PROGNOZE ZA CG

Crnogorska ekonomija će, prema najnovijim prognozama Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW), ove godine oslabiti osam odsto, uglavnom zbog velike zavisnosti od turizma.

Iz Instituta u najnovijem izvještaju prognozirali da će crnogorska ekonomija u narednoj godini ojačati pet odsto.

Prema WIIW-ovim prognozama, najveći pad BDP-a u regionu zabilježiće Hrvatska 11 odsto.

Slijede Slovenija i Slovačka sa padom od oko devet odsto i Crna Gora osam odsto, zbog snažnog oslanjanja tih zemalja na spoljnu trgovinu i turizam.

Ekonomija Sjeverne Makedonije, Albanije i Bosne i Hercegovine (BiH) će oslabiti po pet odsto, a Srbije četiri odsto.

WIIW prognozira da će se BDP u Turskoj smanjiti šest odsto, a u Rusiji sedam odsto.

BUDI ODGOVORAN

U okviru kampanje Budi odgovoran ove sedmice je evidentirana jedna primjedba, na osnovu koje nije izrečena novčana kazna.

Pritužba se odnosila na neizdavanje računa i neljubaznost zaposlenih u marketu u Rožajama.

Evidentirana primjedba je u proceduri.

Kampanju Budi odgovoran su krajem decembra 2013. godine pokrenuli Ministarstvo finansija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, sa ciljem da doprinese jačanju svijesti javnosti i većem uključivanju građana u borbi protiv sive ekonomije.

Projekat omogućava građanima da jednostavno i brzo ukažu na nepravilnosti, poput neizdavanja fiskalnih računa, rada na crno ili kršenja potrošačkih prava i pomognu nadležnim institucijama da se što uspješnije izbore sa sivom ekonomijom.

Građanima su ostavljene na raspolaganje tri opcije da prijave uočene nepravilnosti, putem mobilne aplikacije Budi odgovoran, web sajta www.budiodgovoran.me i kol centara Poreske uprave na broj 19707 ili Uprave za inspekcijske poslove 080 555 555.

CBCG

Prosječna likvidna sredstva banaka u martu su iznosila 955,8 miliona eura, što je 2,5 odsto manje nego u februaru, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

Prosječna likvidna sredstva su u martu u odnosu na isti period prošle godine pala 0,7 odsto.

Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma.

Iz CBCG su podsjetili da je iz monetarne statistike u januaru prošle godine isključena Invest banka Montenegro (IBM), a u aprilu Atlas banka.

Bilansna suma banaka na kraju marta iznosila je 4,57 milijardi eura i bila je 2,3 odsto manja nego u februaru, dok je u odnosu na isti period prošle godine porasla 3,8 odsto.

„Kada se, zbog uporedivosti, iz podataka za mart isključi banka koja nije dio statistike, bilansna suma banaka na godišnjem nivou bilježi rast od 8,7 odsto“, navodi se u Biltenu CBCG.

U strukturi aktive banaka, u martu su dominantno učešće od 69,1 odsto ostvarili ukupni krediti, nakon kojih slijede novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka sa 17,6 odsto, dok se 10,8 odsto odnosilo na hartije od vrijednosti, a 2,5 odsto na preostale stavke aktive.

U strukturi pasive, dominantno učešće od 73,6 odsto ostvarili su depoziti, nakon kojih slijedi kapital sa 13,3 odsto, pozajmice sa 9,4 odsto, dok se na ostale stavke odnosilo 3,7 odsto.

Ukupan kapital banaka na kraju marta iznosio je 609,8 miliona eura i pao je 0,8 odsto na mjesečnom nivou, dok je na godišnjem porastao 17,6 odsto.

LAKIĆEVIĆ

Pandemija korona virusa pokazala je osjetljivost Crne Gore na spoljne šokove, ocijenio je ekonomski analitičar iz kancelarije Svjetske banke (SB) u Crnoj Gori, Milan Lakićević i dodao da se snažan oporavak države predviđa u narednoj godini.

