DUGUJU 9,6 MILIONA

Ukupan dug po osnovu koncesione naknade za korišćenje šuma na analitičkim karticama svih poreskih obveznika do 4. juna iznosi 9.620.947 eura, pokazuju zvanični podaci Uprave za šume. Ipak, koncesionari su za prvih pet mjeseci od obračunatih 290.752 eura koncesija sve platili.

U Izvještaju koji je Vlada usvojila u četvrtak konstatuje se da se dug sastoji od krajnje spornih do nespornih potraživanja, pa je veliko pitanje koliko će se novca moći naplatiti od koncesionara.

Od većih spornih potraživanja, firmi koje su neaktivne ili su u stečaju, najviše duguju kompanije: “MI-RAI” iz Nikšića 447.313 eura, “Brezna”, Plužine, 332.909 eura, “Wood” sa Žabljaka 377.602 eura, podgorička “Karapidis Bross Co-Spaik” 207.343 eura i “REZ” iz Rožaja sa dugom od 158.497 eura.

Sporna potraživanja se odnose i na dugovanja po osnovu naknade za korišćenje šuma koja datiraju još iz vremena funkcionisanja akcionarskih preduzeća u državnom vlasništvu, koja su kasnije bila predmet privatizacije ili stečaja.

Kao primjer navodi se nekadašnja Ad “Korporacija Jakić”, Pljevlja, koja duguje 714.620 eura.

Uprava za šume je izračunala da je ukupni iznos ovih spornih potraživanja 1,87 miliona eura.

Pojedinačno, ubjedljivo najveći dužnik je kompanija “Vektra Jakić”, vlasništvo podgoričkog biznismena Dragana Brkovića, koja za koncesije, prema Vladinom dokumentu, duguje čak 6,39 miliona eura.

Uprava za šume je zbog poreskog duga pokrenula proces raskida ugovora sa pljevaljskom kompanijom.

“Koncesionar d.o.o. ‘Vektra Jakić’ Pljevlja, na dan 30.4.2020. godine, bez kamata zbog kašnjenja dospjelih obaveza koju obračunava Poreska uprava, duguje ukupno 6.392.405 eura. Ovom koncesionaru zbog neizmirivanja poreskih obaveza, Poreska uprava je raskinula rješenje o reprogramu poreskih potraživanja od 11. aprila 2017.godine, kojim je bilo odloženo plaćanje obaveza po osnovu koncesione naknade iz prethodnih godina, u ukupnom iznosu od 3.477.462 eura. Takođe, Uprava za šume je za ovog koncesionara zbog nepoštovanja ugovorenih obaveza pokrenula postupak raskida istog”, navodi se u Izvještaju Uprave za šume.

U Izvještaju su navedena i sigurna potraživanja u iznosu 617. 568 eura koja će, prema dokumentu, Poreska uprava sigurno naplatiti.

“Sigurna potraživanja u ukupnom iznosu od 617.568 eura odnose se na dugovanja aktivnih korisnika šuma po osnovu naknade za korišćenje šuma čije izmirenje obaveza očekujemo u toku juna tekuće godine. Napominjemo da korisnici izmiruju prispjele obaveze putem rješenje o povraćaju PDV-a, te zbog toga dolazi do odstupanja kašnjenja od dinamike plaćanja”, kaže se u Izvještaju.

Uprava za šume je u Izvještaju navele kako obezbjeđuje garancije.

“Shodno odredbama ugovora o davanju prava na korišćenje šuma i izgradnji i održavanju šumskih saobraćajnica, prije potpisivanja Priloga ugovora o zaduženju za 2020. godinu, obezbijeđene su bankarske garancije kao sredstva finansijskog obezbjeđenja za uredno izvršenje obaveza iz ugovora i to za sljedeće koncesionare: d.o.o. Pelengić Trade; d.o.o. Šik Poljimlje, Berane; d.o.o. Boj Komerc, Andrijevica; d.o.o. Šik Lim, Bijelo Polje i d.o.o. Trudbenik, Mojkovac. Bankarske garancije su predate Službi za finansije koja je zadužena za upravljanje i naplatu istih”, poručuje se u Izvještaju.

Ono što raduje je da ukupno dospjela dugoročna koncesiona naknada za pet mjeseci 2020. godine iznosi 290.752 i da je sva naplaćena. To praktično znači da država, konačno, počinje da uvodi red u oblast koncesija.

SB

Svjetska banka (SB) je za narednu godinu predvidjela ekonomski oporavak Crne Gore, koji će, kako objašnjavaju, zavisiti od efekata ovogodišnje turističke sezone, odnosno perioda od jula do septembra i broja turista koji odluče da posjete državu tokom ta tri mjeseca.

Viši ekonomista Svjetske banke (SB) za Crnu Goru, Marc Schiffbauer, je kazao da u toj instituciju u ovoj godini prognoziraju pad prihoda u crnogorskom turizmu od 40 do 50 odsto, što kreira fiskalni deficit od sedam do deset odsto.

„Mi smo za narednu godinu predvidjeli ekonomski oporavak kada je u pitanju Crna Gora, ali će on zavisiti od efekata ove turističke sezone. Tokom aprila i maja nije bilo turista, zemlja je bila potpuno zatvorena, tako da sve u krajnjem zavisi od ovog perioda jul-septembar. Međutim, kako će se situacija razvijati to u ovom trenutku ne znamo“, kazao je Schiffbauer agenciji Mina-business.

Schiffbauer je podsjetio da prihodi od turizma čine 20 odsto crnogorskog bruto odmaćeg proizvoda (BDP), što je jedan od najvećih procenata u svijetu.

On je rekao i da je Vlada, koja procjenjuju da će prihodi od turizma u ovoj godini iznositi 650 miliona EUR u odnosu na prošlogodišnjih 1,3 milijarde EUR, brzo reagovala u čitavoj situaciji, sprovođenjem mjera zatvaranja i ograničenja, što je bila kritična odluka da se smanji uticaj pandemije i spriječi njen uticaj prije ljeta i turističke sezone.

„Zaista je od Vlade s te strane reakcija bila brza. Sad ide taj period jul-septembar, a Vlada sprema i nove dodatne mjere da podstakne sektor turizma i obezbijedi dodatne stimulativne mjere za kompanije kako bi pomogla taj sektor“, kazao je Schiffbauer.

U sluačju da na zimu ponovo dođe do rasplamsavanja pandemije, on smatra da će se to dešavati u mjesecima kada prihodi od turizma nijesu toliko veliki i kada efekti na taj sektor neće biti toliko izraženi kao tokom ljeta.

„A već do ljeta naredne godine očekujemo da možda bude otkrivena i vakcina i da se nađe neko rješenje za cijelu ovu pandemiju, kada očekujemo izuzetno dobru turističku sezonu i ekonomski oporavak“, rekao je Schiffbauer.

On je saopštio da će cijela situacija u velikoj mjeri zavisiti i od strukture turista, s obzirom da veliki broj njih u Crnu Goru dolazi iz susjednih zemalja odnosno regiona i iz Rusije.

„Veoma je teško predvidjeti kako će se turisti iz tih zemalja ponašati. Ako se situacija sa pandemijom smiri, ljudima iz na primjer Bosne i Hercegovine (BiH) i Srbije je Crna Gora nekako najbliža i najlakše im je doći u Crnu Goru, u kojoj je situacija koliko toliko stabilna“, smatra Schiffbauer.

Što se tiče turista iz Rusije, pandemija je tamo, kako je naveo, još u punom zamahu.

„Međutim, možda imate milionere koji imaju načina da možda morskim putevima dođu do Crne Gore na odmor“, saopštio je Schiffbauer komentarišući bilješke SB koje sagledavaju uticaj Covid-19 na fiskalnu politiku na Zapadnom Balkanu.

Bilješke SB, koje su prezentovane prije mjesec, predstavljaju dopunu ranije objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan i odnose se na oblast fiskalne politike finansijskog sektora, siromaštva i socijalne zaštite.

