MINISTARSTVO EKONOMIJE

Ministarstvo ekonomije će, prema riječima njegovih predstavnika, nastaviti i u narednom periodu da pruža podršku preduzećima u unapređenju njihove inovativnosti i digitalizacije, kako bi pospješili poslovanje.

Generalni direktor Direktorata za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima u Ministarstvu, Radosav Babić, kazao je da je taj Vladin resor u prethodnom periodu, kroz Program za unapređenje konkurentnosti privrede, odnosno programsku liniju za unapređenje inovativnosti i digitalizacije, podržao ne mali broj preduzeća.

“Ta preduzeća su kroz određene aktivnosti pospješila stepen i nivo digitalizacije i inovativnosti. To je nešto što ćemo nastaviti i u narednom periodu. Vjerujemo da je period koji je iza nas pokazao da je dodatno ulaganje u inovativnost i digitalizaciju, kako privatnog tako i javnog sektora, pokazao svoju važnost i značaj“, rekao je Babić agenciji Mina-business.

On je kao primjer naveo uspješnu implementaciju drugog ekonomskog paketa koji je Vlada obezbijedila za privrednike, gdje je Ministarstvo kroz jedno inovativno-aplikativno rješenje uspješno obradilo ne tako mali broj aplikacija za veoma kratak vremenski period.

„Naime, već u toku prvog mjeseca implementacije ovog programa uspjeli smo da obradimo preko 15 hiljada zahtjeva i da platu kroz direktnu subvencije države primi preko 60 hiljada zaposlenih u Crnoj Gori“, precizirao je Babić.

Takav proces se, kako je dodao, uspješno nastavlja i tokom drugog mjeseca implementacije drugog paketa.

„Vjerujemo da je to samo jedan od brojnih i uspješnih primjera koje implementiraju Vlada, druga ministarstva i državna preduzeća“, saopštio je Babić.

Ministarstvo će se, kako je najavio, i u narednom periodu truditi da digitalizuje svoje procese i pomogne aplikantima da na jedan krajnje uspješan način i bez ijednog jedinog papira, služeći se digitalnim sertifikatom, uspješno apliciraju za ono što im pripada.

„Sa druge strane, nastavićemo da pružamo podršku predstavnicima privatnog sektora kako bi kroz unapređenje digitalizacije ujedno pospješili i svoje poslovanje“, zaključio je Babić.

CRBC

Radovi na prioritetnoj dionici auto-puta Bar–Boljare napokon se vraćaju ustaljenoj dinamici, jer se u Crnu Goru vratilo 380 kineskih radnika, saopštili su iz kompanije China Road and Bridge Corporation (CRBC).

Usljed pojave pandemije koronavirusa, više od 400 kineskih radnika ostalo je u matičnoj državi, bez mogućnosti dolaska u Crnu Goru. Kako su mjere koje su uvodile države zbog novonastale situacije jenjavale, stvorili su se uslovi da se, nakon gotovo tri mjeseca, kineski radnici vrate u Crnu Goru i nastave rad na gradnji prioritetne dionice od Smokovca do Mateševa.

“Prema planu, posljednji radnici, njih 94, vratili su se u Crnu Goru 21. juna. Ukupno se do sada oko 380 kineskih radnika vratilo u Crnu Goru”, rekli su iz CRBC-a Dnevnim novinama.

Kada je u pitanju dinamika projekta, u CRBC uvjeravaju da će sa dolaskom radnika i dinamika biti znatno veća.

“Manjak radnika zbog epidemije koronavirusa je uticao na dinamiku projekta. Kompanija CRBC je omogućila, za date uslove, maksimalnu brzinu izvođenja radova na gradilištu, organizacijom postojeće radne snage i angažovanjem lokalnih podizvođača. Sa povratkom kineskih radnika, očekujemo brži napredak na projektu”, objasnili su u kineskoj kompaniji.

Što se tiče roka, u CRBC-u navode da će isti biti utvrđen u skladu sa ugovornom procedurom.

