MUGOŠA SAOPŠTIO

Direktor Poreske uprave Miomir M. Mugoša saopštio je ohrabrujuće podatke, prema kojima je u junu naplata poreskih prihoda bila na nivou juna prošle godine, kada smo imali snažan rast ekonomije.

Mugoša je u intervjuu za Dnevne novine objelodanio iznenađujući podatak da je naplata poreza na dobit preduzeća veća za milion eura u odnosu na 22 dana iz juna 2019. godine, što svjedoči o oporavku privrede.

“Posmatrajući trenutni presjek ostvarene naplate u junu, mogu reći da su stabilizacija epidemiološke situacije u zemlji i početak rada privrednika rezultirali i blagim oporavkom u naplati poreskih prihoda, te je od početka juna do 22. juna ostvarena bruto naplata od 71,5 milion eura, što je na nivou ostvarenja iz istog perioda prošle godine”, rekao je Mugoša.

Posebno je, kako je istakao, značajan segment poreza i doprinosa na zarade zaposlenih, ne samo zbog udjela koji isti ima u ukupnim javnim prihodima, već i radi očuvanja radnih mjesta i zaštite socijalnih prava radnika.

“Po tom osnovu naplata je na nivou prošlogodišnjeg ostvarenja, za razliku od prethodna dva mjeseca, u prvom redu zahvaljujući Vladinom programu za podršku privredi u vidu subvencioniranja dijela bruto zarada zaposlenima”, objasnio je Mugoša.

Kakva je bila poreska disciplina tokom trajanja pandemije? Da li ste zadovoljni?

MUGOŠA: Zbog pandemije zarazne bolesti Covid-19 privrednici u svim djelatnostima suočeni su sa brojnim izazovima koji ozbiljno prijete da ugroze opstanak istih na tržištu, a ništa manje poteškoća epidemiološka situacija izazvala je i u funkcionisanju državnih institucija, a posebno Poreske uprave, čiji su rezultati u naplati prihoda direktno pogođeni ekonomskom krizom koja je uticala na smanjenje fiskalnog potencijala obveznika.

Međutim, uprkos otežanom poslovanju i činjenici da ogromnom broju obveznika, i to onih koji rade u ključnim djelatnostima za crnogorsku privredu, uopšte nije bio dozvoljen rad, poreska disciplina nije pokazala trend pada tokom prethodnih mjeseci, imajući u vidu da podaci kojima raspolažemo pokazuju da je najveći broj poreskih obveznika intenzivno komunicirao s Poreskom upravom koristeći elektronske servise za prijavljivanje poreskih obaveza.

Pomenuću da smo od početka marta primili gotovo 27.000 prijava godišnjih poreza na dobit pravnih lica, isto toliko finansijskih iskaza, ali i 96.000 IOPPD obrazaca.

Takođe, poreski inspektori pratili su rad obveznika uz ograničenja koja je nametnule preventivne mjere, a u postupcima inspekcijskog nadzora nijesu uočene nepravilnosti koje bi ukazale na smanjenje poreske discipline ili zabrinjavajuće ponašanje poreskih obveznika.

Dakle, period koji je za nama pokazao je da aktivnosti koje već godinama preduzimamo na povećanju stepena dobrovoljnog poštovanja poreskih propisa daju efekta, ali i da se svijest obveznika o značaju urednog prijavljivanja i plaćanja poreza za finansiranje svih potreba u društvu mijenja i unapređuje.

Kako objašnjavate činjenicu da je ukupna naplata u prvih pet mjeseci bila bolja nego 2018. godine, iako smo imali žestoke mjere ograničenja, a mnoge radnje i lokali nijesu radili?

MUGOŠA: Nakon rekordnog ostvarenja od 282 miliona eura, koliko je zabilježena naplata prihoda u prvom kvartalu 2020. godine, uz rast od 19 miliona eura u odnosu na 2019. godinu, odnosno 50 miliona u odnosu na 2018. godinu, ekonomska kriza koja je pogodila cijelu privredu odrazila se prvenstveno na naplatu poreza i doprinosa na lična primanja, kao najviše pogođen segment javnih prihoda. To je na petomjesečnom vremenskom okviru rezultiralo padom prihoda od 14 miliona eura u odnosu na prvih pet mjeseci 2019. godine.

Međutim, i u ovakvim okolnostima u kojima posluje privreda i javne finansije ostvareni rezutat je ipak značajno iznad ostvarenja iz ranijih godina, te je za 29 miliona iznad ostvarenja iz, na primjer, 2018. godine.

U javnosti se to tumači i kao znak oporavka, ali i rekordnim martom?

MUGOŠA: Ovakve rezultate vidimo kao indikator kontinuiteta koji postoji u rastu crnogorske ekonomije i širenju poreske osnovice, ali i pokazatelj rasta fiskalne kulture crnogorskih privrednika, što je posebno došlo do izražaja upravo tokom pandemije kao najvećeg izazova s kojim se nacionalna i globalna ekonomija suočila u novijoj istoriji.

Moram istaći da, za razliku od poreza i doprinosa na zarade zaposlenih, vrlo važni poreski oblici porez na dodatu vrijednost i porez na dobit pravnih lica, tokom svih ovih mjeseci zadržavaju trend rasta, i to u višemilionskom ukupnom iznosu, što nam ipak daje ohrabrenje da fiskalni potencijal naše privrede uspjeti da se što prije oporavi.

