MINISTARSTVO EKONOMIJE

Vlada je do 31. maja odnosno 30. juna produžila rok za podnošenje zahtjeva za subvencije aprilskih, odnosno majskih zarada.

Iz Ministarstva ekonomije je saopšteno da su do tada produženi i rokovi za podnošenje prigovora.

“Kako bi svim preduzećima i preduzetnicima pružili dovoljno vremena da se prijave za korišćenje subvencija, Vlada je na sjednici u četvrtak produžila rokove za podnošenje zahtjeva i prigovora, do 31. maja za subvencije aprilskih zarada, odnosno do 30. juna za majske”, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Iz Ministarstva su dodali i da će djelatnosti vezane za opštu i specijalističku medicinsku praksu, bolnice i ostalu zdravstvenu zaštitu, od danas moći da apliciraju za subvencije od 50 odsto neto minimalne zarade i 50 odsto iznosa poreza i doprinosa na minimalnu zaradu.

Zahtjev za subvencije do sada je podnijelo preko deset hiljada preduzeća i preduzetnika.

Program za podnošenje zahtjeva za subvencije otvoren je 1. maja na portalu Poreske uprave (PU), na adresi https://eprijava.tax.gov.me, za sva preduzeća i preduzetnike sa digitalnim sertifikatom.

ZZZCG

Kroz četiri programa Zavoda za zapošljavanje Crne Gore “Stop sivoj ekonomiji”, “Osposobljavanje za samostalan rad”, “Osposobljavanje za rad kod poslodavca” kao i “Direktno otvaranje radnih mjesta – Javni rad“ biće angažovano ukupno 1.312 nezaposlenih sa evidencije, najavio je direktor Zavoda za zapošljavanje Suljo Mustafić.

“Kroz program “Stop sivoj ekonomiji” posao će, na sedam mjeseci, dobiti 210 nezaposlenih mlađih od 30 godina. Ta posebno dizajnirana mjera Zavoda, za čiju realizaciju je odobreno 750.000 eura, je namijenjena nezaposlenim visokoškolcima sa radnim iskustvom najmanje devet mjeseci”, navodi se u saopštenju.

 Oni će, uz mjesečnu zaradu od 300 eura, kao i prethodnih godina, biti angažovani posredstvom agencija za ustupanje zaposlenih.

“Nosilac programa je Ministarstvo rada i socijalnog staranja, a realizovaće ga Zavod za zapošljavanje u saradnji sa Poreskom upravom, Upravom za inspekcijske poslove, Upravom policije, Upravom carina kao i sa Ministarstvom saobraćaja i pomorstva. Aktivnosti će biti usmjerene na osposobljavnje i zapošljavanje mladih na poslovima pružanja tehničke podrške i pomoći službenim licima, u dijelu aktivnosti suzbijanja sive ekonomije”, precizirao je Mustafić.

Takođe, Zavod je jutros objavio dva konkursa za izbor izvođača koji su voljni da u narednom periodu nezaposlenima sa evidencije omoguće učenje i usavršavanje kroz rad.

“Kroz programe “Osposobljavanje za rad kod poslodavca” i “Osposobljavanje za samostalan rad” biće angažovano 500 nezaposlenih lica. Prvi program je namijenjen nezaposlenima kojima je nedostatak praktičnih znanja i vještina identifikovan kao prepreka u zapošljavanju. Drugi se odnosi na nezaposlene sa stečenim srednjim obrazovanjem, bez radnog iskustva u nivou obrazovanja”, kazao je direktor ZZZ.

Za njihovo finansiranje opredijeljeno je ukupno 819.000 eura a Zavod će učesnicima finansirati zaradu u bruto iznosu od 364 eura.

Šansu za zapošljavanje, na privremenim netržišnim poslovima od javnog interesa, dobiće i 602 lica sa evidencije kroz program Zavoda “Direktno otvaranje radnih mjesta – Javni rad“.