Ukupan procenat izvedenih radova na izgradnji prioritetne dionice u ovom trenutku iznosi 89 odsto.

Procenat izvedenih zemljanih radova na otvorenoj trasi iznosi više od 90 odsto, a ukupan procenat završenosti radova na otvorenoj trasi iznosi oko 70 odsto.

Uporedo sa radovima na prioritetnoj dionici, intenziviraju se i aktivnosti na stvaranju pretpostavki za početak realizacije sljedeće dvije dionice, Mateševo-Andrijevica i Smokovac-Tološi-Farmaci, koje su Detaljnim prostornim planom autoputa Bar-Boljare definisane kao druga faza.

“Zbog nivoa trenutne zaduženosti Crne Gore, i uvažavajući preporuke ključnih programskih dokumenata, planirano je da se naredna dionica auto-puta realizuje po nekom od modaliteta privatno-javnog partnerstva, kako bi se smanjilo dodatno zaduživanje, pri čemu tek predstoji odluka o utvđivanju optimalnih uslova i načina realizacije”, kazali su nedavno u Vladi.

Na projektu gradnje prioritetne dionice auto-puta trenutno je angažovano 1,37 hiljada radnika. Od ovog broja je njih 753 iz Kine, 146 crnogorskih državljana koji rade za kinesku kompaniju, a 466 radnika je angažovano od podizvođača.

ZA PET MJESECI

Povlašćenim proizvođačima je, na ime podsticaja za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora, u prvih pet mjeseci ove godine isplaćeno 9,54 miliona eura, pokazuju podaci Crnogorskog operatera tržišta električne energije (COTEE), piše Pobjeda.

Povlašćeni proizvođači su ove godine proizveli 195,08 miliona kilovat-sati. Podsticaji su isplaćeni za 25 elektrana u vlasništvu 14 preduzeća. Na listi povlašćenih proizvođača su još dvije kompanije, koje gazduje sa dvije male HE, koje još nijesu počele proizvodnju.

Vjetroelektrane

Od maja 2014. godine do juna ove godine povlašćenim proizvođačima je isplaćeno 42,3 miliona eura za 848,6 miliona kilovatsati.

Ove godine najviše parea, 4,7 miliona eura za vjetroelektranu (VE) Krnovo, dobila kompanija Krnovo Green Energy, koja je u prvih pet mjeseci proizvela 91,8 miliona kWh.

Izvršni direktor ove nikšićke firme je Toni Karabatić, a vlasnici su Krnovo holding I Masdar iz Abu Dabija.

Kompanija je od 2017. dobila ukupno 25,2 miliona eura podsticaja za 484,4 miliona kWh.

VE Krnovo ima instalisanu snagu 72 megavata i planiranu godišnju proizvodnju od 200 do 230 gigavatsati, a koštala je 120 miliona eura.

Kompanija Možura Wind Park, koja upravlja sa VE Možura, u prvih pet mjeseci dobila je 2,7 miliona eura podsticaja za 57,5 miliona kWh. Status povlašćenog proizvođača je dobila krajem prošle godine, instalisana je snaga 46 megavata I godišnje proizvodnje 120 gigavatsati, a koštala je 90 miliona eura. Vlasnici su malteške državne kompanije Enemalta i Malta Montenegro Wind Park, čije je sjedište takođe na Malti.

Male hidroelektrane

Od vlasnika malih hidroelektrana (mHE) najveći podsticaj od 687.743 eura za prvih pet mjeseci dobila je beranska kompanija Hidroenergija Montenegro, koja ima sedam mHE. Vlasnici firme su Ranko Radović I Oleg Obradović.

Podgorička kompanija Kronor je za mHE Jara i Babino Polje u prvih pet mjeseci dobila 406.895 eura. Vlasnici su Željko Mišković, Predrag Bajović, Mladen i Nikola Rabrenović.

Igma energy iz Andrijevice, vlasništvo Igora Mašovića, je za mHE Bradavec i Piševsku rijeku dobila 277.862 eura. Vlasnik ovog preduzeća je Igma Grand Igora Mašovića.