Kakvi su prvi pokazatelji za jun, s obzirom da smo u maju imali pad poreskih prihoda, ali ne preveliki budući na špic pandemije?

MUGOŠA: Posmatrajući trenutni presjek ostvarene naplate u junu, mogu reći da su stabilizacija epidemiološke situacije u zemlji i početak rada privrednika rezultirali i blagim oporavkom u naplati poreskih prihoda, te je od početka juna do 22. juna ostvarena bruto naplata od 71,5 milion eura, što je na nivou ostvarenja iz istog perioda prošle godine.

Posebno nam je značajan segment poreza i doprinosa na zarade zaposlenih, ne samo zbog udjela koji isti ima u ukupnim javnim prihodima, već i radi očuvanja radnih mjesta i zaštite socijalnih prava radnika. Po tom osnovu naplata je na nivou prošlogodišnjeg ostvarenja, za razliku od prethodna dva mjeseca, u prvom redu zahvaljujući Vladinom programu za podršku privredi u vidu subvencioniranja dijela bruto zarada zaposlenima.

Takođe, naplata poreza na dobit veća je za milion eura u odnosu na 22 dana iz juna 2019. godine.

Da li imate podatke da li je došlo do smanjenja broja zaposlenih?

MUGOŠA: Kada je u pitanju broj zaposlenih u zemlji, predviđamo da će s početkom turističke sezone biti obezbijeđeno novo zapošljavanje i preraspodjela radne snage na djelatnosti koje su dio turističke ponude, te da neće doći do smanjenja broja zaposlenih u državi, a posebno imajući u vidu da je tržište ovog ljeta usmjereno upravo na domaću radnu snagu.

Imajući u vidu navedeno, kao i dalju podršku koju Vlada Crne Gore pruža privrednicima kako bi prebrodili nastalu ekonomsku krizu, mogu reći da s blagim optimizmom očekujem predstojeće mjesece glavne turističke sezone, pri čemu kao poseban izazov vidim drugi talas epidemije najavljen za jesen.

Pokrenut je veliki projekat fiskalizacije, usvojen je zakon, objavljeni su pravilnici u Službenom listu. Kolike dodatne prihode očekujete od tog velikog reformskog projekta?

MUGOŠA: Realizacija projekta elektronske fiskalizacije uveliko je u toku, a ista podrazumijeva više aspekata, i to obezbjeđenje normativnog okvira, tehničkih preduslova, te informisanje i pripremu poreskih obveznika za novi način komuniciranja sa Poreskom upravom i dostavu podataka o prometu automatski i u realnom vremenu.

U ovom momentu kompletiran je zakonodavni okvir, koji podrazumijeva Zakon o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, kao i tri pravilnika sa detaljno definisanim odredbama Zakona.

Takođe, u Poreskoj upravi kroz tendersku proceduru koja se sprovodi po pravilima Svjetske banke i koja se nalazi u završnoj fazi, biće realizovana nabavka softverskog i hardverskog rješenja za sprovođenje fiskalnog servisa, odnosno prenos podataka o izvršenom prometu, a u skladu sa kojim će i sami poreski obveznici prilagoditi sisteme za evidentiranje prometa.

Očekivanja od ovog projekta su velika, ne samo u dijelu rasta naplate poreza na dodatu vrijednost od više desetina miliona eura na godišnjem nivou, već i kroz povećanje stepena poreske discipline na tržištu rada, te efikasniju analizu rizika i suzbijanje sive ekonomije.

Takođe, projekat će donijeti modernizaciju načina komunikacije državne uprave sa privredom u skladu sa tehnološkim razvojem i trendovima automatizacije poslovnih procesa, što se kao posebno značajno pokazalo tokom trajanja pandemije zarazne bolesti Covid-19.

Da li je konačno odzvonilo potkradanju države?

MUGOŠA: Dakle, projektom elektronske fiskalizacije biće postignuti brojni benefiti, kako za državni budžet, tako i za regularni biznis, s jedne, i tržište rada, s druge strane.

U MAJU

U Crnoj Gori je na kraju maja bilo 1,04 miliona korisnika mobilne telefonije, 1,78 odsto manje u odnosu na april.

Broj korisnika u maju odgovara penetraciji od 167,73 odsto, navedeno je u izvještaju Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP).

U odnosu na isti period prošle godine, broj korisnika u maju manji je 4,69 odsto.

Udio postpejd korisnika iznosio je 59,13 odsto, dok je onih koji račune dopunjavaju vaučerima ili elektronski bilo 40,87 odsto.

Od ukupnog broja korisnika, najviše ima Crnogorski Telekom 354,33 hiljade ili 34,07 odsto, zatim M:tel 352,2 hiljade ili 33,87 odsto, a Telenor 333,44 hiljade odnosno 32,06 odsto.

Telenor je imao 38,44 odsto ukupnog broja pripejd korisnika, M:tel 34,77 odsto, a Crnogorski Telekom 26,79 odsto.

Crnogorski Telekom je u maju imao 39,11 odsto postpejd korisnika, M:tel 33,24 odsto, a Telenor 27,65 odsto.

ZA 2020. GODINU

Poslanici Skupštine usvojili su večeras izmjene i dopune Zakona o budžetu za ovu godinu, kojim bi Vlada trebalo da obezbijedi stabilna sredstva do kraja godine, ali i stvori pravne pretpostavke za dodatno zaduživanje.

Za rebalans budžeta su glasala 42 poslanika vladajuće koalicije, dok glasova protiv i uzdržanih nije bilo.

