OCJENA SVJETSKE BANKE

U Crnoj Gori je, prema podacima iz aprila, ukupna zaposlenost smanjena osam odsto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, odnosno izgubljeno je oko 16 hiljada radnih mjesta, čime je izbrisan napredak ostvaren u prethodnom periodu, ocijenili su iz Svjetske banke (SB).

Viši ekonomista Svjetske banke (SB) za Crnu Goru, Marc Schiffbauer, kazao je agenciji Mina-business da su u aprilu mjere ograničenja bile na vrhuncu i da je u tom mjesecu evidentiran pad zaposlenosti od osam odsto.

“To znači da je izgubljeno nekih 16 hiljada radnih mjesta u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, što jasno pokazuje da je uticaj krize na zaposlenost izuzetno veliki“, rekao je Schiffbauer.

On smatra da je u pitanju ozbiljan uticaj, koji pokazuje da je nestao sav napredak koji je u prethodnom periodu evidentiran na polju zaposlenosti.

Tako da je sa”da ukupna zaposlenost na nivou od 180 hiljada radnih mjesta“, dodao je Schiffbauer, komentarišući bilješke SB koje sagledavaju uticaj Covid-19 na tržište rada na Zapadnom Balkanu.

Bilješke SB, koje su prezentovane prije više od mjesec, predstavljaju dopunu ranije objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan i odnose se na oblast fiskalne politike finansijskog sektora, siromaštva i socijalne zaštite.

On je rekao da je teško predvidjeti kako će se stvari dalje razvijati, jer je vrlo teška i pogoršana situacija na tržištu rada.

“Imamo podatke za april, u maju smo takođe imali razne mjere ograničenja, a sada ide i turistička sezona. Međutim, tržištu rada je potrebno izvjesno vrijeme da reaguje na određeni razvoj situacije kada je u pitanju ekonomija. Dakle, do kraja godine očekujemo da vidimo kako će ono u suštini zaista reagovati“, poručio je Schiffbauer.

Komentarišući Vladine subvencije na zarade zaposlenih i na nova zapošljavanja, Schiffbauer je kazao da je ta mjera imala značajan uticaj da se spriječi otpuštanje radnika i izbjegne dalje povećanje nezaposlenosti u zemlji.

On je rekao da su sektori koji su posebno bili pogođeni raznim ograničenjima, kao što su ugostiteljstvo, kafići, restorani i hoteli, dva mjeseca bili potpuno zatvoreni i da nijesu imali nikakvih prihoda.

“Ono što je karakterristično za sve njih je da oni istovremeno imaju visoke troškove u smislu isplate zarada i održavanja. Imate situaciju gdje sve te kompanije nijesu imale nikakvih prihoda, a istovremeno im je prijetila opasnost da ostanu potpuno bez likvidnosti“, dodao je Schiffbauer.

PROCVAT

Pandemija koronavirusa je ubrzala proces digitalizacije i uticala na promjenu svijesti mladih start up-ovaca, koji imaju priliku da iznjedre kvalitetan start up koji može da se mjeri sa svjetskim, ocijenila je PR menadžerka M:tel digitalne fabrike, Bojana Maraš.

“Digitalizacija je doživjela svoj procvat, bilo je pitanje kada će se to desiti jer pandemija koronavirusa je samo to ubrzala i pokazala da je put digitalizacije put budućnosti”, rekla je Maraš agenciji Mina-business.

Ona je kazala da svi pogoni M:tel digitalne fabrike rade punom parom, iako je pandemija koronavirusa u jeku.

„Coworking space otvoren je prije nekih 15 dana, poštujući mjere Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT) o socijalnoj distanci, nošenju maski i dezinfekciji. Kompanija M:tel je sve to napravila kako bi M:tel digitalna fabrika nesmetano mogla da radi“, navela je Maraš.

Ona je ocijenila da su start up-ovci shvatili da je budućnost na njima, da pandemija itekako pruža mogućnosti, da imaju privilegiju da stvaraju u periodu koronavirusa i pokažu kako mogu da iznjedre proizvod koji će nekome da koristiti.

“Naši start up-ovci su zaista to pokazali. Svaki start up je jedinstven i nije kopija svjetskih. Testira se prvo u Crnoj Gori, zatim i dalje. Mislimo da će pandemija koronavirusa iz Crne Gore da iznjedri dobar i kvalitetan start up koji može da se mjeri sa poznatim start up-ovima”, kazala je Maraš.

