MONSTAT

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prva dva mjeseca je, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila 391,6 miliona eura, što je 6,2 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine.

Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 61,2 miliona eura, što je 1,6 odsto više u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio 7,1 odsto viši i iznosio je 330,4 miliona eura.

“Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 18,5 odsto i manja je u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosila 19,5 odsto”, rekli su iz Monstata.

U strukturi izvoza najviše su zastupljeni mineralna goriva i maziva u iznosu od 17,2 miliona eura, koji čine električna energija 14,3 miliona eura, nafta i naftni derivati 1,9 miliona eura.

U strukturi uvoza najviše su zastupljene mašine i transportni uređaji u iznosu od 76,8 miliona eura, od čega drumska vozila 25,5 miliona eura, a električne mašine, aparati i uređaji 16,1 miliona eura.

Najveći spoljnotgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 14,4 miliona eura, Slovenija sa 8,9 miliona eura i Mađarska sa 5,5 miliona eura.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 54,5 miliona eura, Kina sa 33 miliona eura i Njemačka sa 30,8 miliona eura.

Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i sa Evropskom unijom (EU).

POSLOVANJE 2019.

Centralna banka Crne Gore (CBCG) će u državni budžet rasporediti 2,5 miliona eura, odlučeno na današnjoj sjednici Savjeta CBCG. CBCG u 2019. godini ostvarila je neto dobit od 4,7 miliona eura, što je, najveća neto dobit u prethodnih deset godina. Shodno Zakonu o Centralnoj banci, iskazana je i dobit za raspodjelu, koja iznosi 6,3 miliona eura od kojih će 2,5 miliona eura otići u budžet Crne Gore, navodi se u saopštenju CBCG.

“Prema podacima iz Finansijskih izvještaja za 2019. godinu, ukupni ostvareni prihodi CBCG, u iznosu od 18,3 miliona eura, su za 16,15% viši u odnosu na plan, odnosno za 9,42% viši u odnosu na prihode 2018. godine. Takođe, trendovi na strani troškova poslovanja potvrđuju racionalno poslovanje CBCG. Naime, troškovi poslovanja, koji čine 84,12% ukupnih rashoda, izvršeni su na nivou troškova iz 2018. godine i za 3,6% su niži od plana. Administativni i operativni troškovi su niži od planiranih, zahvaljujući racionalizaciji i mjerama interne ekonomije koje su bile nastavljene i tokom 2019. godine”, navodi se u saopštenju CBCG

Kao rezultat ovakvog poslovanja CBCG, je, kako je saopšteno, u 2019. godini ostvarila 4,7 miliona eura neto dobiti , što je, kako su istakli, najveća neto dobit u prethodnih deset godina.

“Shodno Zakonu o Centralnoj banci, iskazana je i dobit za raspodjelu, koja iznosi 6,3 miliona eura. Centralna banka je inicirala da se ova obaveza realizuje u najkraćem mogućem vremenu, i prije isteka zakonski definisanog roka, uvažavajući aktuelnu situaciju i potrebu sprovođenja aktivnosti na planu suzbijanja epidemije koronavirusa”, navodi se u saopštenju.

Savjet Centralne banke Crne Gore je donio i Odluku o povećanju osnovnog kapitala CBCG, prema kojoj se osnovni kapital Centralne banke Crne Gore uvećava za iznos od 3 miliona eura.

“Time se u cjelosti realizuje obaveza utvrđena Zakonom o Centralnoj banci, po kojoj visina osnovnog kapitala mora biti 50.000.000 eura. Naime, u periodu od 2010-2019. godine, iz raspodjele dobiti, nadoknađen je kompletan iznos nedostajućeg osnovnog kapitala u iznosu od 16,16 miliona eura”, precizirali su iz CBCG.

Razmatrani su i usvojeni Finansijski izvještaji Centralne banke Crne Gore za 2019. godinu, sa Izvještajem nezavisnog revizora.

“Nezavisni spoljnji revizor je izrazio pozitivno mišljenje na finansijske izvještaje CBCG, uz isticanje da ‘priloženi finansijski iskazi daju istinit i objektivan prikaz, po svim materijalno značajnim aspektima, finansijski položaj Centralne banke Crne Gore na dan 31. decembar 2019. godine, i njene finansijske uspješnosti i tokova gotovine za godinu koja se završava na taj dan, u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja'”.

