iz crnogorske istorije.

“Iduce godine je 190 godina od smrti Svetog Petra Cetinjskog i zajednica ce napraviti nesto da se ta licnost, jedna od najznacajnijih u crnogorskoj istoriji, pokaze u svoj vaznosti koju je imao za Crnu Goru”, porucio je cuveni umjetnik.

Hrvatska javna scena dobro je upoznata sa savremenom umjetnoscu crnogorskih stvaralaca. Oskarovac Dusan Vukotic, reditelj Veljko Bulajic, kao i nas sagovornik, jedni su od mnogih umjetnika koji povezuju dvije zemlje.

O vidljivosti crnogorskih umjetnika svjedoci i izlozba vajara Zlatka Glamocaka, koja je bila otvorena u Muzeju “Mimara” u Zagrebu do 31. oktobra.

“Program Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske kvalitetno prezentuje crnogorske likovne umjetnike. Izlozba Zlatka Glamocaka je pobudila velike interese publike. Mislim da je taj program i taj koncept prezentacije crnogorske likovne i muzicke kulture ono sto cini posebnu vaznost i vrijednost programa Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske”, istakao je Popovic.

Bogata izdavacka djelatnost

Osim organizovanja kvalitetnih manifestacija i programa, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske ima i bogatu izdavacku djelatnost.

“Nacionalna zajednica Crnogoraca je do sada izdala 87 naslova, koji su vezani uz osnovnu odrednicu ocuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta, ali i naslovi koji prelaze te granice. Na primjer, nasa biblioteka “Luca” okuplja tzv. okuplja podrucje politoloske i filozofske misli. U okviru te izdavacke djelatnosti prisutni su autori iz Slovenije, Hrvatske, Crne Gore i Srbije”, naglasio je Danilo Ivezic.

Pored kulturnih manifestacija i izdavacke djelatnosti, tu je i informisanje.

“Svaka dva mjeseca izdajemo nase glasilo “Crnogorski glasnik”, u kojem dajemo presjek najznacajnijih dogadanja u okviru Nacionalne zajednice i njenih clanica. U okviru tog informisanja imamo “Ljetopis crnogorski” koji izlazi svake dvije godine, u kojem dajemo presjek najbitnijih kulturoloskih dogadaja u Hrvatskoj, ali imamo i jednu posebnu cjelinu pod nazivom “Crnogorski kulturni izlog”, gdje nam crnogorski knjizevnici i publiciste, ili crnogorski javni radnici salju svoje radove i rade presjek zbivanja u Crnoj Gori”, naveo je Ivezic za RTCG.

Cetvrta cjelina u djelovanju Nacionalne zajednica Crnogoraca Hrvatske je kulturni amaterizam.

“Taj prostor u cjelosti pokrivaju Udruzenja, ona su nosioci svih tih programa. Kulturni amaterizam je znacajan jer govori o stvaralastvu, ne samo reprodukciji ili predstavljanju nekoga, vec ono sto vi sami stvarate”, istakao je Ivezic.

Odlicna saradnja sa zajednicom Hrvata u Crnoj Gori

Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske ima odlicnu saradnju sa nacionalnom zajednicom Hrvata u Crnoj Gori.

“Ti kontakti su se desavali pocevsi od Don Branka Sbutege. To nije bio samo deklarativni oblik saradnje i podrske, mi smo imali i odredene zajednicke programske aktivnosti. U okviru izdavacke djelatnosti 6-7 knjiga smo zajednicki objavili, odredene biblioteke koje su posvecene tome pod nazivom “Plodovi veza” su na neki nacin su zajednicka programska aktivnost”, kazao je Ivezic i istakao da je zajednicka programska aktivnost prerasla u prijateljstvo.

“Prica je pocela sa Hrvatskim gradanskim drustvom, nastavljena je sa Hrvatskim nacionalnim vijecem, tako da zaista imamo izuzetnu saradnju”, dodao je on.

