MIHAILOVIĆ PORUČIO

Negativnim dejstvom pandemije koronavirusa biće pogođeni svi sektori i građani Crne Gore, ocijenio je profesor Ekonomskog fakulteta, Božo Mihailović i dodao da sada predstoji složeniji zadatak, koji se odnosi na stimulisanje privredne i posebno preduzetničke aktivnosti.

On je za Glasnik Privredne komore (PKCG) kazao da je za sada teško izračunati koliko će pandemija negativno djelovati na crnogorsku ekonomiju.

“Ono što je tačno jeste da je dnevni bruto domaći proizvod (BDP) prije izbijanja pandemije bio 12 do 13 miliona eura. Ako se pretpostavi da, za sada, imamo njegovo umanjenje najmanje 50 odsto, to znači da je mjesečni gubitak oko 180 do 190 miliona, a kvartalni oko 540 do 600 miliona”, rekao je Mihailović.

On je ocijenio da će negativnim dejstvom biti pogođeni svi sektori, a da se za sada kriza najviše odražava na sektor usluga svih vrsta. Posebno je negativan uticaj na turizam, koji je stvarao oko 25 odsto BDP-a Crne Gore.

Mihailović, koji je i predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore, je dodao da su mjere Vlade bile primjerene trenutku, objektivne, blagovremene i konzistentne.

“One su imale socijalni i proizvodni cilj. I jedne i druge treba što prije realizovati, sa što manje administrativnih procedura. Sada nam predstoji složeniji zadatak, koji se odnosi na stimulisanje privredne i posebno preduzetničke aktivnosti”, rekao je Mihailović.

U tom cilju, posebno očekuje angažovanje bankarskog sektora kroz nove kreditne linije, koje će se zasnivati na dužem grejs periodu, vremenu otplata i niskim kamatnim stopama.

“Banke moraju da uspostave saradnju sa svojim klijentima i da shvate da im od njih zavisi uspješnost sopstvenog biznisa. Što prije – to za njih, a i za sve, bolje”, smatra Mihailović.

On je, odgovarajući na pitanje hoće li Vlada morati da se zadužuje kako bi obezbijedila funkcionisanje sistema, kazao da je Crna Gora sve svoje kreditne obaveze blagovremeno izmirila i ima povoljnu reputaciju kao dužnik u međunarodnim okvirima.

“Prošlogodišnje ‘zaduživanje radi razduživanja’ po nižim kamatnim stopama je bio pravovremeni i izvanredan ekonomski potez. Sigurno je da će u uslovima smanjenog priliva u budžetu, zbog neophodnih mjera odlaganja i oslobađanja od poreza i doprinosa, biti potrebno novo zaduživanje”, ocijenio je Mihailović.

On je naveo da se još od inicijalnih faza tranzicije nije obraćalo dovoljno pažnje na čuvanje preduzeća koja stvaraju materijalni proizvod, zbog čega su mnoga velika preduzeća otišla u stečaj ili izgubila tržište.

“Realna ekonomija nije imala prioritet, pogotovo proizvodni sektor. Zbog toga smo došli u situaciju da nam uslužni sektor dominira u stvaranju BDP-a”, rekao je Mihailović.

On je kazao da je činjenica da se uvoze mnogi proizvodi, pogotovo iz sektora poljoprivrede, koji su mogli da se proizvode u zemlji. Sada je pravi trenutak da se napravi radikalni zaokret u tom pogledu.

“Zato nam treba nova strategija razvoja, zasnovana na našim resursima, koja će dati prioritet materijalnoj proizvodnji. U međuvremenu, prioritet treba dati onim sektorima koji mogu brzo da poslovno djeluju. To je sektor usluga i malog biznisa. Naravno, pretpostavka je da se za vrijeme pandemije očuvaju naši veliki sistemi, što nije lako. Preduzetništvo treba da bude u mislima svakog našeg građanina, koji se može baviti biznisom”, naveo je Mihailović.

On je kazao da su predviđanja da će u narednoj godini doći do ekonomskog oporavka.