Kada je u pitanju uravnoteženost između prihoda i rashoda u Crnoj Gori, projekcije SB su da će doći do fiskalnog deficita od sedam do deset odsto tokom ove godine.

„Krajnji tačan procenat deficita će zavisiti od efekata turističke sezone, dakle onoga što će se dešavati u narednih nekoliko mjeseci od jula do septembra. Što se tiče rashoda, oni su bili neophodni i nužni, ali su relativno manji u odnosu na druge zemlje“, saopštio je Schiffbauer.

On smatra da je bitan faktor i taj što je situacija sa pandemijijom u zemljama Evropske unije (EU) pod boljom kontrolom nego što su u SB očekivali prije dva mjeseca.

„Situacija u Evropi je sada bolja nego što u Aziji, Latinskoj Americi i drugim djelovima svijeta, gdje je primjetno pogoršanje. Veliki broj građana EU odlučiće ove godine da ostane u Evropi i onda postoji mogućnost da neko od njih dođe u Crnu Goru“, naveo je Schiffbauer i dodao da je nesigurnost u smislu nekih projekcija i predviđanja izuzetno velika.

Komentarišući fiskalnu politiku Crne Gore u jeku pandemije, Schiffbauer je rekao da je fiskalna politika glavni instrument kada se strateški želi odgovoriti na situacije kao što je ova sa pandemijom koronavirusa, što posebno važi za Crnu Goru koja ima euro kao valuta.

„Primijenjena su dva glavna instrumenta – subvencije na zarade i gotovinski transferi i oni su iskorišćeni kako bi se spriječio bankrot kompanija i otpuštanje radnika“, dodao je Schiffbauer.

Prema njegovim riječima, ti instrumenti su bili usmjereni na najpogođenije sektore, što je bila ispravna odluka.

„Pokušalo se ciljati da se ta pomoć usmjeri na sektor maloprodaje, ugostiteljstva, restorane, generalno sektor turizma, dok su neki drugi sektori bili manje pogođeni krizom, pa su zahtijevali i manju podršku. Dakle, možemo reći da je postojalo dobro ciljanje ove pomoći“, ocijenio je Schiffbauer.

On smatra da se situacija, kada je u pitanju tržište rada u Crnoj Gori, razlikuje u odnosu na druge zemlje, jer u Crnoj Gori postoji značajan neformalni sektor, dok su dosadašnje mjere bile usmjerene na ljude registrovane kao zaposlene.

„Zbog činjenice da se jedan broj ljudi oslanja na prihode iz neformalnog sektora, Vlada će možda morati da pokuša da nađe način da i njima obezbijedi neku vrstu podrške, da ti ljudi ne bi propali kroz takozvane pukotine i da ih ne bi podrška i pomoć zaobišla“, smatra Schiffbauer.

Komentarišući procjene rasta javnog duga u Crnoj Gori do iznosa od 82,5 odsto BDP-a, Schiffbauer je rekao da je to jako visok i alarmantan procenat, ali da je to direktno posljedica pandemije.

„Već smo rekli da se očekuje ogroman pad prihoda od turizma i prihoda generalno na nivou države, kao i rast fiskalnog deficita od sedam do deset odsto. A sve to uzrokuje i rast javnog duga na nekih 82 ili 83 odsto BDP-a u ovoj godini“, dodao je Schiffbauer.

On je saopštio da je čitava krza pokazala da je sada važnije nego ikada imati zdravu fiskalnu i makroekonomsku politiku.

„Vlada je puno uradila u oblasti konsolidacije neposredno prije ove krize i neophodno je da nastavi sa odgovornom fiskalnom politikom“, tvrdi Schiffbauer.

Cijela ova situacija je, prema njegovim riječima, pokazala da se krize dešavaju i da se mora biti pripremljen za njih.

„Crnoj Gori je ova kriza došla spolja i zaista kreirala veliku nesigurnost i neizvjesnost, ali se u određenoj mjeri mora biti pripremljen za određene šokove i krize. Pored smanjenja duga, na kojem treba raditi, veoma bitno je raditi i na jačanju otpornosti ekonomije“, smatra Schiffbauer.

Kako je kazao, jednom kada dođe do ekonomskog oporavka, treba raditi na takozvanim ekonomskim amortizerima, kako bi se zemlja što bolje pripremila za sljedeću sličnu krizu.

„Ta otpornost na krize je veoma bitna kako bi zemlja bila u što boljoj poziciji kada se kriza ponovo desi. Ona se možda neće desiti ove ili naredne godine, ali svakako u jednom trenutku će se ona ponoviti“, smatra Schiffbauer.

Šef kancelarije SB za Crnu Goru, Emanuel Salinas, kazao je agenciji Mina-business da su aktuelnu situaciju, koju je pandemija izazvala u zemljama Zapadnog Balkana, sagledali iz ugla privatnog sektora, zapošljavanja, siromaštva, novih radnih mjesta.

„Sve ove naše ideje u realnom vremenu dijelimo sa našim partnerima iz crnogorske Vlade i cijeli nivo komunikacije ja na zaista značajnom nivou. Postoji velika zainteresovanost da se čuje koje su to stvari funkconisale, koje možda nijesu u nekim drugim zemljama, i kako bi se najbolje mogle te neke mjere iz drugih zemalja prilagoditi situaciji u Crnoj Gori“, dodao je Salinas.

Kada je u pitanju fiskalna politika i pitanja iz te oblasti, Salinas je rekao da se radi o raznim ograničenjima i granicama koje se moraju utvrditi i da se mora sagledati šta je to što se može uraditi sa resursima koji trenutno stoje na raspolaganju.

„Naš je cilj da pomognemo da se postigne maksimum u razumijevanju onoga što se u tom smislu može uraditi“, zaključio je Salinas.

ZA 13 ODSTO

Korisnici elektrodistributivnog sistema su u maju preuzeli ukupno 179.609.262 kWh električne energije, što je za oko 13 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine i za pet odsto manje u odnosu na aprilsku potrošnju. Najviše električne energije, oko 38 odsto, distribuirano je korisnicima na području Podgorice, Danilovgrada i Cetinja, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).

”Očitano je ukupno 380.956 brojila, ili 93.5 odsto od ukupnog broja (neočitana mjerna mjesta nalaze se u objektima koji nijesu stalno nastanjeni). Procenat očitanosti na mjernim mjestima koja su opremljena novim, elektronskim brojilima je 99 odsto”, navode iz CEDIS-a.

Kako navode, ekipe Sektora za održavanje su u maju 1.868 puta intervenisale na terenu. Vrijednost radova na održavanju elektroenergetskih objekata iznosila je oko 239.405 hiljada eura.

”Tokom prethodnog mjeseca otpočeli su radovi na zamjeni 10 kV postrojenja u trafostanici 35/10 kV „Centar“ u Podgorici, čija je vrijednost oko million i dvjesta hiljada eura. U toku su i 145 hiljada eura vrijedni radovi na zamjeni transformatora u trafostanici 35/10kV “Nedakusi” u Bijelom Polju. Na srednjenaponskom i niskonaponskom nivou, prethodnog mjeseca je okončano devet investicionih projekata, za koje je izdvojeno oko 480 hiljada eura, od čega 148 hiljada za izgradnju trafostanice 10/0,4kV “DK 3” u Podgorici. Takođe, na srednjem i niskom naponu u toku su radovi na realizaciji 15 projekata ukupne vrijednosti oko 940 hiljada eura, pri čemu su finansijski najzahtjevniji (oko 668 hiljada eura) projekti izgradnje tri podzemna voda na području Velike plaže u Ulcinju”, navode u saopštenju.

Na distributivnu mrežu je tokom maja priključeno 692 novih korisnika.

Prethodnog mjeseca na području Crne Gore je ugrađeno 1040 novih, elektronskih brojila. Ukupan broj mjernih mjesta u Crnoj Gori koja su opremljena elektronskim brojilima na daljinsko upravljanje je oko 326 hiljada, čime je pokriveno oko 80 odsto konzuma.