Nezavisni spoljni revizor, kako dodaju iz te finansijske institucije, nije imao niti jednu preporuku na ukupno poslovanje Centralne banke u procesu revizije finansijskih izvještaja CBCG za 2019. godinu.

OD PONOĆI

Od ponoći će pojeftiniti sve vrste gorive u Crnoj Gori. Eurosuper biće jeftniji 15, a eurodizel devet centi po litru, saopšteno je iz Ministarsrva ekonomije.

U naredne dvije sedmice litar BMB 98 koštaće 1,03 eura, BMB 95 0,99 eura, a eurodizela 0,96 eura.

Devet centi biće jeftiniji i litar lož ulja i koštaće 0,94 eura.

“Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 13. aprila , a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 14. aprila”, kazali su u Ministarstvu ekonomije.

STRANI INVESTITORI

Prethodnu godinu obilježilo je unapređenje poslovnog ambijenta u Crnoj Gori, koje se ogleda u rastu sveukupnog Indeksa lakoće poslovanja, ocijenio je Savjet stranih investitora Crne Gore (SSICG) u desetom izdanju Bijele knjige: Investiciona klima u Crnoj Gori 2019. Ukazano je na implementaciju reformi koje imaju za cilj unapređenje ekonomskih uslova i biznis klime.

Publikacija je ključni dokument Savjeta, u kojem strani investitori na osnovu svoje percepcije sagledavaju poslovni ambijent i ukazuju na glavne izazove sa kojima se suočavaju u Crnoj Gori.

Indeks koji ocjenjuje lakoću poslovanja u Crnoj Gori za 2019. godinu na skali od 1 do 10, iznosi 6.9.

“Od šest analiziranih oblasti, u po tri bilježimo rast, odnosno pad ocjene za 2019. godinu u odnosu na 2018. godinu. Minimalan rast je zabilježen za oblasti koje se odnose na javne nabavke i sivo tržište i inspekcije, dok je rast od 0.2 zabilježen za ljudski kapital. Pad je zabilježen za oblasti koje se odnose na javno-privatno partnerstvo (-0.5), digitalizaciju javnih usluga (-0.1) i propise o zaštiti ličnih podataka (-0.2)”, navodi se u saopštenju.

Prilikom ocjenjivanja privrednih sektora, članovi su analizirali koliko opšte poslovno i regulatorno okruženje čini njihove dnevne operacije lakim ili komplikovanim, a uzimajući u obzir i ostale faktore poput administracije, zakonodavnog okvira i domena poslovne infrastrukture.

“Ocjena za 2019. godinu pokazuje napredak u poređenju sa 2017. i 2018. godinom kada je indeks iznosio 6.5 i bio najviši od kada se radi ova vrsta istraživanja”, navodi se u saopštenju.

Upoređujući indekse za svih deset godina, prvi put se indeks primakao broju 7, imajući u vidu da se prosječna ocjena za prethodnih devet godina, kretala od 5.8 do 6.5.

“Višegodišnja poruka Savjeta da se u kontinuitetu moraju sprovoditi ozbiljni reformski procesi u okviru analiziranih sektora, a u cilju daljeg unapređenja poslovnog ambijenta, privlačenja stranih investicija i povećanja ekonomskog standarda svih građana Crne Gore, ostaje i dalje ključna”, kazali sui z Savjeta.

Članovi su ocijenili sektore telekomunikacija/ICT, bankarstva/finansija, turizma, proizvodnje/energetike, trgovine/maloprodaje i transporta/logistike.

“Kada govorimo o ocjeni ključnih sektora u 2019. godini, ukupno najveći indeks ima sektor telekomunikacija i ICT (7.6). Sektori turizma, bankarstva/finansija i transporta/ logistike zabilježili su rast u odnosu na 2018. godinu, dok je sektor proizvodnje/energetike ostao na nivou prethodne godine”, navodi se u saopštenju.