“To je pod velikim znakom pitanja, i ja ‘navijam’ da se takve prognoze ostvare. Personalno, očekujem recesiju, koja će sigurno biti u ovoj godini. Dalji tok zavisi od borbe čovječanstva sa ovim privrednim i društvenim zlom”, saopštio je Mihailović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora, kao mala i otvorena ekonomija, ima šansu da brzo djeluje i bude adaptibilna na nove uslove. Kako smatra, svi treba da shvate da su na istom zadatku, da nema političkih, ni bilo kakvih podjela.

“Malo nas je za dijeljenje, a nije ni vrijeme za to. Podjele mogu samo svakome da doprinesu loše rezultate, i pojedinačno i kolektivno”, dodao je Mihailović.

MONSTAT

Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od preduzeća i zemljoradničkih zadruga sa dva i više zaposlena radnika u prvom kvartalu iznosila je 6,3 miliona eura, pokazuju podaci Monstata.

Od toga je vrijednost prodaje iz sopstvene proizvodnje 2,1 milion eura ili 33,3 odsto, dok je vrijednost otkupa od individualnih poljoprivrednih proizvođača iznosila 4,2 miliona eura ili 66,7 odsto.

Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u prvom kvartalu porastao je 3,5 odsto u odnosu na isti kvartal prošle godine.

“Od toga je zabilježen pad vrijednosti prodaje iz sopstvene proizvodnje preduzeća 6,1 odsto i rast vrijednosti otkupa poljoprivrednih proizvoda od individualnih proizvođača 8,9 odsto”, navodi se u saopštenju.

U strukturi vrijednosti otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u prvom kvartalu sirovo kravlje mlijeko učestvuje sa 27,8 odsto, kokošija jaja 16,9 odsto, kao i stoka po vrstama i kategorijama 12,6 odsto.

Svježe povrće učestvuje sa 12,4 odsto, svježe voće 9,1 odsto, ostali proizvodi 8,5 odsto, industrijsko bilje 6,7 odsto, svježa riba 4,7 odsto, prerađevine voća i grožđa 0,9 odsto i žita 0,4 odsto.

KONJEVIĆ

Zamjenik predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP), Raško Konjević pozvao je guvernera Centralne banke (CBCG), Radoja Žugića, da podnese ostavku, navodeći da je porukom o drugom moratorijumu mala i srednja preduzeća ostavio na “milost” bankarima.

“Žugić je obavijestio javnost da je uspio da ‘dogovori’ drugi moratorijum na kredite poslovnih banaka i to na način da banke ne moraju da odobre taj aranžman, čak i ako klijenti ispune sve uslove moratorijuma”, naveo je Konjević u saopštenju.

Žugić je time, kako se dodaje, uputio jasnu poruku privrednicima da mogu ispuniti veoma stroge uslove, ali da to nikako ne znači da će dobiti odlaganje kredita.

“Mikro, mala i srednja preduzeća koja su okosnica crnogorske ekonomije i ubjedljivo najveći poslodavac, Žugić je ostavio na ‘milost’ bankarima”, smatra Konjević.

On je pitao šta još treba da se desi pa da Žugić podnese ostavku.

CBCG, kako je ocijenio Konjević, ili obmanjuje javnost ili se pravi “mrtva”, ali najčešće obezbjeđuje ekstra profite bankama na štetu građana i privrede.

“Nije dovoljno što se crnogorska privreda nalazi u velikim izazovima, već izgleda mora da se nosi i sa ovakvim genijalnim Žugićevim izumima. Guverner sa platom od preko pet hiljada EUR izgleda da teško može razumjeti muke malog i srednjeg biznisa koji jedva obezbjeđuju finansijsku održivost i zadržava radnu snagu, pa stoga i ne iznenađuje njegova bahatost da se hvali novim ‘moratorijumom’ nakon onog prvog koji će građane i privredu koštati preko 30 miliona EUR”, naveo je Konjević.

On smatra da tolika primanja i beneficije čine da Žugić izgubi dodir sa realnošću, pa nije čudo što se on još i javno hvali sopstvenim promašajima.

“Još se sjećamo kako je Žugić tokom korona krize obmanuo javnost tvrdeći da neće biti naplaćivanja kamata na kredite tokom perioda moratorijuma. Naknadno smo saznali da od toga nema ništa i da će se kamata itekako obračunati tokom takozvanog moratorijuma i naplatiti kroz uvećane rate u periodu nakon tri mjeseca”, naveo je Konjević.

