PROJEKCIJE VLADE

Vlada je usvojila predlog rebalansa budžeta za 2020. godinu. Ministar finansija, Darko Radunović, kazao je da se realni pad BDP-a procjenjuje na nivou od 6,8 odsto. Procjena nedostajućih sredstava u tekućoj godini iznose oko 877 miliona eura. Projekcije su, kako navode iz Vlade, da 2021. donosi u Crnu Gore djelimični oporavak ekonomije i rast od 4,9%.

„Pandemija koronavirusa je šok za ekonomiju cijelog svijeta, praktično nema države čija ekonomija ne trpi. Tokom dva mjeseca je praktično stala cijela svjetska ekonomija, kao što cijeli svijet pravi nove proračune i projekcije tako to radimo i mi u Crnoj Gori. Ovo što mi radimo rade gotovo sve zemlje svijeta – prilagođavaju budžet novim okolnostima“, saopštio je ministar finansija Darko Radunović na konferenciji za medije nakon sjednice Vlade.

Radunović je naglasio da se Crna Gora sa ovom krizom suočila u trenutku postignutih pozitivnih rezultata u dijelu konsolidacije javnih finansija o čemu svjedoči kontinuirano smanjenje deficita budžeta kroz značajan rast prihoda u prethodne tri godine i racionalizacija potrošnje kao i stvaranje uslova za opadanje javnog duga.

„Crnogorsku ekonomiju u prethodnim godinama karakterisala su pozitivna ekonomska kretanja koja su rezultirala značajnim rastom BDP-a“, izjavio je ministar finansija i istakao da su pozitivni trendovi nastavljeni i u 2019. godini te prema preliminarnim podacima Monstata, crnogorska ekonomija je rasla po stopi od 3,6% u 2019.

Poseban akcenat, kako je kazao, je na turizmu, koji čini 22,4% BDP-a u 2019, i koji će pokazati najveću ranjivost u trenutnim ekonomskim uslovima.

Prema projekcijima, procjenjuje se ostvarenje od oko 650 miliona eura prihoda od turizma u 2020, što je oko 450 miliona eura manje u poređenju sa prihodima ostvarenim prethodne godine, te govorimo o realnom padu od 40% na godišnjem nivou.

„Investicije kao jedna od ključnih odrednica rasta crnogorske ekonomije u proteklih nekoliko godina, takođe će biti pod uticajem nastale situacije, te se očekuje pad stranih direktnih investicija sa 7% BDP-a u 2019. na 5,4% BDP-a u 2020“, rekao je Radunović.

On je dodao da se na osnovu definisanih pretpostavki, realni pad BDP-a za Crnu Goru u 2020. procjenjuje na nivo od 6,8%, dok se u 2021. godini očekuje postepen i djelimičan oporavak i rast ekonomije od 4,9%.

Pozitivni rezultati su, kako je kazao ministar, omogućili uspješnu emisiju crnogorskih euroobveznica po povoljnim uslovima obezbijeđujući finansiranja Budžeta za 2020. godinu već krajem 2019. godine.

Izvorni prihodi budžeta procjenjuju se da će biti niži za 349,37 miliona eura odnosno 17,0% i procjenjuje se da će iznositi 1.705 miliona eura, odnosno 37% BDP-a.

Ukupna potrošnja u 2020. godini će, i pored dodatnih izdvajanja za podršku privredi kroz dva paketa mjera, iznositi 2.040,88 miliona eura ili 44,3% BDP-a, što je za 63,4 miliona eura ili 3,01% niže u odnosu na prvobitni plan. Ovo prvenstveno uslijed preraspodijele između kategorija na rashodnoj strani budžeta, ušteda u dijelu potrošnje nemandatornog karaktera i očekivanoj nižoj potrošnji kapitalnog budžeta u dijelu realizacije projekta autoputa.

Na osnovu očekivanog nivoa prihoda i rashoda budžeta, kazao je ministar, planirani nivo deficita budžeta za 2020. godinu iznosi 335,89 mil.€ ili 7,3% procijenjenog BDP-a i u odnosu na prvobitno planirani, veći je za 285,93 miliona eura. Za navedeni iznos deficita uvećava se i procjena nedostajućih sredstava u tekućoj godini koja će ukupno iznositi 877.49 miliona eura.

