MINISTARSTVO SAOBRAĆAJA

U svijetu plovi oko 625 crnogorskih pomoraca i članova posada kruzera, od čega se u Crnu Goru specijalnim letovima ili u svojoj režiji, alternativnim rutama, do sada vratilo njih 264, saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva.

“Prema procjenama, u vodama Sjedinjenih Američkih Država (SAD) je oko 450 crnogorskih državljana, od kojih je između 200 i 250 iskazalo interesovanje za povratak u Crnu Goru. Ostali rade po ugovorima ili spadaju u kategoriju ‘essential staff’ i ne mogu da napuste brodove u datim okolnostima”, navodi se u saopštenju.

Do sada se 20 crnogorskih državljana vratilo u Crnu Goru iz SAD-a.

“Oko 115 naših državljana već je na putu ka Crnoj Gori. Oni se vraćaju brodovima kompanija za koje rade preko Atlantika ili koristeći trenutno prohodne avio rute Madrid – Sofija – Crna Gora ili London – Frankfurt – Zagreb – Dubrovnik”, precizirali su iz Ministarstva.

Iz Ministarstva su kazali da su pomorcima uvijek poklanjali veliku pažnju, a naročito pojavom pandemije koronavirusa koja je prijetila blokadi granica i onemogućavanju odlaska crnogorskih pomoraca na brodove, što je za posljedicu moglo imati zauzimanje njihovih pozicija posadom iz drugih zemalja.

„Ministarstvo je, podstaknuto preporukama Međunarodne pomorske organizacije, 20. marta donijelo odluku o mogućnosti produženja važenja pomorskih ovlašćenja, uvjerenja o ljekarskom pregledu i mogućnosti produženja ugovora o zaposljenju crnogorskih pomoraca na stranim brodovima“, navodi se u saopštenju.

To je, kako su objasnili, bila i prva, blagovremena reakcija kao odgovor prvom udaru negativnih posljedica koronavirusa na zapošljavanje crnogorskih pomoraca.

Ministarstvo se, kako su dodali, nakon te brze reakcije nije zaustavilo, već je 10. aprila uputilo molbu Delegaciji Evropske unije (EU) u Crnoj Gori i Transportnoj zajednici koju čine zemlje EU i šest zemalja Zapadnog Balkana, da omoguće transportni koridor za crnogorske pomorce kroz zemlje EU.

„Prvi ukrcaji naših pomoraca su počeli 24. aprila, odobrenim koridorom preko graničnih prelaza Debeli brijeg, Dubrovnik, Neum i Ploče na autocestu A1 do zagrebačkog aerodroma “Franjo Tuđman” i dalje preko evropskih aerodroma u Frankfurtu, Amsterdamu, Berlinu, Briselu i Rimu“, podsjetili su iz Ministarstva.

Danas, 26 dana od uspostavljanja koridora, resorno Ministarstvo je u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova i resornim ambasadama u zemljama EU, SAD-a i Velike Britanije obezbijedilo tranzit odobrenim koridorima za ukrcaj 97 i iskrcaj 131 crnogorskog pomorca u zemlje EU, Azije i Amerike.

„Pomorcima koji su se u predhodnom periodu iskrcali sa brodova odobren je ulazak u Crnu Goru odmah nakon njihovog dolaska na Debeli brijeg, a transport odatle do smještaja u karantinu i prevoz iz karantina do kuće obezbijedio je Operativni štab za prihvat crnogorskih državljana“, rekli su iz Ministarstva.

Iz Ministarstva su dodali da je za pomorce i njihove agente korisna informacija je da test na COVID-19 nije uslov za tranzit pomorca do luke ukrcaja, te da jedini zahtjev za testiranje može doći od kompanije na kojoj pomorac plovi.

„Takvih zahtjeva je za sada bilo izuzetno malo, a ako se i javi takav zahtjev Ministarstvo će u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i Institutom za javno zdravljem problem rješavati u vrlo kratkom roku“, dodaje se u saopštenju.

Iz Ministarstva su rekli i da se posebno bave i iskrcajem crnogorskih pomoraca sa kruzera.

„Ti brodovi su se u doba velike opasnosti od širenja zarazne bolesti našli u lukama Sjeverne i Južne Amerike i zbog preventivnih mjera država domaćina posada je morala ostati na brodovima već duži vremenski period“, kazali su iz Ministarstva.

Resorno Ministarstvo u dnevnoj komunikaciji sa Ministarstvom vanjskih poslova intezivno radi i pruža logistiku pomorcima i njihovim kompanijama da pronađu način njihovog povratka u Crnu Goru.