On je dodao da se saznalo da će Žugićevo “dobročiniteljstvo” građani i privrednici koji su koristili moratorijum platiti bankama u iznosu preko 30 miliona eura.

ZBOG PANDEMIJE

Pandemija koronavirusa bi mogla povećati stopu siromaštva u Crnoj Gori za procijenjenih 1,5 do tri procentna poena, u zavisnosti od trajanja krize, ali većina novih siromašnih može ostati nezaštićena, ocijenjeno je iz Svjetske banke (SB).

U novom izdanju bilješki SB koje sagledavaju uticaj Covid-19 na siromaštvo i dobrobit domaćinstava na Zapadnom Balkanu, navodi se da će u Crnoj Gori krajnji rezultat biti preokret trenda smanjenja siromaštva tokom posljednjih četiri do šest godina i njegovo vraćanje na nivo iz 2015. ili čak 2013.

“Oko devet hiljada do 20 hiljada građana bi moglo upasti u siromaštvo zbog ekonomskog šoka”, navodi se u bilješkama SB, koje predstavljaju dopunu nedavno objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan.

Među radnicima u Crnoj Gori u najviše pogođenim sektorima, samo šest odsto je bilo siromašno prije pandemije.

“Međutim, procjenjuje se povećanje te stope na devet odsto u prvom scenariju, koji predviđa trajanje pandemije do kraja juna, i na 13 odsto u drugom scenariju, koji predviđa da ona traje do avgusta”, objasnili su iz SB.

Prosječan prihod domaćinstva bi, kako se ocjenjuje, mogao opasti pet do deset odsto. Udio stanovništva koje se smatra ugroženim, ne siromašno već ekonomski nedovoljno zbrinuto, može se povećati sa oko 28 odsto, na procijenjenih 29 do 31 odsto.

“Zabrinjavajuće je što preko 80 odsto Crnogoraca, koji bi zbog Covid-19 mogli postati siromašni, trenutno nema nikakvu podršku socijalne zaštite”, kazali su iz SB.

U SB smatraju da bi, uz ograničene fiskalne rezerve, kratkoročni odgovor politike u Crnoj Gori vjerovatno trebalo da bude ciljan, uz razmatranje olakšanja negativnih uticaja na siromašne i ugrožene radnike i njihove porodice.

U bilješkama se navodi da se, kada je riječ o državama Zpadnog Balkana, nedavno smanjenje siromaštva i poboljšanje dobrostanja zaustavljaju, jer Covid-19 kriza vodi ekonomije tog regiona u recesiju.

“Početkom ove godine prije izbijanja Covid-19, većina od šest zemalja regije je ostvarila značajan napredak na smanjenju siromaštva i povećanju prihoda domaćinstava. Kriza će vjerovatno dovesti do prekida i dijelom preokreta nedavno ostvarenog napretka”, smatraju u SB.

Procjenjuje se da bi na Zapadnom Balkanu bez mjera vladinog odgovora, Covid-19 kriza otjerala najmanje 400 hiljada ljudi u siromaštvo, a ako ona potraje duže, čak i 950 hiljada.

Iz SB su saopštili da će za ljude na Zapadnom Balkanu gubitak prihoda od rada biti glavni način prenosa ekonomskih uticaja pandemije. Vjerovatno će prvo biti pogođeni zaposleni u ugroženim sektorima, ali će se kasnije proširiti na druge dijelove ekonomije i u formalnom i u neformalnom sektoru.

“U stvari, radnici u ugostiteljstvu, zabavi, transportu, maloprodaji neprehrambenih proizvoda i dijelu proizvodnje su bili odmah pogođeni”, dodaje se u bilješkama.

Iz SB su kazali da su samozaposleni, neformalni radnici i oni s povremenim poslovima ili ugovorima na određeno u naročitoj opasnosti. Za njih je veća vjerovatnoća da će izgubiti posao, raditi skraćeno radno vrijeme ili biti upućeni na prinudni odmor, nego radnici u formalnom sektoru s ugovorom na neodređeno.

“Veoma su ugroženi i honorarci i oni koji ne mogu raditi od kuće. Mnogi od njih, pošto često rade neformalno, nemaju socijalno osiguranje i ne mogu ostvariti pravo na naknadu za nezaposlene kad ostanu bez posla”, naveli su iz SB.