“Riječ je o programu koji je namijenjen posebno osjetljivoj grupi nezaposlenih: licima bez školske spreme ili sa završenom osnovnom školom, starijim od 50 godina ili mlađim od 30, ženama, licima koja su na evidenciji Zavoda duže od 12 mjeseci, ženama i pripadnicima Romske i Egipćanske populacije. Za finansiranje tog programa odobreno je 760.000 eura a ugovori sa 127 izvođača programa biće potpisani u utorak 19.maja”, saopšteno je iz ZZZCG.

Zavod planira da u saradnji sa Vladom Crne Gore, preusmjeri dio sredstava koja su budžetom za 2020.godinu bila namijenjena za realizaciju programa obrazovanja i osposobljavanja odraslih, a koja je nemoguća zbog novonastale situacije.

“Na taj način daćemo doprinos prvenstveno u očuvanju zaposlenosti i vjerujemo da će ti programi pomoći poslodavcima da se lakše izbore sa izazovima koji dolaze. Posredovanje u zapošljavanju je osnovna uloga Zavoda zbog čega i želimo pokušati pomoći poslodavcima, budući da su negativne posljedice uzrokovane virusom Covid 19 – prvo osjetili oni”, istakao je Mustafić.

“Takođe vjerujem da ćemo kao dominantno turistička destinacija, u granicama realnog, ove godine znati da iskoristimo šansu. Uzimajući u obzir sve izazove koji će pratiti ovu sezonu, među kojima je i sve manja mogućnost angažovanja stranih radnika, i ovom prilikom pozivam poslodavce da se okrenu zapošljavanju domaće radne snage”, dodao je on.

Upravo je sezonsko zapošljavanje prilika da se poveća zaposlenost, u svim opštinama u državi.

“Svaki euro koji uložimo u domaćeg radnika doprinijeće očuvanju zaposlenosti i stvori pretpostavke za brži oporavak ekonomije i životnog standarda svakog građanina”, poručio je Mustafić.

ZZZCG

Broj oglašenih slobodnih radnih mjesta preko Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) od početka godine do kraja aprila iznosio je 6,7 hiljada, dok su u istom periodu prošle godine poslodavci tražili 10,9 hiljada radnika.

U aprilu je preko ZZZ ukupno zaposleno 486 radnika, dok je istom mjesecu prošle godine posao dobilo 1,6 hiljada radnika. Broj zaposlenih u aprilu pao je za 70 odsto u odnosu na isti period prošle godine, prenose Vijesti.

U aprilu su ukupno, prema podacima ZZZ, oglašena 944 slobodna radna mjesta, dok je prošle godine u tom mjesecu traženo skoro četiri hiljade radnika.

Ukupno od početka godine do kraja aprila je zaposleno 2,5 hiljada osoba sa evidencije Zavoda, dok je u istom periodu prošle godine ta brojka iznosila 3,2 hiljade.

Poslodavci su u tom periodu zaposlili 974 nezaposlena sa diplomom fakulteta, kao i 1,2 hiljade sa srednjom školom.

Posao je našlo i 269 nekvalifikovanih i polukvalifikovanih radnika.

Kod oglašavanja radnih mjesta smanjena je potreba za radnom snagom sa srednjom školom i nekvalifikovanim radnicima.

U istom period prošle godine se tražilo 5,8 hiljada radnika sa srednjom školom, a sada 3,2 hiljade.

Nekvalifikovanih i polukvalifikovanih radnika je 1,8 hiljada, a u istom period prošle godine bilo je 3,4 hiljade. To su i bili radnici koju su zapošljavani na pripremi turističke sezone koja je sada izostala.

Potreba za fakultetski obrazovanim radnicima pala je svega sa 1,7 hiljada na 1,6 hiljada.

Stopa nezaposlenosti na kraju aprila prošle godine bila je 16,39 odsto, dok je sada iznosila 17,4 odsto.