„Mi predviđamo u našem izvještaju da će doći do snažnog oporavka. Ovo je bio šok koji je pokazao osjetljivost konkretno Crne Gore na spoljne šokove, što je nešto o čemu smo uvijek govorili i čega je Crna Gora sasvim svjesna“, rekao je Lakićević u intervjuu agenciji Mina-business.

On je, odgovarajući na pitanje koliko će državi biti potrebno da se vrati na „stabilne staze rasta“, kazao da sve zavisiti od krize.

„Vrlo je neizvjesno i sve zavisi dokle će pandemija trajati, najvjerovatnije će biti uslovljeno pronalaskom vakcine i medicinskim napretkom“, smatra Lakićević.

On je ocijenio da je kriza ukazala na osjetljivosti i slabosti, ali su to naučene lekcije.

„Tokom globalne finansijske krize naučena lekcija je bila da sada imamo zdraviji bankarski sektor, koji je otporniji, a isto tako očekujemo da će ova kriza učiniti da imamo i zdravije i otpornije ekonomije“, naveo je Lakićević.

On je, odgovarajući na pitanje kako će koronakriza uticati na ekonomske tokove u svijetu i privredne aktivnosti, kazao da mnogi analitičari smatraju da je ovo najveća kriza još od Velike depresije.

Lakićević je kazao da su sada te aktivnosti koje su se primijenile za ograničavanje pandemije smanjile ponudu i potražnju za dobrima i uslugama i prema tome, možda se čini, da tradicionalni ekonomski ljekovi neće biti od pomoći kao što se to i očekuje.

„Ova kriza utiče na sve ekonomske tokove i spušta cijene berzanske robe. Evo, na primjer, pad cijene nafte koji je počeo prvobitno kao šok na strani ponude, ali sada je više šok na strani tražnje, zatim prekidi u lancima snabdjevanja na globalnom i regionalnom nivou i domaćim tržištima, onda ograničavaju se putovanja i dolasci turista“, precizirao je Lakićević.

Prema njegovim riječima, turizam i usluge koje zahtijevaju socijalni kontakt su naročito ugrožene, smanjuje se tražnja za izvozima iz zemalja, i sve to sveobuhvatno utiče da će ovo biti godina recesije za svjetsku ekonomiju.

„Mi predviđamo u našem izvještaju da će se ekonomije regiona, doduše i svijet, jako oporaviti u narednoj godini, naravno pod uslovom da je ova pandemija zaustavljena“, naveo je Lakićević.

Na pitanje šta bi, u takvim kriznim situacijama, države prvo trebalo da urade kako bi održale svoje ekonomije, Lakićević je odgovorio da vlade treba da imaju brze reakcije i vrlo pažljivo dizajnirane konkretne mjere kako bi se smanjio negativan socijalni ekonomski uticaj krize.

„U ovoj prvoj fazi krize, mjere koje su trenutno na snazi širom svijeta za zaustavljanje pandemije čine da sav taj stimulans na strani agregatne tražnje, koji smo imali na primjer u globalnoj finansijskoj krizi i tokom Velike depresije, sada ne mogu da rade, zato što imamo ograničenja na strani ponude. Ne možemo, na primjer, otići ni u restoran i ne možemo putovati zato što to nije više mogućnost“, kazao je Lakićević.

On je dodao da su te mjere uvedene u većini zemalja Evrope, svijeta i Zapadnog Balkana.

„Međutim, moramo uzeti u obzir tipičnost svake od zemalja, na primjer Zapadni Balkan je drugačiji od Evropske unije (EU), naročito njegovo tržište rada, jer se više oslanja na neke neformalne aktivnosti. To čini ovu grupu ljudi izuzetno osjetljivom, pa se treba fokusirati na to kako zaštititi ljude iz ove grupe koje nije jednostavno ni prepoznati“, naveo je Lakićević.

On je kazao da što duže bude kriza trajala možda će trebati više da se pomaže, pa čak i one vlade sa najvećim prostorom će biti ograničene i niko neće moći da pomaže u dugom roku.

„Tako da se mora razmišljati i o tome, dugoročno, jer se sada može desiti da se u kratkom roku istroši sav fiskalni prostor, pa se ne može reagovati u dugom roku“, zaključio je Lakićević.