Najveći rast u odnosu na 2018. godinu bilježe sektori telekomunikacija i ICT (+ 0.8) i bankarstva i finansija (+0.6). I pored rasta 5 od 6 sektora, jedino sektor bankarstva i finansija bilježi najveći indeks za 2019. godinu u odnosu na sve prethodne godine.

Da bi ocijenili pojedinačne značajne kategorije, članovi su analizirali u kojoj mjeri utiču pozitivno ili negativno na njihovo poslovanje: tržište rada i zapošljavanje, razvoj nekretnina, oporezivanje/doprinosi, korporativno upravljanje, vladavina prava.

“Navedene kategorije članovi ocjenjuju od 2011. godine i stoga se može pratiti kako se percepcija mijenjala i koji je trend prisutan. Uopšteno, sve pojedinačne ocjene za 2019. godinu bilježe rast i objašnjavaju i ukupni rast SSICG indeksa. Posebno se izdvaja rast od 0.6 u dijelu razvoja nekretnina i rast od 0.4 za tržište rada i zapošljavanje. I dalje ove ocjene se kreću do 6.4 od 10 i dovode do zaključka da su ove kategorije iz godine u godinu prepoznate kao prioritetne od strane privatnog sektora, jer zahtijevaju sistemski pristup i reformsku agendu. Rezultati za 2019. godinu pokazuju da bilježimo umjereni napredak u većini ocjenjivanih oblasti”, navodi se u saopštenju.

Uvedeno je šest kategorija koje su članovi Savjeta u prethodnom periodu prepoznali kao područja na koja resorne institucije treba da obrate pažnju, jer predstavljaju postojeće ili potencijalne barijere u poslovanju.

“To su: ljudski kapital, sivo tržište i inspekcije, propisi o javno-privatnom partnerstvu, javne nabavke, digitalizacija javnih usluga, propisi o zaštiti ličnih podataka”, saopšteno je iz Savjeta.

“Uz dalju implementaciju uspostavljenih mjera fiskalne politike, podršku jačanju privredne aktivnosti i podsticanje konkurentnosti, obezbijediće se postizanje dugoročnog i inkluzivnog rasta”, dodaje s eu saopštenju.

UBLAŽAVANJE POSLJEDICA

Vlada će tokom aprila izaći sa dodatnim mjerama podrške za ublažavanje ekonomskih posljedica korona virusa, rečeno je nezvanično Pobjedi iz više izvora iz Vlade. Ekonomski analitičar Vasilije Kostić kaže da mjere koje se donose i koje će biti donošene u budućnosti, nijesu mjere stimulacije privrede već za održavanje njene ekonomske supstance. Ističe da će se šteta koju je pandemija napravila crnogorskoj ekonomiji tek jasno vidjeti nakon što se vratimo u “normalno stanje”.

Vlada će tokom aprila izaći sa dodatnim mjerama podrške za ublažavanje ekonomskih posljedica korona virusa, rečeno je nezvanično Pobjedi iz više izvora iz Vlade. O kojim mjerama će se raditi, sada je, kako kažu, rano da se govori, jer sve zavisi od razvoja situacije sa korona virusom – do kad će trajati i kada će se život vratiti u normalu.

Podsjetimo da je Vlada u saradnji sa Centralnom bankom 19. marta usvojila paket mjera podrške građanima i privredi koji podrazumijeva odlaganje otplate kredita za tri mjeseca, bez zatezne kamate. Predviđeno je i odlaganje plaćanja poreza i doprinosa na zarade takođe za 90 dana. U ovom paketu je i jednokratna pomoć penzionerima sa najnižom penzijom i korisnicima materijalnog obezbjeđenja od po 50 eura za što je izdvojeno milion eura. Odgođeno je i plaćanje zakupa za nepokretnosti u vlasništvu države. Investiciono-razvojni fond kreirao je kreditnu novu liniju za pomoć privredi do maksimalnog iznosa od tri miliona po korisniku uz grejs period do dvije godine, kamatnom stopom od 1,5 odsto, bez naknade. Vodilo se računa, kako je tada rečeno, da ove mjere, pomognu privredi i građanima, a da se njima ne ugroze finansije države.

