POMORSKI SAOBRAĆAJ

Кompanija Pomorski saobraćaj, u vlasništvu braće Dejana i Dušana Bana, ostvarila je u prošloj godini čist profit od 2,46 miliona eura, pokazali su finansijski izvještaji dostavljeni Poreskoj upravi (PU).

U bilansu uspjeha kompanije može se vidjeti da je u prošloj godini imala prihode od prodaje od oko 6,2 miliona eura, a da su u 2018. godini iznosili oko 5,8 miliona, piše Dan.

Neraspoređena dobit kompanije iznosila je oko 6,4 miliona eura i uvećana je sa 4,9 miliona, koliko je iznosila u 2018. godini.

Predstavnici Pomorskog saobraćaja nijesu prijavili da firma ima bilo kakve dugoročke kredite i obaveze, ali ni kratkoročne. Osnovni kapital kompanije je 1. januara prošle godine iznosio oko 8,9 miliona eura.

U napomeni uz finansijske izvještaje piše da je firma Pomorski saobraćaj imala u decembru prošle godine 87 zaposlenih. Na vanrednoj sjednici, 5. novembra, Skupština društva donijela je odluku o raspodjeli dobiti iz prethodne godine, kojom je iznos od milion EUR opredijeljen za isplatu vlasnicima.

Dan je ranije objavio da su braća Ban kupila preduzeće Pomorski saobraćaj 2004. godine za nešto preko milion eura od Fonda penzijsko invalidskog osiguranja (PIO), a samo u pet godina od 2013. do 2017. godine imali su čistu zaradu od 9,14 miliona eura.

DA BI ZADRŽALI RADNIKE

Ugostiteljskim objektima, njihovim dobavljačima, frizerskim i kozmetičkim salonima u ovom trenutku je potrebna podrška države da bi opstali, zadržali radna mjesta i izvukli se iz postojeće situacije, saopštili su vlasnici i menadžeri kompanija u čijem sastavu posluju.

Oni su Pobjedi kazali da planiraju da zadrže radnike i obezbijede im plate, ali od države traže subvencije, kao i ukidanje i smanjenje pojedinih poreza i taksi.

Ti objekti su morali da prekinu sa radom prije dvije sedmice kada je Nacionalni koordinacioni tim za zarazne bolesti uveo mjere za zaštitu građana od koronavirusa, kojim je, između ostalog, predviđeno zatvaranje ugostiteljskih objekata i frizerskih i kozmetičkih salona.

Poznati podgorički frizer Zoran Vukčević smatra da je situacija kritična i da će se frizeri i kozmetičari, koji rade legalno bez podrške države teško izvući iz aktuelne situacije.

Vukčević u svojih osam salona zapošljava 45 radnika, od čega tri stranca.

“Očekujem pomoć i subvencije od države, kao i da nam se smanje neke dažbine, porez na dodatu vrijednost (PDV) i ukinu pojedine takse kako bi mogli da izađemo iz ove situacije”, kazao je Vukčević.

On je dodao da će morati da se snađe kao bi isplatio plate radnicima, kao i da je povodom toga već aplicirao za novi kredit kod Investiciono-razvojnog fonda (IRF), koji je namijenjen poboljšanju likvidnosti preduzeća.

“Ta kreditna sredstva ću moći samo da iskoristim za plate radnika, a potreban je novac i za nabavku materijala, plaćanje kirija, struje i raznoraznih dažbina“, naveo je Vukčević.

On smatra i da bi država morala da stane na kraj radu „na divlje“ pojedinih frizerskih i kozmetičkih salona, jer su oni registrovani i regularni godinama izloženi nezdravoj i nelojalnoj konkurenciji.

Menadžer hotela i restorana Conte iz Perasta, Darko Kasalica, na pitanje kakva im je strategija, odgovorio je da je nema, već da se čeka da epidemija prođe. Otkazana je cijela predsezona, dobar dio glavne, a ljudi odustaju i od rezervacija za septembar. Iako u lošoj situaciji zbog neizvjesne sezone, ne razmišljaju da otpuštaju zaposlene.