Vladine mjere, koje pomažu firmama iz formalnog sektora da zadrže radna mjesta, ne dopiru direktno do neformalnih radnika. Mnogi od tih neformalnih ili samozaposlenih radnika ne mogu koristiti ni socijalnu pomoć koja je namijenjena najsiromašnijima, što ih dovodi u poseban rizik.

“U sektorima naročito pogođenim Kovid-19, oko 14 do 33 odsto radnika na Zapadnom Balkanu su samozaposleni, pa stoga posebno ugroženi. Taj je udio naročito velik u Albaniji i na Kosovu. Nivou vještina radnika na Kosovu, u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji su nešto niži u pogođenim nego u ostalim sektorima. Prosječna plata u pogođenim sektorima je takođe tipično niža”, dodaje se u bilješkama.

U SB su ocijenili da siromašni i ugroženi mogu biti pogođeni velikim ekonomskim i socijalnim troškovima. Veliki udio nesiromašne populacije je u riziku da postane siromašan. Izbijanje Covid-19 će teško pogoditi stanovnike urbanih područja, naročito one koji rade u neformalnom sektoru i nemaju mogućnost korištenja mjera za zaštitu formalnih radnih mjesta.

“Vlade moraju osigurati osnovne usluge, dovoljno hrane, smještaj i osnovne socijalne usluge za najugroženije. Uprkos rigoroznim mjerama ograničenja i smanjenja ekonomske aktivnosti, pružanje osnovnih usluga, kao što su komunalne, komunikacije, zbrinjavanje otpada i održavanje infrastrukture je i dalje od ključnog značaja, dijelom i da bi se omogućilo da ljudi poštuju mjere ograničenja”, rekli su iz SB.

Takođe, odgovor politike trebalo bi da zaštiti egzistenciju i olakša oporavak za radnike i u neformalnom i u formalnom sektoru.

“Smanjivanje gašenja firmi i radnih mjesta je prvi korak i može imati značajan pozitivan efekt prelivanja na neformalni sektor putem kanala ponude i potražnje. Još je značajnije da podrška prihodu bude proširena na radnike koji možda nijesu obuhvaćeni programima podrške za firme, kao što su samozaposleni ili radnici u neformalnom sektoru”, zaključili su iz SB.

PU

Poreska uprava (PU) će od ponedjeljka intenzivirati kontrole poreskih obveznika koji se bave građevinskom industrijom, u okviru programa unapređenja poštovanja poreskih propisa u toj oblasti.

Iz PU je saopšteno da su tome prethodile sprovođene informativne i edukativne aktivnosti i obavljene analize rizika poreskih obveznika koji se bave građevinskom industrijom.

Nadzorom će, kako se navodi, biti obuhvaćena preduzeća i pojedinci koji učestvuju u svim djelatnostima te privredne grane, od izvođača i investitora, preko nadzornih organa, do osoba koje se bave prometom građevinskog materijala, a u toku juna planirana je kontrola 20 poreskih obveznika.

“Imajući u vidu da su tokom prošle godine u ovoj djelatnosti u kontrolama utvrđene dodatne poreske obaveze od preko 20 miliona EUR, u posebnom fokusu pažnje PU biće poslovanje poreskih obveznika sa aspekata kod kojih je prepoznat najveći stepen rizika kao što su registracije djelatnosti, posjedovanja potrebnih dozvola, angažmana radne snage, te prijave i isplate zarada radnicima, korišćenja prava na povraćaj PDV kredita i raspolaganja novčanim sredstvima”, navodi se u saopštenju.

U prvoj fazi implementacije programa, kako su objasnili iz PU, poreskim obveznicima prezentovane su važne informacije u vezi sa poreskim obavezama po osnovu obavljanja građevinske djelatnosti, a u cilju njihovog upoznavanja sa najvažnijim aspektima oporezivanja te djelatnosti na internet stranici PU objavljen je i informator sa instrukcijama za poštovanje poreskih propisa.

Takođe, kako su dodali, edukacija poreskih obveznika obavlja se i kroz saradnju sa asocijacijama privrednika, u prvom redu Privrednom komorom (PKCG).

“Program za obezbjeđenje poštovanja poreskih propisa obveznika koji posluju u građevinskoj industriji realizuje se u cilju povećanja stepena poreske discipline u toj oblasti”, rekli su iz PU.