„Vodimo razgovore sa partnerskim i finansijskim institucijama kako bi se obezbijedio pristup svim raspoloživim kreditnim ili donatorskim sredstvima“, izjavio je ministar i posebno istakao finansijsku podršku koja je obezbijeđena od strane Evropske unije kroz bespovratna sredstva u iznosu od 53 miliona eura, a koja će Crnoj Gori biti stavljena na raspolaganje u tekućoj i narednoj godini.

Očekuju da će obezbijediti 500 miliona

Značajna nedostajuća sredstva za 2020. godinu već su, rekao je Radunovič, obezbijeđena kroz realizovani aranžman podržan PBG garancijom Svjetske banke bazirane na razvojnim politikama, u iznosu od 250 miliona eura.

„Sumirajući, kroz razgovore koje trenutno vodimo, i već realizovane aranžmane, očekujemo da ćemo obezbijediti cca 500 miliona eura koja će se koristiti za pokrivanje nedostajućih sredstava u tekućoj godini i jednim dijelom akumuliranja fiskalne rezerve za potrebe finansiranja obaveza u 2021. godini“, rekao je ministar finansija.

„Shodno navedenom, imajući u vidu plan otplate javnog duga u 2020. godini, kao i potrebe nadomješćivanja nedostajućih sredstava, javni dug u 2020. godini procjenjeno je da će biti na sličnom nivou, u nominalnom iznosu, kao i 2019. godini, odnosno na nivou od 3.798,8 miliona eura. Međutim, zbog pada BDP-a u 2020. godini, od procjenjenih 6.8 % BDP-a, javni dug očekuje se da će rasti kao procenat BDP-a do iznosa od 82.5% BDP-a“, zaključio je  Radunović.

ŽUGIĆ I KOVAČ

Bankarski sektor adekvatno je odgovorio na krizu, obezbijedivši podršku fizičkim i pravnim licima čije je finansijsko stanje, usljed uticaja pandemije Kovid – 19 virusa, bilo ugroženo, zaključeno je na sastanku Guvernera Centralne banke Crne Gore Radoja Žugića i glavnog izvršnog direktora Crnogorske komercijalne banke Palom Kovačem.

Na sastanku je razgovarano o uticaju pandemije Kovid–19 virusa na poslovanje bankarskog sistema, kao i o aktivnostima koje CKB banka sprovodi u pravcu spajanja sa Podgoričkom bankom, čiji je stoprocentni vlasnik.

”CBCG je u ambijentu povećane neizvjesnosti koji je uzrokovala pandemija, pažljivo i oprezno definisala mjere podrške, sagledavajući sve rizike po bankarski sektor, a posebno rizik likvidnosti. Kao rezultat ovakvog djelovanja, bankarski sektor je očuvao stabilnost i likvidnost, a privredi i građanima je olakšano suočavanje sa negativnim posljedicama krize”, poručeno je sa sastanka.

Na sastanku je saopšteno i da je nivo depozita CKB banke veći nego u istom periodu prošle godine i konstatovano da je upravljanje rizikom likvidnosti olakšano svim bankama koje imaju podršku svojih matičnih banaka iz inostranstva.

Guverner Žugić je istakao važnost sistemske podrške banaka realnom sektoru, a koja je posebno značajna za preduzeća u oblasti turizma, kao i za projekte čiji su nosioci mikro, mala i srednja preduzeća.

Direktor CKB-a je saopštio da banka aktivno sprovodi ranije utvrđene mjere i planove za spajanje sa Podgoričkom bankom.
Na sastanku je dogovoren nastavak koordinacije i komunikacije na planu budućih aktivnosti.

SEKULIĆ NAJAVILA

Početak radova na solarnoj elektrani na lokalitetu Briska gora kod Ulcinja može se očekivati do kraja godine, saopštila je ministarka ekonomije Dragica Sekulić i dodala da je na čitavi projekat uticala pandemija koronavirusa.

“Razvoj svjetske pandemije koronavirusa nam u nekoj mjeri daje malo nesigurnosti u pogledu toga kakva će biti planirana dinamika, ali očekujemo da Elektroprivreda (EPCG) organizuje rad nezavisno od toga šta će se dešavati u narednom periodu vezano za pandemiju. Naša je procjena da do kraja godine možemo očekivati prve radove solarne elektrane”, kazala je Sekulić.