“Radimo tokom cijele godine, imamo 25 stalno zaposlenih i smatramo da je važno da održimo kontinuitet osoblja, jer je u tome naš kvalitet. Nemamo namjeru da otpuštamo ljude, ali u ovakvim okolnostima svi zavisimo od pomoći države”, kazao je Kasalica.

On smatra da će mjere IRF-a biti od velike pomoći, ali da one moraju biti brze i efikasne. Budući da nakon ove, vjerovatno slijedi ekonomska kriza, on je predložio da se ugostitelji oslobode plaćanja poreza i doprinosa za period koji nijesu radili, kao i da im se omogući neki vid bespovratnih subvencija za zarade radnika.

“Optimista sam, nadam se brzom otvaranju našeg objekta kako bi zajedno sa gostima nazdravili u čast prevazilaženja ove krize“, rekao je Kasalica.

Vlasnik podgoričke kafe picerije Venom, Igor Radenović, smatra da će ugostitelji generalno vrlo kratko moći da izdrže trenutnu zabranu rada, ali da će on ipak zadržati radnike i isplaćivati ih.

“Oslanjam se samo na sebe i potrudiću se da iako ne radimo iz svojih izvora isplatim radnicima naredne plate. Neću nikome dati otkaz i boriću se za zaposlene, jer smo u istoj koži i nastavićemo zajedno. Optimista sam, nadam se da će biti bolje“, kazao je Radenović.

On je dodao da Venom trenutno ima 15 zaposlenih. Radenović je govoreći o mogućim načinima pomoći države ugostiteljskom sektoru rekao da bi njemu, od eventualne pomoći trebala samo novčana sredstva za isplatu zaposlenih.

“Meni apsolutno ni za šta drugo ne trebaju sredstva sem da namirim radnike“, poručio je Radenović.

Vlasnik podgoričkog restorana Lanterna, Slobodan Bataković, smatra da će zatvaranje ugostiteljskih objekata imati posljedice po njihovo poslovanje. Ipak, on se nada da bi se te posljedice dale sanirati u narednom periodu, kada se situacija vrati normalnom toku.

“Zavisi kako će se situacija odvijati. Prosto je nezahvalno bilo šta prognozirati u ovom momentu“, rekao je Bataković.

Direktor kompanije G3Spirits, Bojan Leković, čiji je posao u najvećoj mjeri vezan za turizam, odnosno za distribuciju alkoholnih pića ugostiteljskim objektima i hotelima, saopštio je da se kompletna prodaja zaustavila u momentu kada je uvedena zabrana rada.

Imajući u vidu da je riječ o „luksuznoj” robi stala je i prodaja u maloprodajnim objektima, u čemu se vidi nedostatak finansijske moći građana koji kupuju samo osnovne životne namirnice.

To, kako navodi Leković, nije slučaj sa Hrvatskom i Slovenijom, gdje je kupovina tog asortimana nastavljena u maloprodajnim objektima. On je objasnio da je naplata postojećih potraživanja u lancu distribucije koji je vezan za ugostiteljske objekte otežana, skoro pa nemoguća, jer su svi objekti zatvoreni i ne ostvaruju prihode.

CBCG

Obavezna rezerva banaka na kraju februara je, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosila 255,7 miliona eura.

Od ukupnog iznosa na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 58,4 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 41,6 odsto.

Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u januaru, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, bilo je 3,45 milijardi EUR. Od ukupnog nivoa depozita na one po viđenju odnosi se 71,5 odsto, a na oročene 28,5 odsto.

Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 7,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 6,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine.

Na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 7,5 odsto.

Osnovicu za obračun obavezne rezerve od januara 2018. godine čine oročeni i depoziti po viđenju, osim onih centralnih banaka. Izvještavanje u skladu sa tom odlukom banke su obavile 20. februara 2018. godine.