Kompaniji Synergy isplaćeno je 65.516 eura za mHE Vrelo, a vlasnici su Željko Đuranović, Vuk Rajković, Dragana Bošković, Tomaš Hajek, Uroš Karadžić i Radoje Vujadinović. Oni su, zajedno sa Florinom Krasnićijem I češkom firmom Vodni zdroje, osnivači kompanije Hydro Bistrica, koja je za mHE Bistrica Majstorovina dobila 178.085 eura. Preduzeću Nord energy, vlasništvo Vlastimira Golubovića, za mHE Šeremet potok isplaćeno je 96.523 eura, a Simes inženjeringu, čiji je osnivač Slaven Milić, za mHE Ljevak 42.828 eura.

Peduzeću Small Hydro Power Mojanska za tri mHE Mojanska 1, Mojanska 2 i Mojanska 3 isplaćeno 144.597 eura, firmi Small Hydro Power Kutska za mHE Kutska 1 i Kutska 2 99.135 eura. Osnivači andrijevičkih preduzeća su Slobodan Popović, Igor Mašović I Željko Savović.

Naknade još nijesu dobili vlasnici kompanija BB Hidro I Power AB Group Blažo Đukanović, Ivan Burzanović I Srđan Anđelić, jer njihove mHE Lipovska i Bukovica još nisu počele da rade.

Od vlasnika tri solarne elektrane najviše podsticaja 32 392 eura dobila je firma Eco Solar System za pogon u Martinićima, čiji je vlasnik Božidar Jokić. preduzeće Bar kod, vlasništvo Miomira Mrvaljevića naplatilo je 23.381 euro za elektranu u Donjoj Gorici, dok je Invicta , vlasništvo Ilije Gazivode i Željka Vukčevića za pogon Bandićima naplatila 14.545 eura.

Vrijednost naknade za podsticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije je poslednji put uvećana gotovo 100 posto početkom prošle godine na 0,9439 centa po kWh.

Od 1. Juna prošle godine domaćinstava za prvih 300 potrošenih kWh ne plaćaju podsticaje, već to radi Vlada od akcize na ugalj.

OJAČAĆE SARADNJU

U Crnu Goru 3. jula slijeće prvi čarter let iz Ukrajine, a dan kasnije još tri leta, saopšteno je na sastanku predstavnika Opštine Herceg Novi i ukrajinske ambasade.

Predstavnici Ambasade Ukrajine, na čelu sa otpravnicom poslova Natalijom Fijalkom, sastali su se sa predsjednikom hercegnovske opštine Stevanom Katićem i njegovim saradnicima, kako bi razgovarali o više tema, između ostalog o turizmu.

Na sastanku je konstatovano da ukrajinski turisti vole da dolaze u Herceg Novi i da su tokom prošle godine ostvarili oko 55 hiljada noćenja.

“Zaključeno je da postoji značajan prostor za unaprijeđenje kada je u pitanju promocija Herceg Novog na tržištu te države, na čemu se može zajednički raditi”, navodi se u saopštenju Kabineta predsjednika Opštine.

Imajući u vidu da u Herceg Novom stanuje najveći broj ukrajinskih državljana koji imaju prijavljen boravak u Crnoj Gori, iz Ambasade su najavili da imaju u planu osnivanje ”ukrajinskog kutka” u tom gradu, koji bi bio mjesto za okupljanja i promociju kulture te zemlje.

Tokom sastanka je ocijenjeno da će Ambasada i Opština jačati saradnju u oblasti kulture i raditi na obnavljanju veza sa Odesom.

U fokusu razgovora bila je kulturna saradnja, učešće Ambasade u organizaciji festivala po kojima je grad prepoznat, kao i obnavljanje veza između Herceg Novog i Odese, koji su prije deset godina ozvaničili svoje prijateljstvo.

Katić je kazao da dva naroda imaju mnogo toga zajedničkog i da osnov za povezivanje treba da bude prijateljstvo dva grada kulture – jednog na Jadranu, a drugog na Crnom moru.