Crnogorska zajednica ugledna, potrebno pridobiti mlade

Drustvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro” iz Zagreba je najstarije udruzenje, ne samo Crnogoraca, nego nacionalnih manjina u Hrvatskoj inace, a sljedece godine slavi jubilej 30 godina postojanja.

“Ja sam cijeli zivot u Zagrebu, Crnogorci su bili omiljeni u Hrvatskoj, ali naravno nakon nemilih dogadanja 90-ih godina bili smo malo manje omiljeni. Medutim jos uvijek nas ljudi u Hrvatskoj vole i cijene, to je i na tragu nekadasnjih filmova i serija kao sto je “Dekna”. Mislim da nas dozivljvaju po onim tradicionlanim osobinama cojstva i junastva, vitestva, a naravno i tog jednog specificnog crnogorskog humora”, kazala nam je predsjednica Drustva “Montenegro” Milanka Bulatovic.

Istakla je da Crnogorci u Hrvatskoj drze ugled veoma obrazovane nacionalne manjine.

“Crnogoroci u Hrvatskoj, uvijek isticem, spadaju u najobrazovanije, ne samo kad je rijec o nacionalnim manjinama, vec i u odnosu na vecinsko stanovnistvo. Crnogoroci u Hrvatsku i Zagreb nijesu dolazili trbuhom za kruhom, vec na skolovanje. Sezdeset odsto nase populacije u Zagrebu je visoko obrazovano, Crnogorci su bili na najznacijim direktorskim mjestima”, kazala je Bulatovic.

On je sa nama podijelila bojazan u vezi mladih clanova zajednice Crnogoraca u Hrvatskoj.

“To je vec treca generacije, djeca iz mijesanih brakova, djeca koja su rodena u Hrvatskoj, pa im je jezik hrvatski. Naravno da oni ne osjecaju u potpunosti nacionalnu pripadnost, uvijek kazem, na osnovu nasih iskustava, da taj osjecaj nostalgije i pripadnosti dolazi sa nesto zrelijom dobi. To je problem svih nacionalnih manjina – tesko cete dobiti mlade, jer danasnji nacin zivota, oni nemaju za sada vremena. Bojim se da nije bas neka svijetla buducnost pred nama”, naglasila je Bulatovic.

Ozren ZOGOVIC

CRNOGORCI U HRVATSKOJ

Zajednica Crnogoraca u Hrvatskoj je veoma cijenjena, a zbog kvaliteta programa koje organizuje uvijek nailazi na podrsku drzavnih instutucija u toj susjednoj drzavi, kazu nasi sagovornici, predstavnici crnogorske nacionalne manjine iz Zagreba.

Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Drustvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro” Zagreb organizovali su prethodnog vikenda 21. Lucidanske susrete, tradicionalnu manifestaciju na kojoj se predstavlja kultura i tradicija nase zemlje, ali i geografske karakteristike i ekonomske mogucnosti.

“Dvadeset godina manifestacije ukazuju na kvalitet samog programa, ali i na kontinuitet u djelovanju. Lucindanske susrete smo od prvog dana posvetili Svetom Petru Cetinjskog, jer ga smatramo utemeljiteljem moderne Crne Gore, a da oni ne bi bili samo druzenje radi druzenja, odlucili smo da ih obogatimo kulturnim sadrzajima”, kazao je, za Radio-televiziju Crne Gore (RTCG), predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezic.

Karakteristika Lucindanskih susreta je, kako je naveo, projekat “Dani crnogorske kulture” koji je aktuelan od 2002. godine.

“Kroz njega smo na kulturnu scenu Republike Hrvatske doveli i predstavili ono sto je najznacajnije u savremenom kulturnom prostoru Crne Gore – od knjizevnika, slikara, umjetnika, ljudi koji prakticno kreiraju ono sto se naziva savremena kultura, ne zaboravljajuci ono sto je vezano uz samu tradiciju”, kazao je Ivezic, navodeci da imaju podrsku grada Zagreba i drzave Hrvatske.

