FISKALIZACIJA

Ugostitelji će do januara naredne godine i početka primjene Zakona o elektronskoj fiskalizaciji, gostu prilikom ručka morati da izdaju pet ili šest računa – za aperitiv, predjelo, čorbu, glavno jelo, hljeb i desert.

Iz Poreske uprave (PU) su objasnili da je tako regulisano Zakonom o porezu na dodatu vrijednost (PDV), uredbom i pravilnikom koji regulišu izdavanje računa, piše Pobjeda.

U protivnom, odnosno ukoliko na kraju kad gost završi sa ručkom donesu jedan račun iskazan po stavkama, rizikuju kaznu do deset hiljada eura za firmu i do dvije hiljade za odgovornu osobu.

Ugostitelji su se zbog toga žalili i PU, tvrdeći da takvu praksu punjenja čašice računima nemaju druge zemlje i da to predstavlja problem, naročito u sezoni.

Žalili su se i na kazne koje im, ukoliko ne donesu poseban račun za sve, izriču inspektori.

Problem je nedavno stigao i do skupštinskog Odbora za turizam, prostorno planiranje, ekologiju i poljoprivredu koji će to pitanje kandidovati za raspravu.

Iz Uprave za inspekcijske poslove su saopštili da je to pitanje u nadležnosti PU, čiji predstavnici su kazali da su upoznati sa primjedbama ugostitelja i dodali da će do primjene Zakona o fiskalizaciji gost morati da dobije onoliko računa koliko je puta poručivao.

“U skladu sa regulativom koja je trenutno na snazi, obaveza izdavanja fiskalnog računa vezuje se za svaki pojedinačni promet i to u momentu izvršenja prometa, zbog čega svaka narudžbina mora biti praćena izdavanjem fiskalnog računa, bez obzira što se može raditi o istom kupcu/klijentu”, rekli su iz PU.

Oni su podsjetili da je obaveza izdavanja računa propisana Zakonom o PDV.

“Zakon u članu 31 predviđa da je poreski obveznik dužan da za izvršeni promet proizvoda, odnosno usluga izda račun ili drugi dokumenat koji služi kao račun. Takođe, Pravilnikom o primjeni Zakona o PDV-u u članu 73 propisano je da su poreski obveznici koji isporuke proizvoda i usluga naplaćuju u gotovom dužni da promet iskazuju preko poreskih registar kasa, pri čemu je za svaku isporuku obavezno izdati račun”, pojasnili su iz tog državnog organa.

SEKULIĆ OČEKUJE

Luka Bar može biti baza za skladištenje i distribuciju tečnog gasa iz SAD, ka Evropi, što bi značilo veću stabilnost i energetsku sigurnost, kazala je ministarka ekonomije Dragica Sekulić.

Počeli su pregovori između američkih i crnogorskih kompanija o potencijalnoj saradnji u oblasti skladištenja i distribucije prirodnog tečnog gasa iz Sjedinjenih Američkih Država u Crnu Goru.

Zaključak dvije administracije je da postoje svi preduslovi za uspješnu poslovnu saradnju privrednih subjekata dvije zemlje, ali za konkretan dogovor je potrebno da investitori nađu zajednički interes.

“Kada ste članica NATO-a to za američke investitore podrazumijeva značajan stepen sigurnosti i bezbjednosti za ulaganja”, kazala je Sekulić.

Uvođenje novog energenta značilo bi i novu stabilnost i sigurnost za buduće investicije, pojašnjava ministarka.

“Tečni prirodni gas je energent koji je čist i efikasan i može se koristiti kao zamjena lož ulju ili mazutu, a nekad i kao zamjena za električnu energiju i kao takav nama mnogo znači”, navela je Sekulić.

Kako pojašnjava Luka Bar bi bila korišćena za pretovar i skladištenje tečnog gasa, što bi imalo pozitivne efekte na razvoj infrastrukture, ali i razvoj industrije.

Sekulović je podsjetila da Kombinat aluminijuma koristi tečni prirodni gas, što je značajno uticalo na smanjenje svih štetnih čestica.

Dodaje i da Željezara Nikšić radi na tome da lož ulje zamijeni tečnim prirodnim gasom.

“Crna Gora bi bila baza za distribuciju tih kontejnera dalje ka Evropi. Luka Bar ima dobru geografsku poziciju i predstavlja dobar lokalitet za takav centar”, navela je Sekulić.

