MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Poljoprivredni proizvođači sa područja Rožaja i Petniice imaće ove godine na raspolaganju još izdašniju podršku države, kako bi nastavili sa unapređenjem svojih gazdinstava, ostvarivali veće prihode i davali zamah razvoju lokalnih zajednica, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede.

Kao i prethodnih godina, mladi iz ove dvije opštine, koji imaju završenu srednju poljoprivrednu ili veterinarsku školu ili fakultet imaju mogućnost da uz bespovratnu podršku od 10.000 eura započnu agrobiznis i time riješe problem nezaposlenosti.

“Šanse koje im u tom pravcu nudi ovogodišnji, značajno veći, Agrobudžet nijesu samo vezane za podršku stočarskoj proizvodnji, kroz premije za stoku, za preradu mlijeka, kao i bespovratnu podršku investicijama za širenje i modernizaciju te proizvodnje, već i niz drugih mjera i javnih poziva koje mogu ostvariti istovremeno i u biljnoj proizvodnji”, navode iz Ministarstva.

Kao primjer ističu više od 140 mladih farmera iz cijele Crne Gore, pretežno sa sjevera, najviše njih 31 upravo iz Petnjice, koji su iskoristili tu mogućnost tokom prethodne tri godine i već postali uspješni u svom poslu.

“Poljoprivrednici iz obje opštine tokom današnje diskusije najviše interesovanja pokazali su za proceduru nabavke mehanizacije, priključaka i opreme. Registrovana gazdinstva kroz javni poziv koji će biti objavljen i ove godine mogu ostvariti do 50% podrške za nabavku mehanizacije, i dodatnih 5% ukoliko su poljoprivredni osiguranici”, navode iz Miistarstva.

ŽUGIĆ

Crna Gora je svjesna važnosti integracija i posvećena stalnom unapređivanju institucionalnog i regulatornog okvira, pa u skladu sa tim težnjama kreira i sprovodi svoju politiku, ocijenio je guverner Centralne banke (CBCG), Radoje Žugić.

On je na dvodnevnoj međunarodnoj radionici o monetarnoj politici u Centralnoj i Istočnoj Evropi, održanoj u Budvi, kazao da se kroz takve događaje, koji promovišu otvoreni dijalog i proaktivan pristup, brže i lakše rješavaju i prevazilaze svi izazove i problemi sa kojima se suočavaju.

Radionicu je organizovala Banka za međunarodna poravnanja /Bank for International Settlements/ (BIS), uz podršku CBCG.

“Radionica je bila posvećena diskusiji o makroekonomskom razvoju u zemljama centralne i istočne Evrope i daljim izgledima ekonomskog rasta, kao i o razvoju finansijskog sektora, finansijskoj stabilnosti i monetarnim, fiskalnim i strukturnim politikama u ovim zemljama”, navodi se u saopštenju CBCG.

U radu su učestvovali predstavnici Evropske centralne banke (ECB), Banke za međunarodna poravnanja, centralnih banaka iz Albanije, Austrije, Bugarske, Češke, Estonije, Finske, Grčke, Hrvatske, Italije, Latvije, Litvanije, Mađarske, Njemačke, Poljske, Rumunije, Sjeverne Makedonije, Slovačke, Slovenije, Turske, kao i predstavnici CBCG.

Banka za međunarodna poravnanja (BIS) je najstarija međunarodna finansijska organizacija, osnovana 1930. godine, sa sjedištem u švajcarskom Bazelu.

Osnovna uloga BIS-a je da podstiče međunarodnu monetarnu i finansijsku saradnju i posreduje u finansijskim transakcijama između centralnih banaka.

PRIJESTONICA CETINJE

Skupstina Prijestonice Cetinje donijela je danas Odluku o davanju saglasnosti za zaključenje ugovora o zakupu nepokretnosti Oboda na period od 30 godina, čija bi realizacija trebalo u roku od 2,5 godine, između ostalog, da omogući zapošljavanje najmanje 100 radnika i investiciju vrijednu 10 miliona eura.

“Donošenje Odluke o davanju saglasnosti za zaključenje Ugovora o zakupu nepokretnosti Oboda na period od 30 godina, temeljni je čin, kojim istinski narodni predstavnici u Skupštini Prijestonice na djelu pokazuju da rade u javnom interesu, te da je moguće po strani staviti sve druge interese kada se odlučuje o razvojnoj perspektivi grada”, kazao je gradonačelnik Aleksandar Kašćelan obraćajući se odbornicima.