Osim Petru Prvom Petrovicu, Lucindanski susreti su posveceni bitnim istorijskim odrednicama Crne Gore.

“Onda smo se kroz povezivanje sa bitnim godisnjicama crnogorske istorije povezivali sa gradovima u Crnoj Gori. Do sada smo ugostili 11 gradova, koji su predstavili svoje geografske, ekonomske, kulturne karakteristike”, naveo je Ivezic.

Dobra prezentacije crnogorske kulture

Slikar, umjetnik i knjizevnik Dimitrije Popovic, u razgovoru za Portal RTCG istakao je znacaj Lucindanskih susreta.

“Visestruko je znacajno, jer se Crna Gora prikazuje u najsirem mogucem aspektu njenih specificnosti – tradicija, kultura, folklor, knjizevnost, umjetnost. To je prilika da je da se zagrebacka i hrvatska javnost upozna sa specificnostima iz svih sredista Crne Gore, u ovom slucaju je to Kolasin, ali i generalno Crnom Gorom, kao jednom izuzetno zanimljivom sredinom, koja svake godine ovakvim programima pokazuje svoje bogatstvo”, kazao nam je Popovic.

Takve manifestacije, kako je rekao, podesne su da se pokazu cinjenice iz crnogorske istorije.

“Iduce godine je 190 godina od smrti Svetog Petra Cetinjskog i zajednica ce napraviti nesto da se ta licnost, jedna od najznacajnijih u crnogorskoj istoriji, pokaze u svoj vaznosti koju je imao za Crnu Goru”, porucio je cuveni umjetnik.

Hrvatska javna scena dobro je upoznata sa savremenom umjetnoscu crnogorskih stvaralaca. Oskarovac Dusan Vukotic, reditelj Veljko Bulajic, kao i nas sagovornik, jedni su od mnogih umjetnika koji povezuju dvije zemlje.

O vidljivosti crnogorskih umjetnika svjedoci i izlozba vajara Zlatka Glamocaka, koja je bila otvorena u Muzeju “Mimara” u Zagrebu do 31. oktobra.

“Program Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske kvalitetno prezentuje crnogorske likovne umjetnike. Izlozba Zlatka Glamocaka je pobudila velike interese publike. Mislim da je taj program i taj koncept prezentacije crnogorske likovne i muzicke kulture ono sto cini posebnu vaznost i vrijednost programa Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske”, istakao je Popovic.

Bogata izdavacka djelatnost

Osim organizovanja kvalitetnih manifestacija i programa, Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske ima i bogatu izdavacku djelatnost.

“Nacionalna zajednica Crnogoraca je do sada izdala 87 naslova, koji su vezani uz osnovnu odrednicu ocuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta, ali i naslovi koji prelaze te granice. Na primjer, nasa biblioteka “Luca” okuplja tzv. okuplja podrucje politoloske i filozofske misli. U okviru te izdavacke djelatnosti prisutni su autori iz Slovenije, Hrvatske, Crne Gore i Srbije”, naglasio je Danilo Ivezic.

Pored kulturnih manifestacija i izdavacke djelatnosti, tu je i informisanje.

“Svaka dva mjeseca izdajemo nase glasilo “Crnogorski glasnik”, u kojem dajemo presjek najznacajnijih dogadanja u okviru Nacionalne zajednice i njenih clanica. U okviru tog informisanja imamo “Ljetopis crnogorski” koji izlazi svake dvije godine, u kojem dajemo presjek najbitnijih kulturoloskih dogadaja u Hrvatskoj, ali imamo i jednu posebnu cjelinu pod nazivom “Crnogorski kulturni izlog”, gdje nam crnogorski knjizevnici i publiciste, ili crnogorski javni radnici salju svoje radove i rade presjek zbivanja u Crnoj Gori”, naveo je Ivezic za RTCG.