“Herceg Novi je poznat kao grad festivala i jedan od gradova koji su naročito posvećeni kulturi, zbog čega Ambasada Ukrajine sa pažnjom prati sve kulturne manifestacije koje se ovdje dešavaju”, rekla je Fijalka.

REGOVANJE USSCG

Unija slobodnih sindikata Crne Gore istakla je zatečenost i zabrinutost činjenicom da Odbor udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore traže ukidanje neradne nedjelje i slobodnih praznika. Navode da se na ovaj način najdirektnije stvara ambijent za nedostojanstvene uslove rada zaposlenih u ovom sektoru.

“Upravo je Odbor udruženja trgovine u Privrednoj komori Crne Gore inicirao da se nedjelja proglasi neradnom, obrazlažući to argumentima da bi time u znatnoj mjeri bila povećana produktivnost rada, da bi radnici bili zadovoljniji i odgovorniji prema radnim zadacima, da bi provodili i planirali više vremena sa porodicom, a poslodavci bi, istovremeno, razvili mnogo veću društvenu odgovornost, smanjili troškove angažovanja dodatne radne snage, kao i tekuće troškove održavanja i redovna izdvajanja za usluge (električna energija, grijanje, komunalije i sl…)”, navodi se u saopštenju USS. 

Unija je ponovila stav da je nedosljedno da danas, upravo Privredna komora Crne Gore, poziva na ukidanje neradne nedjelje u oblasti trgovine, zamagljujući, kako navode, promjenu svoga stava obrazloženjem da to rade zbog negativnih efekata epidemije koronavirusa.

“Ponovo ukazujemo i na činjenicu da je upravo koronavirus morao da podsjeti poslodavce na mjesto i ulogu koju imaju radnici u ukupnom društveno-ekonomskom poretku i da bez radnika kapital nema nikakvu funkciju. Do juče “tihi heroji” u borbi protiv koronavirusa, koji su rizikovali svoje i živote svojih najmilijih da bi društvo normalno funkcionisalo, radnici u trgovini su već danas predmet namjere daljeg urušavanja njihovih, ionako, ugroženih radna prava. Zar je ukidanje neradne nedjelje za zaposlene u trgovini nagrada za sve ono što su prethodnih mjeseci uradili i što svakodnevno rade za svoje poslodavce i društvo”, piše u saopštenju.

Pozivaju poslodavačka udruženja da odustanu od inicijative za ukidanje neradne nedjelje, a sve poslodavce da omoguće uslove za dostojanstveni rad svojim zaposlenima.

“To prevashodno podrazumijeva da, gdje god to priroda posla i tehnologija rada ne iziskuju, omoguće svojim zaposlenima da nedjeljom budu sa svojim porodicama. Takođe, pozivamo nadležne da ne ukidaju neradnu nedjelju u trgovini i da, ponovo, ne dovode u nezavidan položaj 40.000 zaposlenih u toj djelatnosti, uglavnom ženske radne snage. Poručujemo, još jednom, da će se Unija slobodnih sindikata Crne Gore, ukoliko to bude neophodno, suprostaviti ukidanju neradne nedjelje, po cijenu poziva našem članstvu i zaposlenima da to pravo branimo uličnim protestima i svim drugim vidovima sindikalne borbe”, zakljulčuje se. 

U TREZORU CBCG

U Trezoru Centralne banke od početka godine otkriveno je 66 komada falsifikovanih novčanica vrijednih preko pet hiljada eura, rekao je za Radio Crne direktor Trezora Vesko Lekić.

Naglašava da je to 60 odsto manje nego godinu prije zbog smanjenog platnog prometa. U Trezoru se prosječno, kaže, zamijeni i oko šest hiljada oštećenih novčanica.

U Trezoru Centralne banke svakodnevno se zamijeni 30-tak oštećenih novčanica. Uglavnom apoeni 50 i 100 eura.

“Na godišnjem nivou prosječno se zamijeni šest hiljada oštećenih novčanica”, naveo je Lekić.