Ukupan broj nezaposlenih na kraju aprila bio je 40,36 hiljada, što je za 2,3 hiljade više nego u istom mjesecu prošle godine. U odnosu na mart ove godine broj nezaposlenih je veći za 4,8 hiljada.

TURIZAM – UGOSTITELJSTVO

Ugostitelji danas, nakon gotovo dva mjeseca pauze, počinju da rade. Predsjednik Udruženja turizma i ugostitelja Crne Gore Ranko Jovović za Dnevne novine kaže da će epidemiološke mjere imati uticaj na dodatni pad prometa, ali i očekuje da bi se brzo moglo stabilizovati poslovanje.

Prema riječima Jovovića, raduje početak rada ugostiteljskih objekata.

“To je prva faza normalizacije našeg poslovanja. Svjesni smo činjenice da ćemo još izvjestan period biti okrenuti isključivo domaćim gostima i da će epidemiološke mjere imati uticaj na dodatan pad prometa. Ipak, upravo su nas te mjere dovele do stabilizacije zdravstvene situacije i činjenice da smo na pragu toga da uskoro budemo korona free destinacija”, rekao je Jovović.

Ugostitelji su, dodaje on, priveli kraju posljednje pripreme, te će spremno danas dočekati prve goste.

“Nadam se da ćemo se svi dalje pridržavati preporuka zdravstvenih radnika kako bi održali povoljnu zdravstvenu situaciju i time privukli što više turista kada se otvore granice, odnosno kada se stabilizuje epidemioloska situacija u zemljama okruženja i Evrope”, istakao je Jovović.

Kako je dodao, turistički radnici već koriste olakšice koje su omogućene kroz prva dva paketa Vladinih ekonomskih mjera.

“Očekuje nas uskoro i treći paket koji će biti fokusiran na turizam. Shodno tome, vjerujem da ćemo uspjeti da relativno brzo stabilizujemo poslovanje u datim okolnostima, te da se u budućnosti vratimo i na stope rasta koje smo bilježili do ove godine”, ocijenio je Jovović.

Ugostitelji, shodno preporukama Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti moraju da se pridržavaju određenih mjera. Naime, svi zaposleni u ugostiteljskom objektu moraju nositi maske. Za stolom mogu biti maksimalno četiri osobe (osim za porodice). Među stolovima minimalno mora biti dva metra razmaka ili paravan. Takođe, neophodna je dezinfekcija ruku na ulazu i izlazu. U ugostiteljskom objektu ne smije biti samoposluživanja, kao ni zadržavanja i stajanja za šankom.

PREDLOZI AMM ZA OPORAVAK

Asocijacija menadžera Crne Gore (AMM) predložila je 20 novih preporuka u cilju prevazilaženja ekonomske krize i što efikasnijeg suočavanja sa izazovima u privredi.

Predsjednik AMM-a Budimir Raičković, je u ime Upravnog odbora, danas uputio dopis premijeru Dušku Markoviću, polazeći od obaveza Asocijacije da kao Vladin partner objektivno sagleda okolnosti i realne mogućnosti, iz ugla menadžerske struke, i konstruktivno doprinese prevazilaženju ekonomskih pitanja.

Iz Asocijacije su rekli da od trećeg seta mjera očekuju da imaju dugoročniji odnosno strateški karakter kao i jasno razdvajanje mjera ka podršci oporavka privrede i onih usmjerenih ka socijalno ugroženim kategorijama.

“Iako kriza nije izazvana ekonomskim razlozima ona se može posmatrati i kao šansa da se upravo sada suočimo sa dubiozama koje su u manjem ili većem obimu prisutne, poput visokog nivoa javne potrošnje, naglašene uvozne zavisnosti, različitih biznis barijera, sive ekonomije, sporosti administracije pretežno na lokalnom nivou i nedovoljno stimulativnog ambijenta za preduzetništvo”, smatraju u AMM-u.