Ugovor predstavnika države i konzorcijuma, koji čine EPCG, finska kompanija Fortum i najveći Energy performance contracting (EPC) ugovarač u oblasti solarnih elektrana, indijski Sterling & Willson, za zakup zemljišta i gradnju solarne elektrane snage preko 250 megavata (MW) potpisan je krajem 2018. godine.

Sekulić je u Skupštini, odgovarajući na pitanja poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), Luiđa Škrelje, podsjetila da je jedan od preduslova za početak izgradnje solarne elektrane na Briskoj gori bilo donošenje izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana Ulcinja, kako bi se, osim izgradnje samih solarnih polja, projektovala i izgradnja pripadajućih dalekovoda, trafostanica i pristupnih puteva.

“Na jednoj od ranijih sjednica Vlade donijet je dokument u vezi prostornog uređenja Opštine Ulcinj, koji nam daje mogućnosti da dalje pristupimo tom projektu”, objasnila je Sekulić.

Poslanicu Socijaldemokratske partije (SDP), Draginju Vuksanović Stanković, zanimalo je da li će i kada biti u potpunosti realizovan socijalni program na osnovu sporazuma koji su bivši radnici Željezare Nikšić potpisali sa predstavnicima Vlade krajem 2011. godine.

Ona je kazala da je grupi bivših radnika Željezare, koji su tokom stečaja otišli u penziju, ostao neuplaćen dio ili cijeli iznos doprinosa za beneficirani radni staž, što je, kako tvrdi, bila obaveza Vlade na osnovu sporazuma koji je potpisan sa predstavnicima sindikata.

“Naime, retroaktivno priznati staž je uplaćen samo dijelu radnika, što je i razlog zbog kojeg određeni broj njih posjeduje rješenje o penzionisanju privremenog karaktera. Zbog toga su njihove penzije značajno manje i dovedeni su u neravnopravan položaj u odnosu na druge radnike kojima je uplata izvršena u potpunosti”, rekla je Vuksanovć Stanković.

Sekulić je odgovorila da je Vlada u aprilu 2011. godine usvojila program rješavanja problema viška zaposlenih u Željezari, Radventu i Tehnostilu, za one koji kroz proces stečaja ostanu bez posla.

Taj program je bio usaglašen sa sindikatima sva tri društva.

“Cilj programa bilo je ublažavanje socio-ekonomskih posljedica kod radnika koji su u postupku optimizacije broja zaposlenih u ta tri preduzeća ostali bez posla”, kazala je Sekulić.

Ona je poručila da socijalni program nije predviđao uplatu beneficiranog radnog staža, već se samo odnosio na visinu nadoknade.

“Beneficirani radni staž nije ulazio kao stavka u taj socijalni program, već je tada navedeno da će se preispitati mogućnost priznavanja beneficiranog radnog staža”, dodala je Sekulić.

Ona je objasnila da su kriterijumi za određivanje visine otporemnina bili usaglašeni sa sindikatima tri kolektiva i predviđali su otpremnine u rasponu od četiri hiljade do 25,5 hiljada EUR u zavisnosti od godina radnog staža, mogućnosti odlaska u penziju i stambenih potreba zaposlenih.

“Svi zaposleni iz Željezare, koji su se prijavili za regulisanje radno-pravnog statusa po socijalnom programu, ostvarili su to pravo”, zaključila je Sekulić.

VLADIN PROGRAM

Putem aplikacije za prijavu za subvencije je za prva tri dana juna odobrena isplata zarade za 9,59 hiljada preduzeća i preduzetnika u iznosu od 9,97 miliona eura.

Kako je navedeno na Tviter nalogu Ministarstva ekonomije, ukupno je za subvencije za maj do sada podnijeto 9,92 hiljade zahtjeva.

Preduzeća i predzetnici su od ponedjeljka počeli da podnose zahtjeve za subvencije za maj.

Program za podnošenje zahtjeva za subvencije otvoren je 1. maja na portalu Poreske uprave (PU), na adresi https://eprijava.tax.gov.me, za sva preduzeća i preduzetnike sa digitalnim sertifikatom.