Prema njegovim riječima, današnji čin je znakovit i zbog toga što se na djelu pokazuje da je bila opravdana odluka uprave grada da preusmjeri dio novca iz Programa razvoja Prijestonice Cetinje za kupovinu Oboda, te da su poslovne projekcije i analize tržišta bile realne.

“Kao gradonačelnik i neko ko je je privatno i profesionalno vezan za Cetinje, zadovoljan sam što se realizacijom Odluke o davanju saglasnosti za zaključenje Ugovora o zakupu nepokretnosti Oboda otvara šansa za zapošljavanje 100 Cetinjanki i Cetinjana u roku od dvije ipo godine od potpisivanja ugovora. Nova radna mjesta na Cetinju je ono što smo obećali, željeli i što ćemo realizacijom ove i drugih investicija ispuniti”, rekao je on.

Gradonačelnik Kašćelan je naveo i da je činjenica da je Prijestonica pred potpisivanjem ugovora sa zainteresovanim investitorom, da je cijeli proces bio javan i sproveden po visoko postavljenim kriterijumima, te da to ukazuje da smo „dobro postupali“.

„Naš potencijalni budući partner će se, kako je naveo u Biznis planu, baviti uzgojem industrijske konoplje i ekstrakcijom ulja CBD iz suvog cvijeta industrijske konoplje za industrijske i prehrambene svrhe. Projekcije su da će ova grana industrije na globalnom nivou narednih godina imati stabilan rast, što nas dodatno učvršćuje u uvjerenju da dobro postupamo“, kazao je on.

Kašćelan je rekao i da je od objave informacije o potencijalnom zakupu Oboda, Prijestonica Cetinje registrovala znatano povećanje interesovanja za poslovnu saradnju i eventualna ulaganja na Cetinju.

Skupština Prijestonice Cetinje donijela je i Odluku o podsticajima za proizvodnu i uslužnu djelatnost, koja bi trebalo da doprinese snanjenju biznis barijera i unaprđenju poslovne klime u gradu.

MARKOVIĆ PRIMIO DELEGACIJU

Očekujemo da Deutsche Telekom bude značajan akter našeg novog procesa digitalne ekonomije, rekao je premijer Duško Marković.

Kako navode, Marković je primio delegaciju Deutsche Telekoma, člana Menadžmenta odbora za poslovanje kompanije u Evropi Srinija Gopalana i izvršnu direktoricu Crnogorskog telekoma Džinu Tsibulskaju.

Zaključeno je da najavljena digitalna koalicija, koju je inicirala crnogorska privreda, predstavlja odličan osnov za dalje investicije Deutsche Telekoma u Crnu Goru i stratešku saradnju ove kompanije i Vlade.

“Digitalna ekonomija nam je u fokusu. Djelujemo i samostalno i u saradnji sa Evropskom unijom, kroz Berlinski proces. Očekujemo da Deutsche Telekom bude značajan akter našeg novog procesa digitalne ekonomije”, rekao je Marković.

Predstavnici njemačke kompanije saopštili su da imaju ozbiljne namjere da učestvuju u našoj digitalnoj ekonomiji implementacijom savremenih sigurnih digitalnih rješenja.

Marković je upoznao sagovornike sa strateškim politikama Vlade koje su u protekle tri godine dovele do visokog privrednog rasta, povećanja direktnih stranih investicija posebno u oblasti turizma, energetike i u posljednje vrijeme poljoprivrede i porasta zaposlenosti i dodao da je cilj Crne Gore da i u narednom razdoblju zadrži visoke stope rasta kao osnov daljeg napretka ekonomije i povećanja životnog standarda.

Marković je u razgovoru iskazao zadovoljstvo poslovanjem kompanije u našoj zemlji istakavši da posebno cijeni visok stepen društvene odgovornosti ove kompanije koja je značajna sredstva uložila u crnogogorski sistem obrazovanja i u naš sport.

Deutsche Telekom,  koji posluje u pedeset država,  predstavio je predsjedniku Vlade planove ulaganja u nove tehnologije i implementacije najnovijih tehnoloških rješenja uključujući i tehnologiju 5G.

DO 30 MILIONA

Aukcija državnih zapisa sa rokom dospjeća od 182 dana, vrijednih 30 miliona eura, treća ovogodišnja, biće održana u utorak.

Iz Centralne banke (CBCG) su saopštili da se ponude mogu dostavljati do utorka do 12 sati.

Rok dospjeća zapisa je 182 dana, odnosno 26. avgust.

U ponedjeljak je održana druga aukcija državnih zapisa. Emisija je iznosila 24 miliona, a iznos dostavljenih ponuda bio je pet miliona.