Cetvrta cjelina u djelovanju Nacionalne zajednica Crnogoraca Hrvatske je kulturni amaterizam.

“Taj prostor u cjelosti pokrivaju Udruzenja, ona su nosioci svih tih programa. Kulturni amaterizam je znacajan jer govori o stvaralastvu, ne samo reprodukciji ili predstavljanju nekoga, vec ono sto vi sami stvarate”, istakao je Ivezic.

Odlicna saradnja sa zajednicom Hrvata u Crnoj Gori

Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske ima odlicnu saradnju sa nacionalnom zajednicom Hrvata u Crnoj Gori.

“Ti kontakti su se desavali pocevsi od Don Branka Sbutege. To nije bio samo deklarativni oblik saradnje i podrske, mi smo imali i odredene zajednicke programske aktivnosti. U okviru izdavacke djelatnosti 6-7 knjiga smo zajednicki objavili, odredene biblioteke koje su posvecene tome pod nazivom “Plodovi veza” su na neki nacin su zajednicka programska aktivnost”, kazao je Ivezic i istakao da je zajednicka programska aktivnost prerasla u prijateljstvo.

“Prica je pocela sa Hrvatskim gradanskim drustvom, nastavljena je sa Hrvatskim nacionalnim vijecem, tako da zaista imamo izuzetnu saradnju”, dodao je on.

Crnogorska zajednica ugledna, potrebno pridobiti mlade

Drustvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore “Montenegro” iz Zagreba je najstarije udruzenje, ne samo Crnogoraca, nego nacionalnih manjina u Hrvatskoj inace, a sljedece godine slavi jubilej 30 godina postojanja.

“Ja sam cijeli zivot u Zagrebu, Crnogorci su bili omiljeni u Hrvatskoj, ali naravno nakon nemilih dogadanja 90-ih godina bili smo malo manje omiljeni. Medutim jos uvijek nas ljudi u Hrvatskoj vole i cijene, to je i na tragu nekadasnjih filmova i serija kao sto je “Dekna”. Mislim da nas dozivljvaju po onim tradicionlanim osobinama cojstva i junastva, vitestva, a naravno i tog jednog specificnog crnogorskog humora”, kazala nam je predsjednica Drustva “Montenegro” Milanka Bulatovic.

Istakla je da Crnogorci u Hrvatskoj drze ugled veoma obrazovane nacionalne manjine.

“Crnogoroci u Hrvatskoj, uvijek isticem, spadaju u najobrazovanije, ne samo kad je rijec o nacionalnim manjinama, vec i u odnosu na vecinsko stanovnistvo. Crnogoroci u Hrvatsku i Zagreb nijesu dolazili trbuhom za kruhom, vec na skolovanje. Sezdeset odsto nase populacije u Zagrebu je visoko obrazovano, Crnogorci su bili na najznacijim direktorskim mjestima”, kazala je Bulatovic.

On je sa nama podijelila bojazan u vezi mladih clanova zajednice Crnogoraca u Hrvatskoj.

“To je vec treca generacije, djeca iz mijesanih brakova, djeca koja su rodena u Hrvatskoj, pa im je jezik hrvatski. Naravno da oni ne osjecaju u potpunosti nacionalnu pripadnost, uvijek kazem, na osnovu nasih iskustava, da taj osjecaj nostalgije i pripadnosti dolazi sa nesto zrelijom dobi. To je problem svih nacionalnih manjina – tesko cete dobiti mlade, jer danasnji nacin zivota, oni nemaju za sada vremena. Bojim se da nije bas neka svijetla buducnost pred nama”, naglasila je Bulatovic.

Ozren ZOGOVIC

21. LUCINDANSKI SUSRETI

U Zagrebu su danas, u Studentskom centru, odrzani 21. Lucindanski susreti i obiljezeno 100 godina od podizanja Bozicnog ustanka i osnivanja Rovacke republike.