Ministar finansija Darko Radunović kazao je, obrazlažući poslanicima predloženi rebalans, da se realni pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Crnoj Gori u ovoj godini procjenjuje na 6,8 odsto, dok se u narednoj očekuje postepen i djelimičan oporavak i rast ekonomije od 4,9 odsto.

Izvorni prihodi budžeta će, kako je dodao, biti niži 17 odsto i iznosiće 1,7 milijardi eura, što je 37 odsto BDP-a.

Na osnovu očekivanog nivoa prihoda i rashoda budžeta, planirani nivo deficita za ovu godinu iznosiće 335,89 miliona eura ili 7,3 odsto procijenjenog BDP-a, što je 285,9 miliona eura više u odnosu na prvobitno planirani. Za navedeni iznos deficita uvećava se i procjena nedostajućih sredstava u ovoj godini, koja će ukupno iznositi 877,49 miliona eura.

Ukupna potrošnja bi, i pored dodatnih izdvajanja za podršku privredi i građanima, trebalo da iznosi 2,04 milijarde eura ili 44,3 odsto BDP-a, što je tri odsto niže u odnosu na prvobitni plan.

Procjenjuje se da će javni dug u ovoj godini u nominalnom iznosu biti na sličnom nivou kao u prošloj, odnosno na nivou od 3,79 milijardi eura. Očekuje se da će javni dug iznositi 82,5 odsto BDP-a.

Pad prihoda u turizmu za 40 odsto

Predstavnik Kluba poslanika Socijalističke narodne partije (SNP) – Demos, Neđeljko Rudović, smatra da se Crna Gora nalazi u vanrednom stanju i da joj je neophodna mudra, vizionarska i hrabra odluka, koju u predloženom rebalansu budžeta ne vidi.

On je kazao da očekuje da će vanredno stanje rezulirati bolnim odlukama o smanjenju zarada, kao i da je bilo potrebno da predstavnici vlasti pozovu kolege iz opozicije na razgovore i konsultacije o načinu prevazilaženja postojeće situacije.

„Umjesto toga raspisani su izbori. Umjesto što se fokusirate na to kako da sačuvate vlast, trebalo je da nas sve zajedno pitate kako da sačuvamo državnu i ekonomsku supstancu“, rekao je Rudović u Skupštini tokom rasprave o Predlogu izmjena i dopuna Zakona o budžetu za ovu godinu.

On je podsjetio na procjene Vlade prema kojima će Crna Gora od turizma ove godine zaraditi oko 650 miliona eura i upozorio da bi gubici u tom sektoru, usljed negativnih efekata pandemije koronavirusa, mogli biti mnogo veći od očekivanih.

„Vjerujemo da će pad biti daleko veći. Prema svemu što se dešava vjerovatno nećemo uspjeti da zaradimo ni deseti dio onoga što smo zaradili prošle godine“, saopštio je Rudović i dodao da su svi saglasni da će Crna Gora imati novi rebalans.

On je upozorio i na činjenice da je od marta do maja nestalo 6,5 hiljada radnih mjesta, da je skoro polovina mikro preduzeća prestala da radi, a da poslodavci “muku muče kako da isplate zarade i opstanu”.

Poslanik SNP-a, Srđan Milić, koji je izdvojio mišljenje, smatra da je u pitanju rebalans koji pokazuje lice parlamentarne većine u Crnoj Gori.

„Ovdje nedostaju sredstva, jer je parlamentarna većina omogućila da se krade po Crnoj Gori“, rekao je Srđan Milić i dodao da iz Crne Gore telekomunikacione kompanije iznesu tri milijarde eura, a tajkuni bliski vlasti deset milijardi.

On je kazao da će ova godina biti zapamćena po rebalansima i paketima pomoći.

„Prva dva paketa pomoći privredi niko nije vidio, treći se traži po društvenim mrežama, dok se već najavljuje četvrti. Paketa nema jer para nema, a njih nema jer ste tako vodili državu“, poručio je Milić.

On je podsjetio da je predlagao rješenje problema, ali da parlamentarna većina ne želi da ga posluša.

„Zato predlažem da prvo usvojimo rebalans, pa da onda o njemu raspravljamo i podnosimo amandmane“, naveo je Milić.

On je saopštio da Crna Gora ne mora da se zadužuje, jer u komercijalnim bankama ima nekoliko milijardi EUR depozita građana.

„Možemo ponuditi građanima Crne Gore ono što je državno vlasništvo, da zakupe i investiraju, ali mi ne znamo šta je u državnom vlasništvu“, rekao je Milić.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Predrag Sekulić, smatra da rebalans budžeta nije specifičnost Crne Gore, već je i karakteristika drugih zemalja, čak i onih potpuno oslonjenih na realnu ekonomiju.

„Ovo je i razvojna šansa, jer je svaka kriza razvojna šansa“, poručio je Sekulić.

On je podjestio na podatke Eurostata, da je individualna potrošnja u Crnoj Gori bila na nivou od 61 odsto prosjeka EU, a bruto domaći proizvod (BDP) na nivou od 50 odsto evropskog prosjeka.

„Moramo priznati da smo za ovih nekoliko godina crnogorske nezavisnosti napredovali džinovskim koracima“, rekao je Sekulić.

On je podsjetio da je u posljednjih deset godina više od 1,5 milijardi uloženo u infrastrukturu.

