UPRAVA CARINA

Uprava carina postigla je dobar trend naplate prihoda, čime je ostvaren rast od 12 miliona eura, odnosno 7,7 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine.

Jelena Đukić iz Uprave carina za agenciju Infobiro Montenegro je kazala da je ostvarenom naplatom u prvom kvartalu premašen plan prihoda za 9 miliona eura tj. 5,8 odsto.

“Imajući u vidu pojavu epidemije novog korona virusa i smanjenje privredne aktivnosti i mjere kojima je ograničen ili potpuno obustavljen rad većeg broja privrednih subjekata, u aprilu je naplaćeno 47,4 miliona eura, što je u odnosu na isti period prošle godine manje za 34 odsto”, kazala je Đukić.

Prema strukturi naplaćenih prihoda, u aprilu naplata PDV-a pri uvozu iznosi 30 miliona i niža je za 40 odsto, čemu je u značajnoj mjeri doprinio pad prometa nafte i naftnih derivata.

“Međutim, zabilježena je dobra naplata akcize, u iznosu od 15 miliona eura, usljed značajanog rasta naplate akcize na duvanske proizvode koja je veća za 19 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a takav trend je nastvljen i u maj”, istakla je Đukić.

Ona je podsjetila da je Vlada Crne Gore u okviru drugog paketa mjera podrške privredi i građanima, donijela Uredbu o odlaganju naplate carine i poreza na dodatu vrijednost nastalih prilikom uvoza proizvoda.

“Ovom Uredbom omogućeno je produženje roka plaćanja carinskog duga sa 30 na 60 dana, koji dospijeva za plaćanje u aprilu i maju, a koji je obezbijeđen bankarskim garancijama, carinskim obveznicima kojima je zabranjeno obavljanje djelatnosti usljed epidemije”, dodala je Đukić.

U uslovima aktuelne krize, preduzeto je više mjera na pojednostavljenju i ubrzanju procedura na granici, kako bi se ubrzao protok robe i izbjegli svi nepotrebni zastoji i fizički kontakti.

“Uprava carina je uspješno implementirala regionalni projekat CEFTA Zelenih koridora. Projekat je iniciran i koordiniran od strane CEFTA Sekretarijata, Stalnog EU sekretarijata transportne zajednice, predstavnika Evropske komisije, zemalja članica CEFTA i drugih partnera. Sinhronizovanim aktivnostima u okviru Projekta, omogućen je prioritetan tretman na graničnim prelazima za osnovne proizvode – hranu, ljekove i medicinska sredstva. Uvoznicima je obezbijeđena mogućnost carinjenja i stavljanja robe u slobodan promet na granici, pri čemu je od izuzetne vaznosti dobra saradnja svih agencija koje sprovode svoje nadležnosti na graničnom prelazu”, zaključila je Đukić.

ZA POLJOPRIVREDU I RIBARSTVO

Registrovanim poljoprivrednim proizvođačima, prerađivačima i ribarima od danas su na raspolaganju krediti do 20.000 eura, uz kamatu 1,5 odsto, sa rokom otplate do dvije godine i grejs periodom do jedne godine. Vlada će platiti kamatu tokom grejs perioda. Za ovu mjeru predviđeno je oko 10 miliona eura.

Kako je saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja krediti su namijenjeni unapređenju postojeće i zasnivanju nove proizvodnje. Time se realizuje još jedna mjera iz Posebnog programa podrške poljoprivredi i ribarstvu koji je Vlada donijela u cilju ublažavanja posljedica pandemije Kovid 19.

Poseban program kreditiranja realizovaće IRF i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Kreditni program podrške danas su predstavili potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović i predsjednik Odbora direktora IRF-a Zoran Vukčević.

Program su predstavili na terenu, na imanju mladog poljoprivrednika Gorana Radinovića iz Kokota, na kome se intenzivno odvija proizvodnja jagoda. Radinović je kao korisnik više programa podrške posljednjih godina kontinuirano uvećavao proizvodnju, koja se danas, sa hektra pod plastenicima i hektra na otvorenom, procjenjuje na 50 do 60 tona jagoda godišnje.

