KAZNE ZA PREKRŠIOCE

Skupštinski odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje podržao je danas dopune Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti kojim su predviđene novčane kazne za prekršaje u ovoj oblasti. Novčane kazne za pravna lica su od dvije do 20 hiljada eura, za odgovorne osobe od 500 do dvije hiljade, a za fizička lica od 100 do dvije hiljade eura.

Predlog zakona utvrdila je Vlada 20. maja i zatražila da se usvoji po skrećenom postupku u interesu javnog zdravlja, imajući u vidu značaj mjera radi sprječavanja unošenja zaraznih bolesti u Crnoj Gori.

To se odnosi ina suzbijanje i sprječavnje zaraznih bolesti u druge države i zaštitu stanovništva.

Zakonom je predloženo da se od dvije do 20 hiljada eura kazni za prekršaj pravno lice ako ne obezbijedi poštovanja obaveznog pridržavanja mjere fizičke udaljenosti između lica, ako ne obezbijedi ličnu zaštitnu opremu – maske, a po potrebi i drugu opremu za zaposlene.

Ista kazna predviđena je za pravno lice ako dozvoli ulazak i boravak kupaca/korisnika usluga u objektima, u vozilima javnog prevoza putnika ili prevoza vozilima zaposlenih za sopstvene potrebe suprotvo odredbama zakona.

Kazna od dvije do 20 hiljada eura predviđena je za pravno lice koje ne izvrši obaveznu dezinfekciju objekata, vozila javnog prevoza i one kojima prevozi zaposlene.

Odgovorna lica za prekršaje kazniće se od 500 do dvije hiljade eura, preduzetnik od 350 do dvije hiljade, a fizička lica od 100 do dvije hiljade eura.

Predviđeno je da se pravnom licu i preduzetniku, pored kazne za prekršaj, može izreći i zaštitna mjera zabrana obavljanja djelatnosti do šest mjeseci.

ČARTER LET

Prvi čarter sa 95 radnika kineske China Road and Bridge Corporation (CRBC), koja realizuje prioritetnu dionicu autoputa od Smokovca do Mateševa, stigao je u Crnu Goru, potvrđeno je agenciji Mina-business iz kompanije.

“Na taj način je počeo proces povratka kineskih radnika u Crnu Goru kako bi se završio projekat izgradnje prioritetne dionice autoputa“, kazali su iz kompanije.

Svi radnici su prije kretanja u Crnu Goru testirani na koronavirus, a CRBC je odlučio da ih, iako to nije bilo propisano, stavi u sedmodnevnu izolaciju.

Prema informacijama agencije Mina-business, čarter je realizovan za 17 dana u koordinaciji crnogorskih ministarstava vanjskih poslova i saobraćaja i China Communications Construction Company (CCCC), matične kompanije CRBC-a.

Čarter je krenuo iz Tianjina, susjednog grada Pekinga, a radnike je na aerodromu ispratio prvi sekretar ambasade Crne Gore u Kini, Damir Šabanović.

U narednom periodu se očekuje i povratak preostalih radnika.

Prije izbijanja epidemije koronavirusa, oko 400 kineskih radnika je otišlo u Kinu, iz koje se, zbog mjera koje su uslijedile, nijesu mogli vratiti na gradilišta u Crnu Goru.

Auto-put je prema ranijim najavama trebalo da bude završen u septembru, ali će se taj rok najvjerovatnije prolongirati.

BEZ ODUGOVLAČENJA

Crnogorski penzioneri i oni koji treba to da postanu već mjesecima se nadaju usvajanju Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, vjerujući da su Vlada Crne Gore, odnosno resorno Ministarstvo rada i socijalnog staranja, ozbiljni u namjeri da ovo pitanje konačno počnu da rješavaju, poručio je sekretar Izvršnog odbora GO Socijalističke narodne partije Dragan Vukić.