”Osnovna djelatnost CEDIS-a je distribucija električne energije, izgradnja i održavanje distributivnih objekata i mreže. CEDIS distribuira električnu energiju za oko 407 hiljada korisnika na području Crne Gore”, zaključuju u saopštenju.

RISTIĆ

Crnoj Gori je neophodan nacionalni avio-prevoznik, jer je to jedina prava veza sa svijetom, saopštio je izvršni direktor Montenegro Airlinesa (MA), Vlastimir Ristić i poručio da će menadžment pokušati da sačuva tu kompaniju i građane učini ponosnim na nju.

„Mi u Crnoj Gori sada pokušavamo da sačuvamo kompaniju i učinimo je takvom da svi građani budu ponosni na nju. Neophodno je da u svakodnevnom životu i radu sačuvamo kopču sa svijetom, koja je postavljena na savremen način i koja uspjeva da odoli brojnim iskušenjima, među kojima je i pandemija koronavirusa“, rekao je Ristić u intervjuu agenciji Mina-business.

On je kazao da MA pokušava da se razvija u dva pravca, od kojih se prvi odnosi na mrežu direktnih letova.

„Prije svega pokušavamo da unaprijedimo mrežu svojih linija, odnosno da je postavimo tako da obuhvati najveći broj povezanih letova, da ujedno tačke koje su turistička kretanja i središta dijaspore povežu sa zemljom. Na tome ćemo intenzivno raditi“, poručio je Ristić.

On je dodao da drugi pravac razvoja podrazumijeva afirmaciju takozvanih „code share“ ugovora, odnosno prodaju avio-kapaciteta na destinacijama gdje MA ne saobraća. Na taj način se povećava avio-dostupnost Crne Gore, jer putnik jednom kartom, koju proda MA ili partnerska kompanija, može otići bilo gdje u svijetu.

„Lijep primjer za to je saradnja sa kompanijom Air Serbia. Putnik može sa jedinstvenom kartom MA otputovati za Njujork i da to bude zajedničko putovanje“, naveo je Ristić.

On smatra da je to značajno za MA, prije svega za nivo putničke avio-vidljivosti. Na taj način mreža MA postaje vidljivija, a Crna Gora dostupnija.

„Pokušavamo da pojačamo prisutnost i budemo bliži potencijalnim putnicima, da na taj način dođemo u situaciju, ne samo povećanja putnika, već generatora kretanja, da putnici koji dolaze zbog tradicionalnih veza, afirmišu Crnu Goru kao destinaciju u svojim okruženjima i generišu kretanje koje neće biti uslovljeno tradicionalnim vezama, već možda turističko ili poslovno“, saopštio je Ristić.

On je poručio da će se MA intenzivno truditi da se razvija u oba pravca.

Ristić smatra da je primjereno da se MA orijentiše u odnosu na zemlje okruženja, u kojem, pored Crne Gore, avio-kompanije imaju Srbija i Hrvatska, dok je sa Slovenijom to bio slučaj do skoro. On je podsjetio i da Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Abanija, i pored brojnih pokušaja, nijesu uspjele da naprave avio-kompaniju.

„Mi želimo da održimo tu jedinu pravu vezu koju Crna Gora ima sa svijetom“, poručio je Ristić.

On je podsjetio da Srbija, Hrvatska i Slovenija imaju izuzetnu automrežu, sjajne autoputeve, dobre željeznice i da intenzivno u njih ulažu.

„Te države su u odnosu na Crnu Goru privilegovane, jer su bliže značajnim emitivnim tržištima kada je riječ o turističkim i poslovnim kretanjima, pa ipak ulažu u svoje nacionalne aviokompanije. I ne samo da ulažu, već im one služe na ponos“, rekao je Ristić.

On je saopštio da je situacija u crnogorskom nacionalnom avio-prevozniku veoma složena, a da razlozi za to imaju karakter poslovnog nasljeđa, kao i novonastalih problema usljed epidemije koronavirusa.

Ristić je podsjetio da je Vlada u decembru donijela Zakon o sanaciji i konsolidaciji MA, s namjerom da sačuva kompaniju i novim ulaganjem omogući normalno poslovanje. Zakon se, kako je dodao, još ne primjenjuje, dok novi problem s pandemijom intenzivno traje, što dodatno komplikuje rad i perspektivu MA.

„Kadrovsko stanje u MA je u većini neodgovarajuće u odnosu na zahtjevnost posla koji treba obavljati. Lojalnost većine zaposlenih prema kompaniji je jako ugrožena, nedovoljno afirmisana sa aspekta značaja koji predstavlja i u dužem trajanju svedena na nemogućnost drugog izbora“, kazao je Ristić.

Posebna stvar su, kako je saopštio, tužbe zaposlenih kojima je kompanija izložena. Te tužbe se tiču prava iz radnog odnosa iz dugog perioda unazad, a sada uz kamate i sudske troškove intenzivno dolaze na naplatu.

Ristić je dodao da, pored osnovanih, postoje i ozbiljna potraživanja zaposlenih za koje nema pravog osnova.

„Tu borbu vodimo pred nadležnim sudovima, ali ta okolnost, dodatno, finansijski iscrpljuje kompaniju, i potrebno je mnogo napora i vremena da se iz ovog izađe“, smatra Ristić.

On je kazao da ima kolega koji nijesu išli tim putem, već su postupajući savjesno, svjesni situacije, pokazali razumijevanje i strpljivost u izvršenju obaveza kompanije prema njima i to u odnosu na obostrano nesporna prava.

„Kompanija će posebno voditi računa da sačuva takve zaposlene i omogući im kvalitetne prilike za dalji rad i razvoj u poslovima koje rade. Sa druge strane, koronakriza traje, i nije moguće ozbiljno predvidjeti kraj“, saopštio je Ristić.

On je dodao da otvaranje granica, koje je preduslov rada MA i koje neminovno predstoji, nosi povećan epidemiološki rizik, ali avio-kompanija čini sve da zaštiti putnike.

„Mogu zaista pozvati potencijalne putnike da bezbjedno lete sa nama, naravno uz poštovanje i ne previše zahtjevnih mjera zaštite koje se praktikuju na aerodromima i u avionu“, poručio je Ristić.

MA svoje planove, prema njegovim riječima, sada prilagođava kratkim rokovima, trudeći se da afirmiše prilagodljivost okolnostima i sačuva potencijale firme, koliko je god to moguće u postojećim okolnostima.

„Za sada uspijevamo u tome“, rekao je Ristić.

On je podsjetio da je MA u periodu pandemije pokazao društveni značaj i funkciju i dovezao kući više hiljada građana, čime je usrećio brojne porodice.

„Standardnim pokazateljima poslovanja, nije moguće predstaviti efekte i značaj tih aktivnosti. Osim prevoza građana, obavljan je i prevoz sanitetskog materijala i opreme u momentima kada su sati pristizanja imali ozbiljan značaj. Ne treba na to podsjećati, jer vjerujemo da građani pamte, ali treba istaći da se slično može ponoviti i da o toj okolnosti treba voditi računa kada govorimo o troškovima poslovanja, važnosti i opravdanosti postojanja avio-kompanije uopšte“, saopštio je Ristić.

On je dodao da pandemija uveliko traje, a da je MA u četvrtoj sedmici održavanja saobraćaja i to skoro bez ičije pomoći.

„Druge kompanije ne lete, jer komercijalni interes još ne postoji zbog stepena ograničenosti putovanja, ali MA je svjestan svog društvenog značaja i, u granicama realnih mogućnosti, od 12. juna čini Crnu Goru povezanom sa svijetom“, naveo je Ristić.

On smatra da je usvojeni plan sanacije i konsolidacije MA druga šansa za kompaniju i da u njoj moraju biti svjesni odgovornosti da se on na racionalan način primijeni.

„Ono što daje posebnu vrijednost tom zakonu je što, osim prevazilaženja postojećih problema, u čemu kompanija bez pomoći, zasigurno nebi uspjela, ozbiljno tretira budućnost avio-kompanije, dajući joj šansu kupovinom aviona“, rekao je Ristić.