Na 50 odsto izdvojene obavezne rezerve CBCG plaća bankama mjesečno naknadu obračunatu po stopi od EONIA (Euro OverNight Index Average) umanjenoj za deset baznih poena na godišnjem nivou, s tim da ova stopa ne može biti manja od nule.

Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana.

POMOĆ MUZIČKIM AUTORIMA

PAM CG osnovao je Fond solidarnosti u iznosu od 10.000 eura iz kojeg će biti isplaćena jednokratna bespovratna pomoć muzičkim autorima.

“Kako je trenutna situacija prouzrokovana pojavom koronavirusa dovela do prestanaka rada ugostiteljskih objekata, otkazivanja velikog broja koncerata, muzičkih festivala i drugih manifestacija na kojima se koristi muzika, to je direktno uticalo na smanjenje prihoda muzičkih autora i ugrozilo njihove egzistencije”, saopšteno je iz PAM.

Zahtjev za finansijsku podršku iz Fonda mogu podnijeti članovi PAM CG koji nemaju redovna mjesečna primanja.

Maksimalni iznos pomoći je 300 eura po zahtjevu.

Zahtjevi sa obrazloženjem potrebe za finansijsku podršku se šalju isključivo elektronskim putem do 10. aprila na e-mail: [email protected], a po zahtjevima će se odlučiti do 15. aprila.

ŽUGIĆ

Prema preliminarnim podacima kojima raspolaže Centralna banka, više od 40.000 korisnika kredita je do sada predalo inicijativu banakama za korišćenje prava na moratorijum, saopštio je guverner Centralne banke CBCG Radoje Žugić u intervjuu za Bankar.me.

On je objasnio da će CBCG sa preciznim podacima raspolagati nakon prvog izvještaja banaka koji će biti dostavljen najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

Kako je dodao, imajući u vidu ukupan broj korisnika kredita fizičkih lica u odnosu na pravna lica, a sa druge strane ukupan broj korisnika kredita koji su dosad prijavili za korišćenje prava na moratorijum, očigledno je da se u većem broju prijavljuju fizička lica.

“Banka od korisnika kredita ne može zahtijevati, niti naplaćivati nadoknadu bilo kojih administrativnih troškova u vezi sa korišćenjem moratorijuma, uključujući bilo koje troškove eventualnog aneksiranja ugovora o kolateralima. Navedeno podrazumijeva da banka ne može od korisnika kredita zahtijevati da snosi bilo kakav dodatni trošak vezan za produžetak važenja ugovora o kolateralu ili polise osiguranja kojom se osigurava život korisnika kredita ili založena imovina koja služi kao kolateral”, kazao je Žugić.

Istakao je i da je, u slučaju da banka odluči da ne izvrši produženje ugovora o kolateralu, uključujući polisu osiguranja, da ne bi sama snosila dodatni trošak, sav rizik neusaglašenosti trajanja ugovora o kreditu i ugovora o kolateralu na strani banke.

“Suština odredbi Odluke o privremenim mjerama u dijelu aneksiranja ugovora o koleteralima nije da se navedene radnje zabrane, već da korisnik kredita ne može snositi nikakav eventualni trošak u vezi s tim, kao npr. trošak notarske ovjere ugovora. Apsolutno se podrazumijeva da će svaka banka zahtijevati od korisnika kredita da, ukoliko je ugovor o kolateralu struktuiran na način da definiše njegovo važenje do određenog datuma, a ne konačne otplate potraživanja po osnovu kredita, potpiše produženje ugovora o kolateralu na način da bude usaglašen sa ugovorenom dinamikom otplate kredita, odnosno njegove konačne otplate, ali bez prebacivanja eventualnog troška aneksiranja na korisnika kredita”, objasnio je Žugić.