Omogućena je i prijava preduzetnika bez digitalnog sertifikata.

Zahtjeve za subvencije za aprilske zarade zaposlenih podnijelo je nešto preko 15 hiljada preduzeća, od čega je isplaćeno njih 96,2 odsto u ukupnom iznosu od 16,3 miliona eura.

Subvencije su isplaćene za ukupno 61,4 hiljade zaposlenih.

NVO NEZADOVOLJNE

Ministarstvo ekonomije nije prihvatilo nijedan komentar nevladinog sektora koji je poslat na Nacrt zakona o energetici, čim je jasno dalo do znanja da ih zaustavljanje štete na račun građana Crne Gore i uništavanja rijeka i drugih prirodnih vrijednosti ne zanima, poručuju u NVO WWF Adrija, Eko-tim i Akcija za socijalnu pravdu koji izražavaju duboko žaljenje cijelim postupkom u vezi sa pomenutim zakonom.

“Ovim Nacrtom zakona vlasti još jednom potvrđuju kako će nastaviti da podržavaju samo određe interesne grupe. Time se javno dobro i resursi koji su u vlasništu svih građana iskorištavaju u svrhu privatnih interesa uz velike gubitke po cijelo društvo. Nacrt novog zakona goruće energetske probleme u Crnoj Gori ostavlja neriješenima. Izbjegavanjem trajnog ukidanja podsticaja za male hidroelektrane, novi zakonom nastaviće sponzorisanje uništavanja rijeka i bogaćenje privatnih investitora”, ističe se u saopštenju nevladinih organizacija.

Ovaj će zakon, kako dodaju, ako bude usvojen od Skupštine Crne Gore, doprinijeti usporavanju ekonomskog oporavka Crne Gore, a posljedice po prirodu će biti neminovne.

“Umjesto izgradnje stabilnog i održivog energetskog sistema koji u obzir uzima dugoročni razvoj države te sve izazove sa kojima ćemo se susresti, a koji su posljedica klimatskih promjena, Ministarstvo ekonomije i cijela Vlada nastavljaju po starom. Nažalost, cijenu njihovog nemara platiće svi građani”, poručili su u svom saopštenju WWF Adria, Eko-tim i Akcija za socijalnu pravdu.

Kako naglašavaju u saopštenju, tokom javne rasprave koja je sprovedena u jeku pandemije, niz organizacija civilnog društva, pojedinaca, ali i državnih preduzeća, poslalo je komentare na Nacrt zakona. Od zaključenja roka za dostavljanje komentara do službenog izjašnjenja Ministarstva nije se održala niti jedna sjednica radne grupe zadužene za ovaj zakon, čime je, kako ističu, značajno narušena transparentnost i demokratičnost cijelog postupka.

“Krajem aprila nekoliko je nevladinih organizacija, uz podršku WWF Adrije, uputilo komentare na nacrt ovog zakona. Tom su prilikom podsjetili kako je kroz novo zakonsko rješenje potrebno jasno propisati da razvoj energetskih djelatnosti treba biti u svrhu zaštite javnog interesa. Uz to su posebno naglasili kako proizvodnja energije iz obnovljivih izvora ne smije ugrožavati održivi razvoj i zaštitu životne sredine. Iako je cijeli proces pripreme nacrta novog zakona protekao bez direktne rasprave, izvjesno je kako će se on prihvatiti. Ministarstvo ekonomije još jednom je pokazalo kako ih stvarno učešće javnosti ne zanima, pa čak i kada su u pitanju teme koje se tiču svih građana Crne Gore, a koji bi u njima trebali učestvovati”, navodi se u saopštenju.

KATIĆ ZA RTCG

Zbog posljedica koronakrize već smo izgubili predsezonu, pa su sada očekivanja da bi nešto moglo da se desi tokom jula i avgusta, ocijenio je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić.

On je rekao da su se fokusirali na region.

“Imamo veoma dobru i upečatljivu kampanju kad je u pitanju Herceg Novi. Kampanja je pod nazivom Herceg Novi te zove, koja je sjajno odjeknula u regionu. Ljudi su oduševljeni kampanjom, učešće su uzeli i naši hotelijeri u jednoj nagradnoj igri u trajanju od pet noćenja sa doručkom”, istakao je Katić u Jutarnjem programu RTCG.