RADULOVIĆ

Crnoj Gori potrebna je nova energija da bi društvo izašlo iz trenutne stagnacije i da umjesto bavljena neproduktivnim temama iz prošlosti, snažnije i brže krene u oporavak i unapređenje sektorskih politika od kojih zavisi egzistencija i napredak, smatra predjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović.

Radulović je u intervjuu povodom 14 godina od obnove nezavisnosti, ocijenio da je Crnoj Gori potreban dodatan posticaj i jedna vrsta društvenog i kolektivnog elana da izađe iz stanja stagnacije i snažnije krene u neophodan razvoj.

„Potrebno je da umjesto bavljenja prevaziđenim, destruktivnim i neporduktivnim temama iz „zaostalog vremena“ snažnije i brže krenemo u oporavak i unaprijeđenje konkretnih sektorskih politika, od čijih rezultata primarno zavisi egzistencija i napredak svakog pojedinca, porodice i privrednog društva u Crnoj Gori“, rekao je Radulović.

On smatra da se 14 godina nakon obnove nezavisnosti i ponovnog sticanja međunarodnog priznanja, neupitno može ustvrditi da je to bila više nego ispravna i dobra strateška odluka, koju danas teško da mogu da ospore i tadašnje pristalice unije sa Srbijom.

Radulović je kazao da, da je opstao državni aranžman iz devedesetih, Crna Gora danas ne bi bila ni demokratskija, ni otvorenija ni razvijenija država. „Antagonizmi iz tog perioda bili bi samo produbljeni i u toj i takvoj situaciji i Crna Gora i Srbija imale bi samo negativne refleksije i na polju unutrašne i polju spoljne politike“, smatra Radulović.

Prema njegovim riječima, jasan kriterijum postignutih rezultata i nedostataka za 14 godina nezavisnosti, sadržani su u mjerilima iz izvještaja Evropske komisije o napretku u procesu pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU).

On je ocijenio da je dominantno pozitivan rezultat nezavisnosti, sadržan u dobro vođenoj spoljnoj politici, koja rezultira dobrom pozicijom države u međunarodnim organizacijama i odličnom saradnjom sa državama okruženja.

Na drugoj strani su, kako je ocijenio, nedostaci evidentni u manjkavosti instucionalne demokratije, ostvarenju vladavine prava i nedovoljno postignutim ekonomskim razvojem koji ugrožavaju ostvarenje ustavnih principa o državi vladavini prava i socijalne pravde.

„Korupcija, kriminal visokog nivoa i ozbiljni problemi u funkcionisanju nekih ključnih institucija, što se konstatuje i u izvještajima EU, postavljaju ozbiljan zahtjev i izazov za buduću vladu koja će se, nakon izbora na jasen, konstituisati“, rekao je Radulović.

Radulović je upozorio da ukoliko se čitav sistem ne probudi iz trenutne letargije i ne integriše se širi duruštveni potencijal u vođenju javnih politika, postoji realan strah da partitokratija, kleronacionalizam i monopoli dodatno ojačaju.

On je rekao da su izvorni suverenisti, već duže zabrinuti zbog činjenice da čitave sektorske politike stagniraju, da ponovo jačaju nacionalističe strukture i da postoji primjetno »zasićenje« procesom EU integracija.

„Postoji realna opasnost da antireformske, nacionalističke ili druge antievropske strukture svojom retrogradnošću povuku čitavu državu u potpuno drugom smjeru od pravca i projekcija izvornog suverenističkog i reformskog pokreta“, naveo je Radulović.

Govoreći o stanju u pravosuđu, Radulović je ocijenio da je oblast vladavine prava, zbog njenog značaja za ostvarivanje institucionalne demokratije i pravne države u posebnom fokusu EU.

On je kazao da bez obzira na trenutni osjećaj da se EU u nedovoljnoj mjeri bavi Zapadnim Balkanom, ona i dalje najviše podržava razvoj i regije i Crne Gore.