Simović: Poruke ohrabrenja za sektor poljoprivrede

“Danas smo obišli mladog poljoprivrednika koji je prije dvije godine bio korisnik programa Mladi farmer Ministarstva poljoprivrede, kroz koji je dobio bespovratnih 10 hiljada eura. Danas svjedočimo njegovom uspjehu, i to veoma značajnom. Mladi čovjek koji je već uspio da zasnuje značajnu robnu proizvodnju jagoda. Posebno ohrabruju informacije da je rod dobar, kvalitetan i da je situacija na tržištu više nego stabilna, sa povoljnim cijenama“, kazao je Simović.

On dodaje da je posebno ohrabrenje da u ovoj godini Radinović angažuje kvalitetnu i vrijednu domaću radnu snagu.

Govoreći o novoj kreditnoj liniji koja se pokreće danas, Simović je izrazio uvjerenje da je značajan broj poljoprivrednih proizvođača zainteresovan za ova povoljna sredstva.

Vukčević: Povoljna podrška za održavanje likvidnosti

Predsjednik Odbora direktora IRF-a Zoran Vukčević istakao je da je u cilju ublažavanja posljedica pandemije IRF u saradnji sa Ministarstvom pokrenuo novu kreditnu liniju usmjerenu na obezbjeđivanje sredstava za likvidnost poljoprivrednih proizvođača i mikro preduzeća iz sektora poljoprivrede i ribarstva, s ciljem da im olakša ovaj period i prevazilaženje eventualnih problema.

“Protokolom o saradnji na realizaciji ove kreditne podrške koji je danas potpisan između IRF-a i Ministarstva poljoprivrede, definisan je način realizacije. Ministarstvo poljoprivrede, između ostalog, obezbijediće logističku podršku, provjeru zahtjeva i dokumentacije i informacije u vezi sa pojedinačnim zahtjevima u cilju efikasnijeg sprovođenja zahtjeva, kako bi proizvođači što prije dobili kreditna sredstva”, navodi se u saopštenju.

IRF će, kako je saopšteno, nastaviti sa politikom povoljnosti za sektor poljoprivrede u dijelu obezbjeđenja datih sredstva, gdje garancije mogu biti i subvencije, premije i grantovi koje obezbjedjuje Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja iz nacionalnog budžeta.

Takođe, kako je Vukčević istakao, IRF će po prvi put, koristiti i mehanizam garantnih šema koje finansira EU u okviru Programa za zapošljavanje i socijalne inovacije („EaSI“).

Cilj je stabilno tržište poljoprivrednih proizvoda

Osim posebne kreditne linije, potpredsjednik Vlade je podsjetio da je Ministarstvo poljoprivrede je tokom prethodne dvije sedmice realizovalo četiri mjere iz Posebnog programa podrške poljoprivredi i ribarstvu, vrijednog 17 miliona eura: avansna isplata 80 odsto premija poljoprivrednim gazdinstvima: uplata vanredne naknade korisnicima staračkih naknada; isplata jednokratne podrške profesionalnim ribarima; uplata doprinosa poljoprivrednim osiguranicima za šest mjeseci.

Simović je izrazio očekivanje da će i preostale dvije mjere posebne podrške biti realizovane uspješno u narednim danima.

„Jedna od mjera je vezana za stabilizaciju tržišta i njom ćemo se baviti narednih dana. Riječ je o zahtjevnoj mjeri i vjerujem da ćemo u ovoj sezoni uspjeti da stabilizujemo tržište poljoprivrednih proizvoda i time obezbijediti dohodak našim proizvođačima i stabilnost cijena na tržištu“, poručio je Simović, napominjući da pored realizacije Posebnog programa, Ministarstvo odgovorno, ambiciozno i odlučno realizuje brojne mjere iz ovogodišnjeg izdašnog Agrobudžeta.

Iznenađen dobrom potražnjom za domaćim jagodama

Mladi poljoprivrednik Goran Radinović potvrda je ohrabrujuće situacije za sektor poljoprivrede. On kaže da je iznenađen povoljnom situacijom na tržišištu, s obzirom na bojazni koje je imao od ovogodišnje sezone u vrijeme epidemije COVID 19.