Ona je, odgovarajući na pitanje koliko se promijenila svijest mladih koji žele da se bave start up-om, kazala da su u posljednja tri mjeseca vidjeli veću promjenu svijesti nego u posljednje tri godine.

“Sve više mladih dolazi u M:tel digitalnu fabriku, raspituje se za programe i dolazi na razgovore sa kvalitetnim idejama”, dodala je Maraš.

Ona je kazala da su prijatno iznenađeni idejama, marljivošću i radom, a M:tel digitalna fabrika je tu da ih podrži.

“Već imamo novih freelancera koji koriste naš prostor, a mi im dajemo lap topove, imaju internet, neophodne prostorije za sastanke, tako da činimo sve što je u našoj moći da im pomognemo, jer je jako teško stvarati u ovom vremenu”, rekla je Maraš.

Ona je podsjetila da je M:tel sa svojom digitalnom fabrikom već odavno na putu digitalizacije.

“Već smo pokrenuli tu revoluciju u Crnoj Gori, prva smo kompanija koja je imala plaćanje putem mobilnog telefona potpuno beskontaktno, popularni Mpay. Zatim imamo Digitalnu fabriku koja razvija start up-ove i činjenica je da će već za nekoliko godina imati start up bukvalno za sve”, rekla je Maraš.

Ona je navela da je u toku projekat Start up activator, koji M:tel digitalna fabrika organizuje zajedno sa Ministarstvom nauke i partnerima nevladinom organizacijom (NVO) Digitalizuj.me i ICT hubom iz Beograda.

„Do sada su se sve radionice i meet up-ovi održavali online, preko Zoom platforme, tako da su svi naši start up-ovci tokom koronavirusa mogli nesmetano da dobiju svu neophodnu edukaciju“, precizirala je Maraš.

Ona je objasnila da je prvobitan plan bio da finale programa, kada će se proglasiti tri najbolja start up-a od šest koji su ušli u uži krug, bude održano u julu, ali da su ga pomjerili za prvu sedmicu septembra.

„Imamo dosta start up-ova koji tretiraju oblast turizma, a činjenica je da sezona nije baš u jeku i oni ne mogu testirati svoj proizvod. Na primjer, E beach tretira oblast iznajmljivanja ležaljki, a Hungry Thirst oblast dostavljanja hrane, naročito na primorju, pa smo im dali još dva mjeseca da mogu da razvijaju svoj proizvod”, saopštila je Maraš.

U M:tel digitalnoj fabrici će, kako je najavila, organizovati brojne radionice i interna okupljanja, koja će biti organizovana samo za start up-ovce, zbog poštovanja mjera distance.

VUKSANOVIĆ-STANKOVIĆ

Predsjednica SDP-a Draginja Vuksanović-Stanković smatra da bi ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić trebalo da, zbog Zakona o PIO, podnese ostavku, jer već skoro dvije godine i pored dogovora sa sindikatima krije zakon i govori neistine oko termina njegovog usvajanja.

Vuksanović-Stanković saopštila je da je obmanjivanje građana povodom Zakona o PIO u režiji vlasti dobilo “nove elemente izbjegavanjem da se održi saslušanje resornog ministra Purišića, iako je tome nadležni skupštinski odbor već donio odluku.”
 
Liderka SDP-a podsjeća da je njena partija početkom decembra prošle godine, pa nakon toga ponovo 19. februara ove godine, tražila saslušanje Purišića i odgovore zbog čega se bježi od novog Zakona o PIO koji čekaju mnogi naši građani ali da je to tada vlast odbila.
 
“Nijesu podržali naš zahtjev, ali su samo nekoliko dana nakon toga donijeli suprotnu odluku i odlučili da saslušaju ministra Purišića, ali ni do dan danas nijesu smogli hrabrosti niti imali elementanre principijelnosti da to saslušanje održe. Vlast nastavlja sa ovim svojevrsnim  igrama bez granica kada su u pitanju penzioneri i oni koji čekaju novi Zakon da bi otišli u penziju po povoljnijim uslovima”, kazala je Vuksanović-Stanković.

Stoga bi, kako je kazala, Purišić trebalo da podnese ostavku, “jer već skoro dvije godine i pored dogovora sa sindikatima krije zakon i govori neistine oko termina njegovog usvajanja, dok njegovi poslanici i poslanici vlasti u Skupštini uporno odbijaju da se o tom zakonu raspravlja na predlog SDP-a”.