Ta situacija, kako su rekli, može biti prilika da se efikasno i sistematski rješavaju ta pitanja.

“Ovakav pristup bi mogao biti jedna od polaznih tačaka u kreiranju trećeg seta mjera ali i svih narednih, jer će nam razvoj situacije nametati permanentne reakcije i unapređenje donijetih mjera”, dodaje se u saopštenju.

U AMM-u su pozdravili konsultacije koje Vlada obavlja sa uglednim ekonomistima, naučnicima, poslovnim organizacijama i drugim relevantnim subjektima.

Iz AMM-a su kazali da su u suočavanju sa zdravstvenom krizom ljekari – struka vodili glavnu riječ i da taj model treba primijeniti i kada je u pitanju rješavanje ekonomske krize.

Podrška privredi, kako se dodaje, treba biti bazirana na degeneralizaciji i što manjoj birokratiji. Najveća pomoć privredi je borba sa sivom ekonomijom i jasni i jednostavni uslovi i principi poslovanja.

“Takođe naša turistička ponuda se mora među prvima adaptirati tako da bude atraktivna u ovim vremenima. Ako sada izgubimo šansu, kratkoročna pomoć države neće puno značiti na duge staze. Naša šansa je u tome da omogućimo bezbjedno ljetovanje. Očekujemo da se naprave dogovori sa vladama zemalja regiona a i drugim državama, u smislu priznavanja testova”, precizirali su iz AMM-a.

U AMM-u smatraju da se treba okrenuti domaćem IT sektoru, kako bi se izborili sa problemima kapaciteta i brzine administracije.

Privreda i građani bi trebalo da završe sve svoje potrebe na jednom mjestu i kroz online kanale, uz nedvosmisleno priznavanje elektronskih dokumenata u poslovanju.

“Smatramo da je sada pravi trenutak za realizaciju i inicijative Privredne komore (PKCG) i AMM-a za formiranje Digitalne koalicije, u cilju što brže digitalne transformacije kako bi iskoristili sve prednosti tog procesa za privredu i građane”, dodaje se u saopštenju.

U AMM-u očekuju i da se nastavi podrška i zaštita domaćih programa proizvodnje i još snažnije radi na atraktivnosti Crne Gore u cilju privlačenja stranih direktnih investicija.

INVESTICIJE

Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u prva tri mjeseca ove godine iznosio je 180 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 45,8 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).

Neto priliv stranih direktnih investicija, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva u martu je iznosila 134,2 miliona eura, što je 62,2 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

„Ukupan priliv stranih direktnih investicija bio je jedan odsto manji nego u uporednom periodu, što je rezultat smanjenja priliva po osnovu vlasničkih ulaganja uz istovremeno povećanje priliva od interkompanijskog duga“, navodi se u Biltenu CBCG.

Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 8,3 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 37,5 miliona.

Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 89,8 miliona eura, što čini 49,9 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 27,3 miliona eura, a u preduzeća i banke 62,5 miliona eura.

Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 82,4 miliona eura ili 45,7 odsto ukupnog.

UNIPROM KAP

Kompanija Uniprom KAP, bez obzira na trenutnu globalnu krizu, nastavlja montažu fabrike bileta-trupaca, koja bi trebalo da bude otvorena u septembru.

Iz kompanije je saopšteno da će fabrika imati proizvodni kapacitet od 70 hiljada tona namijenjenih za strano tržište.

„Takođe, završeni su pregovori oko izgradnje nove fabrike aluminijumskih slabova, investicije vrijedne 20 miliona eura. Uniprom KAP uskoro će i zvanično potpisati ugovor“, navodi se u saopštenju.

Ta fabrika će, kako su kazali, biti kapaciteta 35 hiljada tona.

Aluminijumski slabovi se koriste za proizvodnju limova i mnogih drugih proizvoda koji se često koriste i u auto industriji.