Navodi i da je to jedan od načina da se tržište pripremi za korišćenje gasa.

“Ovo je jedan dobar put ka široj upotrebi gasa, a kasnije i ka izgradnji gasovoda odakle god da dolazio”, navela je Sekulić.

To znači, kako dodaje, korak dalje uvođenju novog energenta, razvoj nove grane ekonomije i iskorišćavanje slobodnih kapaciteta Luke Bar.

“To je jedna nova era u poslovanju Luke Bar, koja podrazumijeva partnerstvo sa ozbiljnim investitorima, to znači otvaranje novih radnih mjesta, novih kompanija, koje će se baviti logistikom”, navela je Sekulović.

Direktor Luke Bar Vladan Vučelić je i ranije kazao da bi izgradnja takvog terminala imala višestruke efekte na poslovanje Luke, kao i brojne benefite.

Kazao je i da je Luka Bar spremna za prihvat i distribuciju prirodnog tečnog gasa.

INVESTICIJA OD 1,6 MILIONA

Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) ove godine će na mreži imati još jedan veliki energetski objekat, trafostanicu Velje brdo, koja je veoma značajna za glavni grad sa aspekta razvoja poljoprivrede, industrije i turizma, saopštili su predstavnici te kompanije.

Iz CEDIS-a su Dnevnim novinama kazali da je riječ o investiciji vrijednoj 1,16 miliona eura koja predstavlja još jedno veliko ulaganje u elektroenergetsku infrastrukturu u posljednjih nekoliko godina.

“Taj veliki projekat obuhvata izgradnju trafostanice 35/10 kilovolti (kV), ugradnju vazduhom izolovanih 35 kV i 10 kV postrojenja, kao i ugradnju transformatora 35/10 kV, 2×2,5 MVA. Sastavni dio projekta je i uklapanje trafostanice u 35kV i 10kV mrežu DV 35kV Podgorica Podanje i DV 10kV Danilovgrad”, precizirali su iz kompanije.

Oni su podsjetili da je ugovor o izgradnji trafostanice Velje brdo potpisan 11. februara. Radovi su ugovoreni sa podgoričkom kompanijom Eminent i njihovim podugovaračima danilovgradskim Eurozoxom i podgoričkim preduzećem Geotin MNE.

“Planirano je da se trafostanica pusti u pogon do kraja godine”, kazali su u CEDIS-u.

U kompaniji očekuju da će se uvođenjem trafostanice Velje brdo u elektrodistributivni sistem znatno povećati pouzdanost snabdijevanja oko 1,3 hiljade korisnika na području Rogama, Veljeg brda, Vranjskih i Miletinih njiva, Drezge, Radeće, dijela Zagoriča i Pipera, koji se trenutno napajaju sa dugačkih, a time i manje pouzdanih dalekovoda 10kV Danilovgrad i Vojni logor iz trafostanice 35/10kV Gorica B.

“Bolje napajanje može očekivati i oko 300 korisnika sa područja Stare Zlatice, Smokovca i Doljana”, naveli su predstavnici CEDIS-a.

Ta investicija je, kako su dodali, bila je planirana za 2014. godinu, ali da projekat nije realizovan zbog dugotrajnog procesa usvajanja planske dokumentacije za to područje, problema u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa i promjene zakonske regulative u načinu pribavljanja urbanističko-tehničkih uslova.

U LONDONU

Premijer Duško Marković učestvuje danas na Investicionom samitu za Zapadni Balkan, koji će u Londonu organizovati Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD).

Kako je saopšteno iz Vlade, u radu četvrtog regionalnog investicionog samita učestvuju predsjednici vlada šest država Zapadnog Balkana – Crne Gore, Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Sjeverne Makedonije kako bi se sa najvišeg nivoa predstavili investicione i poslovne mogućnosti Regiona u kontekstu isticanja potencijalnih investicionih i poslovnih mogućnosti Zapadnog Balkana i promocije regionalnih i prekograničnih projekata.

“Investicioni samit predstavlja jedinstvenu priliku za razmjenu mišljenja o ukupnoj viziji regiona, ključnim regionalnim projektima i mogućnostima za ulaganja u energiju i transport”, navodi se u saopštenju.

Predsjednik Vlade Duško Marković će u sklopu Investicionog samita razgovarati sa direktorom EBRD Sumom Čakrabartijem i imati niz bilateralnih susreta.