Zahtjevi

Te mjere se već realizuju, a u međuvremenu su stigli mnogi zahtjevi iz privrede, poslovnih udruženja, političkih partija… među kojima i neki koje bi, kako se procjenjuje, državne finansije teško izdržale, poput subvencionisanja dijela zarada zaposlenima, smanjenje poreskih stopa. Traži se i odlaganje plaćanja računa za struju, vodu, komunalije, opraštanje dugova…

Da li će neka od ovih ili neke druge mjere podrške biti uvedene u narednom periodu odlučiće Vlada u saradnji sa drugim institucijama.

Ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić za Pobjedu je ocijenio da je paket hitnih mjera Vlada pravovremeno donijela.

„U vremenu koje dolazi mjere će biti neophodno postupno uvećavati i proširivati, jer će sa protokom vremena potrebe za državnom intervencijom bivati sve veće, što sugeriše potrebu za pažljivim upravljanjem raspoloživim arsenalom mjera koji je više nego ograničen”, kaže on.

On smatra da ne smije biti pogrešnog ciljanja: nema se prava na grešku jer su ovo situacije kada se može pogoditi meta, ali promašiti cilj.

“Najbolja „ekonomska mjera“ u ovom trenutku jeste obuzdati korona virus i njegovo širenje. Kada se to bude desilo, reperkusije na ekonomiju će biti trenutno pozitivne. U međuvremenu, svi moramo biti zaista svjesni, ne samo deklarativno, da se ovakve krize najbolje prevazilaze ako se njeni tereti rasporede ne jednako nego pravedno. Na taj način postoje najveće šanse da najveći broj preduzeća preživi i svi prođemo sa što manje „ožiljaka“. Uravnilovka – podjednako opterećenje svih preduzeća bi za najveći dio crnogorske privrede mogao biti poguban. Pored ovoga za uspjeh samih mjera je od ključnog značaja i njihova socijalna dimenzija u obliku postizanja društvene saglasnosti i na njoj zasnovane društvene kohezije”, smatra Kostić.

Ukoliko se, kaže on, ne mobiliše duh naroda – njegova energija i ukoliko se ne usmjeri ka željenom cilju, pesimizam koji nam nije stran, može početi da dominira, što ne bi bilo dobro.

“Savremena ekonomija sve je više bihevioralna nauka i sve se intenzivnije bavi implikacijama takvih ponašanja na ekonomsku stvarnost. Zato je, takođe, neobično važno raditi na oblikovanju javnog mnjenja na pridobijanju podrške javnosti za preduzete i namjeravane mjere”, smatra Kostić.

Cilj

Vlade različitih zemalja imaju, razumljivo, različit pristup kada je u pitanju vrijednost paketa pomoći i on se kod mnogih kreće od četiri, pet, deset i više procenata od BDP zemlje – čak ponegdje i do “neograničenog iznosa” (ma šta to značilo).

“U jednome moramo biti saglasni – mjere koje se donose i koje će biti donošene u budućnosti, nijesu mjere stimulacije privrede već za održavanje njene ekonomske supstance. Adekvatno nominovanje mjera je od kritične važnosti jer će od toga zavisiti njihova usmjerenost: svrha i cilj kao i formulisana startegija realizacije. Nije manje važno i da mjere budu pravovremene. Mora se djelovati brzo odlučno i sa jasnim ciljem, a to je očuvanje ekonomske osnove Crne Gore”, ističe analitičar.

Ekonomska osnova su nam u prvom redu: mikro, mala i srednja preduzeća koja čine skoro 70 odsto BDP-a i predstavljaju glavne stvaraoce radnih mjesta.

“ Taj sektor je izuzetno ranjiv i sa oskudnim finansijskim i drugim sredstvima. To, naravno, ne znači da treba zanemariti velika preduzeća ili ih prepuštiti sebi samima već samo ukazuje na činjenicu koju treba imati u vidu prilikom određivanja prioriteta i dizajniranja mjera podrške i pomoći. Sistem mjera trebao bi biti diferenciran i ciljno orijentisan, primjeren ciljnoj grupi, a nikako uniforman i opšti”, smatra Kostić, ali i priznaje da nije nimalo lak zadatak napraviti takav sistem mjera.