To je bio jos jedan vazan dogadaj za Crnogorce u Hrvatskoj, koji je podsjetio na istorijsku borbu za slobodu, ali i na vaznost njegovanja nacionalnih vrijednosti.

Na ovogodisnjoj manifestaciji, kojoj su prisustvovali i predstavnici i clanovi udruzenja Crnogoraca iz Slovenije, BiH i Srbije, svojom bogatom kulturnom i turistickom ponudom predstavio se grad Kolasin.

Predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezic ponosan je na dvije decenije trajanja manifestacije.

“Kontinuitet pokazuje progamske opravdanosti manifestacije. Lucindanski susreti su pokazatelj ugleda i duha nase zjednice u Hrvatskoj, ispricali smo dio crnogorske proslosti, ali i odgovorili na pitanje sa cim ce Crna Gora u Evropu, jer smo dio nase kulture pokazali ovdje u Hrvatskoj koja je dio EU”, istakao je Ivezic, koji je napomenuo da crnogorska manjina svojim karakteristikama obogacuje zivljenje grada Zagreba i Hrvatske uopste.

Kako je istakao, manifestacija je znacajna jer se vezuje za Petra I Petrovica Njegosa i obiljezavaju se veliki datumi crnogorske istorije.

“Ove godine obiljezavamo 100 godina od Bozicnog ustanka i osnivanja Rovacke republike, koja je neopravdano zapostavljena. Veliki datumi su i velika obaveza”, naveo je Ivezic.

Takode, znacajno je sto se dio duha crnogorskih gradova donosi u Zagreb.

“Do sada 11 gradova, a ovogodisnji gost je Kolasin, ratna prijestonica Crne Gore, u kojem su donijete vazne odluke u crnogorskoj istoriji. Danas, Kolasin gradi imidz turistickog centar koji reputaciju siri i van Crne Gore i regiona”, rekao je Ivezic.

Predsjednik Opstine Kolasin Milosav Bulatovic je kazao da su Lucindanski susreti prilika da se predstavi njihov grad i Crna Gora.

On je predstavio karakteristike kolasinske opstine, prirodna bogastva – rijeke Taru i Moracu, NP Biogradsku Goru, oazu netaknute prirode, brojna planinska jezera.

Naglasio je da Kolasin ima i istorijsku posebnost, a da Bozicni ustanak i Rovacka republika daju poseban pecat toj posebnosti.

Tu je i sadasnjost Kolasina.

“Danas su skijaliste Kolasin 1600 i autoput veliki drzavni projekti u nasoj opstini”, dodao je Bulatovic.

A spomenuo je i bogatu ljetnu i zimsku turisticku ponudu, sumski potencijal, hidroenergiju, kao i kolasinski lisnati sir koji je proglasen crnogorskim brendom.

Bulatovic je naveo da je Kolasin ostvario kontakt sa brojnim regionalnim gadovima.

“U Hrvatskoj su to Belisce i Cavle. To je nacin da se ostvari kulturna, obrazovna i ekonomska saradnja”, zakljucio je prvi covjek Kolasina.

Ivan Ivanovic, generalni sekretar Matice crnogorske kazao je da je obnovi drzave i cuvanju identiteta, pored vjekovne borbe, doprinijela i kultura koju je promovisala Matica.

“Zadatak matice je okupljanje intelektualaca u zemlji i inostranstvu koji vide Crnu Goru kao njihovu zemlju, kao i jacanje saradnje sa udruzenjima u dijaspori, posebno u domenu kulture”, naglasio je Ivanovic.

Gradonacelnik Zagreba Milan Bandic zbog obaveza nije prisustvovao prvom dijelu manifestacije, ali je na kraju rekao da je odusevljen programom koji je vidio.