“Jasno je da je 130.000 penzionera najviše osjetilo ekonomsko-socijalni udar u posljednje tri godine zbog čega je njihova penzija danas realno manja za četiri odsto nego što je bila 2016. godine. Taj udar je dodatno izražen i zbog korona krize, a vlast je podsjećamo odbila i zahtjeve SDP vezano za jednokratnu pomoć penzionerima sa penzijom ispod državnog prosjeka”, kazala je ona.

SDP je, navodi, dobio veliku podršku hiljada građana potpisivanjem peticije za novi Zakon o PIO u akciji “Pravo na bezbrižnu starost”.

“Ta nas podrška obavezuje i nećemo dozvoliti da se vlast igra sa egzistencijom velikog broja naših građana. SDP će nastaviti da demaskira ovu obmanjivačku operaciju vlasti insistiranjem da se pitanje penzionerskog standarda konačno počne rješavati i da ova tema konačno izađe iz ladica ministra Purišića i potpredsjednika Vlade Milutina Simovića”, zaključila je ona.

POSLOVANJE POŠTE CG

Izvršni direktor Pošte Crne Gore Božidar Vuksanović rekao je da su usljed pandemije izazvane korona virusom uspjeli da održe poslovnu stabilnost, uprkos padu prihoda u segmentu međunarodnih pošiljki, što je bila posljedica promjena u avio saobraćaju.

Uspjeli su, kazao je Vuksanović, da naprave ravnotežu kad je u pitanju unutrašnje poslovanje.

Ipak, bilo je negativnih efekata od koronavirusa: “A odnose se na međunarodne pošiljke. U ovom periodu je značajno opala ta vrsta prihoda i aktivnosti”.

Vuksanović je u Jutarnjem programu TVCG posebno naglasio doprinos poštara, šalterskih radnika i dostavljača koji su, kako je rekao, neposredno radili sa građanima.

“I ni u jednom trenutku nijesu u prvi plan stavili njihovu ugroženost, već su profesionalno izašli u susret svim aktivnostima”, rekao je Vuksanović.

On je istakao da su preko raznih vrsta servisa uspjeli građanima da omoguće da direktno iz kuća odrade sve ono što im je potrebno preko poštanske infrastrukture. 

Naglasio je značaj razvoja ovog segmenta poštanskog poslovanja i činjenicu da je korisnicima na raspolaganju i mreža poslovnica i čitav set servisa na web-u.

Međunarodne pošoljke, kaže Vuksanović, bile su slaba tačka.

“Postoje faktori koji zavise od nas, i koji zavise od globalnog tržišta. Na globalnom tržištu je dostava pošiljki koje su naručivane s određenih adresa. Praksa je bila 30.000 pošiljki mjesečno, ali to nije sad bilo moguće zbog avio prevoza i ostalih transportnih usluga. Već se polako situacija normalizuje, međunarodne pošiljke dolaze u Crnu Goru i sve što zavisi od nas, pošiljke će biti distribuirane korisnicima”, kazao je Vuksanović.

UGOSTITELJI IZ BARA

Gosti su u Stari Bar pristizali sa prvim lijepim danima, no juče nije izgledalo tako. Od 60 ugostiteljskih objekata otvoreno je samo deset, ali i u otvorenim kafanama i restoranima stolice su prazne, piše Pobjeda.

Pokoji mještanin ispija kafu, ali to je daleko od očekivanog. Ugostitelji tvrde da za sada posluju u minusu i da se “neće izvući” ove godine.

Situacija ni u Sutomoru nije drugačija. Na plažama domaći gosti, ali su kafane prazne. U hotelu “Sato” popunjene su samo tri sobe i ne znaju da li će se situacija promijeniti, jer, kako kažu, sve zavisi od otvaranja granica.

U Starom Baru ugostitelji se žale, kažu da je godina dobro počela, bolje nego ikad, ali da je ovo sada nula, nema ni deset odsto prošlogodišnjeg prometa. 

Edon Feka, ugostitelj koji radi u jednoj ćevabdžinici, kazao je Pobjedi da je situacija loša.

“Ova godina je dobro počela, januar jeb  o nikad bolji, ali kakva je situacija svima tako je i nama. A što se tiče posla, kao što vidite nema ni deset odsto što je prošle godine bilo. Vikendom bude, dođu Budvani, Podgoričani, ali sve je to slabo. Prošle godine je bilo Kineza, Spanaca, Južnoamerikanaca, Amerikanaca, Francuza, Čeha, Poljaka, Slovenaca, bilo je ljudi sa svih strana… Sada nema ni najave da će doći. Srbija još nije otvorena, a bez njih je slab promet. Sad da dođu, vratila bi nam se sezona”, kazao je Feka.