Oni su kazali da očekuju da će njegova implementacija doprinijeti povećanju broja obveznika registrovanih u građevinskoj industriji, rast stepena dobrovoljnog poštovanja poreskih propisa, te uspostavljanju kvalitetnijeg poslovnog ambijenta i sankcionisanju nelojalne konkurencije na tržištu u oblasti građevinarstva.

KONJEVIĆ PITA

Zamjenik predsjednika SDP Raško Konjević kazao je da je jučerašnjoim o drugom moratotrijumu, guverner Centralne banke Radoje Žugić, ostavio na “milost” bankarima mikro, mala i srednja preduzeća koja su okosnica crnogorske ekonomije. On je pitao I šta još treba da se desi pa da guverner Žugić podnese ostavku.

Guverner Radoje Žugić obavijestio je juče javnost da je dogovorio drugi moratorijium na kredite poslovnih banaka i to na način da banke ne moraju da odobre taj aranžman, čak i ako klijenti ispune sve uslove moratorijuma.

“Genijalno!!!! Gospodin Žugić je zaslužio da mu se poveća plata sa 5.000 na 10.000 eura!!! Jer ovakva “pobjeda” nad bankama koju je izvojevao guverner je prava rjetkost”, kazao je Konjević.

On je naveo da je privrednicima upućena poruka da mogu ispuniti veoma stroge uslove, ali to nikako ne znači da ćete dobiti odlaganje kredita.

“Mikro, mala i srednja preduzeća koja su okosnica crnogorske ekonomije i ubjedljivo najveći poslodavac Žugić je ostavio na “milost” bankarima. CBCG ili obmanjuje javnost ili se pravi “mrtva” ali najčešće obezbjeđuje ekstra profite bankama na štetu građana i privrede”, navodi se u saopštenju.

Konjević podsjeća da je Žugić tokom korona krize tvrdio da neće biti naplaćivanja kamata na kredite tokom perioda moratorijuma.

“Naknadno smo saznali da od toga nema ništa i da će se kamata itekako obračunati tokom tzv. moratorijuma i naplatiti kroz uvećane rate u periodu nakon tri mjeseca. Još konkretnije, saznali smo da će Žugićevo “dobročiniteljstvo” građani i privrednici koji su koristili moratorijum platiti bankama u iznosu preko 30 miliona eura. Imajući sve u vidu, zaista se pitamo – šta još treba da se desi pa da guverner Žugić podnese ostavku”, navodi se u saopštenju.

BIĆE POSLA

Lokalna uprava u Mojkovcu uspjela je da ubijedi 15 renomiranih kompanija i investitora da će im se ulaganje u tu Opštinu i te kako isplatiti.

Radeći u prethodnih nekoliko godina na unapređenju kompletne infrastrukture u Mojkovcu, stavarajući izuzetno povoljan poslovni ambijent, posebno u biznis zoni i razvijajući raspoložive resurse, naročito u oblasti turizma i poljoprivrede, lokalna uprava je do sada uspjela da ubijedi petanaest renomiranih kompanija i investitora da će im se i te kako isplatiti ulaganje u mojkovačku opštinu, pišu Dnevne novine.

Neki od njih će vrlo brzo početi da realizuju svoje poslovne planove.

Interesovanje je najveće za izgradnju turističkih sadržaja i otvaranje pogona u biznis zoni ‘Babića polje’.

Osnivač i predsjednik Upravnog odbora kompanije „Gintaš” Nedžip Nađi Doruom, kao prvi siguran investitor, tražio je deset hiljada kvadrata u biznis zoni za izgradnju fabrike za preradu voća.

Taj projekat će vrlo brzo ući u fazu realizacije, jer je javni poziv za zakup zemljišta u biznis zoni već raspisan.

Kompanija Tara resources, koja već nekoliko godina obavlja istraživanja rudnih ležišta na Bjelasici, osnovala je sa svojim kooperantima dvije kompanije u Mojkovcu i zainteresovana je za parcelu od pet hiljada kvadrata u biznis zoni.

Hrvatska kompanija Kanaan, u regionu poznata po proizvodnji čipsa, otvorila je firmu u Mojkovcu i zainteresovana je, kao i prethodne dvije, za biznis zonu.