„Iznenađeni smo potražnjom za jagodama i cijenom. Sve što uberemo odmah se proda“, kaže ovaj mladi proizvođač kome je, kako je kazao, podrška kao mladom farmeru izuzetno značila na putu širenja proizvodnje. Radinović kroz aktuelni IPARD planira da nastavi unapređenje proizvodnjem na način da jagode plasira na tržište i van sezone, kada u Crnu Goru stižu samo iz uvoza.

EPCG

Prosječan aprilski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore (ukoliko se izuzmu neočitana mjerna mjesta u objektima koji nijesu stalno nastanjeni) iznosi 31,47 eura.

“Domaćinstva su u aprilu 2020. godine potrošila 101.028.247 kilovata (kWh) električne energije, što je 13% manje u odnosu na potrošnju ostvarenu u martu 2020. godine, odnosno 12% više u odnosu na potrošnju ostvarenu tokom aprila 2019. godine”, Kako je saopšteno iz Elektroprivrede Crne Gore.

Najnižu prosječnu potrošnju od 15,66 eura, kako su kazali, bilježe domaćinstva na Žabljaku, dok je najveća prosječna potrošnja prethodnog mjeseca očitana u Podgorici gdje su domaćinstva u prosjeku potrošila električne energije u vrijednosti od 36,96 eura.

“Čak 62 odsto domaćinstava dobiće račun u vrijednosti do 30 eura, a od 30 do 50 eura 17,2 odsto potrošača, od 50 do 100 eura 17,3% kupaca, dok je potrošnja preko 100 eura očitana kod 3,5 odsto kupaca”, navodi se u saopštenju.

Aprilske račune umanjene za iznos popusta za redovne platiše dobiće 50,4 odsto domaćinstava u Crnoj Gori, odnosno 181.577 kupaca.

“Elektroprivreda Crne Gore dodatno je pomogla skoro 20.000 domaćinstva, korisnika prava na subvenciju za električnu energiju I duplirala iznos koji za ovu svrhu opredjeljuje Vlada Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

GOLUBOVIĆ – URBAN

Većoj posjeti turista iz Češće sigurno bi doprinijelo uspostavljanje čarter avio linija između naše dvije države, saglasni su predsjednik Privredne komore (PKCG) Vlastimir Golubović i ambasador Republike Češke Karel Urban.

Oni su danas razgovarali o mogućnostima intenziviranja ekonomske saradnje dvije zemlje nakon prestanka pandemije izazvane virusom Kovid-19.

Kako ističu iz PKCG, riječ je prvoj posjeti ambasadora neke države Privrednoj komori od proglašenja pandemije.

“Golubović je istakao da je Crna Gora kvalitetno odgovorila izazovima pandemije i zaštitila zdravlje građana, da su sada u fokusu aktivnosti koje će doprinijeti ozdravljenju ekonomije”, navodi se u saopštenju.

Podsjetio je na Vladine mjere podrške stanovništvu i preduzećima, i upoznao gosta da je u pripremi novi paket usmjeren na podsticanje investicionih i poslovnih aktivnosti.

“Moramo da intenziviramo poslovne aktivnosti i, u što je moguće većoj mjeri, iskoristimo predstojeću turističku sezonu. U prilog nam ide što smo imali mali stepen obolijevanja građana, te što smo na putu da postanemo corona-free destinacija. U tome treba tražiti prostor za pokretanje aktivnosti u turizmu”, kazao je Golubović.

On je izrazio očekivanje da će rezutatima u ovom sektoru naročito značajno doprinijeti domaći i regionalni turisti. Pozvao je i goste iz Češke da ljeto provedu u Crnoj Gori.

“Većoj posjeti turista iz Češće sigurno bi doprinijelo uspostavljanje čarter avio linija između naše dvije države”, kazao je predsjednik PKCG.

Ambasador se saglasio sa tom ocjenom i podsjetio da je češki avioprevoznik, prije pandemije, vodio pregovore sa Aerodromima Crne Gore o mogućnostima za realizaciju čarter linije, te je izrazio očekivanje da će oni ubrzo biti nastavljeni.

“Čarter linija bi doprinijela i većem broju posjeta crnogorskih turista Češkoj”, kazao je Urban.