On je, pozdravljajuci zvanice i goste i isticuci dobre odnose hrvatskog i crnogorskog naroda, poslao poruku inspirisanu Njegosevim stihom: “Boj ne bije svijetlo oruzje, vec boj bije srce u junaka.”

“Prijateljstvo kuje dva srca u junaka hrvatskog i crnogorskog”, porucio je Bandic.

Milana Vukovic Runjic, izaslanica gradonacelnika Zagreba porucila je da crnogorska zajednica cuva svoj nacionalni identitet, ali i gradi mostove izmedu Crne Gore i Hrvatske.

“Lucindan je prilika da se svake godine podsjetimo slavne istorije, ali i da pogledamo u buducnost. Grad Zagreb i Nacionalna zajednica Crnogoraca svojom saradnjom doprinose ne samo medusobnom uvazavanju nego i podsticu druge nacionalne manjine”, rekla je ona.

Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine u Hrvatskoj zahvalio je zajednici Crnogoraca zbog rada na upoznavanju istorije Crnogoraca, ali i promovisanju Hrvata u Crnoj Gori.

Veseli ih, kako je rekao, sto Crnogorci novcem iz budzeta Hrvatske realizuju projekte koji su vezani, ne samo za istoriju, nego i za promovisanje evropskih vrijednosti.

“Put u Evropu trazi i izgradnju dobrosusjedskih odnosa, odbacajuci ono cemu smo bili svjedoci – mrznju i netrpeljivost. Nase manjine igraju ogromnu ulogu u tome”, rekao je Tolnauer, uz poruku da Savjet prepoznaje programe crnogorske zajednice i da ce se ti programi ostvariti.

Boris Bastijancic, izaslanik crnogorskog predsjednika Mila Dukanovica zahvalio je crnogorskoj zajednici u Hrvatskoj sto “ponosno cuvaju blago Crne Gore i sto utiru put potomcima, ne samo u Hrvatskoj nego i sirom svijeta”.

“Supokroviteljtvo predsjednika Mila Dukanovica i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarovic, kada je u pitanju projekat “Putevima bokoljskih Hrvata”, pokazuju volju dvije drzave da razvijaju postovanje prema nacionalnim manjinama”, rekao je Bastijancic.

Crnogorski ambasador u Hrvatskoj Boro Vucinic rekao je za RTCG nakon dogadaja, da je sve sto se vidjelo na Lucindanskim susretima promocija kulturnih i istorijskih vrijednosti Crne Gore.

“Ovo je jedan od ljepsih dana koji se svake godine obiljezava u Zagrebu. Dogadaj poput ovog, na kojem prisustvuju ugledni Crnogorci, pravi su most izmedu dvije zemlje koje imaju zajednicke puteve i koje treba jos tjesnje da saraduju”, kazao nam je Vucinic.

Tokom manifestacije, nastupio je KUD Mijat Maskovic iz Kolasina, te glumci i mladi muzicari koji imaju znacajna priznanja sa medunarodnih takmicenja.

Ozren Zogovic

* Vise fotografija sa 21. Lucindanskih susreta pogledajte u fotogaleriji.

21. LUCINDANSKI SUSRETI

U Zagrebu su danas, u Studentskom centru, odrzani 21. Lucindanski susreti i obiljezeno 100 godina od podizanja Bozicnog ustanka i osnivanja Rovacke republike.

To je bio jos jedan vazan dogadaj za Crnogorce u Hrvatskoj, koji je podsjetio na istorijsku borbu za slobodu, ali i na vaznost njegovanja nacionalnih vrijednosti.

Na ovogodisnjoj manifestaciji, kojoj su prisustvovali i predstavnici i clanovi udruzenja Crnogoraca iz Slovenije, BiH i Srbije, svojom bogatom kulturnom i turistickom ponudom predstavio se grad Kolasin.

Predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezic ponosan je na dvije decenije trajanja manifestacije.