Restoran “Tajana” takođe prazan. Vlasnik Dragan Asović, koji već 40 godina radi u turizmu, tvrdi da je ovo najgora godina ikada. Kaže da je u prvoj smjeni zaradio samo euro.

“Cijeli radni vijek sam radio po hotelima od Sutomora do Bara, nema objekta gdje nijesam bio šef. Kada sam pošao u penziju otvorio sam ovaj restoran, ali ove godine nema šanse da se izvučemo, ovo je najgora turistička godina od kada znam i od zemljotresa i od devalvacije i kada je bio rat… Sve je prazno. Imam dosta prijatelja sa strane kažu da je svuda teško i nema najave dolaska, sve su priče biće… Žena mi je na Korčuli, kaže i tamo je prazno, na Stradunu nema pet ljudi”, priča Asović.

I u starobarskim suvenirnicama i prodavnicama je slična situacija, s tim što još nijesu otvorene sve radnje koje posluju sezonski.

“Nema turista, nema nikoga, to su samo naši mještani, svrate i kupe po nešto”, kažu oni.

U Sutomoru slična situacija, ugostitelji se žale. U hotelu “Sato” na obali nijesu zadovoljni. Kazali su Pobjedi da su imali jednu grupu Mađara od kada su otvorili 20. juna, ali da sada imaju popunjene samo tri sobe i to sa domaćim gostima.

“Situacija se mijenja iz sata u sat. Ne možemo ništa da planiramo, sve zavisi od otvaranja granica, ali za sada ništa”, kazali su Pobjedi iz hotela “Sato”.

Za sada nemaju ni najava dolaska iz područja gdje su otvorene granice, ali se nadaju da će biti nešto.

POGLAVLJE 8

Pregovori o Poglavlju 8 Konkurencija zvanično su počeli nakon nedavnog otvaranja, potvrdila je generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju u Ministarstvu ekonomije Biljana Jakić.

Ona je objasnila da poštovanje slobodne konkurencije predstavlja preduslov za poslovni ambijent u kojem će svi učesnici na tržištu poslovati pod jednakim uslovima.

Jakić, koja je i pregovarač za to poglavlje, dodala je da će pregovori uticati na priliv novih ulaganja i sigurnost investicija.

“Poglavlje Konkurencija je veoma kompleksno i obuhvata dvije oblasti: zaštitu konkurencije na tržištu i kontrolu državne pomoći. Pod zaštitom konkurencije se podrazumijevaju tri osnovna aspekta i to: zabrana zloupotrebe dominantnog položaja na tržištu, zabrana zaključivanja sporazuma kojima se sprečava, ograničava ili narušava slobodna konkurencija na tržištu i ocjena dopuštenosti koncentracija učesnika na tržištu. Oblast kontrole državne pomoći obuhvata postupak dodjele i kontrole namjenskog korišćenja dodijeljene državne pomoći, radi zaštite konkurencije”, kazala je ona Vikend novinama.

Dinamika pregovora, kako je rekla, ne zavisi samo od Crne Gore, nego i od Evropske komisije.

“Usvojena je Zajednička pozicija sa EU i prezentovana su mjerila za privremeno zatvaranje ovog poglavlja. S tim u vezi, u narednom periodu će u fokusu biti nastavak rada na usaglašavanju zakonodavstva i njegovoj efikasnoj implementaciji, sa posebnim osvrtom na državnu pomoć. Zbog navedenog, trajanje pregovora je nezahvalno prognozirati”, istakla je ona.

Govoreći o tome kako će pregovori o tom poglavlju pomoći crnogorskoj privredi, a kako građanima, Jakić kaže: “Poštovanje slobodne konkurencije na tržištu predstavlja preduslov za obezbjeđivanje poslovnog ambijenta u kome će svi učesnici na tržištu poslovati pod jednakim uslovima, a što doprinosi stvaranju ekonomski povoljnog ambijenta za ulaganje i sigurnost investicija. Priliv novih investicija treba da doprinese ravnomjernom razvoju države, smanjenju stope nezaposlenosti i povećanju životnog standarda svih građana. Kao rezultat zdrave tržišne utakmice građani dobijaju veću ponudu robe i usluga, kao i kvalitetnije i jeftinije proizvode i usluge”.