Ambasadora su, kako se navodi u saopštenju, interesovale oblasti crnogorske ekonomije koje će biti u fokusu razvojnih aktivnosti nakon prestanka epidemije izazvane korona virusom.

“Ambasada mnogo polaže u podršku češkim privrednicima i tražimo informacije o konkretnim projektima u koje mogu biti uključeni”, rekao je Urban.

Podsjetio je da je češka kompanija AŽD već duži niz godina prisutna u Crnoj Gori sa mnoštvom uspješnih projekata te da je zainteresovana za dalji razvoj svojih aktivnosti na crnogorskom tržištu.

“Kao oblast moguće saradnje privrednika dvije države sagovornici su prepoznali i izgradnju cementare u Crnoj Gori. Predsjednik Komore je ukazao da Pljevlja imaju odličnu sirovinsku osnovu za proizvodnju cementa”, navodi se u saopštenju.

Golubović je, kako se dodaje Urbanu predstavio razvojne projekte sa posebnim akcentom na energetiku i izgradnju saobraćajne infrastrukture, i ukazao na mogućnosti razvoja drvne industrije i logističku podršku Luke Bar.

NURKOVIĆ

Kineska kompanija nema nijedan argument da bi tražila dodatni novac za eventualno kašnjenje ili produžetak radova na dionici autoputa, ocijenio je za Radio Crne Gore ministar Osman Nurković. Najavio je da će ovih dana poslati dokumentaciju za dostavljanje ponuda za koncesije na aerodrome. Kaže, ako se obistine prognoze renomiranih agencija sredinom juna bilo bi obnovljeno 22 odsto, a u avgustu čak 50 odsto letova. Potvrdio je da je odložena primjena leks specijalisa za Montenegro erlajns.

I do sada je bilo zahtjeva kineske kompanije, ali je nakon ukrštanja argumenata utvrđeno da su neosnovani pa su traženo povlačili iz procedure, kaže ministar saobraćaja Osman Nurković. Takav ishod očekuje i sada, kada su objavljeno je zahtijevali produžetak roka gradnje i dodatna plaćanja.

“Nadzorni organ objektivno će cijeniti ima li potrebe da se odlože radovi, a što se tiče dodatnog plaćanja radova u ovom trenutku to su spekulacije. Ne sporimo pravo izvođača da dostavi takav zahtjev, ali u ovom trenutku nema niti jednog argumenta da smo napravili neku grešku i dali izvođaču povod da traži neka dodatna sredstva za eventualno kašnjenje ili produženje roka”, poručio je Nurković.

Ugovoreni rok za završetak radova na dionici od Smokovca do Mateševa je 30.septembar i u ovom trenutku nije ni izmjenjen, ni prekoračen. Međutim,kaže Nurković, od Nadzornog organa zavisi hoće li taj rok biti prolongiran.

“Važno je da posljedice, ako bude odlaganja, neće imati ni investitor ni izvođač. U ovoj fazi bilo bi nezahvalno iznositi procjene kada bi mogla biti završen prioritetna dionica”, prokomentarisao je Nurković.

Na trasi autoputa angažovano je hiljadu i 73 radnika od čega 460 kineskih. Nedostaje 400 iz Kine, kaže Nurković.

“Otprilike za mjesec ili mjesec i 10 dana očekujemo kompletiranje radnika na autoputu. Sobzirom na povoljne vremenske prilike očekujem i progres, odnosno intenziviranje radova na trasi”, istakao je ministar saobraćaja.

Ubrzo se nastavlja i postupak davanja u zakup crnogorskih aerodroma. U predkvalifikacionoj proceduri kvalifikovale su se južnokorejska kompanija, te dva konzorcijuma iz Pariza i Turske, te južnoamerički sa sjedištem u Luksemburgu, podsjeća ministar.

“Mi ćemo im vrlo brzo uputiti dopis da ih obavijestimo da idemo u proces dodjele i pripremiti dokumentaciju u kojoj ćemo tražiti da dostave ponudu. Taj rok je 60 dana i ja sam optimista da neće biti potrebe da se taj rok prolongira, jer se radi o kompanijama, odnosno konzorcijumima koji su zainteresovane za koncesije. Nakon toga ponude bi analizirala Tenderska komisija, odbarala najbolju i krenulo bi se u proceduru potpisivanja ugovora. Znači sve bi to trajalo četiri do pet mjeseci, ako sa postupkom krenemo odmah, a hoćemo “, najavio je Nurković.