“Kontinuitet pokazuje progamske opravdanosti manifestacije. Lucindanski susreti su pokazatelj ugleda i duha nase zjednice u Hrvatskoj, ispricali smo dio crnogorske proslosti, ali i odgovorili na pitanje sa cim ce Crna Gora u Evropu, jer smo dio nase kulture pokazali ovdje u Hrvatskoj koja je dio EU”, istakao je Ivezic, koji je napomenuo da crnogorska manjina svojim karakteristikama obogacuje zivljenje grada Zagreba i Hrvatske uopste.

Kako je istakao, manifestacija je znacajna jer se vezuje za Petra I Petrovica Njegosa i obiljezavaju se veliki datumi crnogorske istorije.

“Ove godine obiljezavamo 100 godina od Bozicnog ustanka i osnivanja Rovacke republike, koja je neopravdano zapostavljena. Veliki datumi su i velika obaveza”, naveo je Ivezic.

Takode, znacajno je sto se dio duha crnogorskih gradova donosi u Zagreb.

“Do sada 11 gradova, a ovogodisnji gost je Kolasin, ratna prijestonica Crne Gore, u kojem su donijete vazne odluke u crnogorskoj istoriji. Danas, Kolasin gradi imidz turistickog centar koji reputaciju siri i van Crne Gore i regiona”, rekao je Ivezic.

Predsjednik Opstine Kolasin Milosav Bulatovic je kazao da su Lucindanski susreti prilika da se predstavi njihov grad i Crna Gora.

On je predstavio karakteristike kolasinske opstine, prirodna bogastva – rijeke Taru i Moracu, NP Biogradsku Goru, oazu netaknute prirode, brojna planinska jezera.

Naglasio je da Kolasin ima i istorijsku posebnost, a da Bozicni ustanak i Rovacka republika daju poseban pecat toj posebnosti.

Tu je i sadasnjost Kolasina.

“Danas su skijaliste Kolasin 1600 i autoput veliki drzavni projekti u nasoj opstini”, dodao je Bulatovic.

A spomenuo je i bogatu ljetnu i zimsku turisticku ponudu, sumski potencijal, hidroenergiju, kao i kolasinski lisnati sir koji je proglasen crnogorskim brendom.

Bulatovic je naveo da je Kolasin ostvario kontakt sa brojnim regionalnim gadovima.

“U Hrvatskoj su to Belisce i Cavle. To je nacin da se ostvari kulturna, obrazovna i ekonomska saradnja”, zakljucio je prvi covjek Kolasina.

Ivan Ivanovic, generalni sekretar Matice crnogorske kazao je da je obnovi drzave i cuvanju identiteta, pored vjekovne borbe, doprinijela i kultura koju je promovisala Matica.

“Zadatak matice je okupljanje intelektualaca u zemlji i inostranstvu koji vide Crnu Goru kao njihovu zemlju, kao i jacanje saradnje sa udruzenjima u dijaspori, posebno u domenu kulture”, naglasio je Ivanovic.

Gradonacelnik Zagreba Milan Bandic zbog obaveza nije prisustvovao prvom dijelu manifestacije, ali je na kraju rekao da je odusevljen programom koji je vidio.

On je, pozdravljajuci zvanice i goste i isticuci dobre odnose hrvatskog i crnogorskog naroda, poslao poruku inspirisanu Njegosevim stihom: “Boj ne bije svijetlo oruzje, vec boj bije srce u junaka.”

“Prijateljstvo kuje dva srca u junaka hrvatskog i crnogorskog”, porucio je Bandic.

Milana Vukovic Runjic, izaslanica gradonacelnika Zagreba porucila je da crnogorska zajednica cuva svoj nacionalni identitet, ali i gradi mostove izmedu Crne Gore i Hrvatske.