Na pitanje zbog čega je Konkurencija najzahtjevnije pregovaračko poglavlje, ona kaže da ravnopravna tržišna utakmica, odnosno zaštita slobodne konkurencije na tržištu predstavlja jedan od osnovnih principa Evropske unije, pa zato EU insistira na dosljednom poštovanju pravila konkurencije.

“Ovo se ne odnosi samo na zaključivanje zabranjenih sporazuma, zloupotrebu dominantnog položaj a na tržištu i nedozvoljene koncentracije, već i na dodjeljivanje i kontrolu namjenskog korišćenja državne pomoći kojom se može narušiti slobodna konkurencija na tržištu”, kazala je ona.

PKCG

U Crnoj Gori je u vrijeme korona krize sve urađeno kako bi tržište poljoprivrednih proizvoda bilo stabilno, nastavljena proizvodnja i sačuvan dohodak proizvođača i prerađivača, ocijenjeno je iz Privredne komore (PKCG).

Iz PKCG je saopšteno da je na sjednici Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije ocijenjeno da su poljoprivreda i proizvodnja hrane bili aktivni i da nije bilo zastoja u poslovanju subjekata u ovoj oblasti.

“Prilikom donošenja privremenih mjera u cilju zaštite zdravlja građana i suzbijanja epidemije, ispoštovane su potrebe ovog sektora, kako bi poljoprivredni proizvođači nastavili započete i realizovali planirane aktivnosti u biljnoj i stočarskoj proizvodnji”, navodi se u saopštenju PKCG.

Odbor je na sjednici razmotrio Informaciju o privrednim kretanjima u agraru za period od januara do juna, a predstavljeno je i istraživanje agencije IPSOS o preferencijama potrošača i diskutovano o projektima Kupujmo domaće i Domaći ukusi.

„Predstavljen je projekat FoodHub – Centar izvrsnosti za digitalizaciju procjene rizika u oblasti bezbjednosti hrane i preciznu sertifikaciju autentičnosti prehrambenih proizvoda“, kazali su iz PKCG.

Iz PKCG su podsjetili da je Vlada 24. aprila usvojila Program podrške vrijedan 17 miliona EUR, sa ciljem ublažavanja posljedica epidemije na taj sektor, od kojih je do sada realizovano 4,5 miliona eura.

Riječ je o programu sačinjenom od devet mjera među kojima su one koje se odnose na intervencije na tržištu i kreditne linije Investiciono razvojnog fonda (IRF) pod vrlo povoljnim uslovima.

Generalna direktorka Direktorata za poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, Radana Damjanović kazala je da je taj Vladin resor već početkom maja za više od šest hiljada poljoprivrednika avansno isplatila 80 odsto premija u stočarskoj i biljnoj proizvodnji.

“Uslijedila je jednokratna pomoć ribarima, plaćeni doprinosi osiguranicima u poljoprivrednoj djelatnosti, isplaćena još jedna staračka naknada korisnicima“, navela je Damjanović.

Kreditnim linijama podržano je blagovremeno izmirenje obaveza trgovinskih firmi prema poljoprivrednim proizvođačima, a kreirani su povoljni krediti IRF-a za poljoprivredu i ribarstvo, a resorno Ministarstvo subvencioniše kamatu tokom grejs perioda.

„Najvažniji i najizazovniji za sprovođenje je Program intervencija na tržištu, sa nizom mjera čiji je cilj stabilizacija tržišta, nesmetan nastavak proizvodnje i očuvanje dohotka poljoprivrednih proizvođača i prerađivača“, kazala je Damjanović.

Ona je dodala da je usljed okolnosti u kojima se su se našli crnogorsko društvo ali i čitav svijet, došlo do smanjenja plasmana poljoprivrednih proizvoda.

„Desetkovana je potrošnja poljoprivrednih proizvoda kroz turizam. Zbog toga je i predviđen ovaj poseban program mjera koji podrazumijeva povlačenje i skladištenje viškova poljoprivrednih proizvoda poljoprivrede, ribarstva i akvakulture“, dodala je Damjanović.

Do sada je intervenisano u sektorima voća i povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda, prilikom otkupa stoke, a očekuju se intervencije u sektoru ribarstva.

Načelnica Odjeljenja za ekonomske analize u Ministarstvu poljoprivrede, Kristina Lapčević, kazala je da je bilo jako izazovno odgovoriti na zahtjeve poljoprivrednih proizvođača u prethodnom periodu.