On je to ilustrovao primjerom prema kojem se troškovi mogu predstaviti engleskim kodom ACMI – avion, posada, održavanje i osiguranje, gdje prvo slovo, odnosno kupovina ili iznajmljivanje aviona predstavlja najveći trošak.

„Tu postaje jasno koliko olakšanje za kompaniju predstavlja oslobađanje od te vrste izdatka. To zaista otvara mogućnost da se kompanija najprije stabilizuje kod dobavljača, zatim u odnosu na državna davanja, a potom i kadrovski ojača, dovođenjem kvalitetnijih, ali naravno i finansijski zahtjevnijih ljudi u kompaniju“, kazao je Ristić.

On je poručio da MA mora vremenom postati i „fabrika“ avio-kadrova, dajući mogućnost rada i profesionalne afirmacije završenim visokoškolcima koji žele i usuđuju se da rade u tako prestižnoj, ali i zahtjevnoj djelatnosti.

„U konačnom, na srednji rok, sve navedeno će dovesti do opšte stabilizacije kako rada kompanije, tako i njenog doprinosa privredi uopšte“, zaključio je Ristić. 

PKCG

Uspostavljiće se novi model gazdovanja državnim šumama, kao dobrom od javnog interesa. Novi program koncesionog korišćenja šuma, omogućiće drvoprerađivačima bolji pristup sirovini, posebno malim i mikro preduzećima koji su do sada teško dolazili do nje, saopšteno je na sjednici Odbora udruženja šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti Privredne komore.

”Nova organizovanost će uzeti u obzir postojeće stanje šuma i šumarstva, šumarsku tradiciju, kadrovske potencijale, ograničenja, realne mogućnosti i potrebe razvoja drvne industrije”, saopšteno je iz PKCG.

Naglašeno je da će se na odgovarajući način uzeti u obzir i postojeći koncesioni ugovori, koji će, ukoliko budu poštovani, ostati u trajanju do njihovog isticanja. U tom smislu će se zapravo raditi na uspostavljanju složenog, dualnog sistema korišćenja državnih šuma – preko državnog privrednog društva i koncesionara.

Drvoprerađivači su podržali novi koncept gazdovanja šumama, koji će im omogućiti bolji pristup sirovini, posebno malim i mikro preduzećima koji su do sada teško dolazili do nje.

Govoreći o aktuelnom poslovanju privrednici su saopštili da je ograničenje izvoza šumskih drvnih sortimenata najvažnija mjera koja je usvojena u posljednje vrijeme i dala je dobre rezultate.

Odbor je razmotrio i Informaciju o privrednim kretanjima u periodu januar-april i dopunu Programa gazdovanja šumama za 2020. godinu. Na osnovu podataka Uprave za šume, ukupna ostvarena proizvodnja neto drvne mase za četiri mjeseca 2020. godine, iznosi 40.076m3, od čega četinara 25.433 m3 i lišćara 14.643 m3. Proizvodnja je veća za 57,58% u odnosu na ostvarenu tokom prva četiri mjeseca 2019. godine, rekao je sekretar Odbora Goran Popović.

”Svi podaci prije korona krize su izgledali optimistično. Prema podacima Poreske uprave ovaj sektor je bilježio rast prometa i broja zaposlenih”, konstatovao je Goran Đalović, načelnik Direkcije za drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Pitanje pristupa sirovini i njeno korišćenje, prema riječima pojedinih proizvođača nije na odgovarajući način riješeno.

”Koncesije za dodjelu drvne mase iz plavskih šuma odlaze velikim drvoprerađivačima izvan opštine. Ovdje ne može da se kupi ni kubik daske za šalovanje, niti krovne konstrukcije, a kamoli tehničkog drveta. Naši privrednici, koji još nijesu zatvorili firme, ne mogu ni da koriste kredite, koji se daju pod povoljnim uslovima, jer ih ne mogu vraćati usljed nedostatka sirovine”, objasnio je predstavnik drvoprerađivača Plava Esad Barjaktarević.

Plavske šume su ove godine bile na udaru vjetra i izvaljen je određeni broj drveća. Drvoprerađivači traže da im se dodijeli pomenuta izvala, jer bi to doprinijelo razvoju ove djelatnosti i otvaranju novih radnih mjesta.

Direktor Uprave za šume Nusret Kalač je konstatovao da je time što je na području Plava formiran nacionalni park jasno pokazano da dugoročni razvoj tog područja ne treba temeljiti na drvopreradi.

”Uz svo uvažavanje i razumijevanje, ovdje ne postoji prostor za dogovore, već samo za sprovođenje zakona koji kaže da se šume daju na korišćenje preko konkursa. Crna Gora je jedinstveno tržište i pozivi za dodjelu sirovina se odnose na sva preduzeća u našoj zemlji. Ono što se može učiniti jeste da se uputi apel drvoprerađivačima iz drugih opština da se ne jave na poziv za dodjelu izvale, te tako omoguće plavskim mikro i malim privrednicima da dobiju taj posao i pomognu razvoj ove djelatnosti u toj opštini”, istakao je Kalač, a sa ovim predlogom je saglasan i generalni direktor Direktorata za šume, drvnu industriju i lovstvo Nezir Dacić.

Fedi Marković, drvoprerađivač iz Plava, ocijenio je da su uslovi tendera za dodjelu koncesija isuviše rigorozni i potrebno ih je mijenjati, kako bi lokalni privrednici mogli doći do sirovine.

”Red bi bio da izađete u susret zahtjevima jedne od najmanje razvijenih opština i podstaknete zapošljavanje u drvopreradi”, rekao je Marković.

On je dodao da je formiranje nacionalnog parka negativno uticalo na drvopreradu u Plavu.

Branko Mićković, Javorak MB, podržao je zahtjeve kolega iz Plava, uz ocjenu svaka firma ima problem sa obezbjeđivanjem sirovine.

”Drvoprerada Crne Gore je zrela za ozbiljnu reorganizaciju”, smatra Mićković, koji prepoznaje potencijale sjevera za finalnu proizvodnju u drvnoj industriji. Poziva državu da podrži privrednike iz ovog sektora, jer imaju poteškoće u plasmanu proizvoda.

Državni sekretar za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju dr Mišo Anđelić, ocjenjuje da inicijativa iz Plava dolazi u pravi čas, u vrijeme reorganizacije koncesionog korišćenja šuma. On smatra da postoji mogućnost da plavski prerađivači dođu i do drveta iz Nacionalnog parka, odnosno onih količina koje su predviđene za sječu.

”Program reorganizacije daće brojne benefite malim i mikro preduzećima i priliku ruralnim područjima za razvoj privredne aktivnosti”, rekao je Anđelić i kazao da će se ići i na izmjene i dopune zakona, što će značajno umanjiti državnu upravu u ovoj oblasti.

Aco Šamšal, Brezna, ukazao je da su izvoznici drveta iz naše zemlje u Egiptu suočeni sa izazovima koji onemogućavaju realizaciju ugovorenih poslova. Riječ je o oko 4200 kubika jelove i borove građe koja je izvezena preko Luke Bar, a kod koje je utvrđena kontaminacija cezijumom 137. Riječ je o importovanoj kontaminaciji jer taj nukleid nije u vazduhu, niti u zemljištu, navodi privrednik.

Državni sekretar Anđelić je decidan da je Crna Gora oblast zaštite biljaka prilagodila evropskoj regulativi i da su transponovani svi EU standardi. Smatra da je potrebno utvrditi da li je došlo do vještačkog importovanja cezijuma tokom transportovanja i skladištenja, ili je riječ o “trgovačkoj priči” Egipćana.

Privrednici su na sjednici takođe ocijenili da je potrebno usljed smanjenog izvoza zbog korona virusa predložiti Vladi da se u treći paket mjera podrške ekonomiji uključi oslobađanje od posebne naknade koja sada iznosi 10 odsto. To bi, prema njihovim riječima, bilo podsticajno za drvoprerađivače u uslovima krize.