Ove godine ta kompanija je namjeravala da na površini od 15 hektara zasije krompir i da, ukoliko kvalitet i prinosi budu zadovoljavajući, otvori pogon za njegovu preradu.

“Posao je zbog koronavirusa odložen za narednu godinu”, kazali su iz Službe predsjednika Opštine.

Interkontinental grupa i kompanija Čelebić kupili su 11 hiljada kvadrata zemljišta za izgradnju hotela visoke kategorije i poslovnog prostora.

Izdati su im urbanističko-tehnički uslovi i raspisan konkurs za izradu idejnog rješenja. Radovi bi uskoro trebalo da počnu.

Urbanističko-tehničke uslove za igradnju četiri lux vile, restorana i pet luks apartmana u Podbišću, tražio je Nemanja Vidić, iz Podgorice.

Opštini se obratio i Igor Jovićević, biznismen iz Kotora. On želi da gradi mali, luksuzni hotel u Podbišću, na parceli od šest hiljada kvadrata, koju je kupio prošle godine.

U Podbišću bi, na prostoru pored Tare, predviđenom za turizam, ugostiteljstvo i rekreaciju, turističke kapacitete tražila kompanija Taraenegro. Tražila je urbanističko-tehničke uslove.

Beogradska firma Focus Strategies, zainteresovana je za otvaranje preduzeća za prizvodnju pješadijskog naoružanja.

Kompanija Franca ima želju da izgradi tržni centar na mjestu gdje se sada nalazi gradska pijaca.

Predizeće Kastellana želi parcelu u biznis zoni i već 1. juna otvara poslovnicu u Mojkovcu.

“Za parcelu u biznis zoni zainteresovana je i poznata kompanija Metalac, iz Gornjeg Milanovca, dok je izvršni direktor i suosnivač HY Credit Company Limited, zaintersovan za izgranju hotelskih i poslovnih kapaciteta na zemljištu bivšeg kombinata drvne industrije”, kazali su iz Službe predsjednika.

Na pitanja Dnevnih novina, vezana za dolazak investitora u Mojkovac, iz Službe predsjednika Opštine su, na kraju, odgovorili da je prošle godine, u saradnji sa firmom Bianco, iz Danilovgrada i resornim ministarstvom, organizovan otkup mlijeka.

U Mojkovcu je, nedavno, Lovćen banka otvorila poslovnicu a u tom gradu, što je veoma značajno za privredni razvoj opštine, nalaziće se sjedište jP Skijališta Crne Gore, i to u prostorijama nekadašnjeg trgovinskog preduzeća Bojna njiva, čije renoviranje se privodi kraju.

Predsjednik Opštine Mojkovac Ranko Mišnić, smatra da će skori dolazak nekoliko investitora, i veliko interesovanje brojnih kompanija, na koje se ozbiljno računa, dovesti neminovno i do povećanja zaposlenosti.

“Otvaranje novih radnih mjesta za naše ljude je i naš prvi cilj, u protivnom ništa od ovog što smo radili i radimo da animiramo investitore, ne bi za nas imalo puno smisla”, rekao je Mišnić.

Posla će, kako smatra, biti. Kompanija Čelebić će, dok bude gradila hotel, obučavati njima potrebnu radnu snagu iz tog kraja, i to u svom hotelu koji imaju u Podgorici.

Prema riječima Mišnića, slično će raditi i ostale kompanije, jer im je mnogo isplativije da zaposle Mojkovčane, nego da dovode ljude sa strane.

“Uostalom, uslov za sve investitore je zapošljavanje naše radne snage, gdje god to bude moguće, odnosno na svakom radnom mjestu koje budemo mogli pokriti svojim kadrom”, zaključio je Mišnić.

JELUŠIĆ

Svi hoteli koji su tokom pandemije stavili svoje objekte na raspolaganje Nacionalnom koordinacionom tijelu za karantin u potpunosti će biti oslobođeni plaćanja zakupa plaža za ovu godinu, rekao je Pobjedi direktor Morskog dobra Predrag Jelušić.

To javno preduzeće je za potrebe ovogodišnje ljetnje sezone sačinilo set finansijskih olakšica i paket mjera koje, kako je rekao Jelušić, podrazumijevaju obaveze fizičkog distanciranja i veći nivo higijene.