„Potrebno je da cjelokupno crnogorsko društvo podigne sve svoje unutrašnje kapacitete da bi se dostigao potrebni nivo standarda, poseno na polju vladavine prava, da bi se Crna Gora, u dogledno vrijeme mogla okarakterisati kao društvo u kojem postoji funkcionalna i institucionalna demokratija i time stekla uslov za članstvo u EU“, rekao je Radulović.

OČEKIVANJA MA

U Montenegro erlajnzu očekuju da će prve komercijalne letove imati u junu. Predstavnici nacionalne avio-kompanije pretpostavljaju da će prvi letovi biti uspostavljeni ka destinacijama u regionu, saopšteno je Pobjedi iz Montenegro erlajnza.

“Imajući u vidu ublažavanje restrikcija u Crnoj Gori kao i u većem broju zemalja Evrope u posljednjih nekoliko dana, očekujemo da ćemo prve letove imati u junu i to ka destinacijama slične epidemiološke situacije”, kazali su Pobjedi iz Montenegro erlajnza.

U Montenegro erlajnzu pretpostavljaju da će prvi letovi biti uspostavljeni ka destinacijama u regionu.

“Potom bi u narednih mjesec dana letovi bili uspostavljeni i ka svim destinacijama ka kojima saobraćamo naravno, pod uslovom da je let ka tim zemljama dozvoljen”, rekli su iz Montenegro erlajnza.

Putnički komercijalni avio-saobraćaj u Crnoj Gori obustavljen je od 16. marta, osim najavljenog dolaska crnogorskih državljana, posredstvom diplomatsko-konzularnih predstavništava, Operativnom štabu Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti.

“U ovom trenutku svi komercijalni letovi Montenegro erlajnza su ubustavljeni do 31. maja ove godine. Naravno, to nije konačna odluka, jer uspostavljanje komercijalnog avio-saobraćaja zavisi od odluka i smjernica domaćih i međunarodnih tijela i organa nadležnih za oblast civilne avijacije, odnosno zavisi i od protokola koji se odnose na zdravstvene mjere i mjere ograničenja u putovanjima u zemljama ka kojima MA leti”, pojasnili su predstavnici nacionalnog avio-prevoznika.

Oni ističu da je Montenegro erlajnz u potpunosti spreman za pokretanje saobraćaja.

MINISTARSTVO EKONOMIJE

Cijene eurosupera 95 i eurodizela u Crnoj Gori i dalje su niže od prosjeka u regionu, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije.

Prema podacima Biltena o cijenama naftnih derivata, litar euraosupera 95 u Crnoj Gori košta 99 centi, u Hrvatskoj 1,03 eura, Srbiji 1,05 eura, a Albaniji 1,36 eura.

Litar euraosupera 95 jeftiniji je u Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini (BiH), gdje košta 82 centa. Toliko košta i u Mađarskoj i to su ujedno najniže cijene euraosupera 95 u Evropi.

Najskuplji euraosuper plaćaju građani Holandije 1,46 eura.

Kada je u pitanju euraodizel, litar u Crnoj Gori košta 89 centi, u Albaniji 1,36 eura, Srbiji 1,13 eura, a Hrvatskoj jedan eura.

Litar euraodizela jeftiniji je u BiH gdje košta 78 centi i Sjevernoj Makedoniji 68 centa, što je i najniže u Evropi. Najskuplji euraodizel plaćaju građani Albanije.

Ministarstvo, odnosno njegov Direktorat za energetiku, na sedmičnom nivou, objavljuje osnovne podatke u vezi sa maloprodajom naftnih derivata, odnosno uporedne cijene goriva u okruženju.

CBCG

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, pala je u martu 0,01 procentni poen i iznosila je 5,96 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

„Prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa u martu je pala 0,01 procentni poen na 5,42 odsto”, navodi se u Biltenu CBCG.

Efektivna kamatna stopa na novoodobrene kredite u martu je porasla 0,04 procentna poena na 5,93 odsto, dok je nominalna pala 0,28 procentnih bodova na 5,02 odsto.

Efektivna kamatna stopa mikrokreditnih finansijskih institucija (MFI) u martu je pala 0,01 procentni poen na 23,93 odsto, dok je nominalna porasla 0,01 procentni bod na 20,41 odsto.