KREDITI PROBLEM

Skupi krediti i strogi uslovi za njihovo odobravanje, najveći su problemi sa kojima se na ovom dijelu Balkana suočavaju oni koji žele da započnu biznis. Iako na to država i privreda teško mogu da utiču, sagovornici Dnevnika smatraju da bi privredne komore i udruženja privrednika trebalo da povećaju programe podrške, ali i osnaže regionalnu saradnju.

Imate ideju, ali ne i novca da je realizujete. To je kažu početnici u biznisu najčešći problem sa kojim se u našem regionu suočavaju svi oni koji se odvaže da pokrenu sopstveni posao.

“Bankovni uvjeti su jako strogi i zahtijevaju neke uslove sigurnosti što je za mladu osobu ili bilo kojeg početnika jako teško”, kazao je Slaven Damjanović, preduzetnik iz Hrvatske.

Dostupnost novca i visinu kamatnih stopa definiše više faktora, a na njih privreda i države teško mogu da utiču, objašnjavaju poznavaoci prilika na tržištu. Ipak, smatraju da privredne komore i udruženja privrednika u zemljama regiona mogu početnicima u biznisu olakšati pristup novcu.

“U principu može biti početna točka za nekog mladog inovatora nekog mladog poduzetnika koji ima dobru ideju ali ne zna kuda i kamo, pod uslovom da je dobra ideja, da im pomognemo i spojimo ih sa potencijalnim finansijerima”, kazao je Ivan Brbarić iz Privredne komore Hrvatske.

“Mi imamo veliku svijest o važnosti regionalne saradnje ali u praksi ima još prostora za unapređivanje.Kao mala tržišta mi moramo da ukrupnimo ponudu,da budemo udruženi i da se zajedno predstavimo finansijerima. Samo tako vjerujem da možemo da postignemo kvalitetnije rezultate”, Daniela Arsovska iz Privredne komore Sjeverne Makedonije.

Probleme preduzetnika ali i slabosti našeg regiona prepoznali su i u Evropskoj komisiji pa su prije 15 godina sa njemačkom Vladom i KFW bankom formirali investicioni fonda za jugoistočnu evropu kojinovac plasira bankama i mikrokreditnih institucija. Uslovi su komercijalni, a osim novca preduzetnici mogu računati i na nefinansijsku podršku.

“Tipa ok, dođite i pokazaćemo vam kako se pravi biznis plan, kako se priča sa bankom, pokazaćemo vam šta znači uzeti kredit za vaš biznis, kako ga možete servisirati to njima jako znači”, kazala je Mejra Juzbašić Bajgorić regionalna direktorica Fonda za Jugoistočnu Evropu.

Potvrđuju to i preduzetnici i nadaju da će se u regionu u narednom periodu stvoriti još podsticajniji uslovi za poslovanje. Do tada imaju poruku za sve one koji razmišljaju da se oprobaju u biznisu.

“Ja bi poručio svima da se usude pokušati jer kada se pređe ta početna faza gdje se možda i ne vidi neki cilj jasno ali kada to prođe to onda, puno stvari postaje jasnije i osjeti se to zadovoljstvo da ste vi nešto stvorili i sebi osigurali egzistenciju”, kazao je Slaven Damjanović, preduzetnik iz Hrvatske.

Biljana Rovčanin, TVCG

CBCG

Obavezna rezerva banaka na kraju januara je, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosila 260,3 miliona eura.

Od ukupnog iznosa na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 59,1 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 40,9 odsto.

Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u decembru, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, bilo je 3,51 milijardu eura. Od ukupnog nivoa depozita na one po viđenju odnosi se 72 odsto, a na oročene 28 odsto.

Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 7,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 6,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine.

Na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 7,5 odsto.

Osnovicu za obračun obavezne rezerve od januara 2018. godine čine oročeni i depoziti po viđenju, osim onih centralnih banaka. Izvještavanje u skladu sa tom odlukom banke su obavile 20. februara 2018. godine.

Na 50 odsto izdvojene obavezne rezerve CBCG plaća bankama mjesečno naknadu obračunatu po stopi od EONIA (eurao OverNight Index Average) umanjenoj za deset baznih poena na godišnjem nivou, s tim da ova stopa ne može biti manja od nule.

Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana.