Poslanik Demokratskog fronta (DF), Milutin Đukanović, kazao je da predloženi rebalans predstavlja paničnu reakciju vladajuće strukture i sunovrat crnogorske ekonomije, dok je epidemija koronavirusa vješt alibi za katastrofalne rezultate.

On smatra da će, ukoliko ne bude radikalnih promjena, javni dug Crne Gore ove godine iznositi preko 100 odsto BDP-a, iako su prognoze predstavnika Vlade da će on biti 82,5 odsto.

Đukanović je saopštio da je procjena Vlade da će javni dug iznositi 82,5 odsto BDP-a ukoliko pad prihoda od turizma bude oko 40 odsto.

„U te bajke niko više ne vjeruje. Realna procjena da će taj pad prihoda od turizma biti preko 70 odsto, što znači da će nedostajuća sredstva umjesto 878 miliona eura iznositi 1,2 milijarde, a javni dug više od 100 odsto BDP-a“, kazao je Đukanović.

On je dodao da će bruto cijena izgradnje autoputa, koja kasni dvije godine, kad se uračunaju sve kamate i kursne razlike iznositi 1,3 milijarde eura.

Ispred Kluba stranaka Bošnjaka, Albanaca i Hrvata, Genci Nimanbegu, kazao je da bi predloženi rebalans trebalo da bude takav da teret krize prouzrokovane pandemijom koronavirusa jednako raspodijeli na sve, odnosno i na radnike i na poslodavce, ali da se radna mjesta moraju sačuvati.

„Mora se vidjeti šta je sa garantnim šemama, iza kojih mora stati Vlada. Ako se na tome ne bude radilo, to će biti propuštena prilika“, poručio je Nimanbegu.

On je dodao da je evidentno da se mora računati na podršku EU, kao i da će predviđeno zaduživanja biti spas za građane i od socijalnih problema.

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Raško Konjević, smatra da je predloženi rebalans predizborni, “da narodu lakše padne kriza”.

On je rekao da kvalitetna ekonomska politika mora biti pretočena u kvalitet života svakog građanina.

“Nama su najveći poreski dužnici tajkuni koji su se obogatili 90-tih godina prošlog vijeka na raznoraznim tranzitnim varijantama. Ajde što su to tada radili, ali da mi njih ne možemo da uvedemo u redovnost plaćanja proeza, jer se pokazuje da su oni privilegovani”, kazao je Konjević.

On je podsjetio da SDP već četiri godine priča o jednoj elementarnoj nepravdi koja postoji u sitemu poreza na dodatu vrijednost (PDV).

“Porazno je da se sistem PDV-a u jednom od svojih segmenta prilagođava imenima i prezimenima”, poručio je Konjević.

On smatra i da je nemoguće promijeniti strukturu privrede u kratkom roku, jer je za to potrebno mnogo ozbiljnosti, strategije, društvenog konsenzusa i vizije.

„Ali dajte da uradimo ono što možemo, da eliminišemo neke stvari koje su iritantne, bahate, neodgovorne i da zatvorimo neke rupe gdje previse curi”, naveo je Konjević i dodao da prihodi od turizma ove godine neće dostići ni 30 odsto od prošlogodišnjih.

Boris Mugoša ispred Socijaldemokrata (SD) i Liberalne partije (LP), kazao je da je u pitanju jedan od najkompleksnijih rebalansa.

“Lako je mudrovati, ali je mnogo ozbiljnije i zrelije odgovorno promišljati, a ovaj ekonomski trenutak zahtjeva odgovorno promišljanje”, poručio je Mugoša.

On smatra da je suština budžeta prihodna strana, iako se dosta govori o rashodima.

“Realna dilema je da li je pad prihoda od turizma od 40 odsto realna procjena? Od toga nam zavisi prihodna strana budžeta”, dodao je Mugoša.

Prema njegovim riječima, treba pokušati u najvećoj mjeri sačuvati postojeća radna mjesta, a nivo socijalnih davanja i penzija zadržati na nivou koji je ranije projektovan.

“Ono što vidimo u naznakama kada je ovaj rebalans u pitanju, to je treći paket mjera i to je onih 70 miliona EUR gdje ćemo se potencijalno zadužiti kod Banke za razvoj Savjeta Evrope i usmjeriti ta sredstva ka komercijalnim bankama i Investiciono razvojnom fondu (IRF) i 50 miliona mogućih garancija, koje ćemo izdati bankama kako bi se one mogle zadužiti po povoljnim uslovima kod finansijskih institicija. To je negdje 120 miliona”, kazao je Mugoša.

On je podsjetio da se negdje govorilo o tome koliko će dati komercijalne banke, ako država daje 120 milion eura.

“Ako mi dajemo toliko, toliko moraju i banke, i pod istim uslovima pod kojima i mi dajemo te pare. Važno je da se potpiše sporazum sa svakom komercijalnom bankom i da se tačno zna koliko će se sredstava plasirati, grejs period, ročnost kredita i kamatna stopa”, poručio je Mugoša.

On je kao dva ključna indikatora ranjivosti naveo javni dug i budžestki deficit.

Budžetski deficit će, zbog čitave situacije sa pandemijom, biti na nivou od minus 7,2 odsto.

“Javni dug će u nominalnom iznosu biti isti, a u procentualnom preko 82,5 odsto”, precizirao je Mugoša.

Poslanik Bošnjačke stranke (BS), Ervin Ibrahimović, rekao je da su uslovi poslovanja otežani zbog pandemije koronavirusa, kao i da će to otežati priliv u budžet.