Kamatne stope MFI na novoodobrene kredite u martu su porasle, efektivna 0,46 procentnih poena na 24,48 odsto, a nominalna 0,34 procentna boda na 20,71 odsto.

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na depozite u martu je bila 0,01 procentni poen viša nego u februaru i iznosila je 0,41 odsto.

Razlika između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa u martu je iznosila 5,55 procentnih poena i bila je manja nego u februaru.

NA DRŽAVNOM NIVOU

Ukupno 1.583 činovnika, na državnom nivou i 330 na lokalnom nivou, podnijelo je zahtjev za sporazumni prekid radnog odnosa uz isplatu otpremnine. Najmanja isplaćena otpremnina 2.803 eura isplaćena je u Ministarstvu saobraćaja, najveća 17.841 eura u Zavodu za dječju zaštitu…

“Od ovog broja, najviše zaposlenih je u sektorima zdravstva, prosvjete, saobraćaja i pomorstva, finansija, rada i socijalnog staranja i unutrašnjih poslova”, navodi se u Izvještaju Ministarstva javne uprave od 7. maja ove godine.

Treba imati u vidu da pomenuti sektori imaju najveći broj zaposlenih, pa je očekivano da će i broj onih koji su zainteresovani za sporazumni prestanak radnog odnosa biti najveći.

Što se tiče lokalnih samouprava, do 20. marta je isplaćeno ukupno 110 otpremnina, a prosječna otpremnina iznosi 9.374 eura.

Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo javne uprave, tokom izvještajnog perioda zaključeno je 278 sporazuma o prestanku radnog odnosa na centralnom nivou. Po ovom osnovu isplaćeno je 2,97 miliona eura. To znači da je prosječna otpremnina iznosila 10.683 eura.

Pored ovoga, zaključeno je još 34 sporazuma o prestanku radnog odnosa uz isplatu otpremnine u onim organima koji se ne smatraju državnom upravom. Sporazume je zaključilo 25 zaposlenih u Vojsci Crne Gore, pet zaposlenih u Javnom preduzeću RTCG i četiri zaposlena u JP Nacionalni parkovi Crne Gore, a po ovom osnovu isplaćene su otpremnine u iznosu od 294.687 eura. Prosječna isplaćena otpremnina iznosi 8.867 eura.

Pojedinačno, najveća isplaćena otpremnina u Zavodu za dječju i socijalnu zaštitu gdje je isplaćena jedna otpremnina u iznosu od 17.841 eura.

Najmanja otpremnina isplaćena je u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva u iznosu od 2.803 eura.

Najviše isplaćenih otpremnina je u Upravi policije ukupno 34, što je državu koštalo ukupno 365.427 eura. To znači da je prosječna otpremnina isplaćena u policiji iznosila 10.747 eura i iznad je državnog prosjeka.

Otpremnine se kreću u rasponu od 1.051 do oko 18.000 eura.

VLADA CG

Montenegro Airlinesu će, za specijalne čarter letove za vrijeme prekida komercijalnog saobraćaja od 16. marta do 4. maja, biti isplaćeno preko pola miliona eura, saopšteno je iz Vlade. Vlada je u četvrtak, bez održavanje sjednice, usvojila Informaciju o obezbjeđivanju budžetskih sredstava Montenegro Airlinesu, za izmirenje troškova nastalih realizacijom specijalnih čarter letova u tom periodu.

„Zaduženo je Ministarstvo finansija da za ovu namjenu, na osnovu odgovarajuće dokumentacije i dostavljenih faktura, iz Tekuće budžetske rezerve obezbijedi sredstava u iznosu od 501,64 hiljade eura“, kaže se u saopštenju.

Vlada je dala saglasnost na Predlog izmjena i dopuna Srednjoročnog plana Investiciono-razvojnog fonda (IRF) za period od prošle do 2022. godine, usljed novonastale situacije izazvane pandemijom koronavirusa.

Kako se navodi, smanjenje svih ekonomskih i privrednih aktivnosti usljed pandemije koronavirusa je dovelo do potrebe adekvatnog odgovora IRF-a, u cilju ublažavanja negativnih efekata na crnogorsku privredu.