”Međutim, kako kaže stara poslovica da sit gladnome ne vjeruje, tako i ministar Kemal Purišić očigledno ne žuri da se pozabavi ovim problemom. Da ministar brine samo o sebi, te da su mu penzioneri za koje bi trebalo da se bori zadnja rupa na svirali, pokazuje i njegov nonšalantan odnos prema potrebi rješavanja ovog pitanja”, saopštio je Vukić.

Navodi da Purišić nije svjestan muka koje ima većina penzionera, što se vidi i po njegovom imovinskom kartonu.

Socijalistička narodna partija Crne Gore traži odgovor u ime svih onih koji primaju minimalnu penziju i onih koji treba da idu u penziju, a čekaju ministra, Vladu i skupštinsku većinu da usvoje propis kojim bi im se omogućilo samo ono što su zaradili.

”Za razliku od privilegovanih funkcionera vlasti, naši penzioneri ne traže ni stanove, ni stambene kredite, već samo ono za šta su radili cijelog života i što bi trebalo da im sleduje u svakoj pravno uređenoj državi. Naša država je Ustavom dodatno definisana kao država socijalne pravde, ali jasno je da dok je trenutna garnitura na vlasti taj pojam će ostati samo mrtvo slovo na papiru”, navodi u saopštenju.

Iz SNP-a pozivaju ministra Purišića da više ne odugovlači i ne čeka momenat najpovoljniji za vladajuću koaliciju, već da uradi ono za šta je zadužen i za šta je dobio mandat od građana.

MINISTARSTVO EKONOMIJE

Putem aplikacije za prijavu za subvencije do sada je odobreno 8,03 hiljada zahtjeva za zarade zaposlenih za maj, u ukupnom iznosu od 8,66 miliona eura.

Na Twitter nalogu Ministarstva ekonomije navodi se da je ukupno stiglo 8,3 hiljade zahtjeva za subvenciju majskih zarada.

“Tako je za prva dva dana juna već obrađeno više od 55 odsto od ukupnog broja zahtjeva u prethodnom mjesecu”, rekli su iz Ministarstva.

Preduzeća i predzetnici su od ponedjeljka počeli da podnose zahtjeve za subvencije za maj.

Program za podnošenje zahtjeva za subvencije otvoren je 1. maja na portalu Poreske uprave (PU), na adresi https://eprijava.tax.gov.me, za sva preduzeća i preduzetnike sa digitalnim sertifikatom.

Omogućena je i prijava preduzetnika bez digitalnog sertifikata.

Zahtjeve za subvencije za aprilske zarade zaposlenih podnijelo je nešto preko 15 hiljada preduzeća, od čega je isplaćeno njih 96,2 odsto u ukupnom iznosu od 16,3 miliona eura.

Subvencije su isplaćene za ukupno 61,4 hiljade zaposlenih.

PREMA DANILOVGRADU

Na putnom pravcu novog bulevara iz pravca Podgorice prema Danilovgradu, na teritoriji danilovgradske opštine bilo je 250 predmeta eksproprijacije, većina sporova je riješena i ostalo je da se to uradi još sa 25 vlasnika nepokretnosti, kazao je za Dan Vlado Raković iz Uprave za nekretnine Opštine Danilovgrad.

On je istakao da je širenje bulevara s lijeve strane iz pravca prema Danilovgradu predviđeno PUP-om iz 2009. godine, koji je usvojen 2014. godine.

“Eksproprijacija je skoro završena, malo je rad usporen zbog pandemije… Da nije bilo toga, sporovi bi bili riješeni. Cijena kvadrata u mjestima Grlić i Glavica iznosila je 35 eura po metru kvadratnom, za Ćurilac, Jastreb i Novo Selo 25 eura, a u Bandićima od 15 do 25 eura u zavisnosti od toga da li je u pitanju livada, njiva ili brdo. Imali smo dosta prigovora od građana da nije bila obilježena trasa, pa nijesu potpisali pripadnost, te probleme morali smo u hodu da rješavamo”, istakao je Raković.