Kada će krenuti letovi sa aerodroma u Podgorici i Tivtu zavisi od više faktora, naveo je Nurković. Prije svega od Svjetske zdravstvene organizacije. Sadašnje procjene, renomiranih agencija, kaže, pokazuju da bi se od polovine juna bio oko 22 odsto, u julu 38, avgustu 50, septembru 60odsto, a u decembru 80 procenata.

“Bili bismo jako zadovoljni ako bi se te prognoze Eurokontrola obistinile. To bi značilo da će doći turisti, da će aerodromi raditi, radio bi Montenegro erlajns, što bi sveukupno saniralo situaciju nastalu zbog koronavirusa”, rekao je Nurković.

Potvrdio je da je odložena primjena Zakona o ulaganju i konsolidaciju državnog avioprevoznika, koji je predvidio ulaganj 155 miliona u narednih šest godina.

“Analiza će pokazati da li se radi o spašavanju kompanije ili državnoj pomoći. Ubrzo će to biti gotovo, ali ako vidimo šta sve rade države Evrope da bi spasile nacionalne kompanije onda se činiopravdanim da i mi učinimo što možemo da spasimo domaću kompaniju i omogućimo joj da funkcioniše, naravno uz maksimalnu racionalizaciju i smanjenje troškova”, zaključio je ministar saobraćaja i dodao da će vjerovatno biti odložena kupvina aviona za koje je opredjeljeno 50 miliona ove godine.

Biljana Radosavović, Radio Crne Gore

SKUPŠTINA CG

Poslodavcima u Crnoj Gori treba poslati apel da u trenutku krize, koju je izazvala pandemija korona virusa, ne otpuštaju radnike, poručeno je na jučerašnjoj sjednici Skupštine.

Tokom rasprave o Predlogu zakona o privrednim društvima, čulo se i da je u proteklih mjesec oko 3.000 građana ostalo bez posla.

Poslanik DPS-a Nikola Rakočević smatra da država treba naći način da obeshrabri poslodavce koji otpuštaju radnike, tako što u narednom periodu ta preduzeća neće moći da rade sa državom.

“Strogo se pridržavam takvog stava, iako to nije prihvaćeno. Saglasan sam da bi to imalo sudara sa Ustavom, ali na neki način treba kreirati ekonomske politike u tom smjeru, jer imamo veoma neodgovorne poslodavce koji u ovom trenutku otpuštaju radnike ne želeći da podijeli teret ekonomske krize. Treba da pošaljemo zajednički apel svim poslodavcima da u ovom trenutku krize ne otpuštaju radnike. To rade mnogi”, naglasio je Rakočević.

Prema riječima nezavisnog poslanika Neđeljka Rudovića, više od 3.000 crnogorskih radnika je ostalo bez posla proteklog mjeseca.

“Više od 20.000 domaćinstava prošlog mjeseca nije platilo račun za struju. Ako imamo u vidu šta se danas dešava nakon pandemije korona virusa, mislim da je vrijeme da se Vlada fokusira na stvarnost i da pokušamo zajednički pronaći odgovor na situaciju u kojoj se nalazimo i koja će iz dana u dan biti teža”, rekao je Rudović.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić istakla je da je Crna Gora tokom trajanja epidemije pokazala, ne samo sa aspekta očuvanja zdravlja ljudi, već i sa aspekta funkcionisanja ekonomije, pravovremene i odgovorne reakcije.

“Nijedan artikal nije falio, nijesmo imali prazne rafove. Svjedoci smo da nigdje nije bilo zastoja u prometu roba. Pravovremeno smo reagovali i sa prvim i drugim ekonomskim paketom mjera”, retkla je Sekulić tokom diskusije koja će biti nastavljena danas.

Ona je, govoreći o Predlogu zakona, navela da se novim rješenjem i razrađene zloupotrebe osnivača društva sa ograničenom odgovornošću, kao i da su definisane mogućnosti za sankcionisanje tih zloupotreba.