A da bi se zamijenila pohabana novčanica važno je da bude, kaže Lekić, autentična, da ne potiče iz kriminalnih radnji, te da oštećenje nije veće od 50 odsto. Identifikacija donosioca je obavezna.

“Ako donosilac posjeduje veću količinu novčanica, npr. više od hiljadu eura ili krupne novčanica od 100, 200 ili 500 eura dužan je dati pismeno obrazloženje o načinu oštećenja i porijeklu novca”, pojasnio je Lekić.

Procedura je jednostavna, ističe direktor Trezora i klijent nema troškove za zamjenu oštećenih novčanica.

“centralna banka ne naplaćuje proviziju za zamjenu oštečenog novca, osim u slučajevima ako se utvrdi da se novčanice ne mogu zamijeniti kod korespodentske banke u redovnoj proceduri, kao i u slučaju da bi zamjena iziskivala troškove po Centralnu banku”, objasnio je Lekić.

Stručni tim Trezora Centralne banke analizira i sumnjive novčanice. Od početka godine provjereno je 5.149.

“Tom prilikom je otkriveno 66 komada falsifikovanih papirnih novčanica vrijednosti 5.280 eura. Otkriveno je 4.016 komada falsifikovanih kovanica ukupne vrijednosti 7.878 eura”, naveo je Lekić.

Ove godine je otkriveno manje falsifikata nego u uporednom periodu prošle godine.

“Broj obrađenih novčanica eura manji je za 60 odsto nego u istom periodu prošle godine. Razlog je smanjeni platni promet zbog novonastale situacije izazvane virusom COVID 19”, obrazložio je direktor Trezora u CBCG.

Upustva za provjeru novčanica zainteresovani mogu naći na sajtu Centralne banke u opciji novčanice.

APEL MINISTARSTVU

Odbor udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore uputio je apel Ministarstvu ekonomije da još jednom razmotri mogućnost izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini, i time trgovcima omogući rad nedjeljom tokom turističke sezone i državnih praznika. Takođe, apelovano je na Ustavni sud da u najkraćem vremenu ocijeni ustavnost navedenog člana Zakona.

Predsjednik Odbora Jovan Lekić podsjetio je da je 24. aprila Privredna komora uputila još jednu inicijativu u nizu o neradnoj nedjelji prema Ministarstvu ekonomije, dodatno podstaknutu poslovanjem sektora u uslovima pandemije korona virusa, koje je bilo otežano za veliki broj trgovina, dok je mnogima u potpunosti bio onemogućen rad zbog mjera Nacionalnog koordinacionog tijela.

“Tražimo da se omogući rad nedjeljom tokom sezone, kao i tokom državnih drugih praznika, kako bismo ublažili negativne posljedice
koje je na poslovanje ostavila pandemija. Naveli smo u Inicijativi primjer da su zbog prvomajskih praznika objekti morali biti zatvoreni
tri dana uzastopno, a ukupno je tokom maja bilo devet neradnih dana. Sada bi u julu imali sličnu situaciju, jer je državni praznik 13. jul, koji se slavi dva dana, u ponedeljak, tako da bi opet imali tri neradna dana uzastopno, uzimajući u obzir i neradnu nedjelju. Očekujemo odgovor Ministarstva i Ustavnog suda”, naveo je Lekić.

Tokom sjednice privrednici su polemisali sa Biljanom Jakić, generalnom direktoricom Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju u
Ministarstvu ekonomije, koja je ocijenila da zvanična statistika ne pokazuje značajan pad prihoda i zaposlenosti u trgovinama kao
posljedicu neradne nedjelje. Trgovci međutim tvrde da statistički podaci iz septembra i oktobra nijesu mjerodavni, već će to biti oni
znatno manje povoljni koji se budu odnosili na sezonu. Ocijenili su da zakoni treba da budu podsticajni za privrednike kako bi oni ostvarivali povoljnije rezultate i još značajnije doprinosili razvoju države.