Saopštio je da je u nagradnoj igri učestvovalo oko 35.000 ljudi.

“Očekujemo da špic sezone, jul i avgust, bude dobro posjećen ove godine, jer turisti iz regiona, prevashodno iz BiH i Srbije će u tom periodu tradicionalno doći u Herceg Novi. I naravno, poslije toga očekujemo, ako epidemiološka situacija bude stabilna, da u septembru i oktobru ponovo dođu turisti iz Rusije, Zapadne Evrope, Skandinavije”, rekao je Katić.

Novi poziv za projekat autobuske stanice

Govoreći o projektu izgradnje nove autobuske stanice u Herceg Novom, Katić je rekao da prvi javni poziv za izbor strateškog partnera bio raspisan sredinom decembra 2019. godine.

“Trebalo je da bude okončan krajem marta. Ali zbog cijele situacije oko koronavirusa, bilo je tu puno upita, interesovanja… Onda su ljudi zbog cijele situacije odustajali, da li im je to sigurno, nije sigurno, pa smo mi prije nekih 15 dana obnovili drugi poziv koji će trajati do početka septembra. Ako ne bude interesovanje, ući ćemo sami početkom naredne godine u realizaciju te investicije sredstvima Opštine Herceg Novi”, rekao je Katić.

GOLUBOVIĆ OCIJENIO

Direktor Centra za istraživanje i razvoj turizma Petar Golubović kazao je da se crnogorski turizam godinama unazad suočava sa negativnom kampanjom koja dolazi iz susjedne Srbije.

On je u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore (TVCG) rekao da se pitanje otvaranja crnogorskih granica u Srbiji nakon stabilizovane epidemiološke situacije preslilo na politički teren.

“I to je veoma opasno. Mi smo se oglasili tim povodom, i osuđujemo takav način jer tako prosto dolazi do nepotrebnih podjela. Nas raduje to da građani Srbije prepoznaju taj negativni PR da godinama unazad ide negativna kampanja prema Crnoj Gori, a opet, nama su u prvih top 5 gostiju upravo građani Srbije”, rekao je Golubović, uvjeren da će tako ostati.

Sva politička prepucavanja, kako je pojasnio, trebalo bi posmatrati u svjetlu predstojećih izbora u Srbiji i kreiranje nekog fiktivnog spoljnog neprijatelja.

EKONOMSKO DRŽAVLJANSTVO

Agenciji za investicije do sada je podnesena 31 aplikacija za upis u knjigu državljana kroz program ekonomskog državljanstva. Desetak aplikacija je prošlo sve bezbjednosne provjere i u završnoj su proceduri kod Ministarstva unutrašnjih poslova, rečeno je Pobjedi iz Agencije.

Odluka o ekonomskom državljanstvu na snagu je stupila 1. januara 2019.

“Do sada nije uručen nijedan crnogorski pasoš, uzimajući u obzir epidemiološku situaciju, koja je za posljedicu imala zatvaranje međunarodnih granica”, objasnili su iz Agencije i naglasili da, i kada budu dodijeljeni pasoši, imena neće biti dostupna, u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.

Procedura obrade zahtjeva, između ostalog, predviđa provjeru ispunjenosti uslova datih Odlukom o kriterijumima, načinu i postupku izbora lica koje može steći crnogorsko državljanstvo prijemom radi realizacije posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore.

“Zatim obuhvata provjeru međunarodne podobnosti od strane licenciranih agenata angažovanih za tu svrhu, nakon čega, u slučaju pozitivnog mišljenja, slijedi provjera Ministarstva unutrašnjih poslova”, podsjećaju iz Agencije.

Navode da je trenutno na listi šest turističkih projekata. To su kolašinski kondo hoteli „Kolašin Resort & Spa“, „Breza”, Bjelasica 1450 i K16, dok će budvanska „Kraljičina plaža” i žabljački „Durmitor hotel and villas” raditi po mješovitom modelu.

Sačinjavanje i procedura oko liste razvojnih projekata za turizam je u nadležnosti resornog ministarstva.