Direktor Uprave za nekretnine Opštine Podgorica Dragan Kovačević naveo je da je odlukom o utvrđivanju javnog interesa za rekonstrukciju magistralnog puta M-18 Podgorica-Danilovgrad većina postupaka eksproprijacije nepokretnosti pred nadležnim organima pravosnažno okončana i riješena na obostrano zadovoljstvo i da bi preostali sporovi trebalo da budu okončani do kraja juna.

U planu za eksproprijaciju našli su se kuća i plac Jelene Nenezić koja je istakla da je njena porodica zadovoljna ponuđenim iznosom.

“Širenjem bulevara prema Danilovgradu naš plac i kuća našli su se u planu za eksproprijaciju. Svi poslovi mjerenja i procjene su već završeni. Zadovoljni smo ponudom za 300 kvadrata kuće i oko 1.200 kvadrata placa. Sada samo čekamo rješenje i isplatu iznosa da bismo mogli da pravimo novu kuću”, istakla je Nenezić.

Za razliku od nje, njen komšija Bojan Dodić smatra da je cijena od 25 eura po metru kvadratnom placa niska.

“Vršena su mjerenja mog placa i placa i kuće brata moje supruge, ali mi nijesmo zadovoljni ponuđenim. Za plac je nuđena cijena od 25 eura po metru kvadratnom, dok za kuću još čekamo procjenu. Kupio sam plac prije 15 godina i sada je on skoro u cjelosti obuhvaćen eksproprijacijom. Trenutno nemamo uslova za život, jer je velika buka, a od šlepera se kuća trese, dok će zbog gradnje bulevara situacija biti još gora. Ja nisam protiv gradnje bulevara, ali smatram da je cijena od 25 eura niska za kvadrat zemljišta na ovom mjestu. Treba ljudima obezbijediti normalne uslove za život, a procjena mora biti pravična”, poručio je Dodić.

Direktor Uprave za saobraćaj Savo Parača istakao je da početak izgradnje novog bulevara ka Danilovgradu zavisi od dolaska Italijana koji će biti nadzorni organ.

“Italijane smo za nadzornog organa dobili preko tendera Evropske banke za obnovu i razvoj. Mi smo za početak radova bili spremni i prije dva mjeseca, ali se pojavio virus korona. Radove ne možemo početi sve dok oni ne stignu. Čim se pojave u narednih 15-20 dana, krećemo s radovima”, naveo je Parača.

VLADA

Zahtjev za subvencije za maj je prvog dana prijave predalo 5,47 hiljada preduzeća, navodi se na Twitter nalogu Ministarstva ekonomije.

Od tog broja, 4,05 hiljada zahtjeva je poslato u trezor, 1,07 hiljada je spremno za isplatu, 200 je odbijeno, dok se 151 zahtjev nalazi u postupku.

Preduzeća i predzetnici su od ponedjeljka počeli da podnose zahtjeve za subvencije za maj.

Zahtjeve za subvencije za aprilske zarade zaposlenih podnijelo je nešto preko 15 hiljada preduzeća, od čega je isplaćeno njih 96,2 odsto u ukupnom iznosu od 16,3 miliona eura.

Subvencije su isplaćene za ukupno 61,4 hiljade zaposlenih.

Program za podnošenje zahtjeva za subvencije otvoren je 1. maja na portalu Poreske uprave (PU), na adresi https://eprijava.tax.gov.me, za sva preduzeća i preduzetnike sa digitalnim sertifikatom.

Omogućena je i prijava preduzetnika bez digitalnog sertifikata.

POVEZIVANJE CG I ITALIJE

Nacionalni parkovi počeli su sa obilježavanjem stabala na trasi dalekovoda u zoni NP Durmitor.