„Završetak radova ove fabrike, koja će biti opremljena najsavremenijim tehnologijama, planiran je do kraja naredne godine“, zaključuje se u saopštenju.

NA KRAJU PRVOG KVARTALA

Hotelsko-turističko preduzeće (HTP) Ulcinjska rivijera završilo je prvi kvartal ove godine neto gubitkom od 216,4 hiljade eura, 9,3 odsto manjim nego u istom periodu prošle godine.

Prema podacima iz izvještaja o poslovanju, koji je objavljen na sajtu Montenegroberze, prihodi kompanije na kraju marta iznosili su 5,85 hiljada eura i bili su šest puta manji nego u uporednom periodu.

Poslovni rashodi su u odnosu na uporedni period bili 10,2 odsto manji i iznosili su 221,06 hiljada eura.

Troškovi zarada, naknada i ostali lični rashodi iznosili su 152,99 hiljada.

Ukupna aktiva Ulcinjske rivijere na kraju marta je iznosila 108,05 miliona, što je neznatno manje nego u uporednom periodu.

Neraspoređena dobit je iznosila 163,38 hiljada eura, akumulirani gubitak 1,35 miliona, dugoročna rezervisanja i obaveze 2,33 miliona, a kratkoročna 3,16 miliona eura.

Odložene poreske obaveze iznose 694,19 hiljada eura.

Najveći udio u Ulcinjskoj rivijeri, prema podacima Centralne depozitarne agencije (CDA), ima Fond penzijsko invalidskog osiguranja (PIO), 25,3 odsto. Fond za obeštećenje raspolaže sa 12,01 odsto akcija kompanije, Ulcinjska rivijera sa 11,88 odsto, Vladi pripada 10,14 odsto, Zavodu za zapošljavanje 8,4 odsto, a Investiciono-razvojnom fondu 7,6 odsto.

Fond Atlas Mont ima 1,65 odsto udjela, dok su iz EK Zbirnog kastodi računa 1 sakriveni vlasnici 1,1 odsto akcija.

LP PODGORICA

Predsjednik i odbornik Odbora Glavnog grada Podgorica Liberalne partije Jovan Rabrenović smatra da bi Glavni grad trebalo da kreira paket ekonomskih mjera koji bi bio posebno prilagođen svakoj djelatnost čime bi dugoročno potpomogao poslovanje upravo ovih najugroženijih djelatnosti. Dodaje da pomoć koja se oročava na period trajanja mjera Nacionalnog kordinacionog tijela nije rješenje.

On podjeća da će najveću štetu pretrpjeti takozvane zabranjene djelatnosti, te da će gubici koji koje su te djelatnosti ostvarile odrediti dalji tok njihovog poslovanja, što će direktno odrediti predznak ukupne crnogorske ekonomije i moguće dovesti do pojave negativnih ekonomskih trendova u državi. 

“Podrška za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim korona virusom jedan je od prioriteta Glavnog grada u ovoj godini. Zbog značaja koji opstanak ovih preduzeća ima za održivost ne samo ekonomije Glavnog grada već i fiskalnih prihoda gradskog budžeta na promišljen način i uz analizu mogućih trendova koji bi bili posljedica nadolazeće globalne ekonomske krize ili pojave novog talasa korona virusa treba osmisliti dugoročno održive mjere koje se ne bi oročavale na period trajanja mjera Nacionalnog kordinacionog tijela”, naveo je Rabrenović.

 Osnovni cilj tih mjera, kako kaže, treba usmjeriti na očuvanje radnih mjesta, zadržavanje trenutnog stepena ekonomskog razvoja, te dugoročno sačuvati nivo izvornih prihoda i fiskalnu stabilnost budžeta Glavnog grada.