Oni su ukazali i na slučajeve da pojedini privredni subjekti nedjeljom trguju online, što je primjer nelojalne konkurencije.

“Online trgovina se ne može obavljati nedjeljom”, kategorična je Biljana Jakić, koja je govorila i o zaštiti prava potrošača u dijelu
trgovine putem Interneta.

U fokusu Odbora bio je i novi Zakon o radu, koji je predstavila Vesna Simović Zvicer, koordinatorka radne grupe za izradu Zakona i autorka nedavno objavljenih komentara na ovu regulativu. Ona se fokusirala na najznačajnije novine u Zakonu, među kojima su da se godišnji odmor ne može zamijeniti novčanom nadoknadom, isplata zarade vrši isključivo preko žiro računa, a obračun zarade ima snagu izvršne isprave, sporazumni raskid radnog odnosa proizvodi dejstvo samo kada se ovjeri kod nadležnog organa, poslodavac koji ima više od 10 zaposlenih mora da ima akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme produženo je na 36 mjeseci umjesto dosadašnjih 24 mjeseca i druge.

Stav privrednika je da je Zakon o radu propustio priliku da ojača ovjerenje između poslodavac i zaposlenih, ali i ispuni interese obje
strane.

“Riječ je o rigidnom socijalnom zakonu, a ne tržišnom. Pravljen je iz ugla države i sav je od zaštite i nepovjerenja između poslodavaca
i radnika. Zakon je trebalo da uredi da se radnici odmah zapošljavaju na neodređeno vrijeme, ali i da liberalizuje otkaz ugovora o radu
ukoliko ne zadovoljavaju zahtjeve poslodavaca. Da je to učinjeno, 70 odsto ovog teksta Zakona bi bilo suvišno. Ovaj zakon ne tretira osnovni ekonomski element, a to je produktivnost radnika, pa predviđam da će vrlo bzo pretrpjeti izmjene”, smatra Jovan Lekić.

Privrednici su kao posebno problematično istakli regulisanje bolovanja, naročito tokom trudnoće, za koje mnogi poslodavci smatraju
da su predmet zloupotreba i da predstavljaju ograničenje u poslovanju.

Predrag Vučinić iz Fonda za zdravstveno osiguranje, decidan je da nijedan doktor neće otvoriti bolovanje bez dokaza o potrebi za tim, te
da poslodavci mogu da se obrate komisiji koja će provjeriti eventualne zloupotrebe privremene spriječenosti za rad. On je učestvovao u radu sjednice sa koleginicom Nadom Milatović.

“Mi više nijesmo u istom vremenu u odnosu na ono kada je Zakon o radu stupio na snagu. Ovo je vrijeme korone i duboke krize. Može li se išta učiniti kako bi se Zakon prilagodio ovom vremenu – pitao je predstavnik kompanije Donator Dragan Janjević.

Generalni direktor Direktorata za rad u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Zoran Ratković ocijenio je da je Zakon o radu rezultat
podjele odgovornosti socijalnih partnera, NVO sektora, akademske zajednice, Međunarodne organizacije rada i Evropske komisije i da je
najtransparentniji akt u okruženju i EU koji uređuje ovu oblast. U njega je prenijeto 14 direktiva EU i više od 20 Međunarodne organizacije rada.

“Nijedna država u okruženju nije fleksibilna u otkazivanju ugovora o radu. Ali zato vam je ostavljena mogućnost otkazivanja ugovora o radu bez vođenja disciplinskog postupka u 50 slučajeva predviđenih Zakonom, kolektivnim ugovorima, kao i ugovorom o radu”, naveo je Ratković.

Odbor je razmotrio i inicijativu koju su podnijeli predstavnici kompanija Okov i Mercator, a odnosi se na novi Zakon o komunalnim
djelatnostima. Novina u regulativi je da se usluga odvoza komunalnog otpada obračunava po kvadratu poslovnog prostora, a ne, kao do sada, po jedinici mjere otpada.