Prošle godine održano je šest aukcija sa rokom dospjeća od 182 dana.

Državni zapisi su diskontovane kratkoročne hartije od vrijednosti, koje CBCG prodaje u ime Ministarstva finansija, u cilju održavanja tekuće likvidnosti budžeta.

Zapisi se prodaju kao diskontovane hartije, metodom aukcije, po cijeni nižoj od nominalne vrijednosti, dok se otplaćuju po nominali na dan dospijeća. Razlika između nominalne vrijednosti i kupovne cijene predstavlja zarađenu kamatu na investiciji.

Ministarstvo finansija obavezno je da na dan dospijeća isplati obaveze po emitovanim državnim zapisima.

RAJNKE PORUČILA STUDENTIMA

Za preduzetnički duh ne postoji magična formula, ocijenila je ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke i dodala da je za preduzetnika važan način na koji radi svoj posao.

„Kada ste preduzetnik, više je važno ono kako radite svoj posao, nego ono čime se bavite. Da biste postali uspješni, neophodan je preduzetnički duh, ali za njega ne postoji magična formula”, kazala je Rajzing Rajnke na Ekonomskom fakultetu.

Iz Univerziteta Crne Gore je saopšteno da je Rising Reinke studentima održala predavanje o ulozi preduzetništva za razvoj demokratskog društva i kazala da preduzetnički duh čini pet jednako važnih faktora.

“Važno je da osjećate strast prema onome čime se bavite, istražujete, planirate, budete duboko uvjereni u ideju koju želite da sprovedete u djelo. Tada će sve prepreke djelovati rješive, svaki izazov samo dodatni podstrek”, navela je Rajzing Rajnke.

Prema njenim riječima, drugi faktor je dovođenje u pitanje statusa quo. Preduzetnici stalno izazivaju, preispituju mogućnosti i ne mire se sa postojećim stanjem, zbog čega je ta njihova osobina zaslužna za stalni napredak društva.

“Treći faktor za uspješnog preduzetnika je optimizam. ‘Ne mogu’ ne postoji u njihovom rječniku. Kada se nađu pred problemom, preduzetnici postavljaju sebi pitanja kako će to da riješi i zašto ne bi upravo on bio taj koji je riješio problem koji imaju svi”, navela je Rajzing Rajnke.

Četvrti faktor se odnosi na preuzimanje proračunatih rizika. Preduzetnik mora prihvatiti mogućnost da njegovi napori neće odmah uroditi plodom te da će biznis možda propasti, i prigrliti taj izazov.

Rajzing Rajnke je dodala da je peti faktor odlučnost, pri čemu uspješan preduzenik je riješen da njegov projekat mora da uspije i ne prihvata drugu mogućnost.

Rajzing Rajnke je sa studentima podijelila i niz primjera uspješnih preduzetnika iz Crne Gore sa kojima je ona upoznata, ali je uputila studente i na to da postoje razni programi podrške Ambasade SAD-a preduzetnicima iz Crne Gore i onima koji to planiraju da postanu.

Dekan Ekonomskog fakulteta, Nikola Milović, naveo je da je Ekonomski fakultet oduvijek imao podršku američke Ambasade kada je u pitanju bilo koji oblik profesionalne pomoći profesorima i saradnicima, kao i studentima.

„Uvijek smo dobili podršku kada smo tražili profesionalnu pomoć, podršku ili promociju naših aktivnosti. Ovo je trenutak da zbog toga iskažem zahvalnost ambasadorki i Ambasadi SAD-a“, rekao je Milović.

On je uoči predavanja upoznao Rising Reinke i njene saradnike sa ulogom Ekonomskog fakulteta za razvoj visokog obrazovanja u Crnoj Gori, s obzirom na to da je ovo godina u kojoj prvi fakultet u Crnoj Gori obilježava 60 godina uspješnog rada.

Milović i Rajzing Rajnke su razgovarali i o podršci Ambasade fakultetu u procesu sticanja međunarodne akreditacije, posebno u dijelu koji se tiče uvođenja nastave na engleskom jeziku.

Predavanjem Uloga preduzetništva u demokratskom društvu Rising Reinke na Ekonomskom fakultetu je završena četvorodnevna manifestacija The Right Start tokom koje su predavanja studentima održali i ministar odbrane, Predrag Bošković, gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković, a održan je i tradicionalni Dekanski sat.

VIŠE OD PLANIRANOG

Deficit budžeta je u prošloj godini iznosio 143,6 miliona eura ili 2,98 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što ukazuje na njegovu dalju tendenciju pada, kao rezultat povećanja budžetskih prihoda i optimizacije tekuće potrošnje, pokazuju podaci Ministarstva finansija.