POSLANICI DA SE IZJASNE

Premijer Duško Marković saopštio je da je Vlada spremna da obezbijedi novac u okviru tekuće budžetske rezerve i da pomogne građanima koji već traže finansijsku pomoć.

On je pozvao  poslanike i Skupštinu da provjere cjelishodnost zabrane dodjele finansijske pomoći građanima tokom izborne godine, posebno imajući u vidu proglašenu epidemiju. 

“Vjerujem da ova situacija nameće potrebu izmjene odgovarajućih normi Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, i ukidanje ograničenja za vrijeme ugroženosti javnog zdravlja,” naveo je Marković na Twiteru.

METALAC NIKŠIĆ

Radnici nikšićkog Metalca, koji posluje u sastavu češke firme Termochem, zatražili su pomoć nadležnih u državi, da bi, kako tvrde, spriječili prodaju mašina i otpadnih sirovina iz fabrike.

Grupa radnika okupila se ispred fabričke kapije da ne bi dozvolila predstavnicima privatnog obezbjeđenja da, kako su kazali, odvezu mašine i materijal na ime duga kojeg potražuju od vlasnika Metalca.

Oni tvrde da je firma za obezbjeđenje imovine iskoristila nastalu situaciju sa koronavirusom da bi na taj način naplatila svoja potraživanja. Predstavnici radnika Metalca naveli su da su o svojoj namjeri da okupljanjem zaštite imovinu fabrike obavijestili kabinet gradonačelnika Nikšića, kao i nadležne u policiji i tužilaštvu.

“Radnici privatne firme za obezbjeđenje imovine stoje na kapiji fabrike kako bi omogućili odvoz mašina, a kažu da imaju ugovor da na taj način naplate dugovanja. I mi imamo ugovore o radu, pa ne možemo naplatiti zarađeni novac”, naveli su radnici.

Oni tvrde da su od vlasnika Metalac Termochema tražili da naplate dio neizmirenih plata od preuzimanja otpadnog materijala, bez mašina, ali da im to nije dozvoljeno.

“Poštujemo zabranu okupljanja zbog situacije izazvane epidemijom koronavirusa, a za to vrijeme drugi se naplaćaju na našoj muci. Pozivamo nadležne institucije da uđu u fabriku da utvrde kako su vlasnici radili malverzacije, prebacili imovinu i zemljište na drugu kompaniju, koja nema nikakve veze sa Metalcem Nikšić”, saopštili su radnici.

Oni su apelovali na nadležne u državi da obezbijede pomoć za 110 radnika i njihove porodice koje od decembra nemaju primanja, a sada su u posebno teškoj situaciji.

Radnicima se duguje i dio oktobarske plate, kao i primanja zaključno sa januarom. Nije im povezan ni radni staž, dok se radnici koji su bili zaposleni tri godine na neodređeno, nalaze na evidenciji Biroa rada.

“Ugrožena je egzistencija naših porodica, a situacija u kojoj se nalazimo posebno je pogoršana zbog epidemije koronavirusa, jer ne možemo priuštiti kupovinu higijenskih sredstava i osnovnih životnih namirnica”, tvrde radnici.

Proizvodnja u Metalcu zaustavljena je 27. decembra, po nalogu uprave, a rok za nastavak rada je više puta odlagan zbog, kako je objašnjeno iz menadžmenta, finansijskih problema matične kuće u Češkoj.

Metalac, na koji je bio stavljen katanac do avgusta 2016. godine, kupila je češka kompanija Termochem, pokrenula proizvodnju i uposlila oko 100 radnika.

ASOCIJACIJA MENADŽERA OCIJENILA

Crnogorska privreda u situaciji epidemije koronavirusa daje svoj maksimum, saopštio je predsjednik Asocijacije menadžera Crne Gore (AMM), Budimir Raičković i dodao da sve mjere koje se donose u vidu podrške moraju bolje i kvalitetnije da se razrade.