“Primjena ovog zakona omogućiće svim poslovnim subjektima da postanu relevatan i ravnopravan učesnik na jedinstvenom evropskom, ekonomskom prostoru, doprinijeće konkurentnosti i prosperitetu crnogorske ekonomije, odnosno dobrobiti biznisa i građana Crne Gore”, kazala je ministarka.

Poslanik DPS-a Predrag Sekulić ukazao je da je prvi Zakon o privrednim društvima donijet je prije skoro dvije decenije.

“Vjerujem da su najinteresantnija poglavlja koja se tiču osnivanja privrednih društava, ali i prava akcionara. U prethodnih deceniju i po imali smo najviše primjedbi upravo na ove zakonske norme. Pitanje je na koji način se zakon odnosi posebno prema manjinskim akcionarima. Rekao bih da su prava manjinskih akcionara ovim zakonom zaštićena i rekao bih da je to najpozitivnija promjena u ovom dijelu”, ukazao je Sekulić

PROGNOZA EBRD

Crnogorska ekonomija će, prema najnovijim prognozama Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), u ovoj godini oslabiti osam odsto, zbog predviđenog uticaja pandemije koronavirusa na turističku sezonu.

EBRD je u danas objavljenoj makroekonomskoj prognozi predvidjela da će se crnogorska ekonomija snažno oporaviti naredne godine, sa rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 10,5 odsto.

„Crna Gora se snažno oslanja na turizam, a prošla godina je najjača sezona koja je zabilježena. Međutim, gledajući na vrijeme pred nama, na ekonomiju će vjerovatno negativno uticati ograničenja kretanja kod kuće i u glavnim zemljama iz kojih turisti dolaze“, navodi se u regionalnim ekonomskim perspektivama EBRD-a.

Oporavak će, kako je saopšteno iz EBRD-a, zavisiti od postepenog popuštanja domaćih mjera za suzbijanje širenja virusa i povratka normalnom funkcionisanju tokom druge polovine godine.

“Ekonomije u regionima EBRD-a mogu ove godine u prosjeku imati pad od 3,5 odsto, uz oporavak od 4,8 odsto u narednoj godini” navodi se u izvještaju.

Iz EBRD-a su objasnili da su te projekcije podvrgnute „neviđenoj neizvjesnosti“.

Glavna ekonomistica EBRD-a, Beata Javorcik, rekla je da je, kako je svijet izašao iz krize, presudno gledati na budućnost saradnje i veće ekonomske otpornosti.

„Kriza je zadala ogroman udarac i izazak iz nje će biti jednako izazovan. Ovo nije vrijeme da se upustimo u ekonomski nacionalizam i protekcionizam, već vrijeme da oblikujemo bolju budućnost kroz međunarodnu posvećenost slobodnoj trgovini, ublažavanju klimatskih promjena i ekonomskoj saradnji“, rekla je Javorcik.

Na Zapadnom Balkanu se očekuje da će Bosna i Hercegovina (BiH), Sjeverna Makedonija i Srbija trpjeti posljedice poremećaja u globalnim lancima snabdijevanja, zbog svojih snažnih proizvodnih baza.

Albanija i Crna Gora biće pogođene zbog oslanjanja na turizam, dok će na Kosovu, a donekle i u ostalim zemljama Zapadnog Balkana, manje doznake smanjiti domaću potražnju.

Izvještaj pretpostavlja skroman uticaj krize na dugoročnu putanju proizvodnje, s rastom koji se nastavlja krajem trećeg kvartala, ali potencijalno značajnim dugoročnim ekonomskim, političkim i socijalnim efektima.

“Ako društveno distanciranje ostane na snazi mnogo duže nego što se predviđalo, recesija bi mogla biti mnogo dublja, s tim da nivoi proizvodnje po glavi stanovnika iz prošle godine neće biti ponovo postignuti godinama“, navodi se u izvještaju.

Mjere ograničavanja uticale su na domaću potražnju i ponudu širom regiona EBRD-a.

Spoljni šokovi uključuju oštar pad u cijeni robe, oslanjanje na izvoznike robe, zatim poremećaje globalnih lanaca vrijednosti, kolaps u turizmu i pad u novčanim doznakama.