Znamo, kaže on, da nemamo neki izbor jer su naše mogućnosti prilično ograničene, ali će od njihove usmjerenosti i dobre operacionalizacije zavisiti stanje privrede pošto virus prođe.

“Mi nemamo mnogo prostora za djelovanje, naročito u monetarnoj sferi. Izgledi su nam bolji u fiskalnoj sferi, ali su i tu prilično ograničeni. Ipak, ta činjenica ne treba da nas uplaši kada za to dođe trenutak i bude potrebe. Krize se ne prevazilaze redovnim sredstvima jer da je tako ne bi se zvale krize. Vanredno vrijeme i vanredne situacije iziskuju vanredna sredstva. „Ljuta trava na ljutu ranu“ – kaže narod, a on rijetko griješi”, kaže ovaj profesor.

Štetu još nije moguće procijeniti

Koliku će ekonomsku štetu napraviti korona virus, u ovom momentu, kako kažu u Vladi, nije moguće procijeniti. Pedeset miliona eura koje je EU opredijelila Crnoj Gori za dugoročni program podrške i tri miliona za hitnu intervenciju, kako su već saopštili iz Vlade, su izuzetno značajni. Uz veliku zahvalnost Evropskoj uniji za podršku Crnoj Gori u najtežim trenucima iz Vlade su, podsjetimo, poručili da će Crna Gora nastaviti da predano radi sa Evropskom komisijom i Delegacijom “da zajednički saniramo posljedice krize”. Iz Vlade je tada saopšteno i da je dogovoreno ubrzavanje 18 miliona eura vrijednog zajedničkog programa za pomoć malim preduzećima, najranjivijim kategorijama društva i nezaposlenima.

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić za Pobjedu kaže da u ovom momentu ne postoji pojedinac ili institucija koja može sa velikim stepenom izvjesnosti predvidjeti koliki će iznos biti potreban da prevaziđemo postojeću situaciju.

“Dva su osnovna razloga za to. Prvi je da je predviđanje u suštini nagađanje temeljeno na prošlosti, pa samim tim i nepouzdano, a drugi što je privreda svake zemlje priča za sebe – svaka ima svoj “DNK” – svoju strukturu, potrebe, politički i ekonomski sistem, svoje kapacitete i svoju produkcionu i potrošačku moć, demografiju, navike, uvjerenja, kulturu… Sve to ima odraza na naše potrebe danas i u budućnosti i ne postoji opšti obrazac za ponašanje. Uz to u multipovezanom svijetu potrebe su uslovljene stanjem i akcijama drugih i ishodima u njima. Globalizovani svijet ovih dana više nego ikad svjedoči na izvjestan način o “prokletstvu povezanosti” koje je savremenom čovjeku donijelo dosad nezabilježenu količinu dobrobiti u ljudskoj istoriji”, objašnjava Kostić.

On smatra da ćemo se i sada, kao i uvijek, uglavnom morati osloniti na sebe i sopstvene snage.

“To je jedino ispravno i očekivano”, kaže on.

CBCG

Na šalteru Centralne banke (CBCG) je u ovoj godini zamijenjeno 500 novčanica raznih apoena, ukupne vrijednosti 80.000 eura.

Iz CBCG su agenciji Mina-business kazali da su oštećene novčanice, koje su mijenjane, u najvećem broju slučajeva bile pocijepane, umrljane ili su imale oštećenja koja su nastala prilikom pranja garderobe, odnosno zaboravljenih novčanica u džepovima farmerica ili dukserica.

CBCG mijenja oštećen novac, koji je nepodoban za dalju upotrebu, bez nadoknade. To se obavlja u poslovnim prostorijama vrhovne monetarne institucije u Ulici Novaka Miloševa u Podgorici.

Zamjena se obavlja u skladu sa odlukom o provjeri podobnosti i autentičnosti i vraćanju u opticaj euro novčanica i kovanog novca.

“CBCG ne zamjenjuje oštećene novčanice u slučajevima kada postoji sumnja u autentičnost euro novčanica ili kovanog novca, kada one potiču iz kaznenog djela, ili su namjerno oštećene”, dodali su iz Centralne banke.