“Vladine mjere su početni korak koji je podložan korekcijama, pri čemu izvršna vlast treba da prati ovu situaciju u privredi i prilagodi te mjere njihovim potrebama”, ocijenio je Raičković, na online konferenciji pod nazivom Ekonomija u doba korone.

Online konferenciju, koja se održava prvi put, organizovala je AMM u saradnji sa kompanijom M:tel.

Mjere, kako je kazao, moraju da se donose u dogovoru sa poslovnom zajednicom i da se stalno unapređuju.

Recesija kuca na vrata, Vladine mjere samo početak  

“Pozdravio bih kompanije i pojedince u ovom vremenu koji su pokazali izuzetan stepen humanosti i solidarnosti. Privreda daje svoj maksimum, mada je jasno da još nemamo projekcija do kad će ovo trajati, jer je svaki sektor pogođen i recesija kuca na vrata ne samo Crne Gore, nego svijeta”, saopštio je Raičković.

Izvršni direktor M:tel-a, koordinator Telekom Srbija grupe i član Upravnog odbora AMM-a za oblast telekomunikacija, Vladimir Lučić, rekao je da oni ulažu krajnje napore da korisnicima omoguće kvalitetne komunikacije, u čemu sada uspijevaju.

“Osim donacija, učestvovali smo u izradi call centra, stavili u humanitarne funkcije 3D štampače, a takođe probamo da edukujemo naše korisnike”, kazao je Lučić.

On je dodao da im je cilj da pomognu korisnicima da ostanu kod kuće.

“Osim što smo odlučili da starije korisnike od 65 godina ne isključujemo, jer im je limitirano kretanje, druge korisnike pokušavamo da usmjerimo na digitalni sistem plaćanja računa”, naveo je Lučić.

Kako je kazao, svijet poslije korone neće biti isti, kompanije će se ozbiljnije potruditi da intenzivno rade na digitalizaciji poslovanja kako im se ne bi desio ovakav slučaj.

On je dodao da se čitav svijet i svjetska ekonomija zbog koronavirusa ubrzano digitalizuje i da je taj epidemiološki događaj fascinantno ubrzao ono što bi se i svakako desilo.

Lučić je podsjetio na veliki broj firmi koje su omogućile radnicima rad od kuće, kao i na dosta građana kojima je u samoizolaciji internet jedini izlaz u svijet i koji pronalaze nove aplikacije koje im mogu pomoći u tim trenucima.

“Određene grane, kao što je internet digitalna ekonomija, doživjeće neviđeni porast, a i neke druge industrijske grane će dobiti na značaju, na primjer zdrava hrana kojoj će skočiti cijena”, smatra Lučić.

Glavni izvršni direktor Lovćen banke i potpredsjednik AMM-a za ekonomiju i finansije, Vinko Nikić, precizirao je da građani neće biti pogođeni nikakvim dodatnim dažbinama ili naknadama, već da je, uvođenjem moratorijuma, najveći teret na poslovnim bankama.

“Odlažemo vraćanje kredita, nakon čega sve ostalo što dolazi, čak i ako korisniku kredita istekne polisa osiguranja, sav rizik je na poslovnim bnakama. Nećete imati dodatnih dažbina, samo će se kapitalizovati ova kamata koju imate po ugovoru”, objasnio je Nikić.

Crnogorski ekonomski sistem mali, lakše će prebroditi krizu

Crnogorski ekonomski sistem je mali, pa će možda laške prebroditi ovakve stvari. Biće recesije, ali siguran je da imamo šanse da ovo prebrodimo. Banke su spremne da sjutra uz maksimalnu mogućnost podrže svoje klijente.

Nikić je rekao da će svi klijenti koji budu morali da iskoriste pravo moratorijuma nakon njegovog isteka i dalje u Lovćen banci imati pravog i pouzdanog partnera.

“Neće biti nikakvih penala, već ćemo težiti da damo koliko je god moguće bolju podršku”, poručio je Nikić.