„Imajući u vidu da se ostvareni deficit nalazi u okvirima od tri odsto, može se konstatovati da je ispunjeno fiskalno pravilo utvrđeno Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, a što je ujedno i dozvoljeni nivo deficita propisan kriterijumima iz Mastrihta“, navodi se u dokumentu Ministarstva o izvršenju budžeta u prošloj godini.

Budžetski deficit je u prošloj godini, prema podacima Ministarstva, bio jedan milion eura, odnosno 0,7 odsto veći u odnosu na planirani, a 25,3 miliona ili 15 odsto manji u odnosu na 2018. godinu.

Ostvaren je suficit tekuće budžetske potrošnje u iznosu od 128,7 miliona eura ili 2,7 odsto BDP-a.

Prihodi budžeta su u prošloj godini iznosili 1,89 milijardi eura ili 39,13 odsto procijenjenog BDP-a, što je u odnosu na plan i 2018. godinu više 2,8 odsto, odnosno osam odsto.

Iz Ministarstva su naveli da su sve najznačajnije kategorije poreskih prihoda zabilježile rast, pri čemu je naplata poreza na dodatu vrijednost (PDV) veća 78,8 miliona eura, doprinosa 21,8 miliona i akciza 14,3 miliona.

„Većoj naplati poreskih prihoda doprinijeli su pozitivna makroekonomska kretanja, naplata poreskih potraživanja shodno Zakonu o reprogramu poreskog potraživanja, sprovođenje redefinisane akcizne politike, kao i pojačan inspekcijski nadzor“, navodi se u dokumentu.

Izdaci budžeta su u prošloj godini iznosili 2,03 milijarde eura ili 42,12 odsto BDP-a.

U odnosu na planirane veći su 52,1 milion eura, odnosno 2,6 odsto.

U strukturi potrošnje, tekuća budžetska potrošnja ostvarena je na nivou od 1,76 milijardi eura i veća je 4,5 odsto u odnosu na planiranu kao rezultat aktiviranja državne garancije koja se odnosi na sistem za prečišćavanje otpadnih voda u Opštini Budva, kao i većeg izdvajanja za potrebe opremanja Vojske Crne Gore.

„Kapitalni budžet realizovan je u iznosu od 272,4 miliona eura, što je osam odsto manje od planiranog. Realizaciju sredstava planiranih u dijelu kapitalnog budžeta najvećim dijelom opredjeljuje intenzitet izvođenja radova na prioritetnoj dionici auto-puta“, zaključuje se u dokumentu.

U MARTU POZIV

Zavod za zapošljavanje (ZZZ) objaviće krajem marta drugi poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za samozapošljavanje iz fondova Evropske unije (EU), u iznosu od tri do 7,5 hiljada eura, saopšteno je na prezentaciji tog programa u Nikšiću.

Direktor ZZZ Suljo Mustafić kazao je da će u okviru tog poziva priliku da se prijave u još većem broju imati nezaposleni koji su na evidenciji najmanje četiri mjeseca, kao i da će naglasak biti na mladim ljudima, ženama i dugotrajno nezaposlenim osobama.

On je, na prezentaciji Programa grantova za samozapošljavanje u nikšićkom Tehnopolisu, podsjetio da su u okviru prethodnog poziva Birou rada u Nikšiću dostavljena 33 projekta za samozapošljavanje, od kojih samo dva nijesu pozitivno ocijenjena.

ZZZ je kao korisnik Programa grantova za samozapošljavanje obezbijedio direktni grant od ukupno 3,5 miliona eura iz pretpristupnih fondova EU, koje će kroz tri jednogodišnja ciklusa dobiti više od 400 korisnika.

Mustafić je pozvao sve koji žele da pokušaju da se “otisnu” u sopstvene preduzetničke vode, da konkurišu za bespovratna sredstva EU.

“Mladi ljudi treba da uzmu sudbinu u svoje ruke. Vjerujem da ćemo, u saradnji sa lokalnim samoupravama, napraviti pozitivne pomake koji će i u Nikšiću označiti rast broja preduzetnika i više novih radnih mjesta, a time dovesti do privrednog oporavka, pada nezaposlenosti i kvalitetnijeg života građana”, saopštio je Mustafić.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja obezbijedilo je Zavodu prvi direktni grant iz pretpristupnih fondova EU od vrijedan 3,5 miliona eura.

Predstavnica Ministarstva rada i socijalnog staranja Ksenija Aranitović, saopštila je da je ukupna vrijednost tog programa 18,3 miliona eura, od čega je iz sredstava EU obezbijeđeno 15,3 miliona, a preostali dio iz budžeta države.