POVOLJNIJE MJERE ULASKA

Preciziranje datuma otvaranja granica i mjere koje su uvele konkurentske zemlje uzrokovalo je da se dio turista, koji su preferirali dolazak u Crnu Goru, već opredijelio za destinacije kao što su Hrvatska, Turska, Grčka, Albanija, Egipat, Tunis, piše Pobjeda.

 Crna Gora je trenutno otvorena za više od 100 zemalja, ali više od 70 odsto njih nijesu tržišta sa kojih nam dolazi većina gostiju.

Prema saznanjima Asocijacije hotela i apartmana Opštine Ulcinj, povoljnije mjere ulaska koje je uvela Albanija dovele su do toga da su njihovi turistički kapaciteti popunjeni i do 90 odsto prošlogodišnjih.

Situacija u Hrvatskoj, kako piše list, je slična kao u Crnoj Gori, a ona se kao zemlja Evropske unije (EU) mora pridržavati mjera koje se propisuju u toj zajednici.

Crna Gora je trenutno otvorena za zemlje sa manje od 25 aktivno oboljelih na 100 hiljada stanovnika.

Problemi sa tim kriterijumom su takvi da se danas može imati ispunjen navedeni kriterijum, a za pet dana već ne. Turistička privreda u cilju spašavanja ekonomija predlaže ukidanje PCR testa pri ulasku turista, uz strožiju kontrolu.

S obzirom na takvu situaciju na turističkom tržištu s jedne strane, i veliki uticaj koji turizam ima na ekonomiju Crne Gore sa druge, turistička privreda očekuje da nadležne institucije u Crnoj Gori pronađu održiva rješenja koja će omogućiti obavljanje privrednih aktivnosti, kako bi se iskoristio ostatak turističke sezone.

Kako tvrde iz agencije Fly Montenegro, takva mjera je neprimjenjiva sa apsekta preciziranja letova, jer zemlje koje zadovolje taj kriterijum mogu do realizacije leta da se ponovo nađu na listi zabranjenih zemalja. Primjer su Poljska i Izrael.

“Konkurentske zemlje – Hrvatska, Turska, Grčka, Albanija, Egipat, nemaju kriterijum 25 aktivnih oboljelih na 100 hiljada stanovnika, već imaju ili potpuno otvorene granice, uz određene mjere sprovođenja distance i obavezno nošenje maski prilikom ulaska, ili same rade testove za dolazeće putnike”, rekli su iz Fly Montenegro.

Prema njihovim saznanjima, Hrvatska i Albanija su, pored već navedenih mjera, uvele popunjavanje formulara prilikom ulaska u zemlju.

Svrha formulara je da bude poznata adresa smještaja i datum dolaska i odlaska u cilju praćenja situacije i kontrole.

U Tirani se formulari popunjavaju ručno tokom leta, kako bi se izbjegle gužve nakon slijetanja.

Hrvatska je napravila veb aplikaciju putem koje putnici prije dolaska u tu zemlju imaju mogućnost da popune tražene podatke kako bi se izbjeglo zadržavanje na aerodromu.

Kako su Pobjedi kazali iz turističke agencije Fly Montenegro, osim regiona postoji ogromno interesovanje turista sa tržišta Bjelorusije i Ukrajine iz kojih je u prošloj godini u Crnu Goru došlo oko 100 hiljada turista.

“Činjenica je da zbog globalne krize izazvane virusom ove turističke sezone ne možemo očekivati značajniju posjetu iz zemalja Zapadne Evrope, jer oni svijim građanima poručuju da ljetuju u svojm zemljama. Tako da naša potencijalna tradicionalna dolazna tržišta ostaju prije svega Bjelorusija, Rusija, Ukrajina, naš region, Poljska, Emirati, Češka, Izrael”, tvrde iz Fly Montenegro.

Posebno je, kako navode, važno sagledavanje mjera sa aspekta turističke konkurencije koja protokom vremena preuzima sve više turista sa crnogorskih tradicionalnih dolaznih turističkih destinacija.

“Već imamo niz primjera gdje su letovi iz Bjelorusije koji su bili planirani za Crnu Goru preusmjereni na Albaniju gdje je prvi realizovani let bio 12.juna. Prvi letovi iz Minska koji su bili planirani i prodati za Tivat od sredine juna preusmjereni su i realizovani na Tiranu”, dodali su iz Fly Montenegra.

PADA IZVOZ

Fabrike vode u Crnoj Gori su lani proizvele ukupno 29,8 miliona litara flaširane vode, što je za 3,2 miliona litara više nego 2018. godine, pokazuju zvanični podaci Uprave za vode. Ohrabruje podatak da je tokom 2019. godine prodato 28,7 miliona litara flaširane vode, odnosno preko 96 odsto proizvodnje. Za brigu je da je izvoz vode iznosio svega 797.676 litara, za razliku od 2018. godine kada je realizovano 975.380 litara, pišu Vikend novine.

WATER GROUP LIDER

U Crnoj Gori trenutno postoji sedam fabrika vode, a ubjedljivo najveću proizvodnju ostvarila je kolašinska fabrika “Water Group” sa izvorišta “Bukovička vrela” i to 11 miliona litara, što procentualno iznosi 37,1 odsto od ukupne proizvodnje.

Zatim slijedi “Aqua Bianca” iz Kolašina sa ukupnom proizvodnjom od šest miliona litara, tj. 20,3 odsto od ukupne

proizvodnje, dok je “Eko-Per” Šavnik u 2019. godini imala proizvodnju od 4,4 miliona litara, ondosno 14,8 odsto od ukupne proizvodnje flaširane vode.

Najmanju proizvodnju ostvarila je „Božja voda” sa Cetinja, koja je proizvela 509.342 litra, tj. 1,7 odsto od godišnje crnogorske proizvodnje.

PRODATO 96 ODSTO PROIZVODNJE

“Fabrike vode su lani uspjele da prodaju 28,7 miliona litara vode što je 96 odsto ukupne proizvodnje. To je ukupno 5,7 miliona litara više nego 2018. godine kada je prodato 23 miliona litara”, navodi se u Izvještaju koji je Vlada usvojila u četvrtak.

Najviše je, prema očekivanju, prodala kolašinaska “Water Group” 10,49 miliona litara, “Aqua Bianca” 6,9 miliona litara, i “Eko-Per” 3,69 milion litara sa izvorišta “Maljen”

Zanimljivo je da Uprava za vode vodi kao posebne fabrike vode sa vodoizvorišta “Čeoče” vlasništvo “Water Group” i fabrike “Eko-Pera” napravljene na vodoizvorištu “Veliki Maljen” u Šavniku.

IZVOZ U RUKAMA EKO-PERA

Zabrinjavajući je podatak da je izvoz flaširane vode u 2019. godini pao na 797.676 litara. Podatke koje prezentujemo pokazuju da izvoz održava “Eko-Per” iz Šavnika koja je izvezla 725.129 litara vode sa vodoizvorišta “Veliki Maljen” i 42.331 litara sa šavničkog izvorišta “Gusarevci”.

“Gorska” Kolašin je izvezla 20.736 litara flaširane vode, a “Aqua Bianca”, Kolašin 9.479 litara flaširane vode.

UGOVORI

Prema podacima iz Izvještaja, u oblasti voda trenutno je na snazi 19 ugovora o koncesiji, od čega 14 ugovora za korišćenje vode za potrebe flaširanja vode u komercijalne svrhe, dva ugovora za korišćenje vode za potrebe vodosnabdijevanja, te po jedan ugovor za korišćenje vode za uzgoj ribe, za korišćenje vode za pogonske i tehnološke potrebe i za flaširanje vode gdje je otvoren stečajni postupak nad stečajnim dužnikom.

Uprava za vode je predložila je u cilju poboljšanja prodaje vode da se fabrike povežu i objedine ponudu.