Izvršni direktor Montenomaks C&L i potpredsjednik AMM-a Radovan Radulović, kazao je da je sada najvažnije sačuvati zdravlje radnika, jer su oni najvažnij resurs svake kompanije.

Ako zastanu špediteri u velikom smo problemu

On je podsjetio da su zatvoreni svi granični prelazi u okruženju, osim njih pet, da je zaustavljen avio i željeznički saobraćaj, kao i da Luka Bar koliko-toliko funkcioniše.

„Uvoze se razni prehrambeni proizvodi, u manjem procentu hemijski namijenjeni higijeni, dok su sanitetski materijal, dezinfekciona sredstva i medicinska oprema u nedostatku” precizirao je Radulović.

On je rekao da pada zainteresovanost vozača zbog komplikacija koje su uvele zemlje regiona i Crna Gora, jer su zastoji na putevima ogromni, dok carinski postupci na granicama traju dugo.

“Ako zastanu špediteri kao jedna od najvažnijih karika u spoljotrgovinskom prometu, onda smo u vrlo velikom problemu”, smatra Radulović.

Sektor turizma doživio cunami

On je dodao da je sektor turizma i ugostiteljstva doživio cunami i da je sve stalo.

“Sve su oči uprte u državu i banke. Bez njih oporavka truzma nema, zajedno sa poslodavcima koji moraju da osmisle pravilan strateški plan oporavka i razvoja”, saopštio je Radulović.

Izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja i predsjednik Skupštine AMM-a za oblast energetike i rudarstva, Slavoljub Popadić, kazao je da je situacija kompleksna, ali da ne treba odustati, već koristiti sve kanale za normalno funkcionisanje.

“U okviru energetskog sektora kreirali smo krizni štab i sve probleme rješavamo jako brzo. Prošlog petka uspjeli smo da dovezemo dva dampera iz Holandije”, rekao je Popadić.

On je dodao da svake sedmice uvoze eksploziv iz Hrvatske, pri čemu ima dosta komplikacija, ali da uspijevaju da održe posao.

“Ulažemo napore da se obezbijedi maksimalna stabilnost napajanjem električnom energijom. Funkcinišemo i intenzivnije u periodu krize”, saopštio je Popadić.

Rudnik uglja, kako je precizirao, proizvodi regularno, pri čemu je moguće obezbijediti uvoz i izvoz.

“Svjesni smo da smo važni u lancu snabdjevanja električnom energijom. Radimo punim kapacitetom, pri čemu oko 150 ljudi radi od kuće, njih 50 je na odmoru, dok 500 u proizvodnji radi intenzivno svoje poslove”, dodao je Popadić.

Izvršna direktorica Televizije Vijesti i članica predsjedništva AMM-a za oblast mediji i marketing Marijana Bojanić, kazala je da koliko su važne tačne i provjerene informacije govori činjenica da su vijesti ono što ljudi najviše konzumiraju ovih dana, osim životnih namirnica.

“Voljela bih da se, osim podrške preko društvenih mreža, Vlada odredi prema situaciji u profesionalnim medijima koji dobro rade svoj posao i obezbijede dodatnu pomoć za one koji rade u ovim firmama”, navela je Bojanić.

Ona je kazala da se u svijetu, zbog aktuelne epidemiološke situacije, dešava da se lokalni mediji gase.

“U Velikoj Britaniji je veliki broj lokalnih medija pri gašenju. To može da napravi veliki problem kod informisanja običnog čovjeka”, smatra Bojanić.

Ona je dodala da medije koji su kredibilni treba posmatrati kao prioritetnu djelatnost, odmah nakon zdravstvenih radnika i svih službi bez kojih je nemoguće funkcionisati u ovom trenutku.

RADNIČKA PARTIJA

Radnička partija poziva tužilaštvo i nadležene institucije da se što prije uključe u problem radnika Metalca Termohem jer je situacija, kako su naveli alarmantna.

Iz te partije tvrde da Securitas firma koja je zadužena za obezbjedjenje fabrike zaplijenjuje mašine i repromaterijal. 