“Ove godine će, posredstvom Crvenog krsta, biti angažovano 600 spasilaca. Ovogodišnje mjere, koje su specifične i vrlo važne, poštovali smo u cjelosti i vjerujem da će ih svi naši zakupci preuzeti kao dio ugovorenih obaveza”, rekao je Jelušić.

Podsjetio je da zakupci ove godine ne treba da imaju činidbenu garanciju što im omogućava smanjenje odlaska kod banaka i zaduživanja.

“S obzirom da smo partnerstvo gradili 25 godina i da je 95 odsto zakupaca isti kao i prethodne dvije i po decenije, očekujemo da i u ovoj kriznoj godini sarađujemo na fer i korektan način. Dali smo mogućnost da svi objekti koji 12 mjeseci rade u zoni Morskog dobra imaju popust od 20 odsto za period u kome nijesu radili i da plaćaju u više rata”, kaže Jelušić, koji procjenjuje da je pad prometa od turizma ove godine izvjestan.

“Tokom ljetnjih mjeseci ćemo zajednički utvrditi koliki je to pad i na osnovu toga predložiti dodatni set mjera koji se tiče smanjenja za ovu godinu”, zakljucio je Jelušić.

ZA ČETIRI MJESECA

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prva četiri mjeseca je, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila 801,8 miliona eura, što je deset odsto manje u odnosu na isti period prošle godine.

Iz Monstata je saopšteno da je izvezena roba vrijedna 114,4 miliona eura, što je 8,6 odsto manje u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio manji 10,2 odsto i iznosio je 687,4 miliona eura.

“Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 16,6 odsto i veća je u odnosu na isti period prošle godine kada je iznosila 16,3 odsto”, rekli su iz Monstata.

U strukturi izvoza najviše su zastupljeni proizvodi svrstani po materijalu u iznosu od 27,8 miliona eura, koji čine obojeni metali 21,5 miliona eura, kao i gvožđe i čelik četiri miliona eura.

U strukturi uvoza najviše su zastupljeni mašine i transportni uređaji u iznosu od 147,9 miliona EUR, koji čine drumska vozila 42,4 miliona EUR, električne mašine, aparati i uređaji 32,3 miliona eura.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 27,2 miliona eura, Slovenija 15,4 miliona EUR i Mađarska 11 miliona eura.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u uvozu bili su Srbija sa 131 milion eura, Njemačka 65 miliona EUR i Kina 61,3 miliona eura.

Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne razmjene (CEFTA) i sa Evropskom unijom (EU).

ZA BERBU

Kompaniji “13.jul – Plantaže” potrebno je više od 400 sezonskih radnika za poslove berbe. Zasad breskve na Ćemovskom polju iznosi 83 hektra i najveći je u regionu. Trenutno su na tom poslu angažovana 24 radnika. Oni koji su počeli sa berbom poručuju da se može zaraditi pristojna plata.

Berba breskve, na ćemovskom polju, počela je 25. maja. Trajaće naredna tri mjeseca, a iz kompanije “Plantaže” poručuju da je trenutno najveći izazov obezbijediti radnu snagu.

S druge strane, ima i onih koji se rado vraćaju berbi. Ističu da ima posla, a kako kažu, može se zaraditi pristojna plata.

Na berbi breskve angažovana su 24 radnika, dok je površina zasada breske 83 hektra. Iz Plantaža objašnjavaju da im je trenutno potrebno više od 400 sezonskih radnika.

“Sad nam je samo za berbu breskve potrebno 90 radnika, za berbu stonog grožđa koja počinje u julu 120 radnika i za 7,8 zelenih operacija koje imamo u vinogradu 300 radnika”, kazao je Dušan kankaraš iz Plantaža

Interesovanje sezonskih radnika za rad na plantažama, kaže Kankaraš, manje je nego prethodnih godina. Situaciju ove godine dodatno komplikuje epidemija korona virusa.

“To je uzrokovalo da radnici iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i sa Kosova, ne mogu da dođu da rade, iako su pojedini vezani ugovorima za našu kompaniju od radnije”, dodaje Kankaraš.

On zaključuje da su problem sa radnom snagom pokušali da riješe upotrebom mehanizacije, ali konkretno na Ćemovskom polju, ističe Kankaraš, veliki dio posla ipak mora odraditi čovjek, a ne mašina.

Srđan Čabrilo, TVCG