“U njegovoj nadležnosti je i trenutno otvoreni javni poziv za kvalifikovanje na listu razvojnih projekata u oblasti turizma, dok konačnu listu projekata odobrava Vlada. Ministarstvo poljoprivrede je raspisalo javni poziv za listu projekata u oblasti poljoprivrede i drvoprerade na osnovu kojih se može steći crnogorsko državljanstvo”, kazali su iz Agencije.

Naveli su da je pandemija usporila ovaj projekat, kao i sve segmente ekonomije.

“Međutim, kako su licencirani agenti za posredovanje (koji su renomirane međunarodne kompanije sa razvijenim kontaktima na globalnom tržištu) obavijestili Vladu, interesovanje za ovaj program i dalje je veliko. Priprema aplikacija se vrši planiranom dinamikom iako glavno ograničenje predstavljaju zatvorene granice. Sve ostalo funkcioniše uglavnom nesmetano”, saopštili su iz ove institucije i dodali da su lani obezbijedili sve administrativne uslove za nesmetan prijem i obradu aplikacija.

“Licencirani agenti za posredovanje rade na promociji našeg programa, pripremi i podnošenju zahtjeva”, naveli su iz Agencije.

MINISTAR RADUNOVIĆ

Ministarstvo finansija u stalnoj je komunikaciji sa kreditorima i povjeriocima u vezi sa novonastalom situacijom izazvanom pandemijom korona virusa, kazao je juče u Skupštini ministar finansija Darko Radunović.

On je naveo da su u toku i razgovori sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj, Evropskom investicionom bankom i Njemačkom razvojnom bankom u vezi sa obezbjeđivanjem kreditne linije za podršku privredi.

“Modeli podrške privredi se još uvijek razmatraju. Vidjećemo u trećem paketu mjera na koji način i koji model će biti najviše zastupljen”, rekao je Radunović u odgovoru poslaniku DF-a Branku Raduloviću, prenose Dnevne novine.

Ministar je kazao da se razgovara i sa predstavnicima Evropske komisije o odobrenju mikro-finansijske pomoći koja bi zemljama iz procesa proširenja i susjednim državama, bila dodijeljena u formi zajma zbog pandemijske krize.

“Konačan iznos i uslovi pod kojim će navedeni zajam biti odobren, biće definisan u narednom periodu”, kazao je Radunović, dodajući da su pokrenuti razgovori i sa Svjetskom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom u vezi sa obezbjeđenjem kreditnih sredstava za finansiranje povećane budžetske potrošnje usljed sanacije posljedica pandemije COVID-19.

Radunović je poručio i da se reprogram ili odlaganje izmirenja dugova ostavljaju kao krajnja opcija, imajući u vidu da država obaveze za sada servisira uredno.

Preostala dugovanja prema kreditorima, kako je naveo, iznose 191,5 miliona eura, od čega, po osnovu glavnice treba da se vrati 146 miliona eura, a po osnovu kamate 45,52 miliona.

Ministar je kazao i da je prethodne godine došlo do značajnog smanjenja obaveza opština koje su prije dvije godine iznosile 115,2 milion, dok su na kraju prošle godine bile 80,59 miliona eura.

On je objasnio da je značajnog pada došlo zbog jednokratnog izmirenja garancije po osnovu kredite za otpadne vode u Budvi.

“U narednoj godini obaveze prema povjeriocima su 502,22 miliona. Od toga je glavnica 409,91 milion eura. U 2022. godini imamo povoljniju situaciju. Obaveze su 326,3 miliona, od čega je glavnica 252,52 miliona eura. U 2023. obaveze su 253,6 miliona, a po osnovu glavnice 185,47 miliona”, rekao je Radunović.

Ministarstvo finansija, kako je rekao Radunović, u kontinuitetu analizira ekonomsku situaciju u državi i na eksternoj sceni. On je ocijenio da je pad ekonmskih aktivnosti ove godine neminovan, usljed šoka na globalnom nivou.

“Sve ekonomije EU, bez izuzetka, zabilježiće značajne stope pada. Očekujemo pad BDp-a koji se, prema projekcijama raznih finansijskih institucija, kreće od šest do devet odsto. Poslije početnih procjena koje su bile do 4,9 odsto, sada, u našim projekcijama biće više od šest odsto”, rekao je Radunović, dodajući da kretanje BDP-a najviše zavisi od turističke sezone.