„Osmislili smo nekoliko modela kako bismo pravovremeno mogli reagovati u sektorima koji budu najpogođeniji“, navela je Lapčević.

Prvi cilj Ministarstva je bilo posredovanje prilikom plasmana poljoprivrednih proizvoda a zatim i da se nadoknade troškovi štete koju je korona prouzrokovala u pojedinim sektorima.

„Situacija je takva da niko ne može očekivati da ima plasman i prodaju kao u periodu prije epidemije. Moramo svi biti strpljivi i racionalni te truditi se da nađemo najbolji način kako bismo u ovim okolnostima održali proizvodnju“, dodala je Lapčević.

Predsjednik Odbora Milutin Đuranović je afirmativno govorio o aktivnostima Ministarstva potencirajući kvalitetnu komunikaciju sa proizvođačima tokom krize.

Najviše problema tokom krize, kako je rekao, bilo je kod plasmana proizvoda sa ograničenim rokom trajanja, kao što su mlijeko i jaja.

Vlasnik kompanije Agro Mont, Božidar Jokić, ocijenio je da je neophodna državna pomoć živinarstvu, te da je potrebno umanjiti porez na dodatu vrijednost (PDV) na jaja kako bi crnogorski proizvođači bili konkurentni.

Direktorica mljekare Srna, Zorka Šljukić, navela je da je korona kriza pokazala neophodnost većeg okretanja ka domaćim proizvodima i resursima.

Ona smatra da će zajednički rad privrede i nadležnih doprinijeti boljem pozicioniranju domaćih proizvoda na tržištu, a samim tim i većem plasmanu.

Prema istraživanju koje je za PKCG uradila agencija IPSOS tokom prve polovine marta ove godine, domaći proizvodi uživaju povjerenje građana i većina potrošača procjenjuje da će jednako frekventno kupovati crnogorske proizvode i u narednih 12 mjeseci.

„Riječ je o ispitivanju javnog mnjenja o navikama i preferencijama prilikom kupovine proizvoda široke potrošnje, te o upoznatosti javnosti sa projektima afirmacije i uspješnijeg plasmana kvalitetnih domaćih proizvoda – Dobro iz Crne Gore, Kupujmo domaće i Domaći ukusi“, dodaje se u saopštenju.

Istraživanje je realizovano na reprezentativnom uzorku od 1,03 hljade punoljetnih građana iz 21 opštine, a njegove rezultate je prezentovao izvršni direktor IPSOS Strategic Marketing, Vladimir Raičević.

„Presudan uticaj na odluku o kupovini za najveći dio crnogorske populacije ima cijena proizvoda. Odmah nakon toga slijedi pouzdan kvalitet.
Prilikom kupovine građani se češće odlučuju za proizvode proizvedene na tradicionalan način, 53,6 odsto, nego za industrijske proizvode“ rekao je Raičević.

Kada je u pitanju vino, najčešće birani brendovi su oni koje proizvode Plantaže.

U slučaju rakije, to su proizvodi kućne radinosti, što je vrlo česta situacija i kod negaziranih, voćnih sokova.

U slučaju piva, nedvosmisleno dominira Nikšićko.

„Kod suhomesnatih proizvoda dva proizvođača imaju veoma istaknutu poziciju, Goranović , 29,9 odsto i Franca 25,8 odsto. Vodeću poziciju među domaćim proizvođačima mlijeka ima Mljekara Lazine, 26,1 odsto“, pokazuje istraživanje IPSOS-a.

Prema riječima Raičevića, na listi proizvođača čije su proizvode potrošači u Crnoj Gori proglasili najboljim našli su se mesna industrija Goranović i Mesopromet Franca sa veoma visokim procentom odgovora.

„Slijede Plantaže, Pivara Trebjesa i Mljekara Lazine sa veoma istaknutom pozicijom, zatim slijedi niz proizvođača sa znatno nižim brojem glasova“, naveo je Raičević.

Prema istraživanju, u poređenju sa periodom od prije godinu, većina potrošača u Crnoj Gori procjenjuje da jednako kupuje crnogorske proizvode kao i ranije i to prvenstveno zbog povjerenja u te proizvode i u njihov pouzdan kvalitet.

„Očekivanja su najvećeg dijela potrošača u Crnoj Gori da će i u narednih 12 mjeseci istom frekvencijom kupovati domaće proizvode. Ono što bi moglo stimulativno da djeluje na učestalost kupovine domaćih proizvoda, po ocjeni većine potrošača je povoljnija cijena domaćih artilaka u odnosu na strane, te njihova dostupnost u maloprodajnim objektima gdje se obično snabdijevaju“, dodao je Raičević.