”Saglasno izdatoj dokumentaciji, i to: građevinskoj dozvoli za građenje dalekovoda 400 kV Lastva – Pljevlja (dionica Čevo – Pljevlja), Elaboratu procjene uticaja na zivotnu sredinu DV Čevo – Pljevlja i Rješenju Agencije za zaštitu životne sredine i prirode, kojim se daje saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu DV Čevo – Pljevlja, te obavještavanja UNESKO Organizacije o planiranim radovima od strane MORT-a, JPNPCG je u sklopu svojih nadležnosti, počelo sa obilježavanjem stabala na trasi dalekovoda u zoni NP Durmitor”, navode iz Nacionalnih parkova Crne Gore.

Izgradnja dalekovoda je, kako kažu, projekat od izuzetne važnosti za Crnu Goru jer predstavlja, između ostalog, povezivanje dijela elektroprenosnih sistema Crne Gore i Italije.

”Planirani dalekovod se postavlja na trasi postojećeg dalekovoda 100 kV. Imajući u vidu da je postojećim dalekovodom izvršeno krčenje trase i otvaranje pristupnih puteva, olakšaće se izgradnja planiranog dalekovoda od 400 kV. Prema projektnoj dokumentaciji, na mjestima gdje su već podignuti stubovi dalekovoda 100 kV, planirano je postavljanje stubova dalekovoda 400 kV”, piše u saopštenju.

Poručuju da shodno Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu, planirana trasa i pristupni putevi se odlikuju već degradiranim oblicima šumske vegetacije i antropomorfnih, modifikovanih prirodnih staništa.

Za elemente flore nešumskih staništa, kako navode, ovaj uticaj se može okarakterisati kao nizak jer se ne očekuje smanjenje kvaliteta staništa duž linije dalekovoda.

”Predmetni radovi predstavljaju nastavak aktivnosti izgradnje dalekovoda kako bi se povezala TS Lastva i TS Pljevlja. Prema Prostornom planu posebne namjene za Durmitorsko područje, planirani dalekovod prolazi kroz III zonu zaštite. Trasa dalekovoda 400 kV preko kanjona rijeke Tare se pruža postojećom trasom dalekovoda 100 kV, a koji se nalazi nizvodno od mosta na Đurđevića Tari”, zaključuju u saopštenju.

POSLALI PRIMJEDBE

Ukoliko se usvoji Nacrt Zakona o energetici, a nakon Izvještaja o sprovedenoj javnoj raspravi o Nacrtu Zakona o energetici vjerujemo da hoće, građani će nastaviti da plaćaju velike sume novca koje će otići u džepove investitora, tvrdi Ljiljana Jokić iz Građanskog pokreta URA.

Ona kaže da je javna rasprava održana bez organizovanja okruglih stolova i tribina, i da je na taj način zainteresovana javnost uskraćena za direktnu raspravu po ovom pitanju a koje je, smatra Jokić od značaja za sve građane.

“Smatramo da je javna rasprava trebala da se odloži zbog stanja koje je proizveo Kovid-19”, navodi Ljiljana Jokić.

Pojašnjava da će građani Crne Gore, kao krajnji kupci električne energije, nastaviti da plaćaju naknadu za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije.

“To će plaćati kao dodatak na cijenu električne energije”, rekla je Jokić.

Ona ističe da URA smatra da Zakon treba redefinisati na način da nema promotivnih i podsticajnih mjera na način kako je to trenutno regulisano.

“Treba uzeti u obzir da su u proteklih nekoliko godina građani platili na desetine miliona eura subvencija. Pitanje je, kakvu su korist osjetili građani? I šta se desilo sa našom prirodom a naročito rijekama koje su upotrijebljene ili bolje rečeno zloupotrijebljenje kroz MhE ”, navela je Jokić.

Dodaje da je Građanski pokret URA jedna partija koja je poslala primjedbe i sugestije na Nacrt Zakona o energetici.

“Smatramo da je izuzetno važno da se ovakvim temama bavimo svi jer donošenjem ovog Nacrta Zakona se direktno utiče na kućni budžet građana i na našu prirodu”, zaključuje Jokić.