EBRD ulaže u ekonomije u razvoju od centralne i istočne Evrope do centralne Azije i Bliskog Istoka i sjeverne Afrike.

“Skoro sve zemlje EBRD-a vjerovatno će se ove godine suočiti sa ekonomskom kontrakcijom, sa veoma malim brojem izuzetaka, koji uključuju Turkmenistan i Uzbekistan u centralnoj Aziji i Egipat”, navodi se u izvještaju.

U centralnoj Evropi i na Baltiku stroge mjere za suzbijanje širenja virusa su uključivale masovno zatvaranje preduzeća i škola, dok su poremećeni lanci vrijednosti i onemogućene proizvodnje, uključujući automobilsku industriju, na koju otpada skoro polovina industrijske proizvodnje u Slovačkoj.

U izvještaju se navodi da će zemlje istočne Evrope i Kavkaza vjerovatno biti ozbiljno pogođene krizom vezanom za koronavirus na koju će uticati zaoštravanje na globalnim finansijskim tržištima, snažan pritisak na domaća devizna tržišta i smanjena strana potražnja za izvozom.

Iz EBRD-a su kazali da je ukrajinsku ekonomiju pogodila kombinacija smanjene strane potražnje i pada domaće potražnje usljed javnih zdravstvenih mjera uspostavljenih kao odgovor na virus.

Očekuje se da će ti događaji dodatno naštetiti proizvodnji i preokrenuti izglede mnogih uslužnih sektora.

“Rusija se suočila s dvostrukim šokom – pandemijom koronavirusa koja je pogodila globalnu potražnju i neuspjehom sporazuma o ograničenju proizvodnje nafte, što je zajedno dovelo do znatnog pada cijena nafte i rezultiralo snažnim usporavanjem aktivnosti”, dodali su iz EBRD.

Članice Evropske unije (EU) u jugoistočnoj Evropi vjerovatno će biti ozbiljno pogođene krizom vezanom za koronavirus koja će u najvećoj mjeri biti kanalisana poremećajima u turizmu, posebno na Kipru, u Grčkoj i takođe u Bugarskoj.

Na južnom i istočnom Mediteranu očekuje se da će negativni uticaj koronavirusa biti očigledan kroz turizam i pad domaće potražnje kao rezultata mjera za obuzdavanje širenja virusa.

PORESKA UPRAVA

Podnošenje zahtjeva za subvenciju Kovid-19 za grupu poreskih obveznika koji obavljaju samostalnu djelatnost, a nemaju obavezu registracije u Centralnom registru privrednih subjekata (CRPS), omogućeno je, saopšteno je iz Poreske uprave (PU).

Iz PU je objašnjeno da u tu grupu poreskih obveznika spadaju advokati, notari, izvršitelji, kao i slobodni umjetnici.

“Takođe, molimo poreske obveznike koji su predali zahtjev za paušalno oporezivanje prihoda od samostalne djelatnosti (ZPO) za ovu godinu, koji je obrađen u sistemu PU, da pokušaju ponovo sa podnošenjem zahtjeva za subvenciju za april”, navodi se u saopštenju.

PU je obavijestila da je CRPS od ponedjeljka počeo rad sa strankama, uz poštovanje preporučenih mjera za prevenciju širenja zarazne bolesti Kovid-19.

“CRPS na taj način nastoji da privrednicima izađe u susret i obezbijedi veću dostupnost pri pružanju administrativnih usluga”, rekli su iz PU.

Predviđeno vrijeme za rad sa strankama u toku ove sedmice, odnosno do petka, biće od osam do 15 sati.

EPCG

Hidroelektrana ”Perućica” najstarija velika hidroelektrana u Crnoj Gori, danas slavi šest decenija postojanja i uspješnog rada.

HE ”Perućica” puštena je u pogon 1960. godine, a nazvana je po vrelu Perućica, koje izvire u blizini hidroelektrane.