“Ovim se ponovo uspostavlja sistem obračuna koji je problematičan za privredu i povećava troškove poslovanja. Privrednici traže da se
iznađe metod obračuna odvoza komunalnog otpada po jedinici mjere gdje god je moguće, a tamo gdje nije, da se obračunava po kvadratu prostora”, naveli su inicijatori.

Potpredsjednica Ljiljana Filipović je najavila da će privrednici preko Komore uputiti predloge rješenja kako bi se novi Zakon o
komunalnim djelatnostima prilagodio njihovim zahtjevima u ovom dijelu.

Odbor je razmotrio i Informaciju o poslovanju u sektoru trgovine za period januar-april 2020. godine.

VLADA CG

Vlada Crne Gore predložila je na današnjoj sjednici članove novih Odbora nacionalnog avioprevoznika Montenegro Airlinesa i Crnogorske plovidbe.

Kako je saopšteno, Vlada je predložila Skupštini akcionara „Montenegro Airlines“ AD Podgorica da, zbog isteka mandata članova Odbora direktora ovog društva, za članove novog Odbora direktora izabere Nikolu Vukićevića, Edina Mulića, Dragana Popovića, Dženana Demića i Miroslava Bjelicu.

Skupštini akcionara „Crnogorska plovidba“ AD Kotor predloženo je da, zbog isteka mandata članova odbora direktora ovog društva, za članove novog Odbora direktora za predstavnike državnog kapitala izabere Borislava Kašćelana, Mima Draškovića i Armina Mujevića.

Takođe, u okviru kadrovskih pitanja za državnog sekretara u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, imenovan je Aleksandar Zeković, a za generalnu direktorku Direktorata za plaćanja u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Danka Perović.

SMANJENJE ZADUŽIVANJA

U Informaciji o aktivnostima na realizaciji projekta autoputa Bar-Boljare, koju je usvojila Vlada na današnjoj sjednici, navodi se da je planirano da se naredna dionica autoputa realizuje po nekom od modaliteta privatno-javnog partnerstva.

Uporedo sa radovima na prioritetnoj dionici Smokovac – Mateševo, kako je saopšteno iz Vlade, intenziviraju se i aktivnosti na stvaranju pretpostavki za početak realizacije sljedeće dvije dionice (Mateševo – Andrijevica i Smokovac – Tološi – Farmaci), koje su Detaljnim prostornim planom autoputa definisane kao II faza.

“Zbog nivoa trenutne zaduženosti Crne Gore, i uvažavajući preporuke ključnih programskih dokumenata, planirano je da se naredna dionica autoputa realizuje po nekom od modaliteta privatno-javnog partnerstva, kako bi se smanjilo dodatno zaduživanje, pri čemu tek predstoji odluka o utvđivanju optimalnih uslova i načina realizacije”, navode iz Vlade.

U skladu sa tim, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva je u novembru 2018. godine apliciralo prema Investicionom okviru za Zapadni Balkan za dodijeljivanje 54,6 miliona eura za kofinansiranje izgradnje dionice Mateševo – Andrijevica, što predstavlja 20 odsto od procijenjenog kapitalnog izdatka za izgradnju ove dionice od 273 miliona eura, što je procjena na osnovu Idejnog rješenja.

Dodatnih 20 odsto se namjerava obezbijediti putem kreditnog zaduživanja kod EBRD, a preostalih 60 odsto od zainteresovanih privatnih partnera.

Završeno oko 89 odsto prve dionice

Ukupan procenat izvedenih radova na izgradnji prioritetne dionice autoputa Smokovac – Mateševo u ovom trenutku iznosi oko 89 odsto, navodi se u Informaciji o aktivnostima na realizaciji projekta autoputa Bar-Boljare.

Procenat izvedenih zemljanih radova na otvorenoj trasi iznosi više od 90 odsto, a ukupan procenat završenosti radova na otvorenoj trasi iznosi oko 70 odsto.

Završen je proboj i urađena primarna podgrada na svih 16 tunela. U toku su radovi na izradi sekundarne obloge. Radovi na gornjem dijelu sekundarne obloge završeni su 99,5 odsto ili u dužini od 35,3 km.