“Potrebno je intenzivirati marketinški nastup i postepeno stvarati crnogorski brend koji bi bio prepoznatljiv ne samo na domaćem već i na inostranom tržištu. Takođe, potrebno je povećati izvoz voda kroz plasman na tržištima kako regiona, tako i udaljenim destinacijama gdje i druge države iz okruženja plasiraju svoje vode”, navodi se u Izvještaju.

PROBLEMI KOD KONCESIONARA

U Izvještaju se konstatuje evidentan problem kod šest koncesionara iz razloga što nijesu realizovane ugovorene obaveze u skladu sa dinamikom utvrđenom ugovorom i rokovima za pribavljanje vodnih akata.

“Zaključkom Vlade Crne Gore, Uprava za vode zadužena je da aneksom ugovora o koncesiji produži rok za realizaciju ugovorenih obaveza, na period od 24 mjeseca uz uslov obezbjeđenja bankarske garancije za valjano izvršenje ugovora na iznos definisan u ugovoru o koncesiji, za sljedeće koncesionare: „Đekić export-import” d.o.o. Podgorica, „Bast” d.o.o. Nikšić, „Vektra Montenegro” d.o.o. Podgorica, „Feyur” d.o.o. Bar, „Oksarela” d.o.o. Kolaši i „Mercur System”AD Budva. Navedeni koncesionari su u proceduri obezbjeđenja bankarskih garancija za valjano izvršenje ugovora. Ukoliko se ne obezbijede bankarske garancije od strane koncesionara, Uprava za vode je u obavezi da pokrene postupak raskida ugovora o koncesiji”, upozorava se u Izvještaju.

ZAKUP DRŽAVNOG ZEMLJIŠTA

Planirane investicije na zemljištu koje je država dala u zakup privatnicima iznose 10,5 miliona eura, a podstakle su i više desetina novih radnih mjesta, stalnih i sezonskih, piše caffemontenegro.

Očekivani efekti su već vidljivi na projektima koji se realizuju na zakupljenim lokalitetima. Samo na osnovu posljednjih potpisanih ugovora o zakupu za period od 15, odnosno 30 godina lokaliteta u opštinama Briska Gora (Ulcinj), Vranovići (Kotor) i Golubovci (Podgorica), investirana su značajna sredstva. Planirane ukupne investicije su na nivou od 10,5 miliona eura, sa više desetina novootvorenih radnih mjesta, stalnih i sezonskih.

U decenijama koje su za nama neobrojene su parcele obradive zemlje kako privatne, tako i državne bile napuštene širom Crne Gore. Stajale se dugo zaboravljene iako je nasušna potreba naše ekonomije ne samo da se obradiva zemlja koristi, nego i da se neobradive površine privedu namjeni. Tako to rade dobri domaćini. Zemljište ne bi smjelo da bude neobrađeno u zemlji koja ima veliki spoljnotrgovinski deficit posebno u domenu uvoza hrane. To nije domaćinski, niti održivo.

Zemljište treba da bude obrađivano

Država novim projektima valorizacije državnog zemljišta šalje poruku dobrog domaćina i svojim primjerom pokazuje da raspoloživo zemljište treba da bude obrađivano. Biće to zasigurno pozitivan signal i mnogima koji su svoje parcele napustili da im se vrate i ponovo započnu uzgoj poljoprivrednih proizvoda. Jedan od načina stimulacije poljoprivredne proizvodnje je i progresivna poreska politika pa i oni koji imaju zemljište koje ne obrađuju imali veće poreske obaveze od onih koji se bave poljoprivredom.

To će nedvosmisleno dati novu vrijednost poljoprivrednoj proizvodnji u Crnoj Gori, obezbijediti supstituciju određenih proizvoda i pretpostavke za izvoz. S druge strane otvoriće se značajan broj novih radnih mjesta uz dodatno angažovanje sezonske radne snage.
– Veliki poljoprivredni projekti kakvi se realizuju na Šasu, u Vranovićima, na Briskoj Gori, ali i na području Glavnog grada su ohrabrujući za razvoj crnogorske poljoprivrede i potvrda su dobro kreirane politike Vlade u ovom sektoru, a konkretno kroz pokrenuti Projekat valorizacije poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini. Vlada je još na početku svog mandata prepoznala da poljoprivredno zemljište u državnoj svojini koje se decenijama nije koristilo i bilo u zapuštenom stanju predstavlja značajan neiskorišćeni potencijal koji treba valorizovati na održiv način, kroz realizaciju ideja zainteresovanih investitora, a čime se može postići značajan rast poljoprivredne proizvodnje i stvaranje nove vrijednosti kroz preradu, supstitucija uvoza određenih proizvoda, kao i otvaranje značajnog broja novih radnih mjesta, kažu u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Očekivani efekti su već vidljivi

Kako bi se angažovanije pristupilo valorizaciji zemljišta u državnoj svojini formirana je Komisija za valorizaciju poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini, kojom predsjedava potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović.
U periodu od 2017. do jula 2019. godine Komisija je oglasila i nakon sprovedenih postupaka dala u dugoročan zakup 270 ha državnog zemljišta na teritoriji opština Kotor, Ulcinj i Podgorica, za obavljanje mješovite poljoprivredene proizvodnje. Takođe, ne treba zaboraviti ni desetine hektara na području Grahova u Nikšiću, koji se već godinama daju u zakup na kraći rok i gdje se, takođe, odvija ozbiljna poljoprivredna proizvodnja povrća.
Očekivani efekti su već vidljivi na projektima koji se realizuju na zakupljenim lokalitetima. Samo na osnovu posljednjih potpisanih ugovora o zakupu za period od 15, odnosno 30 godina lokaliteta u opštinama Briska Gora (Ulcinj), Vranovići (Kotor) i Golubovci (Podgorica), investirana su značajna sredstva. Planirane ukupne investicije su na nivou od 10,5 miliona eura, sa više desetina novootvorenih radnih mjesta, stalnih i sezonskih. Zakupci na navedena tri lokaliteta planiraju investicije u ukupnom iznosu od skoro 10 miliona eura i zapošljavanje 41 radnika, uz značajan broj sezonskih radnika.

U Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja smatraju dodatno značajnim projekte u Šasu i Vranovićima jer su zakupci kompanije koje su u oblasti poljoprivredne proizvodnje i prerade vidjele dobru šansu da diverzifikuju svoje poslovanje, koje je primarno bilo u sektorima trgovine i građevinarstva. 

Šas primjer savremene poljoprivredne proizvodnje

Kompanija „Voli“ je u decembru 2017. godine zakupila od države 70 ha poljoprivrednog zemljišta na lokalitetu Šas u opštini Ulcinj. Od toga oko 65 ha čini obradivo zemljište, dok su ostatak kanali i površine nepristupačne i nepodobne za obradu. Zemljište je zakupljeno na 15 godina, dok je produžetak na dodatnih 15 vezan za ulaganje kompanije u preradne kapacitete.
„Voli“ je projektom poljoprivrednog dobra Šas napravio iskorak u svom razvojnom putu i krenuo u investiranje u primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Direktor agrobiznis sektora kompanije Jaroslav Stupavski kaže da je cilj bavljenja uzgojem poljoprivrednih proizvoda da imaju sopstveni proizvod u vidu brenda „Naša bašta“ sa svojih polja i da planskom sadnjom smanje uvoz ove robe iz inostranstva. U “Volijevom” agrarnom sektoru trenutno je devet stalno zapošljenih, a do kraja godine biće ih još četvoro. Planirano je ukupno dvadesetak stalnih radnih mjesta, a zbog mnoštva aktivnosti u punoj sezoni na dnevnom nivou biće od 100 do 120 radnika.
Kompanija „Voli“ od mjera podrške koristila je sredstva iz IPARD-a za podizanje četiri ha plastenika, odnosno novih 57 proizvodnih cjelina na koje se postavlja i kompletna automatizacija sa ispisivanjem svih dnevnih promjena u temperaturi, pravcu i brzini vjetra, kao i dnevnim količinama padavina. Sljedeća podrška koju bi „Voli“ mogao koristiti odnosi se na kupovinu mehanizacije za voćarstvo i dodatnih priključaka za postojeće traktore.