„Država sigurno razmišlja u pravcu kako da zaštiti ekonomiju i zato ćemo pozdraviti pregovore sa svim domaćim i stranim kreditorima u pravcu zaštite socijalne ekonomije“, kazao je Ibrahimović i dodao da neće biti lako donijeti strateške odluke.

Ministar finansija, Darko Radunović, kazao je da bi Vlada, predloženim izmjena i dopunama Zakona o budžetu za ovu godinu, trebalo da obezbijedi sasvim stabilna sredstva do kraja godine, kao i izvjesnu dozu budžetske rezerve.

On je, obrazlažući pred poslanicima rebalans budžeta, kazao da je on predložen kako bi se stvorile pravne pretpostavke za dodatno zaduživanje.

“Mi ne radimo nešto što ne rade druge države iz regiona zato što je pandemija koronavirusa napravila ogromne posljedice kada je ekonomija u pitanju”, rekao je Radunović.

On smatra da i pored tih posljedica Crna Gora može napraviti dobar rezutat, ako se dobro organizuje.

“Duboko vjerujem da ono što smo uspjeli u borbi protiv koronavirusa na zdravstvenom planu, uz dobru organizaciju i blagovremeno donošenje odluka, slično možemo da uradimo i sa ekonomijom”, poručio je Radunović.

On tvrdi da su mjere iz prvog i drugog paketa podrške privredi i građanima dale dobar rezultat i da su bile u pravom trenutku.

“Ovaj treći pakte mjera ćemo se potruditi da zajedno sa bankarskim sektorom uredimo na pravi način i računam da će to dati rezultat”, kazao je Radunović.

On smatra da je Crna Gora, u prethodne tri godine, ostvarila dobar rezultat, između ostalog i jer je poštovala fiskalno pravilo da primarni rashodi budu pokriveni primarnim prihodima.

“Kao drugo, uspjeli smo da preko milijardu EUR za ove tri godine uložimo u kapitalni budžet. Takođe, vratili smo Elektroprivredu (EPCG) u vlasništvo države. Ne bi nas strani investitori podržali da nijesmo odavali jednu stabilnost i na dobar način pristupali i obezbjeđivali ta sredstva”, tvrdi Radunović.

On je kazao da je pandemija koronavirusa šok za ekonomiju cijelog svijeta i da praktično nema države čija ekonomija ne trpi.

“Crna Gora se sa tom krizom suočila u trenutku postignutih pozitivnih rezultata u dijelu konsolidacije javnih finansija o čemu svjedoči kontinuirano smanjenje deficita budžeta kroz značajan rast prihoda u prethodne tri godine i racionalizacija potrošnje kao i stvaranje uslova za opadanje javnog duga”, saopštio je Radunović.

Poseban akcenat, kako je kazao, jeste na turizmu, koji je prošle godine činio 22,4 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) i koji će pokazati najveću ranjivost u trenutnim ekonomskim uslovima.

“Prema projekcijima, procjenjuje se ostvarenje od oko 650 miliona eura prihoda od turizma u ovoj godini, što je oko 450 miliona manje u poređenju sa prihodima ostvarenim prethodne godine, pa govorimo o realnom padu od 40 odsto na godišnjem nivou”, precizirao je Radunović.

Investicije kao jedna od ključnih odrednica rasta crnogorske ekonomije u proteklih nekoliko godina takođe će biti pod uticajem nastale situacije, pa se očekuje pad stranih direktnih investicija sa sedam odsto BDP-a u prošloj godini, na 5,4 odsto u ovoj.

Na osnovu definisanih pretpostavki, realni pad BDP-a za Crnu Goru u ovoj godini procjenjuje se na nivou od 6,8 odsto, dok se u narednoj očekuje postepen i djelimičan oporavak i rast ekonomije od 4,9 odsto.

Radunović je kazao da se procjenjuje da će izvorni prihodi budžeta biti niži za 349,37 miliona eura, odnosno 17 odsto, i procjenjuje se da će iznositi 1,7 milijardi eura, odnosno 37 odsto BDP-a.

Sa druge strane, ukupna potrošnja u ovoj godini će, i pored dodatnih izdvajanja za podršku privredi kroz dva paketa mjera, iznositi 2,04 milijarde EUR ili 44,3 odsto BDP-a, što je za 63,4 miliona eura ili tri odsto niže u odnosu na prvobitni plan.

Reklasifikacijom budžetske potrošnje stvoren je dodatni fiskalni prostor za potrebe finansiranja Vladinih mjera podrške privredi, na poziciji tekuće budžetske rezerve za dodatnih oko 45 miliona eura i finansiranje uvećanih troškova Fonda zdravstva za osam miliona eura uzrokovanih pandemijom koronavirusa.

Stvoren je i dodatni fiskalni prostor za potrebe Ministarstva rada i socijalnog staranja, Zavoda za zapošljavanje i programe subvencionisanja Ministarstva ekonomije.

Na osnovu očekivanog nivoa prihoda i rashoda budžeta, planirani nivo deficita budžeta za ovu godinu iznosi 335,89 miliona eura ili 7,3 odsto procijenjenog BDP-a i u odnosu na prvobitno planirani, veći je 285,9 miliona.

Za navedeni iznos deficita uvećava se i procjena nedostajućih sredstava u ovoj godini koja će ukupno iznositi 877,49 miliona eura.