„IRF će kreirati programe podrške u skladu sa potrebama privrede i ekonomske politike Vlade, a sve u cilju očuvanja postojećih preduzeća, radnih mjesta, kao i pokretanja novih investicija, kako bi se očuvala crnogorska ekonomija”, kaže se u saopštenju.

Iz Vlade su kazali da će se program kreirati u saradnji sa nadležnim ministarstvima, kako bi se raspoloživi resursi iskoristili na najbolji mogući način.

Vlada je usvojila i Izvještaj o radu IRF za prošlu godinu sa finansijskim iskazima i Izvještajem nezavisnog revizora i predlozima Odluka.

U Izvještaju se navodi da je praksa uspješnog poslovanja nastavljena i u prošloj godini koju je IRF završio sa realizacijom 241,4 miliona eura, kroz 516 projekata, čime je plan od 180 miliona premašen za 35 odsto.

“Tokom desetogodišnjeg poslovanja IRF je plasirao preko milijardu eura, što je omogućilo otvaranje novih i očuvanje preko 16 hiljada postojećih radnih mjesta”, kaže se u saopštenju.

Odobreno 87 odsto zahtjeva

Vlada je razmotrila i usvojila Informaciju o realizaciji Programa pružanja podrške privredi i zaposlenima, u cilju ublažavanja negativnih efekata epidemije novog koronavirusa.

“Rezultati programa za period od 1. do 12. maja pokazuju da je 12.905 privrednih subjekata podnijelo zahtjeve. Od ovog broja je u istom periodu odobreno 87 odsto ili 11.234 zahtjeva. Za 302 zahtjeva postupak obrade je u toku ili je zahtijevano dostavljanje dodatne dokumentacije”, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da su, na osnovu odobrenih zahtjeva, u srijedu isplaćene, ili su u procesu isplate, zarade za 46,8 hiljada zaposlenih.

“Bruto iznos sredstava koji se odnosi na odobrene zahtjeve je 12,9 miliona eura. Subvencije za novo zapošljavanje, za april, odobrene su za 64 osobe”, navodi se u saopštenju.

Vlada je donijela zaključke kojima se privrednim društvima i preduzetnicima produžava rok za podnošenje zahtjeva i prigovora na 31. maj za subvencije zarada za april, odnosno na 30. jun za subvencije zarada za maj.

Usvojena je i Informacija o zahtjevima priređivača igara na sreću o potrebi oslobađanja od fiksnog dijela koncesione naknade za priređivanje igara na sreću dok traju mjere zabrane rada.

“Vlada je utvrdila da od 15. marta do prestanka važenja mjera iz Naredbe Ministarstva zdravlja za preduzimanje privremenih mjera za suzbijanje koronavirusa, miruju prava i obaveze koncesionara po osnovu ugovora o koncesiji za priređivanje igara na sreću”, navodi se u saopštenju.

Vlada je utvrdila Predlog Zakona o računovodstvu kojim se uređuje razvrstavanje pravnih lica registrovanih za obavljanje privrednih djelatnosti i djelova stranih društava.

Navodi se da je osnovni razlog za donošenje Zakona usklađivanje postojeće regulative sa odgovarajućim direktivama Evropske unije.

“Novim Zakonom će se omogućiti unapređenje postojeće legislative iz oblasti računovodstva i finansijskog izvještavanja. Predviđenim zakonskim rješenjem uređuje se i oblast procjene vrijednosti u skladu sa najboljom međunarodnom praksom”, dodaje se u saopštenju.

Vlada je usvojila Izvještaj o radu Fonda za obeštećenje sa Izvještajem o prikupljenim sredstvima, raspoloživim akcijama i izdatim obveznicama za prošlu godinu.

“Pravo na isplatu godišnje rate u iznosu od 2,16 miliona eura za prošlu godinu ostvarilo je ukupno 4.130 korisnika prava na obeštećenje. Fond je izdao i 214 potvrda o konverziji novčanog obeštećenja u obveznice u ukupnoj nominalnoj vrijednosti od 1,43 miliona eura”, navodi se u saopštenju.