ISTRAŽIVANJE POKAZALO

Prodavci nekretnina u Crnoj Gori, usljed uticaja pandemije koronavirusa, očekuju prosječni pad cijena nepokretnosti do deset odsto, a potencijalni kupci između 20 i 30 odsto, pokazalo je istraživanje crnogorske agencije za nekretnine Montenegro Prospects.

Obimna anketa o uticaju pandemije koronavirusa na tržište nekretnina u Crnoj Gori pokazala je da se stabilizacija tržišta očekuje za godinu do dvije.

“Očekivanja o kretanju cijena sezonskog izdavanja nekretnina su veoma različita. Anketirani, njih oko 30 odsto, misli da će ostati na istom nivou, 30 odsto smatra da će prosječan iznos rente pasti između 20 i 30 odsto, dok 20 odsto misli da će pasti između 30 i 50 odsto”, navodi se u saopštenju Montenegro Prospects-a.

Anketa je obuhvatila više od 1,5 hiljada prodavaca i potencijalnih kupaca, najvećim brojem iz Zapadne Evrope, Rusije i regiona.

Oni smatraju da će se navike kupaca mjenjati u određenim smjerovima.

“Kupovaće se više nekretnine koje imaju dvorište i one u zemljama sa razvijenim sistemom zdravstvene zaštite. Nekretnine će se manje kupovati u inostranstvu, a više na domaćem tržištu”, dodaje se u saopštenju.

Anketirani su saopštili da će se više kupovati nekretnine u područjima sa manjom gustinom naseljenosti.

Takođe, ukoliko cijene budu padale, kupci ce htjeti da kupe veće površine, ali neće smanjivati budžete.

“Rentni potencijal i lakoća održavanja nekretnine će postati više značajni, dok će strani kupci više targetirati manja i fleksibilnija tržišta, kao što je Crna Gora”, navodi se u saopštenju.

Anketa je pokazala i da će Crna Gora biti konkurentnija s obzirom da se dobro izborila sa pandemijom koronavirusa.

“Upečatljiva je razlika između očekivanja kupaca i prodavaca što se tiča kretanja cijena, ili, što bi narod rekao, uvek je skupo onome ko kupuje, a jeftino onome ko prodaje. Takođe, ruralne i nekretnine u prigradskim naseljima će postati popularnije nego što je do sada bio slučaj”, dodaje se u saopštenju.

Anketa je pokazala da bi bilo logično očekivati pad kod prodaja nekretnina strancima.

Agencija Montenegro Prospect posluje već 14 godina na crnogorskom tržištu nekretnina.

VUKČEVIĆ ZA TVCG

Za sezonske poslove od početka godine do 1. juna raspisano je 9.200 slobodnih radnih mjesta, od čega 2.500 u turizmu. Postoji interesovanje poslodavaca i ima raspisano mnogo oglasa, od kojih neki još traju, kazala je u Jutarnjem programu TVCG Gordana Vukčević iz Sektora za posredovanje u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore. Istakla je da se tokom sezone najviše traže kuvari, konobari, šankeri, sobarice…

“Činjenica je da će ova sezona biti jedna od najneizvjesnijih i najizazovnijih, ne samo kod nas, već i u svijetu. Nadu uliva izuzetna epidemiološka situacija Crnoj Gori, što državu čini primaljivom destinacijom za turiste”, navela je Vukčević.

Situacija sa koronom nova je za sve institucije, pa i Zavod, a Vukčević ističe da su se trudili da to bude izazov i da kapacitete prilagode tome da izađu u susret ciljnim grupama.

“Biće sezonskog zapošljavanja, imamo raspisane konkurse, koliko će to biti u odnosu na prethodne godine rano je pričati. Mi se pripremamo i sezone će biti”, poručila je Vukčević.

Minuli period, kako navodi, iskoristili su za sastanke sa poslodavcima, a tokom čitave godine rade na realizaciji i sprovođenju aktivnosti na što većem zapošljavanju crnogorske radne snage na sezonskim poslovima.

Vukčević je saopštila da je tokom epidemije zabilježeno povećanje od 6.500 nezaposlenih na evidenciji Zavoda.