On je kazao da većina potrošača u Crnoj Gori smatra da kupovinom domaćih proizvoda pomažu sopstvenu ekonomiju, njih nešto više od dvije trećine.

„Dobro iz Crne Gore prepoznaje oko dvije trećine potrošača u zemlji i smatra smatra da ovaj projekat treba nastaviti, a Kupujmo domaće nešto više od 50 odsto potrošača u zemlji. Kampanju Domaći ukusi – Dobro. Bolje. Domaće. prepoznaje nešto više od jedne trećine potrošača“, dodao je Raičević.

Predstavnik pivare Trebjesa, Mijuško Jauković, smatra da kampanje povećavaju percepciju potrošača o kvalitetu domaćih proizvoda, što je za svaku pohvalu.

Prema njegovom mišljenju, korona kriza je povećala značaj cijene prilikom odlučivanja o kupovini proizvoda.

On smatra da je, po uzoru na okruženje, neophodno osmisliti mehanizme zaštite domaćih proizvođača od inostrane konkurencije.

Predstavnik kompanije Zrnožit, Branko Pejović založio se za dodatno povećanje kvaliteta proizvoda i smanjenje akciza kako bi crnogorski proizvodi bili konkurentniji.

Prema njegovim riječima, Crnoj Gori su potrebna državna ili privatna skladišta u kojima bi bio smješten višak proizvoda i iz kojih bi se oni distribuirali.

Pejović smatra da Crna Gora, koja dosljedno poštuje CEFTA sporazum, treba da štiti domaće proizvođaće poput ostalih država u okruženju.

Privrednici smatraju da je svijest o važnosti i kvalitetu domaćih proizvoda potrebno jačati od malih nogu.

SDP PONOVILA

Socijaldemokratska partija je, kao mjeru podrške privredi zbog korona krize, predložila smanjenje stope PDV za ugostiteljske usluge sa sadašnjih 21 na sedam odsto. Na taj način, kako smatraju u SDP-u, bi se pomoglo više od 3.500 kompanija na način na koji su prije pet godina poslanici DPS-SD-Pozitivne pomogli samo četiri vlasnika luksuznih hotela, kojima je PDV za ugostiteljske usluge smanjen na nižu stopu.

Kako se ističe u saopštenju SDP-a, njihova ideja utemeljena je na onome što su trendovi i u drugim evropskim državama. Nacionalni parlamenti Austrije i Njemačke su odlučili da PDV u posljednjim danima juna značajno smanje za restorane, ugostiteljske objekte i hotele.

“Tako je parlament Austrije usvojio odluku kojom je smanjen iznos PDV za sve usluge u restoranima i hotelima sa 20 odsto na samo pet, u okviru mjera za pomoć dijelu svoje ekonomije čiji je udio u BDP-u značajno niži od crnogorskih 22 procenta. Već ranije su u okviru prvog paketa pomoći svim građanima podjeljeni vaučeri u iznosu od 100 eura za potrošnju u ugostiteljskim objektima, čime je ta zemlja na djelu pokazala koliko joj je stalo do očuvanja svakog radnog mjesta u ovom sektoru”, objašnjava član predsjedništva i portparol SDP-a Mirko Stanić.

Kako dodaje, parlament Njemačke je prije nekoliko dana, takođe, usvojio smanjenje opšte stope PDV sa 19 % na 16 % u jasnoj želji da ekonomija, posebno sektor usluga, turizma i ugostiteljstva, preživi krizu uzazvanu korona virusom sa što manje gubitka radnih mjesta ili gašenja kompanija.

“S druge strane vlast u Crnoj Gori ne želi da prihvati naš predlog Zakona o dopuni zakona o PDV kojim bi se sigurno olakšalo poslovanje za sve privrednike u ovoj oblasti, ali i sačuvale hiljade radnih mjesta koja su ovih mjeseci ugrožena. SDP će i dalje insistirati na ovom rješenju, koje bi uz usvajanje garantne šeme za povoljne kredite, sigurno spasilo najveći dio od 3.500 kompanija u oblasti ugostiteljstva i hotelijerstva. Zbog toga smo juče i podnijeli amandman na Predlog zakona o dopunama Zakona o turizmu kojim smo tražili smanjenje PDV poreske stope na sedam odsto, a kako se slični modeli usvajaju i u ekonomski najjačim državama EU, smatramo da bi i Vlada Crne Gore trebala prihvatiti ovaj predlog zakona, ne zbog toga što ga je predložila SDP, već zbog hiljada radnih mjesta koje bi kroz to smanjenje bile spašene”, zaključuje Stanić.