Domaći ukusi i mirisi iz „Naše bašte“ oduševili potrošače

,,Volijevi” proizvodi sa Šasa, pod nazivom ,,Naša bašta“, prisutni na tržištu već godinu dana i već su stekli vjerne potrošače. Pored plasmana proizvoda kroz sopstveni lanac maloprodaje, Voli je izvozio iceberg salatu za Srbiju, a tržišni viškovi se već prodaju unutar Crne Gore i u drugim maloprodajnim lancima. Iz kompanije kažu da su već zauzeli svoje mjesto i u vodećim hotelima i restoranima na Primorju.
– Na ovaj način pružamo mogućnost krajnjem potrošaču da svježe plodove iz proizvodnje dobije direktno na policu u maloprodaji. Plodovi dozrijevaju na biljci, a ne u komorama i korištenjem hormona, pa ovakav proizvod ima miris i ukus i neodoljivo podsjeća na domaći koji se gaji na okućnicama, kaže Stupavski.
U plastenicima se tokom jeseni i zime proizvode razne vrste salata, blitva, spanać, mladi luk, raštan, rukola, rotkvica, rani kupus, peršunov i celerov list, mladi krompir… dok će se u sezoni na ovim površinama proizvoditi paradajz, krastavci, razne paprike, rani kupus i mladi krompir. Na otvorenom polju na ukupnoj površini od 45 ha sade se krompir, lubenica, pipun, patlidžan, tikvice, karfiol, brokoli, kupus…
– Sve navedene kulture iz plasteničke proizvodnje i sa otvorenog polja se nalaze u redovnoj proizvodnji na imanju u Šasu od proizvodne 2018/2019. godine, kaže Stupavski dodavši da je do sada na proizvedeno i plasirano ukupno više od 800 tona poljoprivrednih proizvoda za kojim je na tržištu bila izražena potreba.

Maslinovo ulje iz Vranovića biće brend

Zakupom 157 hektara na lokalitetu Vranovići u opštini Kotor, kompanija „Čelebić Agrar“ na području Bigova podigla je savremene zasade maslina i planira izgradnju pogona za proizvodnju visokokvalitetnog maslinovog ulja. U Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja vjeruju u viziju predstavnika ove kompanije da će maslinovo ulje sa ovog područja postati brend, koji će posebnu vrijednost imati ne samo u turističkoj ponudi, već i u smanjenju uvoza ovog proizvoda.

– „Čelebić Agrar” d.o.o. je članica Čelebić Grupe, osnovana sa namjerom da poslovanje razvijemo i u oblasti održivog sektora ekonomije – poljoprivrede. Projekat maslinjaka u Opštini Kotor, prvi je značajniji projekat koji razvijamo. Investicioni program, vrijednosti osam miliona eura, počeo je da se sprovodi 2018. godine. Programom je obuhvaćena sadnja oko 40.000 maslina na površini od 125 hektara i izgradnja objekata koji će biti u službi primarne proizvodnje i valorizacije same lokacije, kazala nam je Dejana Čelebić, izvršna direktorica kompanije i dodala da je, osim ekonomskih efekata, poseban značaj projekta u sanaciji velike opožarene površine koja je narušavala prirodni ambijent ovog primorskog područja.

– Nakon dvije godine rada na čišćenju nepristupačnog i dijelom opožarenog terena, prvih 13.000 maslina na ovoj lokaciji posadili smo početkom tekuće godine. Masline koje smo posa-dili su dvogodišnje sadnice, španskih sorti „Picual“, “Arbequina“, „Carlesca“, „Manzanillo Sevillano“. „Picual“ je prvi put uvezen i posađen na crnogorskom tlu, a riječ je o sorti koja je brojčano najviše zastupljena u Španiji, kazala nam je Čelebić i dodala da od ovih sorti očekuju vrhunsko ekstra-djevičansko maslinovo ulje. Pored radova na pripremi terena za sadnju, bilo je neophodno izgraditi i interne saobraćajnice, ogradu, kao i objekte potrebne za sistem za navodnjavanje i prihranu maslina. Akumulacija za vodu ima kapacitet 14.000 m3. Cijeli investicioni program biće realizovan do kraja 2023. godine, kada iz kompanije „Čelebić Agrar“ očekuju prve značajnije prinose plodova maslina, puštanje pogona za preradu plodova u rad i plasiranje prvih proizvoda na tržište.
– Na projektu su od samog početka stalno angažovani domaći stručnjaci iz oblasti agronomije i inženjeringa, a ostvarili smo saradnju i sa španskim agronomima sa kojima smo u stalnom kontaktu, kaže Čelebić i dodaje da je predviđeno da, kada maslinjak bude u punom rodu, ovdje bude zapošljeno 18 radnika različitih profila – od inženjera agronomije, prehrambenih tehnologa, do zapošljenih na održavanju plantaže maslina. Obzirom na prirodu radova u maslinjaku, u periodima rezidbe, berbe maslina i slično, po potrebi će biti angažovana i sezonska radna snaga što otvara dodatna radna mjesta.

Veliki razvojni potencijal  

Vinarija Milović čiji je vlasnik zakupac oko 10 hektara zemljišta na lokalitetu Briska Gora, realizuje proizvodnju novih osam hektara vinograda i sadnju 1.500 do 2.000 stabala maslina. Cilj je proširenje asortimana proizvoda sa visokokvalitetnim maslinovim uljem, koje će uz vino, kao autohtone crnogorske proizvode, ponuditi turistima koji u sve većem broju posjećuju njegovu vinariju.

Uspješan projekat realizuje se i na području Golubovaca, na lokalitetu pored Aerodroma, gdje je kompanija “Agrolife Montenegro” na 34 zakupljena hektra već počela zasnivanje plantaže smilja. Plan kompanije koja već ima organsku proizvodnju ljekovitog i aromatičnog bilja je i stvaranje dodate vrijednosti kroz otvaranje pogona za ekstrakciju ulja.

Sa dodatnih 33 hektara firma će zadovoljiti planirane poslovne ciljeve za naredni period i dostići puni kapacitet proizvodnje, prerade i plasmana gotovog proizvoda. Projektom se planira obrađivanje zemljišta i sadnja 960.000 sadnica smilja. Vrijednost cjelokupne investicije premašuje milion eura.

Uskoro novi investicioni ciklus

Kroz rad Komisije za valorizaciju poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini Vlada će nastaviti da oglašava u zakup i ostale komplekse poljoprivrednog zemljišta na teritoriji cijele Crne Gore, a koji imaju potencijal da kroz kvalitetne projekte iz oblasti poljoprivrede višestruko doprinesu razvoju. Kako najavljuju već sada je na još tri lokacije sve spremno za skoro oglašavanje za davanje u zakup, čime će se pokrenuti novi investicioni ciklus.

U Vladi, takođe, očekuju da će i lokalne samoprave u Crnoj Gori, po ugledu na ovaj projekat, stvoriti mogućnost da zainteresovanim investorima pod povoljnim uslovima ponude poljoprivredno zemljište u svojini opština, na dobro preduzetnika i građana, ali i lokalnih samouprava. Prepoznajući mogućnosti, takvu odluku u cilju podsticanja poljoprivredne proizvodnje na svojoj teritoriji je nedavno usvojio Glavni grad Podgorica i već objavio oglas za davanje u zakup zemljišta pod vrlo povoljnim uslovima.

Sigurni smo da će navedeni projekti, ali i oni čija će realizacija uskoro započeti, doprinijeti jačanju više različitih segmenata crnogorske ekonomije. To će svima nama donijeti višestruku korist, među kojima ističemo otvaranje novih radnih mjesta kao i mogućnost stvaranja viškova koji će biti plasirani na inostrana tržišta.

LAKIĆEVIĆ

Crna Gora u slučaju ošrog pada ekonomije, odnosno pada turizma preko 50 odsto, mora pažljivo da razmotri sve opcije finansiranja i otplate duga na način da zadrži njegovu održivost, saopštio je ekonomski analitičar iz kancelarije Svjetske Banke u Crnoj Gori, Milan Lakićević.