DPS PRIJESTONICE

Čitav proces Javnog poziva za davanje u zakup kompleksa “Gornjeg Oboda” od samog početka – od septembra prošle godine bio je transparentan, u skladu sa zakonom i po visoko postavljenim kriterijumima i nijesu tačne tvrdnje da nije bilo dovoljno vremena da se odbornici upoznaju sa predloženim ugovorom i dokumentacijom, tvrde iz OO DPS-a Prijestonice.

Iz tog OO reagovali su na tvrdnje predsjednika Kluba odbornika Demokrata u Skupštini Prijestonice Cetinje Danila Mrvaljevića koji je kazao da DPS u tom gradu nastavlja antidemokratsku praksu.

Iz DPS-a navde da Mrvaljević zna da bi se odlaganjem rasprave o davanju u zakup kompleksa “Gornjeg Oboda” ušlo u proces blokade čitavog postupka što je, kako ocjenju, očigledno, bio njegov i cilj njegove partije.

Ističu da donošenje Odluke o davanju saglasnosti na zaključenje Ugovora o davanju kompleksa “Gornjeg Oboda” u zakup na period od 30 godina, predstavlja čin kojim su odbornici Demokratske partije socijalista pokazali odgovornost prema gradu i njegovim građanima.

“Time smo pokazali da je bila opravdana odluka uprave grada da preusmjeri dio novca iz pojedinih projekata iz Programa razvoja Prijestonice Cetinje za kupovinu Oboda, jer je to jedna od velikih razvojnih šansi ovog grada”, navode iz OO DPS-a Prijestonice.

Oni poručuju da vođa lokalnih Demokrata, zna i da će, prema predloženom ugovoru, investitor platiti godišnji zakup od 660 hiljada eura i 10 odsto od godišnjeg neto profita, za prostor koji su do skoro bili spremni da izdaju i za jedan euro kako bi valorizovali njegovu vrijednost.

“Da će uložiti najmanje 10 miliona eura za prve dvije i po godine investicije i da će zaposliti 100 radnika, takođe za prve dvije i po godine ugovora. I ono što je najznačajnije u ovom trenutku je da se lokalna uprava kroz ovaj aranžman maksimalno zaštitila, jer u slučaju da ne dođe do potpisivanja ugovora do 9.aprila, bile bi aktivirane garancije od 400 hiljada eura naplative na prvi poziv, do čega vjerujemo neće doći”, dodaje se u saopštenju.

Ističu da su Odluku o davanju saglasnosti na zaključenje Ugovora donijeli odbornici kojima je interes građana Cetinja na prvom mjestu, a ne, kako su kazali, oni koji se bave politikanstvom i samo se deklarativno zalažu za njihovo dobro.

“To su kolege iz opozicije pokazale i ovoga puta kada su napustili skupštinsko zasijedanje, odbivši da raspravljaju i glasaju o ovom veoma značajnom dokumenti, pritom, znajući i sami da bi ga morali podržati”, navode iz DPS-a.

To što opozicija ne prisustvuje sjednicama lokalnog parlamenta i ne čita materijale, kažu, ne treba da bude problem Demokratske partije socijalista. Oni će, dodaju, te stvari morati objasniti biračima kada za to dođe vrijeme.

Iz Lokalnog DPS-a pozivaju Mrvaljevića da, kako su kazali, preispita svoje političke stavove i predloži ideju vezanu za razvoj Cetinja, ili pak da iznese stav o najvažnijim političkim pitanjima.

SJUTRA U LONDONU

Premijer Duško Marković putuje večeras u London gdje će sjutra predvoditi delegaciju Vlade Crne Gore na Investicionom samitu za Zapadni Balkan, koji će biti održan u ponedjeljak, u organizaciji Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Kako je saopšteno iz Vlade, u radu četvrtog po redu regionalnog investicionog samita učestvuju predsjednici vlada šest država Zapadnog Balkana – Crne Gore, Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Sjeverne Makedonije kako bi se sa najvišeg nivoa predstavili investicione i poslovne mogućnosti Regiona u kontekstu isticanja potencijalnih investicionih i poslovnih mogućnosti Zapadnog Balkana i promocije regionalnih i prekograničnih projekata.

“Investicioni samit predstavlja jedinstvenu priliku za razmjenu mišljenja o ukupnoj viziji regiona, ključnim regionalnim projektima i mogućnostima za ulaganja u energiju i transport”, navodi se u saopštenju.

Predsjednik Vlade Duško Marković će u sklopu Investicionog samita razgovarati sa direktorom EBRD Sumom Čakrabartijem i imati niz bilateralnih susreta.