Ministar je rekao da će se u Skupštini uskoro odlučivati o rebalansu budžeta.

Govoreći o javnom dugu, naveo je da je njegova vrijednost u prošloj godini bila 3,78 milijardi eura, odnosno 77,21 odsto BDP-a.

“Depoziti na kraju prošle godine su iznosili 579,96 miliona, pa je shodno tome, neto javni dug iznosio 3,19 milijardi eura, odnosno 65,04 odsto BDP-a”, precizirao je Radunović u odgovoru poslaniku DF-a Milutinu Đukanoviću.

Radunović je naveo da finanasijske rezerve države do 20. maja iznose 334,6 miliona eura, od čega se na 38,447 unci zlata odnosi 56,4 miliona eura.

“Dakle, u finanasijskim sredstvima, depoziti bez zlata iznosili su 278,2 miliona eura”, naglasio je Radunović.

RADUNOVIĆ

Crnogorska ekonomija bi u ovoj godini, prema procjenama Ministarstva finansija, trebalo da oslabi više od šest odsto, saopštio je resorni ministar Darko Radunović i dodao da će to u krajnjem zavisiti od turističke sezone.

On je u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratskog fronta (DF), Andrije Mandića, kazao da se u ovoj godini očekuje pad ekonomije, koji je neminovan usljed simetričnog šoka na globalnom nivou, pri čemu će sve ekonomije Evropske unije (EU) zabilježiti značajne stope pada.

“Stvaramo pretpostavke za rebalans koji će brzo biti dostavljen parlamentu na odlučivanje. Mi mislimo da će, nakon onih početnih procjena koje su bile do 4,9 odsto, sada po našim projekcijama to biti više od šest odsto”, rekao je Radunović.

On je naveo da postoje razni modeli, ali da će sve to u najvećem procentu zavisiti od sezone i toga kakva će ona biti.

“Sve će zavisiti od toga u kojem obimu će sezona pasti, odnosno da li će to biti pad od 30 odsto ili 40 odsto. To su neki elementi koji će odlučivati”, objasnio je Radunović.

On je kazao da se pad crnogorske ekonomije u prjekcijama raznih finansijskih intitucija kreće od šest do devet odsto i da je najveću projekciju pada BDP-a dao Međunarodni monetarni fond (MMF).

Mandić smatra da će pad biti mnogo veći nego što Ministarstvo prognozira.

“Ja ne mislim da je ovo što ste vi rekli tačno. Ja mislim da će pad biti mnogo veći”, rekao je Mandić.

Njega je zanimalo i da li će se Vlada odlučiti na prodaju Eektroprivrede (EPCG) i još nekoliko atraktivnih preduzeća u vlasništvu države.

Radunović je odgovorio da Vlada ne razmatra prodaju EPCG ili bilo kog drugog preduzeća u državnom vlasništvu.

“Strateška partnerstva, kada to bude procijenjeno potrebnim, sklapaće se u konkretnim i transparentnim postupcima, uvažavajući ovaj strateški pristup”, poručio je Radunović.

Mandić smatra da je “zlatna koka” EPCG već sada osuđena na prodaju, ali da se to neće govoriti dok se ne završe izbori.

“Tu računate da ćete kroz odnos prema tom preduzeću, u smislu da ćete čuvati sve crnogorske državne resurse, pokušati da pobijedite na izborima”, zaključio je Mandić.

Razgovaraju sa više međunarodnih finansijskih institucija

Ministarstvo finansija trenutno razgovara sa više međunarodnih finansijskih institucija u vezi obezbjeđenja kreditnih sredstava za finansiranje povećane budžetske potrošnje usljed sanacije posljedica pandemije koronavirusa, kao i kreditnih linja za podršku privredi, saopštio je resorni ministar Darko Radunović.

On je u Skupštini, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratskog fronta (DF) Branka Radulovića, kazao da su u toku razgovori između Ministarstva finansija i predstavnika Evropske komisije (EK) u vezi odobrenja mikrofinansijske pomoći susjednim i zemljama iz procesa proširenja, koja bi bila odobrena u formi zajma.