Procjenjuje se da će javni dug u ovoj godini biti na sličnom nivou, u nominalnom iznosu, kao i u prošloj, odnosno na nivou od 3,79 milijardi eura,

“Javni dug očekuje se da će rasti kao procenat BDP-a do iznosa od 82,5 odsto BDP-a”, precizirao je Radunović.

TV prilog: Aida Rastoder

OD EBRD

Mala i srednja preduzeća u Crnoj Gori iskoristiće pet miliona eura kredita koji za Hipotekarnu banku obezbjeđuje Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) za dalje kreditiranje preduzeća ekonomski pogođenih pandemijom koronavirusa.

“To je prvi projekat koji će se potpisati u okviru EBRD koronavirus Paketa solidarnosti, koji je osmišljen i kreiran da odgovori na hitne kratkoročne finansijske potrebe postojećih klijenata Banke, nakon oštrog usporavanja ekonomskih aktivnosti”, navodi se u saopštenju.

EBRD želi da kroz finansijsku i savjetodavnu podršku pomogne preduzećima koja su se nakon uvođenja javno-zdravstvenih mjera za sprječavanje širenja virusa suočila sa smanjenjem prometa i profitabilnosti, što je vodilo u odlaganje otplata i hitnu potrebu za likvidnošću.

“Očekuje se da će EBRD uložiti do 1,7 milijarde eura u šest zapadno-balkanskih zemalja samo tokom ove godine”, dodaje su saopštenju.

Hipotekarna banka je, kako se navodi, dugogodišnji klijent EBRD-a i ta uspješna saradnja traje od 2012 godine.

“Hipotekarna banka je zauzela proaktivan pristup prema izazovima koje je pandemija donijela i u odgovorima na njih, obezbjeđujući fondove za pomoć svojim klijentima i podršku ekonomskom oporavku Crne Gore”, dodaje se u saopštenju.

EBRD je vodeći investitor i u Crnoj Gori je finansirala 71 projekat u vrijednosti od 622 miliona eura.

POKRENUT PROJEKAT

Nakon dobijenih statističkih podaka koji pokazuju da je oko 40 odsto mladih žena u Crnoj Gori nezaposleno, a da je najveći dio sa sjevera, pokrenut je projekat Osnaži.me,
koji ima za cilj da mlade žene na sjeveru Crne Gore, kroz segment formalne i neformalne edukacije, osnaži u kreiranju novih poslovnih i preduzetničkih prilika.

Nacionalni projekat Osnaži.Me pokrenuo je Omladinski klub Berane, uz podršku V+O Communication. Projekat se realizuje pod pokroviteljstvom Coca-Cola Fondacije i uz institucionalnu podršku Ministarstva sporta i mladih Republike Crne Gore, Opština Berane, Pljevlja i Mojkovac.

”Neki od ključnih izazova sa kojima se mladi bore, naročito nakon završetka pandemije virusa Kovid-19, jesu ekonomska zavisnost i nezaposlenost. Procjenjuje se da je oko 35 odsto mladih u Crnoj Gori uzrasta od 17 do 25 godina nezaposleno, dok ovaj procenat značajno raste kada je u pitanju ženska populacija, što potvrđuju i statistički podaci koji kažu da je oko 40 odsto mladih žena u Crnoj Gori nezaposleno”, navodi se u saopštenju.

Navode da je na sjeveru Crne Gore, stopa nezaposlenosti kod cjelokupne populacije i do 3 puta veća u poređenju sa centralnim regionom, odnosno čak 6 puta veća u poređenju sa primorskim dijelom Crne Gore.

”Neki od inhibirajućih faktora u razvoju karijere kod mladih žena mogu biti odsustvo dobrog radnog iskustva, nedovoljan nivo obrazovanja, inertnost u pogledu pohađanja dodatnih obuka, ali i nedostatak dobrih uzora uspješnih žena koje bi podstakle mlade žene da se razvijaju u poslovnom smislu. Dalje, patrijarhalno društvo je i dalje veoma izraženo u pojedinim djelovima i ovakva struktura dodatno otežava mladim ženama karijerni razvoj”, objašnjavaju u saopštenju.

Naglašavaju da su posljednjih godina u centralnom regionu ostvareni određeni pomaci u segmentu osnaživanja mladih žena, dok se situacija po ovom pitanju na sjeveru Crne Gore nije mnogo promijenila.

Imajući u vidu sve ove probleme i zabrinjavajuće statističke podatke, pokrenut je nacionalni projekat Osnaži.Me koji ima za cilj da mladim ženama na sjeveru Crne Gore omogući priliku da prepoznaju svoje vrijednosti i sopstveni potencijal, kroz segment formalne i neformalne edukacije, osnažujući ih u kreiranju novih poslovnih i preduzetničkih prilika.

Povodom zvaničnog predstavljanja projekta Osnaži.Me u utorak, 30. juna 2020. godine sa početkom od 13h održaće se online panel diskusija pod nazivom ”Koliko si odvaŽENA da postaneš osnaŽENA?”.

U ovoj diskusiji će učestvovati uspješne, mlade žene koje su postale dio projekta Osnaži.Me i sada kao osnaŽENE ambasadorke pružaju primjer i podršku mladim ženama na njihovom putu ka daljem razvoju karijere.

Kako da se prijavite i na panel diskusiju pogledajte na Facebook stranici Osnaži.Me, dok više informacija o samom projektu možete pronaći na zvaničnom veb sajtu projekta Osnaži.Me.