BORBA PROTIV KORONE

Vlada je odlučila da formira mobilnu platformu i veb-portal za praćenje kretanja inostranih turista i potencijalnog širenja korona virusa u Crnoj Gori.

U informaciji koja je juče usvojena na elektronskoj sjednici Vlade se navodi da su ugovor o formiranju platforme potpisali predstavnici Ministarstva turizma, NTO, Privredne komore i Instituta za javno zdravlje, prenosi Pobjeda.

Platforma će koštati 60.000 eura – od kojih će ministarstvo obezbijediti 40.000 eura, a po deset hiljada NTO i PKCGi.

“Cilj je da se omogući inostranim turistima da se osjećaju bezbjedno i sigurno, izoluju potencijalna nova žarišta u hotelima i smještajima u najkraćem roku, vodeći se evidencijom prijavljenih lokacija gdje inostrani turisti odsijedaju – naslanjajući se dijelom na već razvijeni sistem za nadzor. Da obezbijede predstavnicima Instituta za javno zdravlje jednostavan kontakt sa svim licima za koja postoji sumnja da su mogla biti inficirana u slučaju pojave novog žarišta, a inostranim turistima, bez obzira na jezičke barijere, centralizovani kanal za prijavu bilo kakvih uočenih anomalija, i u slučaju potrebe brz kontakt sa konzularnim predstavništvom njihove zemlje”, navedeno je u informaciji Vlade.

ZA GODINU

Pojava korona virusa usporila je, ali nije zaustavila priliv stranih direktnih investicija u Crnoj Gori. Za četiri mjeseca ove godine u Crnu Goru su se slila 282 miliona eura. Ako tome dodamo i da je tokom prošle godine priliv stranih investicija iznosio 778 miliona, dolazimo do podatka da se u našu državu za 16 mjeseci uložilo više od milijardu eura. Zbirno posmatrano, najviše novca su uložile NATO države i to oko 400 miliona.

Za 12 mjeseci prošle i četiri mjeseca ove godine, prvo mjesto u investicijama u Crnoj Gori ubjedljivo drži Rusija.

Rusi su za 16 mjeseci u našu državu uložili 95 miliona i to dominatno u domaća preduzeća, ali i u sektor prodaje nepokretnosti.

Na drugom mjestu našla se Kina. Zanimljivo, priliva SDI od Kineza protekle godine nije bilo, dok je za četiri mjeseca ove godine investirano 70 miliona eura. Koliko novca i u koji sektor je Kina uložila ostaje nepoznanica jer su podatke označili kao povjerljive.

Švajcarska je ovog puta zauzela treće mjesto. Najviše novca Švajcarci su uložili u interkompanijski dug, što predstavlja ulaganja koja ne povećavaju osnovni kapital.

Priliv stranih direktnih investicija iz Mađarske je iznosio 54,5 miliona, Ujedinjenih arapskih emirata 54, a Srbije 44 miliona eura.

Ulaganja iz Italije i Njemačke iznosila su po 43 miliona, zatim slijedi Holandija sa 40 miliona eura investicija, a na desetom mjestu je Turska sa 39 miliona eura.

Kada su u pitanju države regiona, Srbija je najviše novca (44 miliona) investirala u Crnu Goru za 16 mjeseci.

Zanimljivo, iz Bosne i Hercegovinu u našu državu se slilo 35 miliona eura, a iz Hrvatske 17 miliona eura.

Sa Kosova je priliv iznosio 10 miliona eura, a iz Albanije 4,7 miliona eura.

Najmanje novca uloženo je iz Sjeverne Makedonije i to svega 634.000 eura.

Prema podacima Centralne banke Crne Gore, za 12 mjeseci 2019. godine iz naše države se odlilo nešto više od 400 miliona eura. Kada su u pitanju četiri mjeseca ove godine, iz države se odlio 101 milion eura.

Neto priliv stranih direktnih investicija, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva u aprilu je iznosila 180,7 miliona eura, što je 78,6 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

“Ukupan priliv stranih direktnih investicija porastao je 31,9 odsto u odnosu na uporedni period, što je rezultat povećanja priliva od interkompanijskog duga”, navodi se u Biltenu CBCG.