“Dok radnici obezbjeđenja stoje na kapiji da bi obezbjedili nesmetan prolaz kamiona, radnici nikšićkog Metalca su zbog novonastale situacije sa korona virusom spriječeni da se okupe i tako nemoćni da bilo šta urade da spriječe još jednu poharu svoje fabrike”, navodi se u saopštenju.

Od 20. Decembra, kako tvrde, niko od menadzmenta firme se nije pojavljivao.

“Međutim danas pod izgovorom da ima navodni ugovor sa menadzmentom kompanije, firma Securitas pravda svoj jutrošnji angažman po krugu fabrike”, navodi se u saopštenju.

Podsjećaju da radnici Metalca već četiri mjeseca ne primaju svoje zarade.

“Pozivamo tužilaštvo i nadležene institucije da se što prije uključe u problem radnika metalca i spriječe pljačku njih i njihovih porodica”, zaključeno je u saopštenju.

AUTOBUSKI PREVOZNICI

Obustavljanje javnog prevoza putnika u međunarodnom, međugradskom, prigradskom i gradskom saobraćaju autobusima i kombijima katastrofalno utiče na saobraćaj i turizam, poručio je izvršni direktor podgoričke kompanije “Božur” Radivoje Kovačević.

Izvršni direktor kotorske “Autoboke” Veselin Salamadija kazao je izvjesno da će posljedica biti smanjenje prihoda i otežano poslovanje prevoznika i autobuskih stanica, ali da je za sada nezahvalno davati bilo kakve prognoze.

Obojica očekuju da će Vlada pravovremenim ekonomskim mjerama pomoći prevoznicima i vlasnicima autobuskih stanica da opstanu i sačuvaju radna mjesta, navodeći da kompanije iz ove branše same sigurno neće moći podnijeti teret ove situacije.

“Ako ova situacija potraje to će se loše odraziti na poslovanje autobuskih prevoznika. Na tu mogućnost ne želimo ni da pomislimo, jer to bi pored ove katastrofe sa korona virusom, bila još jedna katastrofa od koje se većina prevoznika ne bi oporavilo. U tom slučaju bi došlo i do otpuštanja radnika što niko od nas ne želi”, kazao je Kovačević Pobjedi.

Naveo je da je “Božur” prvi privatni prevoznik u Crnoj Gori.

“Poslujemo 30 godina i ne pamtimo da je bila teža situacija od ove”, saopštio je Kovačević i dodao da je prevoznike nakon loše zimske sezone i manjeg broja putnika sada zadesila i totalna obustava saobraćaja. Objasnio je da su rad u preduzeću „Božur“ sada organizovali samo u prvoj smjeni.

“U naredna dva mjeseca možemo isplaćivati zarade zaposlenima i nećemo nikom davati otkaz. Nadamo se da će ova situacija trajati kraće i da će se polako vratiti normalni uslovi rada i da ćemo uz pomoć države sve ovo lakše prebroditi. Slična je situacija i kod drugih prevoznika”, kazao je Kovačević i dodao da „Božur“ ima 37 zaposlenih, a u sezoni zapošljava 20 dodatnih vozača.

Imaju 25 autobusa i održavaju 11 međunarodnih i dvije domaće linije.

Kovačević očekuje da će Vlada pomoći autobuskim prevoznicima. Od mjera koje je Vlada donijela 19. marta iskoristili su moratorijum za otplatu kredita na 90 dana, a biće prinuđeni da, pored kredita koje imaju, iskoriste mogućnost za podizanje kredita kod IRF-a kako bi što bezbolnije izašli iz ove krize. On očekuje da će Crna Gora izaći još jača iz ove situacije.

“Da bi sve ovo brže prošlo i da bi svi počeli normalno da radimo i živimo, treba da poštujemo mjere prevencije koje donosi Vlada. Ostanite doma”, poručio je Kovačević.