“Konačan iznos i uslovi pod kojima će navedeni zajam biti odobren biće definisani u narednom periodu”, dodao je Radunović.

Radulovića je zanimalo da li je Crna Gora uputila zahtjev EK i finansijskim institucijama za dobijanje povoljnijih bespovratnih finansijskih sredstava.

Radunović je saopštio da je Ministarstvo, pored komunikacije sa EK, pokenulo razgovore sa većim brojem finansijskih međunarodnih institucija, kao što su Svjetska banka (SB) i Međunarodni monetarni fond (MMF), u vezi obezbjeđenja kreditnih sredstava za finansiranje povećane budžetske potrošnje usljed sanacije posljedica pandemije koronavirusa.

“Osim toga, u toku su razgovori i sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), Evropskom investicionom bankom (EIB) i Njemačkom razvojnom bankom (KfW) u vezi obezbjeđenja kreditne linije za podršku privredi. Modeli podrške privredi se još razmatraju i vidjećemo u trećem paketu mjera koji model će biti najviše zastupljen”, kazao je Radunović.

Radulovića je zanimalo i da li je Ministarstvo uputilo zahtjev kreditorima i povjeriocima o reprogramu i smanjenju duga.

Radunović je odgovorio da je Ministarstvo u stalnoj komunikaciji sa kreditorima i povjeriocima u vezi novonastale situacije.

“Do sada su sve obaveze uredno servisirane prema svim povjeriocima. Mogućnost reprograma ili odlaganja izmirenja obaveze ostavljaju se kao krajnja opcija, imajući u vidu da država svoje obaveze za sada servisira uredno”, poručio je Radunović.

On je saopštio i da je javni dug prošle godine iznosio 3,79 milijardi eura, što je 77,2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

“Depoziti su na kraju prošle godine iznosili 579,96 miliona eura, pa je shodno tome neto javni dug bio 3,19 milijardi, odnosno 65,04 odsto BDP”, rekao je Radunović odgovarajući na pitanje poslanika DF-a, Milutina Đukanovića.

Radunović je kazao da je prosječna bruto zarada u Crnoj Gori u prva tri mjeseca ove godine, prema podacima Monstata, iznosila 786 eura, što je 2,2 odsto više nego 2018. Najveća prosječna bruto zarada je iznosila 524 eura i bila je veća 2,3 odsto u odnosu na uporedni period prošle godine.

“Najveći prosječni rast zarade u prvom ovogodišnjem kvartalu zabilježen je u sektorima obrazovanja i zdravstvene i socijalne zaštite”, naveo je Radunović.

On je dodao da je prosječan broj zaposlenih u prva tri mjeseca ove godine, prema podacima Monstata, iznosio 190,2 hiljade i smanjen je na godišnjem nivou 2,9 odsto.

“Prema podacima Poreske uprave, u januaru je bilo 149,5 hiljada zaposlenih, dok je prosječna bruto plata iznosila 684,33 eura, dok je u februaru bilo 144,65 hiljada zaposlenih sa prosječnom bruto zaradom od 677,63 eura”, rekao je Radunović.

On je naveo da je u martu bilo 133,02 hiljade zaposlenih, čija je prosječna bruto zarada iznosila 674 eura, a u aprilu 116,63 hiljade zaposlenih sa prosječnom bruto platom od 642 eura.

Spoljnotrgovinski deficit u prošloj godini iznosio je 2,1 milijardu eura, odnosno 42,1 odsto BDP, dok je ukupna robna razmjena porasla 2,6 odsto na tri milijarde. Izvoz je u prošloj godini, u odnosu na 2018, porastao 6,7 odsto na 465,5 miliona eura, dok je uvoz iznosio 2,5 milijardi i bio je 1,8 odsto veći.

Radunović je, odgovarajući na pitanja poslanika, saopštio i da su prihodi po osnovu koncesionih naknada u periodu od 2016. do prošle godine iznosili 137,94 miliona eura, dok je 25. maja stanje duga po tom osnovu iznosilo 24,68 miliona eura sa kamatama, odnosno 16,6 miliona bez kamata.

“Po osnovu tog duga su preduzete sve mjere prinudne naplate”, rekao je Radunović.