Do sada je na mostovima, na pozicijama stubova i temelja završeno oko 99 odsto radova, dok je na gornjem stroju mostova završeno oko 96 odsto radova. Ukupan procenat radova na mostovima sa završnim radovima (hidroizolacija, zaštitne čelične ograde, instalacije…) iznosi 91 odsto.

Uporedo sa radovima na prioritetnoj dionici, intenziviraju se i aktivnosti na stvaranju pretpostavki za početak realizacije sljedeće dvije dionice (Mateševo – Andrijevica i Smokovac – Tološi – Farmaci), koje su Detaljnim prostornim planom autoputa Bar – Boljare definisane kao II faza.

Hoteli u Kolašinu i Tivtu na Listi razvojnih projekata

U informaciji se navodi da je Ministarstvo održivog razvoja i turizma ocijenilo da dva od predloženih projekta ispunjavaju uslove za kandidovanje na Listu razvojnih projekata u oblasti turizma.

„Jedan od njih je projekat izgradnje hotela „K16”, Kolašin, po kondo modelu poslovanja, dostavljen od strane SKI RESORT KOLAŠIN 1600 sa sjedištem u Kolašinu, koji je Vlada, na Predlog Ministarstva, uvrstila na Listu razvojnih projekata u oblasti turizma“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je u pitanju projekat kojim je planirana investicija u izgradnju hotela kategorije četiri zvjezdice u Kolašinu, kapaciteta 116 smještajnih jedinica, predračunske vrijednosti 5.998.750 eura , a namjera investitora je da u okviru hotela otvori 58 novih radnih mjesta.

Iz Vlade su kazali da se drugi projekat odnosi na izgradnju hotela Boka Place, Tivat po mješovitom modelu poslovanja, dostavljen od „PM 4.1“, koji je Vlada uvrstila na Listu razvojnih projekata u oblasti turizma.

Kako su rekli, u pitanju je novi projekat koji se realizuje u okviru hotelsko-turističkog kompleksa Porto Montenegro, gdje je planirana investicija u izgradnju hotela po mješovitom modelu poslovanja kategorije pet zvjezdica, kapaciteta 240 smještajnih jedinica, predračunske vrijednosti 43,67 miliona eura, a namjera investitora je da u okviru kompleksa otvori 96 novih radnih mjesta.

„U izvještajnom periodu jedna prijava je odbijena, jer je Ministarstvo održivog razvoja i turizma u postupku ocjene dostavljene dokumentacije konstatovalo da ona ne ispunjava uslove za kandidovanje na Listu razvojnih projekata u oblasti turizma“, dodaje se u saopštenju.

Na sjednici Vlade donijeta je uredba o načinu planiranja i sprovođenja centralizovanih javnih nabavki.

U diskusiji je objašnjeno da je cilj nove Uredbe prevazilaženje problema u primjeni važećeg akta, postizanje većeg stepena efikasnosti u planiranju i sprovođenju postupaka centralizovanih javnih nabavki, kao i definisanje kaznenih normi.

NIJESU ISPUNILI USLOVE

Centralna banka Crne Gore (CBCG) nije dozvolila otvaranje još jedne banke u Crnoj Gori, saopšteno je iz vrhovne monaterane institucije.

“Savjet CBCG donio je rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje dozvole za rad jedne banke, iz razloga što je, na osnovu relevantnih informacija prikupljenih tokom prethodno sprovedenog postupka, utvrđeno da nijesu ispunjeni uslovi za izdavanje dozvole za rad propisani Zakonom o bankama”, odluka je Savjeta CBCG.

Takođe, na današnjoj sjednici Savjeta donijeto je rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje dozvole za rad jedne mikrokreditne finansijske institucije, jer je utvrđeno da nijesu ispunjeni uslovi propisani Zakonom o finansijskom lizingu, faktoringu, otkupu potraživanja, mikrokreditiranju i kreditno-garantnim poslovima.