ISKORISTILA GRANT ZZZCG

Krajem sljedećeg mjeseca Zavod za zapošljavanje Crne Gore raspisaće drugi poziv u okviru projekta samozapošljavanja. Upravo kroz taj projekat Nikšićanka Olivera Mićović je u šestoj deceniji života pokrenula svoj biznis.

Nikšićanka Olivera Mićović broji dane do otvaranja svog kozmetičkog salona. Ova pedesettrogodišnjakinja pravi je dokaz da za dobru biznis ideju godine nijesu važne.

Godine iskustva na polju kozmetike, ali uglavnom kod privatnika, Olivera je jednostavno željela da iskoristi i pokrene svoj biznis.

“Nijesam voljela da radim kod drugoga, jer želim da sama radim, da sama doprinosim i da budem vrijedni član ovoga društva”, kazala je Olivera.

Priliku za to vidjela je u prvom pozivu Pograma samozapošljavanja koji je raspisan prošle godine. Prijavila se, predložila ideju i na kraju dobila grant od 7.500 eura.

“Tražila sam samodoprinose za sebe za 10 mjeseci, koliko traje grant. Tražila sam novac za zakup prostora za 10 mjeseci i da nabavim nešto od opreme”, dodaje Olivera.

Njenu biznis ideju, zajedno sa još trideset ostalih iz opština Nikšić, Šavnik i Plužine pozitivno je ocijenio Zavod za Zapošljavanje. Ipak, svi će morati da opravdaju ukazano povjerenje i ispoštuju biznis plan.

“Svako lice koje nenamjenski utroši sredstva i ne sprovede biznis plan onako kako je predloženo, biće sankcionisan u smislu da će se tražiti da ta sredstva vrate u kompletnom iznosu”, kazala je koordinatorka za samozapošljavanje Vera Radulović.

U Zavodu ipak vjeruju da sve ideje imaju budućnost, a to znači i širenje posla i nova radna mjesta. Tome se nada i Olivera.

“Ako bi se proširio posao naravno da bih uposlila neko lice sa Zavoda za zapošljavanje”, doadje Olivera.

Ona poziva buduće preduzetnike da krenu njenim putem i savjetuje da se dobro edukuju na radionicama jer pojedini biznisi mogu zahtijevati ulaganja i prije samog početka biznisa.

“Možda mogu da posude, pa kad posao krene da vrate, nije sad to nešto veliko, ali treba pokušati”, kazala je preduzetnica.

Ovaj program Zavod za zapošljavanje sprovodi u patnerstvu sa Evropskom unijom, a naredni poziv biće raspisan krajem marta.

Darko Bulatović, TVCG

MINISTARSTVO EKONOMIJE

Cijena eurosupera 95 u Crnoj Gori i dalje je viša od prosjeka u regionu, dok je eurodizel ispod prosječne regionalne vrijednosti, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije.

Prema podacima najnovijeg Biltena o cijenama naftnih derivata, litar euroosupera 95 u Crnoj Gori košta 1,28 euro, u Hrvatskoj 1,32 euro, a u Albaniji 1,41 euro.

Litar euroosupera 95 jeftiniji je u Srbiji gdje košta 1,26 euro, Sjevernoj Makedoniji 1,07 euro i Bosni i Hercegovini (BiH) 1,16 euro.

euroosuper 95 je u Evropi najjeftiniji u Sjevernoj Makedoniji i Rumuniji gdje košta po 1,07 euro, a najskuplji u Holandiji 1,66 euro.

Kada je u pitanju euroodizel, litar u Crnoj Gori košta 1,16 euro. euroodizel u Albaniji košta 1,4 euro, Srbiji 1,36 euro, Hrvatskoj 1,26 euro, BiH 1,18 euro.

Litar euroodizela jeftiniji je u Sjevernoj Makedoniji gdje košta 94 centa.

Najjeftiniji euroodizel u Evropi plaćaju građani Sjeverne Makedonije, a najskuplji Švedske 1,51 euro za litar.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 18. februara kada su sve vrste goriva pojeftinile tri do četiri centa.

Ministarstvo, odnosno njegov Direktorat za energetiku, na sedmičnom nivou, objavljuje osnovne podatke u vezi sa maloprodajom naftnih derivata, odnosno uporedne cijene goriva u okruženju.