BULATOVIĆ PORUČIO

Zaduživanje Opštine Budva jedna je od opcija kojom se može riješiti deblokada računa, saglasili su se vršioci dužnosti predsjednika Skupštine i Opštine Budva Snežana Kuč i Vladimir Bulatović na sastanku sa ministrom finansija Darkom Radunovićem.

Razgovarali su o tri moguća modela rješenja tog problema.

“Da bismo se zadužili mi prvo moramo da nađemo gdje bismo se zadužili. Potreban je neki konzoprcijum ili neka jaka inostrana banka. Takođe, je potrebna i saglasnost Skupštine grada Budve i Ministarstva finansija”, kazao je Bulatović.  

Deblokada računa Opštine biće i tema sjednice Skupštine,koja će kako je kazala vd predsjednice Snezana Kuč biti zakazana u što skorijem roku.

Ranije danas Bulatović i Kuč obratili su se Upravi policije. U pismu, u koje je TVCG imala uvid, Bulatović i Kuč navode da neće dolaziti na posao dok se ne stvore uslovi za slobodan pristup radnim mjestima i nesmetano obavljanje radnih zadataka.

Pozvali su neovlašćena lica koja se nalaze u zgradi Opštine da još jednom dobro razmisle o posljedicama svojih postupaka, da bi se na civilizovan način spustile tenzije u gradu.

Napominju i da ne žele da snose odgovornost za bilo koju potencijalno pričinjenu štetu nad imovinom i opštinskom dokumentacijom.

OCJENA MISIJE EK

Crnogorski sistem javnih nabavki je jedan od najstabilnijih sistema u regionu, ocijenili su eksperti TAIEX peer-review misije Evropske komisije u najnovijem Izvještaju o sistemu javnih nabavki Crne Gore, saopštila je direktorica Direktorata za politiku javnih nabavki u Ministarstvu finansija Jelene Jovetić.

Kako je saopšteno, ocjene su bazirane na navodima Izvještaja, uvažavajući činjenicu da je misija u Crnoj Gori bila posljednja ekspertska misija u toku 2019. godine u regionu, nakon što su prethodno eksperti posjetili sve susjedne zemlje Zapadnog Balkana.

“U izvještaju se navodi da su mnoga pitanja sa kojima se susrijeću susjedne zemlje već riješena u Crnoj Gori, kao što je osnivanje entiteta koji u praksi djeluju kao „centralni naručioci“ u sektoru javnih radova, kao i zdravstva”, navodi se u saopštenju.

Eksperti su ocijenili i da Crna Gora nije fokusirana samo na sprovođenje postupka javnih nabavki, već da institucije sagledavaju javnu nabavku i van formalnih procedura, kao i da je primjena kriterijuma ekonomski najpovoljnije ponude pokazatelj da su naručioci otvoreni za naprednije oblike nabavke.

“Takođe, u Izvještaju je konstatovano da je Vlada Crne Gore odavno prepoznala važnost funkcije javnih nabavki i njenu ulogu u savremenom ekonomskom društvu zemlje. Ključno zapažanje ekspertske misije je da sistem javnih nabavki uglavnom ispunjava svoju društveno-ekonomsku ulogu”, kažu iz Ministarstva.

Od posebnog značaja za unaprjeđenje sistema javnih nabavki u Crnoj Gori, kako se navodi, imale su i brojne izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama, koji je usvojen 2011. godine i postao primjenljiv 2012. godine, i to u pogledu povećanja transparentnosti postupaka javnih nabavki, obezbjeđivanja zaštite konkurencije i jednakog tretman ponuđača.

Ocijenjeno je i da, kao i u svakoj zemlji, uključujući i zemlje EU, postoji prostor za poboljšanje i izazovi na koje treba odgovoriti, što je objašnjeno u preporukama u nastavku izvještaja.

Direktorat za politiku javnih nabavki, u okviru Ministarstva finansija, odgovoran je za cjelokupnu koordinaciju politike i praćenje sistema javnih nabavki.

“Portal javnih nabavki kojim upravlja Direktorat za politiku javnih nabavki, aktivno koriste Inspekcija za javne nabavke za svoje kontrole i naručioci posebno u sektoru zdravstva za superviziju korisnika budžetskih sredstava. Od svog uspostavljanja, sistem se neprestano razvija, uz veliku pomoć projekata koje podržava EU i drugi donatori i međunarodne institucije (SIGMA, itd.)”, navodi se u saooštenju.
Svi glavni akteri čije aktivnosti značajno utiču na sistem javnih nabavki u Crnoj Gori, kako je saopšteno,posmatraju na Direktorat za politiku javnih nabavki kao uvažen autoritet, koji vodi glavne rasprave o sistemu nabavki i lider je u procesu izmjena zakonodavstva.
“Podsjećamo da je tokom 2019. godine Direktorat radio na novom zakonu o javnim nabavkama sa ciljem da se poboljša sistem javnih nabavki u Crnoj Gori harmonizacijom sa direktivama EU”, kažu iz Ministarstva.

U Izvještaju se napominje da se ekspertska misija odvijala prije nego što je novi zakon o javnim nabavkama bio u proceduri konačnog usvajanja u Skupštini Crne Gore, pa je stoga ekspertima bilo izuzetno teško da daju vrlo detaljne preporuke, jer će glavna pitanja sa kojima su se eksperti suočili tokom misije biti riješena kroz odredbe novog zakona.

“Ministarstvo finansija kao nosilac politike javnih nabavki, zaključuje da su refome u ovoj oblasti implemetirane tokom 2019. godine, prepoznate od strane ekspertske misije i detaljno date izvještajem”, navodi se u saopštenju.