“BUDI ODGOVORAN”

U okviru kampanje “Budi odgovoran” ove sedmice je evidentirano 18 primjedbi, od kojih se najveći broj odnosi na nepoštovanje mjera Vlade za suzbijanje epidemije koronavirusa.

Na osnovu pritužbi koje su evidentirane, nije izrečena nijedna novčana kazna.

Građani su se žalili da parfimerija Bar Kod u Kotoru, kazino Admiral, firma Imperijal i prodavnica Kovači u Bijelom Polju i Dalas u Podgorici rade uprkos zabrani.

Evidentirane su pritužbe da ispred prodavnice DDI u Danilovgradu postoji terminal za klađenje, kao i da su cijene namirnica u marketu Franca u Rožajama i HD Laković u Baru podignute.

Građani su se žalili da im nije bio dozvoljen ulaz u market Aroma u Budvi pola sata prje isteka radnog vremena, da se brašno ispred marketa Mece u Bijelom Polju istovara u nehigijenskim uslovima, a da u Voliju u Rožajama obje smjene rade od osam do 18 sati.

Evidentirane su i pritužbe na neizdavanje fiskalnih računa u pekari Dimi u Podgorici, rad marketa Sim Radović u Herceg Novom nedjeljom, kao i neposjedovanje dozvole za rad firme Ekopak iz Bijelog Polja.

Građani su se žalili i na loše puteve i smeće.

Kampanju Budi odgovoran krajem decembra 2013. godine pokrenuli su Ministarstvo finansija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori s ciljem da doprinese jačanju svijesti javnosti i većem uključivanju građana u borbi protiv sive ekonomije.

Projekat omogućava građanima da jednostavno i brzo ukažu na nepravilnosti, poput neizdavanja fiskalnih računa, rada na crno ili kršenja potrošačkih prava i pomognu nadležnim institucijama da se što uspješnije izbore sa sivom ekonomijom.

Građanima su ostavljene na raspolaganje tri opcije da prijave uočene nepravilnosti, putem mobilne aplikacije Budi odgovoran, web sajta www.budiodgovoran.me i kol centara Poreske uprave na broj 19707 ili Uprave za inspekcijske poslove 080 555 555.

PREDUZEĆA TRAŽE RJEŠENJA

Kreditna podrška Investiciono-razvojnog fonda malim i srednjim preduzećima je ohrabrujuća, kažu iz Unije poslodavaca. Iz Udruženja ugostitelja Budva ističu da moratorujum na otplatu kredita, kao i kredita IRF-a će privrednicima koliko toliko olakšati sadašnju situaciju, ali da to ipak neće biti dovoljno za opstanak.

Odluka IRF-a o kreditnoj podršci malim i srednjim preduzećima je ohrabrujuća, kažu iz Unije poslodavaca. Ipak, krediti će biti odobreni samo kompanijama koje ne kasne duže od 45 dana u otplati kredita i redovno plaćaju obaveza prema državi.

“Ova kreditna linija IRF-a djeluje ohrabrujuće. Ipak u ovom trenutku nedostaju nam određeni podaci i informacije iz baze, koje bi pomogle u procjeni toga u kojoj mjeri će planirana kreditna sredstva IRF-a biti dostupna upravo onima kojima su najpotrebnija, a to su preduzetnici, mikro i mala preduzeća koja su direktno ugrožena. Nadamo se da zainteresovani privednici ipak nemaju dugovanja, odnosno da mogu da odgovore uslovima predviđenim po ovoj kreditnoj liniji”, kazala je Zvezdana Oluić iz Unije poslodavaca.

Ukupna kreditna podrška IRF biće 130 miliona eura, a namjenjena je i za održavanje likvidnosti i isplatu zarada radnicima u mikro i malim preduzećima. To se odnosi na ugostitelje, zanatlije, taksiste, vlasnike butika, frizere, trgovce. Za Udruženje ugostitelje Budve moratorijum na otplatu kredit znači mnogo, kao i podrška IRF-a.