Lakićević je kazao da će u periodu oporavka nakon krize biti potrebno da se balansira između ekonomskog rasta, potrebe da se održava fiskalni rezultat u smislu smanjenja deficita, prolaska u zonu suficita i povećanja poreske efikasnosti i ostvarivanja socijalnih ciljeva kroz smanjenje nejednakosti i podrške najugroženijima.

„U periodu nakon korone, to će biti stvarno jedan težak zadatak, ne samo za Crnu Goru, nego i za sve zemlje svijeta“, rekao je Lakićević agenciji Mina-business.

On je dodao da procjena Vlade da će nedostajuća sredstava u ovoj godini iznositi 877,49 miliona eura, nije novost.

„Država je već kroz Zakon o budžetu za ovu godinu prognozirala nedostajuća sredstva u iznosu od oko 550 miliona eura, tako da su ovih dodatnih oko 330 miliona posljedica krize. I to je to povećanje deficita“, naveo je Lakićević.

On je kazao da će veliki dio nedostajućih sredstava biti kompezovan kroz novo zaduživanje, kao i da je Ministarstvo finansija strateški dobro odabralo da se prvo okrene međunarodnim finansijskim institucijama, jer su one pojačale podršku zemljama u razvoju.

Lakićević je podsjetio da je SB odobrila garanciju na osnovu koje je Crna Gora obezbijedila 250 miliona eura kredita, dok su u toku pregovori za dodatnu podršku.

„Tu je i EU, koja je takođe obezbijedila sredstva, a Crna Gora finansijsku podršku razmatra i sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Tako da se vrlo pažljivo moraju razmotriti opcije finansiranja“, poručio je Lakićević komentarišući bilješke SB koje sagledavaju uticaj Covid-19 na fiskalnu politiku na Zapadnom Balkanu.

Bilješke SB, koje su prezentovane prije skoro mjesec, predstavljaju dopunu ranije objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan i odnose se na oblast fiskalne politike finansijskog sektora, siromaštva i socijalne zaštite.

Lakićević smatra da je fiskalna politika ključna, ne samo za Crnu Goru, nego i za sve zemlje svijeta.

„Sada smo u okruženju niskih kamatnih stopa i dometi monetarne politike su ograničeni, što vidimo čak i u zemljama EU i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pa se zemlje okreću jačem fiskalnom stimulansu“, kazao je Lakićević.

On je dodao da zemlje Zapadnog Balkana koje imaju više prostora mogu da pruže malo više podrške, dok su one koje imaju manje, kao što je u slučaj sa Crnom Gorom, donijele mjere u skladu sa mogućnostima.

Lakićević je podsjetio da su te mjere, kao i u zemljama EU, bile usmjerene na najugroženije i podrazumijevale su subvencije na zarade u najugroženijim djelatnostima.

„Drugi paket podrške privredi i građanima, uključujući i odlaganje otplate kredita, je bio targetiran, što je primjer dobre prakse. Te mjere su bile vremenski ograničene na po dva mjeseca i fiskalno održive“, rekao je Lakićević.

On je dodao da je SB u bilješci o fiskalnoj politici podsjetila da se u dobrim vremenima, odnosno vremenima visokog rasta, stvaraju rezerve za krize, kako bi se bolje reagovalo kada je to potrebno.

„Mislim da je to negdje možda malo zaboravljena lekcija iz 2008. godine, ne samo za Crnu Goru, već za mnoge zemlje svijeta“, saopštio je Lakićević.

On smatra i da bi treći paket podrške privredi i građanima za saniranje negativnih posljedica pandemije koronavirusa trebalo da bude pravovremen, kako bi se najugroženiji sektori podstakli, odnosno održali produktivni kapaciteti.

Lakićević je naveo da će skoro 90 odsto zemalja svijeta ove godine doživjeti recesiju, kao i da se taj oštar pad ekonomske aktivnosti reflektuje na oštar pad prihoda.

„Prihodi su veoma elastični u odnosu na promjene u bruto domaćem proizvodu (BDP), odnosno koliko opada BDP negdje vrlo slično toliko opadaju prihodi, možda čak i jače od toga. I to je ono što navodimo u izvještaju, pad prihoda od osam odsto, s pretpostavkom pada ekonomije od oko šest ili sedam odsto“, kazao je Lakićević.

On je dodao da se taj gubitak sada ne može nadomjestiti, ali se može „nadomjestiti“ smanjenjem rashoda ili zaduživanjem ili smanjenjem aktive u smislu korišćenja depozita ili privatizacija.

Lakićević je podsjetio da se Crna Gora kroz rebalans budžeta za ovu godinu opredijelila za dva načina – smanjenje rashoda i povećanje zaduživanja.

„Međutim, smanjenje troškova je prilično ograničeno, jer veliki dio budžeta čini rigidna potrošnja – potrošnja za zarade, penzije, socijalna davanja i transferi. Bitno je onda reći da i uprkos izazovima koje kriza nosi, započeti reformski proces treba da se nastavi“, poručio je Lakićević.

SB je, u tom dijelu, izdvojila optimizaciju javne uprave za koju smatra da treba da ostane visoko na agendi uprkos problemima koje kriza izaziva, tako da svako novo zapošljavanje bude meritorno i zasnovano na potrebama.

„I naravno, onda će se odabrati najkvalifikovanija radna snaga. Dalja racionalizacija javne potrošnje može da stvori makar malo dodatnog fiskalnog prostora“, zaključio je Lakićević.

NA KRNOVU

Na krnovskoj visoravni, na lokaciji buduće vjetroelektrane (VE) Gvozd, u toku su istražni geološki radovi koji će projektantu osigurati kvalitetne podloge za izradu tehničke dokumentacije, saopštio je izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i inžinjering u Elektroprivredi (EPCG), Ivan Mrvaljević.

“Nakon završetka geoloških istražnih radova, a na osnovu izrađenog idejnog projekta stvoriće se tehnički uslovi za dobijanje građevinske dozvole”, kazao je Mrvaljević, prenosi PR centar.

Po završetku izrade projekta i dobijanja građevinske dozvole, kako je objasnio, očekuje se da radovi na izgradnji vjetroelektrane počnu tokom naredne godine, sa predviđenim rokom izgradnje od 18 mjeseci.

VE Gvozd će imati ukupnu instalisanu snagu od 54,6 megavata (MW), a očekivana godišnja proizvodnja je oko 150 gigavat sati (GWh).

Projekat predviđa faznu izgradnju i puštanje u rad 13 vjetroagregata, transformatorske stanice 110/33 kilovolti (kV) Gvozd na projektnoj lokaciji, rekonstrukciju transformatorskih stanica Krnovo i Nikšić kao i izgradnju dva jednostruka dalekovoda dužine tri i 14 kilometara.

“Za potrebe buduće vjetroelektrane predviđa se izgradnja saobraćajne infrastrukture, odnosno rekonstrukcija postojećih puteva i izgradnja novih puteva, s ciljem povezivanja pojedinih vjetroagregata”, saopšteno je iz kompanije.

Pregovori o finansiranju projekta vrijednog preko 60 miliona eura sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) su u toku.

“Svi tenderi za nabavku glavne opreme za vjetropark uključujući tender za nabavku samih vjetroagregata, izvođenje građevinskih radova, priključenja na prenosnu mrežu i ostale infrastrukture biće sprovedeni u skladu sa pravilima EBRD-a”, dodaje se u saopštenju.

EPCG je tokom 2018. godine pokrenula novi investicioni ciklusi koji predviđa diversifikaciju proizvodnje električne energije, koja će prvenstveno biti bazirana na upotrebi alternativih tehnologija obnovljivih izvora energije, prije svega sunca i vjetra.

Početkom septembra prošle godine potpisan je ugovor o zajedničkom razvoju projekta VE Gvozd između EPCG i austrijskog IVICOM-a.

U projekat izgradnje vjetroparka na Krnovu EPCG će investirati 60 miliona eura.