U tom dijelu Ministarstvo finansija izražava spremnost da u nastavku djelovanja u okviru unaprjeđenja sistema uloži nove mjere, posebno u dijelu implementacije preporuka iz Izvještaja.

“Posebno raduje činjenica da je ocjena o sistemu javnih nabavki u Crnoj Gori bazirana na reviziji upravo najkompleksnijih javnih nabavki, koje su od strane ekspertske misije bile obuhvaćene i to u okviru “osjetljivih sektora” – javnih radova, sabraćaja, zdravstva, elektronskih sistema, kao i sektora vodovodnih i komunalnih djelatnosti na nivou lokalnih samouprava”, kažu iz Ministarstva.
Pored Ministarstva finansija koje kreira politiku javnih nabavki, ekspertska misija je napravila pregled rada i drugih institucija koje su ključne u praćenju ovog sistema: Državna komisija za kontrolu postupaka javnih nabavki, Upravni sud, Uprava za inspekcijske poslove (inspekcija za javne nabavke), kao i Državna revizorska institucija.

“Ministarstvo finansija izražava zadovoljstvo ocjenama iz Izvještaja ekspertske misije, sa uvjerenjem da će ova zapažanja, kao i date preporuke, biti osnova za dalje reforme u Crnoj Gori, kako u okviru politike javnih nabavki, tako i drugih institucija u okviru sistema”, zaključeno je u saopštenju.

KRIVOKAPIĆ

Loše hidrološke prilike uslovile su manju proizvodnju električne energije iz hidroelektrana (HE), pa je u prvih pet mjeseci ove godine ostvareno 61 odsto planirane, saopštio je izvršni rukovodilac Direkcije za upravljanje energijom u Elektroprivredi (EPCG), Darko Krivokapić.

„Bilansom električne energije za ovu godinu bilo je planirano da do juna proizvodnja iz HE bude 878 gigavat sati (GWh), a ostvareno je 539 GWh ili 61 odsto“, rekao je Krivokapić, piše Pobjeda.

HE Perućica je proizvela 292 GWh ili 55 odsto plana, a HE Piva 247 GWh ili 70 odsto planirane proizvodnje.

Krivokapić je objasnio da je zbog toga bio veći uvoz struje.

„Prvih pet mjeseci ove godine karakteriše posebna situacija u energetskom sektoru u odnosu na prethodne godine. Pandemija je uticala na smanjenje potrošnje, a time su količine za uvoz bile manje od uobičajenih“, kazao je Krivokapić.

On je dodao da je u prvih pet mjeseci ove godine EPCG uvezla 442 GWh električne energije u vrijednosti od 15,3 miliona eura, dok je u istom periodu prošle godine uvezeno 132 GWh, odnosno 23 odsto manje sruje.

„Poredeći sa prošlom godinom, EPCG je tokom prvih pet mjeseci ove godine izvezla 42 GWh manje električne energije nego u uporednom periodu, a to zači da smo po osnovu izvoza prihodovali manje oko 13 odsto“, naveo je Krivokapić.

U MAJU

Obavezna rezerva banaka na kraju maja je, prema podacima Centralne banke (CBCG), iznosila 179,3 miliona eura.

Od ukupnog iznosa na računima obavezne rezerve banaka u zemlji izdvojeno je 51,4 odsto, a na računima CBCG u inostranstvu 48,6 odsto.

Prosječno stanje ukupnih depozita banaka u aprilu, koji čine osnovicu za obračun obavezne rezerve, bilo je 3,31 milijardu eura. Od ukupnog nivoa depozita na one po viđenju odnosi se 70,4 odsto, a na oročene 29,6 odsto.

Banke u Crnoj Gori izdvojile su obaveznu rezervu na osnovu odluke CBCG. Tom odlukom je uspostavljen sistem obračuna obavezne rezerve primjenom stope od 7,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti po viđenju i depoziti ugovoreni sa ročnošću do jedne godine i stope od 6,5 odsto na dio osnovice koju čine depoziti ugovoreni sa ročnošću preko jedne godine.

Na depozite ugovorene sa ročnošću preko jedne godine koji imaju klauzulu o mogućnosti razročenja u roku kraćem od jedne godine primjenjuje se stopa od 7,5 odsto.

Osnovicu za obračun obavezne rezerve od januara 2018. godine čine oročeni i depoziti po viđenju, osim onih centralnih banaka. Izvještavanje u skladu sa tom odlukom banke su obavile 20. februara 2018. godine.

Na 50 odsto izdvojene obavezne rezerve CBCG plaća bankama mjesečno naknadu obračunatu po stopi od EONIA (Euro OverNight Index Average) umanjenoj za deset baznih poena na godišnjem nivou, s tim da ova stopa ne može biti manja od nule.

Banke mogu da koriste beskamatno do 50 odsto izdvojene obavezne rezerve za održavanje dnevne likvidnosti, ako korišćeni iznos vrate istog dana.

ZA TRI CENTA

Sve vrste goriva u Crnoj Gori od danas su skuplje tri centa, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Eurosuper 95 i 98 će se u naredne dvije sedmice prodavati po cijeni od 1,11 eura, odnosno 1,15 eura.

Cijena eurodizela iznosiće 99 centi, a lož ulja 97 centi.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 9. juna, kada su sve vrste goriva poskupile dva do četiri centa.

Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 6. jula, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 7. jula.