“Mjere koje će Skupština Glavnog grada i zvanično usvojiti predstavljaće kvalitetan osnov za trajnije mjere čiji bi krajnji cilj trebao biti očuvanje mikro, malih i srednjih preduzeća u Podgorici. Time će biti sačuvana radna mjesta značajnom broju građana čiji mjesečni prihodi, u ovim djelatnostima nijesu toliko visoki da bi im omogućili servisiranje svih obaveza u dužem periodu ukoliko bi izgubili radna mjesta a time i redovne prihode”, navodi se u saopštenju.

Rbrenović podsjeća da su pad industrijske proizvodnje, nemogućnost plasmana robe na zalihama i zatvaranje granica osnovni su problemi sa kojima se susrijeću proizvodna i prerađivačka preduzeća u Podgorici.

“U najtežoj situaciji se nalaze proizvođači i prerađivači mlijeka čiji gotovi proizvodi već neđeljama stoje u magacinima. Najveći kupci su upravo hoteli i restorani koji su još uvijek zatvoreni. Stoga, smatram neophodnim da Glavni grad kreira paket ekonomskih mjera koji bi bio posebno prilagođen svakoj djelatnost čime bi dugoročno potpomogao poslovanje upravo ovih najugroženijih djelatnosti”, navodi se u saopštenju.

 Senzibilnost prema mikro, malim, i srednjim preduzećima od strane gradske uprave nedvosmisleno bi ojačalo napore vlasnika da opstanu u vremenu krize.

“Dodatan značaj ima i to što ova preduzeća najčešće predstavljaju porodični biznis i njihovim bankrotom u pitanje bi bila dovedena egzistencija čitavih porodica”, navodi se u saopštenju.

Erabrenović poručuje da privredna društva u datim okolnostima, moraju napraviti plan svog daljeg poslovanja, reorganizovati svoje aktivnosti i eventualno preusmjeriti svoje poslovanje u nekim drugim pravcima, zbog čega je neophodno da Glavni grad pruži podršku domaćoj privredi koja svoje kapacitete u određenom obimu može preusmjeriti i na zadovoljavanje potreba domaćeg tržišta, uz istovremeno zadržavanje nivoa zaposlenosti, što je i primarna obaveza ne samo privrednog sektora Glavnog grada već i čitave države.

AGENCIJA O MA

Iz Agencije za zaštitu konkurencije kažu da u ovom trenutku ne mogu ocijeniti da li je prekršen zakon u dosadašnjoj proceduri ili primjeni Zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj društva za transport putnika i robe u vazdušnom saobraćaju Montenegro Airlines.

Ovaj zakon predviđa 155 miliona eura ulaganja države u konsolidaciju, razvoj i modernizaciju nacionalne avio-kompanije.

“Ocjena se ne može dati jer je, prije svega, potrebno utvrditi da li je prisutna državna pomoć. Ukoliko se utvrdi da je pristutna, treba utvrditi i da li je usklađena, a o kršenju zakona bi se mogo govoriti kada bi se eventualno utvrdilo prisustvo neusklađene pomoći”, kazali su Pobjedi iz Agencije u odgovori na pitanje da li je prekršen zakon u propceduri vezanoj za konsolidaciju MA.

Vlada u protekli četvrtak usvojila informaciju u se navodi da Agencija za zaštitu konkurekcije zatražila hitno dostavljanje dodatnih informacija potrebnih za davanje mišljenja o usklađenosti Zakona o ulaganju u MA sa Zakonom o kontroli državne pomoći, jer na osnovu dosad dostavljenih ne mogu da daju ocijenu.

Uslovi

Iz Agencije podsjećaju da su 23. decembra 2019. donijeli mišljenje da u tom trenutku nijesu postojali uslovi, to jest da se na osnovu podnijete dokumentacije nije mogla donijeti ocjena o usklađenosti ta dva zakona.

“Agencija je dala mišljenje polazeći od činjenice da se predlagač zakona u obrazloženju i zahtjevu pozvao na primjenu principa tržišnog ulagača, koji isključuje državnu pomoć. Suština dokazivanja principa tržišnog ulagača je u tome da se pruže jasni dokazi da bi se na isti način ponašali privatni investitor i država kod konkrektnog ulaganja”, objasnili su iz Agencije.