“Cilj programa je da doprinesemo daljem razvoju kohezionog društva i stvaranju boljih uslova za zapošljavanje, poboljšamo kvalitet formalnog i neformalnog obrazovanja i cjeloživotnog učenja, uz socijalno uključivanje osoba koje su u nepovoljnom položaju, kao i da radimo na smanjenju rizika u siromaštvu”, navela je Aranitović.

Ona je najavila da će se u narednom periodu realizovati još jedan program podrške namijenjen manje razvijenim opštinama, u okviru koga je opredijeljeno oko 2,7 miliona eura.

“Glavni cilj ovog poziva je da se smanji regionalna razlika i finansijski podrže poslodavci, mala i srednja preduzeća, tako što će osposobiti i zaposliti radnike u skladu sa njihovoim konkretnim potrebama”, rekla je Aranitović i dodala da je za jačanje administrativnih kapaciteta na lokalnom nivou izdvojeno 470 hiljada eura.

Predsjednik Opštine Nikšić Veselin Grbović, smatra da je svako novootvoreno radno mjesto u tom gradu uspjeh, imajući u vidu da je nezaposlenost globalni problem.

”U Nikšiću se možemo pohvaliti smanjenjem stope nezaposlenosti sa 20,55 odsto koliko je bilo 2017. godine, na sadašnjih 12,4 odsto. Značajan doprinos tome, uz Biro rada Nikšić, dale su i aktivnosti lokalne uprave na stvaranju kvalitetnih uslova za bavljenje biznisom, ulaganje u putnu, vodovodnu i elektro infrastrukturu, kao i kroz Program podsticanja zapošavanja mladih visokoškolaca”, kazao je Grbović.

On je podsjetio da je kroz program podsticanja zapošljavanja prošle godine u Nikšiću posao obezbijeđen za 75 visokoškolaca do 30 godina starosti, a realizacija programa je u toku.

MINISTARSTVO SAOBRAĆAJA

Na izgradnju auto-puta Bar-Boljare ne bi trebalo da utiče to što je za sada odgođen povratak u kineskih ranika u Crnu Goru, očekuju u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva Crne Gore.

Načelnik Direkcije za održavanje i bezbjednost puteva, Miroslav Mašić, kazao je za Radio Slobodna Evropa da dgovor predviđa da postoji više mogućnosti da se obezbijede radnici – ne samo iz Kine, već iz Crne Gore, regiona ili drugih djelova svijeta.

“Sada očekujemo da se oko 400 njih vrati i da preduzmemo sve moguće mjere kako bi prevazišli ovaj problem. U stalnom smo kontaktu sa Institutom za javno zdravlje (IJZ) i Ministarstvom saobraćaja i pomorstva, tako da će se tu donositi adekvatne odluke”, kaže za RSE glavni inženjer projekta izgradnje autoputa kompanije CRBC Vlatko Ćipranić.

Prema njegovim riječima, odlukom kineskih vlasti je do 19. februara zabranjeno građanima kineske provincije Hubei da napuste zemlju. Nakon tog datuma, dodaje, kada bude izvjesno što će biti sa tom zabranom, donijeće se odluka kako prevazići problem sa radnicima.

Prema podacima CRBC, trenutno na izgradnji autoputa radi ukupno oko 1.000 radnika, od toga 379 kineskih državljana, a ostalo su domaći radnici, zaposlenici podizvođača.

BULATOVIĆ SAOPŠTIO

Prvi efekti početka rada podmorskog kabla između Crne Gore i Italije već su opipljivi, kazao je u intervjuu Dnevnim novinama direktor Kancelarije za raspodjelu prekograničnih kapaciteta-Coordinated Auction Office in South East Europe (SEE CAO) Ivan Bulatović.

On je naveo da je na godišnjoj aukciji za ovu godinu, koja je organizovana u decembru prošle godine, Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) ostvario prihod od oko 2,9 miliona eura, dok je na mjesečnim aukcijama za januar i februar 2020. ostvaren dodatni prihod od oko 850.000 eura.

Bulatović je istakao i da je početkom rada kabla, koji je u funkciji od 15. novembra prošle godine, primjetno veće interesovanje za alokaciju na ostalim crnogorskim granicama.

“I na njima je ostvaren značajan rast prihoda od zagušenja. Tako je na granici Crna Gora Albanija zabilježen rast od 50 odsto, dok su na granici Crna Gora Bosna i Hercegovina prihodi od zagušenja udvostručeni”, naveo je Bulatović, bivši direktor CGES-a.