Hitna pomoć u Andrijevici, Šavniku i Plužinama

Vlada je utvrdila i predlog izmjena i dopunama Zakona o hitnoj medicinskoj pomoći kojim se, kako je saopšteno, stvaraju uslovi za pružanje kvalitetne i blagovremene hitne medicinske pomoći u svim opštinama u Crnoj Gori.

Iz Vlade podsjećaju da je važećim Zakonom propisano da se jedinice za hitnu medicinsku pomoć organizuju u skladu sa brojem stanovnika, geografskim specifičnostima, saobraćajnim vezama i udaljenošću od bolnica.

„Formiranjem novih opština Petnjica, Gusinje i Tuzi nametnula se obaveza, da se u skladu sa Zakonom i u ovim opštinama formira jedinica za hitnu pomoć“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je odlučeno i da se podstanice u opštinama Andrijevica, Plužine i Šavnik organizuju u jedinice hitne pomoći.

Vlada je odlučila i da prestaju da važe odluke da se u objektima u Podgorici, Golubovcima, Baru i Beranama sprovodi liječenje lica oboljelih od zarazne bolesti COVID-19.

Vlada je donijela i Odluku o izradi Plana generalne regulacije Crne Gore kojim se, kako je pojašnjeno, detaljnije određuju ciljevi i mjere prostornog i urbanističkog razvoja Crne Gore, uz uvažavanje specifičnih potreba koje proističu iz regionalnih posebnosti.

Planom se, između ostalog, određuje namjena površina, uslovi uređivanja, izgradnje i korišćenja prostora, koridori i kapaciteti infrastrukture, granice građevinskih područja, kao i granice obuhvata za koje se razrađuju detaljna urbanistička rješenja.

Nikšić dobija ustanovu za smještaj odraslih sa invaliditetom i starih osoba

Donijeta je i Odluka o osnivanju Javne ustanove (JU) za smještaj odraslih lica sa invaliditetom i starih lica „Nikšić“, čiji je smještajni kapacitet ustanove 208 mjesta.

Djelatnost JU, kako se navodi, obuhvata pružanje usluga smještaja odraslim licima sa invaliditetom i starim osobama, podrške za život u zajednici, pružanje savjetodavno-terapijskih i socijalno-edukativnih usluga, stručne podrške, kao i sprovođenje odgovarajuće obuke pružaocima usluge porodičnog smještaja.

Iz Vlade su kazali da je ukupna vrijednost rekonstrukcije postojećih objekata vojnog kompleksa Trebjesa za potrebe te JU preko pet miliona EU, od čega su donatorska sredstva oko 2,3 miliona.

„Radovi na objektu se izvode planiranom dinamikom, a ugovoreni rok za završetak svih radova je prvi kvartal naredne godine“, kaže se u saopštenju.

Vlada je usvojila i Informacija o Instrumentu pretpristupne podrške Evropske unije za period 2021-2027 (IPA III) i početku pripreme programa IPA 2021 i IPA 2022.

Vlada je usvojila i Informaciju o nemogućnosti povraćaja sredstava u Fond za podršku opštinama za predfinansiranje donatorskih projekata i zadužila Ministarstvo finansija da opštinama, koje imaju problem sa kašnjenjem uplate sredstava od donatora za realizaciju projekata usljed pandemije izazvane virusom covid-19, odobri odlaganje povraćaja sredstava Fondu najduže na 12 mjeseci.

Vlada je usvojila i Informaciju o potrebi sanacije Spomenika poginulim Lješnjanima u borbama za slobodu i Spomen-kompleksa na Grahovu.

Usvojen je i Izvještaj o sprovođenju Strategije za prevenciju i zaštitu djece od nasilja sa Akcionim planom 2017-2021.godine, za ovu godinu.

„U Izvještaju je ocijenjeno da je povećan stepen realizacije u odnosu na prethodni period. Usvajanje smjernica i uputstava od kojih zavisi i sama realizacija aktivnosti koje su dio Akcionog plana očekuje se u trećem, odnosno četvrtom kvartalu ove godine“, kaže se u saopštenju.