“Dobar grejs period, dužina otplate kredita je takođe dobra, i kamata je dosta pristupačna. Tako da vjerujem da će nam i to koliko toliko olakšati sadašnju situaciju. Ono što moramo svi znati, to je da to svakako neće biti dovoljno da jedan privredni subjekat opstane u ovoj situacije, jer pitanje je kakva će sezona biti. Ono što je sigurno je da je nama do jula mjeseca otkazana svaka organizovana grupa”, rekoa je Nikola Buzdovan iz Udruženje ugostitelja Budva.

Turistička privreda je već kreditno zadužena, a novi krediti dodatno će opteretiti njihov rad.

“Ne radimo, nemamo prihode. Svi mi se trudimo da ne otpuštamo nikoga, ali ono što će biti to takođe ne zna niko, ja istinski vjerujem da svi mi budvanski restorateri ćemo u martu siguran sam moći da isplatimo dobar dio zarada, jer smo imali 15 radnih dana. Što se tiče aprila, je stvarno alarmantna situacija, đe ja vjerujem da će svaki restoran biti u duhu ova vremena, biti na respiratorima”, naveo je Buzdovan.

Iz Udruženja oćekuju da će Vlada predložiti dodatne stimulativne mjere koje će omogućiti održavanje likvidnosti, budući da nikom nije u interesu zatvaranje restorana i drugih objekata.

GRUPA NVO

Grupa nevladinih organizacija (NVO) uputiće sjutra Vladi i Ministarstvu ekonomije zahtjev za stavljanje van pravne snage uredbe o isplati subvencija za struju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije, odnosno malih hidroelektrana (mHE) i vjetroelektrana.

Iz WWF Adrije su kazali da bi na taj način građani i privreda u naredne tri godine bili oslobođeni plaćanja subvencija i do 40 miliona EUR, što bi za njih predstavljalo značajnu finansijsku podršku u izvjesno nadolazećem periodu recesije i ukupne ekonomske stagnacije zemlje.

Oni su podsjetili na ocjenu premijera Duška Markovića da stanje u kojem se Crna Gora nalazi svakog dana ostavlja nesagledive posljedice po ekonomiju i budžet, kao i da su uvedena ograničenja dugoročna prijetnja privredi i kvalitetu života ljudi i da nije isključena mogućnost nadolazećeg siromaštva u zemlji.

Predstavnici WWF Adrije su naveli da su, prema zvaničnim podacima, samo u poslednjih pet godina crnogorski potrošači platili oko 34,3 miliona EUR subvencija za projekte koje u pravilu realizuju privatni investitori.

„S obzirom da u proteklom periodu ni u jednom slučaju nije dokazan javni interes izgradnje takvih projekata, time je dodatno opravdana potreba stavljanja van snage uredbe kojom se potrošači obavezuju da plaćaju ove subvencije. Umjesto za bogaćenje privatnih investitora, ta bi sredstva mogla biti uložena u zdravstvene, socijalne ili druge svrhe“, rekli su iz WWF Adrije.

Oni su dodali da su prethodnih dana svjedočili iznimnom licemjerstvu, nakon objave da će privilegovani proizvođači djelić svog prihoda donirati za borbu protiv koronavirusa.

„Istina je da će oni vratiti građanima nešto što je prethodno od njih uzeto“, naveli su iz WWF Adrije.

Oni smatraju da je pravo vrijeme da Vlada preduzme konkretne poteze u korist svojih građana i privrede, što je svakako oslobađanje nameta plaćanja ogromnih subvencija u korist nekolicine privilegovanih privatnih kompanija.

„Okretanje održivim izvorima energije i smanjivanje korištenja fosilnih goriva i dalje mora ostati u fokusu zemlje. Pozivamo relevatne institucije da se posvete osmišljavanju sistema koji će na ekonomski pravedan i socijalno pravičan način osigurati ekološki prihvatljivu energetsku budućnost zemlje“, navodi se u saopštenju.

BROJNE MOGUĆNOSTI SARADNJE

Crna Gora je, s povoljnim poslovnim okruženjem, ekonomskom politikom pogodnom za ulaganja i napretkom procesa integracije, jedna od preferiranih destinacija mađarskih kompanija u regiji, ocijenio je ambasador Mađarske, Jožef Neđeši.

On je za Glasnik Privredne komore (PKCG) naveo da Mađarska i Crna Gora imaju tradicionalno dobre političke i ekonomske odnose.