Na pitanje što fali podnijetoj dokumentaciji da bi se donijela ocjena o usklađenosti iz Agencije, odgovaraju da ona ne sadrži suštinske zahtjeve u pogledu testa subjekta u tržišnoj ekonomiji, to jest da će doći do prinosa kapitala u razumnom roku, koji će obezbijediti povrat ulaganja. Navode i da ne isključuju mogućnost da se kroz nove analize dokaže prisustvo subjekta u tržišnoj ekonomiji.

Kroz test subjekta u tržišnoj ekonomiji se ispituje cilj koji se želi ostvariti putem ulaganja, a on može da bude povrat ulaganja, a opravdan cilj predstavlja i ulaganje koje bi bilo manje od gubitka, koji bi nastano usljed izostanka ulaganja.

Kažu da je Agenciji, uz zahtjev, dostavljena analiza opravdanosti ulaganja, koji je uradila respektibilna kompanija, ali je za sprovođenje testa neophodan realan i precizan poslovni plan.

“U takvoj situaciji Agencija nije mogla da se izjasni da je isključena državna pomoć, ali ni da definitivno odbaci mogućnost da se može primijeniti načelo subjekta u tržišnoj ekonomiji”, objasnili su iz ove Agencije.

U informaciji koju je Vlada usvojila u četvtak se navodi da je sa konsultantskom kućom „Deloitte“ sklopljen ugovor za izradu tražene analize i da je odlučeno da se 150 hiljada eura preusmjeri iz budžetske reserve na Ministarstvo finansija.

Zadatak uključuje dostavljanje finalnog izvještaja kao nezavisnog pregleda poslovnog plana Montenegro erlajnza, sa analizom faktora koji su doveli do teškoća u poslovanju i analizom pretpostavki i parametara na kojiima se zasniva poslovni plan kompanije.

Treba da obuhvati mjera organizacionog i operativnog restrukturiranja, analizu osjetljivosti rezultata poslovnog plana na izmjene ključnih pretpostavki, pesimistični i optimistični scenario, analizu mjera speciojalnog zakona sa finansijskom podrškom koju je država pružila kompaniji od 2012. do 2015. godine, procjenu vrijednosti kapitala kompanije primjenom prinosnog pristupa i detaljni pnkaz obračuna koji su izvršeni prilikom analize poslovnog plana.

Agencija ne može odlučivati o načinu primjene zakona

Na pitanje Pobjede da li je moguće primjenjivati Zakon o ulaganju države u MA, iz Agencije su kazali da je propisano da se svaki takav akt prije usvajanja dostavlja Agenciji radi davanja mišljenja.

“Agencija se izjašnjava da li se prijedlogom akta vrši dodjela državne pomoći, a u ovom slučaju predlagač se pozvao na načelo koje isključuje državnu pomoć. Agencija se izjasnila tako što je tražila dopunu dokumentacije”, objasnili su i dodali da očekuju dokumentaciju.

Što se samog zakona tiče, on je usvojen u parlamentu i Agencija ne može imati bilo kakva ovlašćenja za odlučivanje o njegovoj primjeni.

“Agencija ima ovlašćenja da nastavi postupak ocjene prisustva, odnosno isključenosti državne pomoći. U zavisnosti od donijete odluke može i da naloži povraćaj dodijeljene nezakonite, odnosno neusklađene državne pomoći. Dakle, postupak je u toku, te u ovom trenutku nije moguće iznositi preliminarne stavove”, pojasnili su iz Agencije, napominjući da ovi postupci obično traju duži period i kod nadležne uprave EK.

“Zato se podnosiocu prijave najčešće ostavlja mogućnost da podnosi dopunske dokaze ukoliko smatra da može opravdati dodjelu državnih sredstava”, pojasnili su oni.