Nalazi se na teritoriji opštine Nikšić, u sjevernom dijelu Bjelopavlićke ravnice, dok su male hidroelektrane smještene na teritorijama opština Kolašin, Podgorica, Cetinje i Šavnik. Njena instalisana snaga je 307 MW, a moguća godišnja proizvodnja oko 1.300 GWh. Korisna akumulacija je 225 miliona metara kubnih vode.

Za proizvodnju električne energije HE “Perućica” koristi vode sliva rijeke Gornja Zeta, odnosno vode koje dotiču u Nikšićko polje i to pri povoljnom padu na kratkom rastojanju između Nikšićkog polja i Bjelopavlićke ravnice.

”Rekordne 2010. godine HE „Perućica” proizvela je 1434,9 GWh. U 2019. godini HE „Perućica“ je ostvarila proizvodnju od 951 GWh, a u 2020., do sada, 274 GWh”, saopštili su iz Elektroprivrede Crne Gore.

Ovaj jubilej obilježava se u znaku realizacije investicionog plana, ukupno vrijednog preko 60 miliona eura.

”Ugovor o novom kreditnom aranžmanu, vrijedan 33 miliona eura, potpisan je prošle godine sa KfW bankom, za potrebe rekonstrukcije i modernizacije HE „Perućica“. Realizacijom tog kapitalnog projekta znatno će se povećati pogonska spremnost, sigurnost i pouzdanost u radu naše najstarije velike elektrane i produžiti radni vijek postrojenja”, navode iz EPCG.

U protekle dvije godine uspješno je završena kapitalna rekonstrukcija tri generatora, dok ove godine predstoji revitalizacija treće i šeste mašine, a 2021. i kapitalni remont prvog i drugog agregata.

”U tekućoj godini biće zamijenjena i dva blok transformatora novije generacije, prema Ugovoru vrijednom 2,25 miliona eura. Takođe, očekuju se i pregovori sa Njemačkom razvojnom bankom o novom aranžmanu, vrijednom 23 miliona eura, za ugradnju osmog agregata, instalisane snage 58,5 MW, čime će se, bez bilo kakvih dodatnih zahvata na sistemu za zaštitu životne sredine, povećati snaga i ukupna proizvodnja elektrane”, saopštili su iz EPCG.

Sanacija građevinskih objekata, reparacija ili zamjena elektro i mašinske opreme u HE „Perućica“ je projekat u koji su, u posljednje dvije godine, uložena značajna sredstva. Ovim investicijama i potpunom rekonstrukcijom svih agregata i pratece opreme za upravljanje HE „Perucica“ će novi rodjendan potpuno modernizovana i u skladu sa svim standardima.

Važan dio investicionog plana, procijenjene vrijednosti 3,26 miliona eura, jeste rekonstrukcija malih elektrana koje posluju u sastavu EPCG, kao dio proizvodnih kapaciteta „Perućice”.

”Realizacijom ovog projekta male elektrane biće podignute na viši tehničko-tehnološki nivo automatizacije i daljinskog upravljanja, produžiće im se radni vijek, povećati efikasnost i smanjiti troškovi proizvodnje uz znatno veće iskorišćenje vodnog potencijala”, zaključuje se u saopštenju.

CBCG

Stopa obavezne rezerve koju su poslovne banke dužne da plože kod Centralne banke Crne Gore (CBCG) smanjena je za dva procenta, odlučio je Savjet CBCG usvajanjem Odluke o izmjenama Odluke o obaveznoj rezervi banaka.

“Tako će banke ubuduće obaveznu rezervu obračunavati primjenom stope od 5,5%, umjesto dosadašnjih 7,5% (na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine, odnosno do 365 dana), odnosno stope od 4,5% umjesto dosadašnjih 6,5% (na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine, odnosno preko 365 dana)”, Precizirali su iz CBCG.

Ističu da je odluka donešena u cilju pružanja dodatnog doprinosa bankarskog sektora ublažavanju posljedica novog koronavirusa.

“Na način što će se, oslobađanjem dijela sredstava banaka koja su korišćena za održavanje obavezne rezerve, povećati raspoloživa likvidnost i kreditni potencijal banaka u Crnoj Gori”, kazali su iz CBCG.

Napominju i da se ovom izmjenom instrument obavezne rezerve postepeno usklađuje sa regulativom Evropske centralne banke u toj oblasti.