“Vidim brojne mogućnosti saradnje dvije zemlje u oblastima poljoprivrede, prehrambene industrije, energetike i zaštite životne sredine. Crna Gora je naš važan spljnotrgovinski partner na Zapadnom Balkanu i prije svega se smatra destinacijom izvoza kapitala iz Mađarske u kojoj je povoljan ambijent za mala i srednja preduzeća”, rekao je Neđeši.

Prema posljednjim podacima Zavoda za statistiku, posljednjih godina Mađarska je drugi najvažniji izvozni partner Crne Gore, a trgovinski promet u prošloj godini iznosi 45 miliona EUR, što se uglavnom odnosi na izvoz aluminijumskih proizvoda i boksita.

Prema podacima Centralne banke u novembru prošle godine, iza Rusije, Mađarska je drugi najveći investitor u ovoj državi s kapitalnim ulaganjem od 54,2 miliona EUR. U pozadini prošlogodišnjih cifara stoji akvizicija Crnogorske komercijalne banke koja je u vlasništvu OTP Grupe.

“U premošćivanju geografske udaljenosti pomaže nam let Budimpešta-Podgorica kompanije WizzAir koji uveliko olakšava organizacije efikasnijih bilateralnih poslovnih pregovora. Tokom ljetne sezone postoje tri, a trenutno dva leta sedmično za navedenu rutu”, naveo je Neđeši.

Mađarska posljednjih godina mnogo polaže u internacionalizaciju poslovanja njenih kompanija.

“Vlada Mađarske nastoji pomoći domaćim firmama u efikasnijoj promociji na globalnom tržištu kroz brojne mjere i finansijsku podršku. U 2014. godini aktivnosti Ministarstva vanjskih poslova proširene su i na razvoj izvoza i podsticanje ulaganja”, objasnio je Neđeši.

Razvoj izvoza je u nadležnosti Agencije za razvoj izvoza (HEPA), a podsticanje ulaganja pripada Nacionalnoj agenciji za ulaganja (HIPA), obje agencije funkcionišu kao institucije Ministarstva.

PKCG je nedavno sa HEPA-om potpisala Sporazum o saradnji.

“Mađarska agencija za razvoj izvoza, koja djeluje pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjskih poslova i trgovine, odgovorna je za implementaciju sredstva pod nazivom Podsticanje ulaganja u Zapadni Balkan, čija je svrha doprinos ekonomskom razvoju tog regiona, što želimo postići kroz jačanje prisustva i uloge mađarskih firmi u regiji”, rekao je on.

Ukupni raspoloživi budžet je 8,5 miliona EUR, koji se može koristiti za projekte u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

“U prošloj godini finansijska pomoć za poljoprivredu i ruralni razvoj iz EU i državnog budžeta je doprijenila sa 24 miliona EUR održivoj proizvodnji mađarskih poljoprivrednika, čime je dodatno poboljšala konkurentnost poljoprivrede, osiguravajući stanovništvu sigurnu, zdravu hranu, povećavajući sposobnost zadržavanja ruralnog stanovništva i pomažući porodičnim gazdinstvima. Mađarski i crnogorski poljoprivrednici moraju se nositi s ovom konkurentnom situacijom”, smatra Neđeši.

Prema njegovim riječima, prenos znanja i know-how-a iz Mađarske kroz bilateralna poslovna partnerstva odnosno kroz projekte koje zajednički sprovode mađarske i crnogorske kompanije, uzimajući u obzir lokalne potrebe, može doprinijeti povećanju proizvodnje u poljoprivrednom sektoru Crne Gore, poboljšanju produktivnosti, modernizaciji postojećih i uvođenju novih tehnologija i proširenje kapaciteta.

Negyesi je, odgovarajući na pitanje kako, kao ambasador, doživljava Crnu Goru, kazao da zemlja ima spektakularne prirodne uslove, a turistička ponuda je prvoklasna.

“Crna Gora je poznata po gostoljubivosti i gastronomskoj raznolikosti, u šta sam imao priliku i lično da se uvjerim otkad sam ovdje. Čast mi je predstavljati Mađarsku u vašoj zemlji”, zaključio je on.