“Lucindan je prilika da se svake godine podsjetimo slavne istorije, ali i da pogledamo u buducnost. Grad Zagreb i Nacionalna zajednica Crnogoraca svojom saradnjom doprinose ne samo medusobnom uvazavanju nego i podsticu druge nacionalne manjine”, rekla je ona.

Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine u Hrvatskoj zahvalio je zajednici Crnogoraca zbog rada na upoznavanju istorije Crnogoraca, ali i promovisanju Hrvata u Crnoj Gori.

Veseli ih, kako je rekao, sto Crnogorci novcem iz budzeta Hrvatske realizuju projekte koji su vezani, ne samo za istoriju, nego i za promovisanje evropskih vrijednosti.

“Put u Evropu trazi i izgradnju dobrosusjedskih odnosa, odbacajuci ono cemu smo bili svjedoci – mrznju i netrpeljivost. Nase manjine igraju ogromnu ulogu u tome”, rekao je Tolnauer, uz poruku da Savjet prepoznaje programe crnogorske zajednice i da ce se ti programi ostvariti.

Boris Bastijancic, izaslanik crnogorskog predsjednika Mila Dukanovica zahvalio je crnogorskoj zajednici u Hrvatskoj sto “ponosno cuvaju blago Crne Gore i sto utiru put potomcima, ne samo u Hrvatskoj nego i sirom svijeta”.

“Supokroviteljtvo predsjednika Mila Dukanovica i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarovic, kada je u pitanju projekat “Putevima bokoljskih Hrvata”, pokazuju volju dvije drzave da razvijaju postovanje prema nacionalnim manjinama”, rekao je Bastijancic.

Crnogorski ambasador u Hrvatskoj Boro Vucinic rekao je za RTCG nakon dogadaja, da je sve sto se vidjelo na Lucindanskim susretima promocija kulturnih i istorijskih vrijednosti Crne Gore.

“Ovo je jedan od ljepsih dana koji se svake godine obiljezava u Zagrebu. Dogadaj poput ovog, na kojem prisustvuju ugledni Crnogorci, pravi su most izmedu dvije zemlje koje imaju zajednicke puteve i koje treba jos tjesnje da saraduju”, kazao nam je Vucinic.

Tokom manifestacije, nastupio je KUD Mijat Maskovic iz Kolasina, te glumci i mladi muzicari koji imaju znacajna priznanja sa medunarodnih takmicenja.

Ozren Zogovic

* Vise fotografija sa 21. Lucindanskih susreta pogledajte u fotogaleriji.

U ZAGREBU

Pod supokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarovic i predsjednika Crne Gore Mila Dukanovica nakon Crne Gore, i u Zagrebu je realizovan projekat “Putevima bokeljskih Hrvata”.

Projekat, kako je saopsteno iz kabineta Dukanovica, jasno oslikava volju drzava, da se ocuva, razvija i prenosi drzavni kulturni identitet, a sve u duhu interkulturalnog dijaloga, dobrosusjedske saradnje, postovanja prava manjinskih naroda i tolerancije svojstvenog demokratskim drustvima.

“Tim povodom je uprilicen prijem kod predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarovic, kojem je kao izaslanik Predsjednika Crne Gore prisustvovao, savjetnik za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijancic”, navodi se u saopstenju.

U ZAGREBU

Pod supokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarovic i predsjednika Crne Gore Mila Dukanovica nakon Crne Gore, i u Zagrebu je realizovan projekat “Putevima bokeljskih Hrvata”.

Projekat, kako je saopsteno iz kabineta Dukanovica, jasno oslikava volju drzava, da se ocuva, razvija i prenosi drzavni kulturni identitet, a sve u duhu interkulturalnog dijaloga, dobrosusjedske saradnje, postovanja prava manjinskih naroda i tolerancije svojstvenog demokratskim drustvima.

“Tim povodom je uprilicen prijem kod predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarovic, kojem je kao izaslanik Predsjednika Crne Gore prisustvovao, savjetnik za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijancic”, navodi se u saopstenju.