„Jedan od načina povratka je i mogućnost dovođenja broda do luke Bar u kojoj bi se naši pomorci iskrcali direktno bez obezbjeđivanja avionskih karata i drugih vidova transporta sa dalekih destinacija, a kruzeru pruženo utočište u nekoj od luka Crne Gore do ponovnog pokretanja kruzing turizma na svjetskom nivou“, objasnili su iz Ministarstva.

O ovoj mogućnosti obaviješteni su svi pomorski agenti.

PU

Poreska uprava je u aprilu, u jeku korone virusa, naplatila 69,02 miliona eura, što je 25 miliona manje nego u istom mjesecu prošle godine. Podbacila je naplata poreza i doprinosa, ali je zato od PDV ubrano dva miliona eura više, a milion od poreza na dobit pravnih lica. To su Pobjedi kazali iz Poreske uprave.

“Ukupna naplata prihoda u aprilu iznosilia je 69.021.551 eura što je za oko 25 miliona eura manje u odnosu na april 2019. Glavni razlog je naplata po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, gdje je zabilježeno smanjenje prihoda od oko 23 miliona eura u odnosu na isti period prošle godine”, objasnili su iz Poreske uprave.

Za razliku od njih, kod naplate PDV-a nastavljen je rast i u aprilu.

“Od poreza na dodatu vrijednost nastavljen je trend rasta u odnosu na ostvarenje iz prošle godine, te je tokom aprila po tom osnovu zabilježena bruto naplata u iznosu od 17.424.954 eura, što je 2 miliona eura više nego u aprilu 2019”, pojasnili su iz ove institucije.

Ovaj podatak ukazuje, kako ocjenjuju iz Poreske uprave, da uprkos poteškoćama nastalim zbog pandemije zarazne bolesti kovid-19 ukupni oporezivi promet u privredi nije smanjen.

“On je preusmjeren na djelatnosti koje su poslovale u ovom periodu”, ističu u Poreskoj upravi.

U aprilu je, kako navode, nastavljen dobar trend naplate poreza na dobit pravnih lica.

“Po tom osnovu prihodovano je bruto 8.827.521 eura, što je milion eura više nego u aprilu 2019”, kazali su našoj redakciji iz Poreske uprave.

Podsjetimo da je Poreska uprava zaključno sa martom ove godine ukupno naplatila 281,76 miliona, što je 19 miliona više nego u istom period prošle godine.

Oni su tada objasnili da su ti podaci rezultat njihovog napora da i sa značajno manjim brojem zaposlenih, zbog mjera za prevenciju širenja bolesti kovid-19 izazvane korona virusom, obezbijede uspješnu realizaciju aktivnosti na naplati prihoda.

“To je i pokazatelj visokog stepena poštovanja poreskih propisa kod najznačajnijeg broja poreskih obveznika, koji su uprkos otežanim uslovima za poslovanje izmirili dospjele obaveze u skladu sa zakonom”, objasnili su tada iz PU.

Na PU je, kako su saopštili njeni predstavnici, težak zadatak da obezbijedi kontinuitet naplate javnih prihoda, neophodnih za finansiranje svih potreba u društvu, a da pri tom svojim mjerama propisanim zakonom ne doprinese pogoršanju već teške situacije u kojoj se ekonomija zbog epidemije trenutno nalazi.

“Imajući u vidu napore Vlade da u maksimalnoj mogućoj mjeri podrži privrednike kako bi se omogućio njihov opstanak na tržištu i očuvanje radnih mjesta tokom trajanja epidemije, PU očekuje da će i naredni period obilježiti visok stepen poreske discipline”, saopšeno je tada.

IRF

Predsjednik Odbora direktora Investiciono-razvojnog fonda Zoran Vukčević najavio je nove kreditne linije za saniranje ekonomskih posljedica korona virusa.

“IRF je od 25. marta do danas primio 998 zahtjeva za kredit, od čega je odobrio 247 kredita u ukupnom iznosu od 45,1 miliona eura, dok su 192 zahtjeva u proceduri obrade”, rekao je Vukčević u intervjuu za Dnevne novine.

U istom periodu odobreno je 810 moratorijuma u ukupnom iznosu od 158 miliona eura.

Od dana proglašenja pandemije, u okviru mjera koje su bile usmjerene na zatvaranje privrednih subjekata, najveći problem sa kojim su se preduzeća suočila je likvidnost, prije svega za obezbjeđenje isplata plata, kaže Vukčević.

“Na sreću, nije bilo potrebe da se koriste sredstva za likvidnost čija je namjena nabavka ljekova, medicinske opreme, kao i nabavka životnih namirnica i dezinfekcionih sredstava, osim u svega nekoliko slučajeva. Uloga IRF-a će u ovom periodu biti znatno veća, kada ćemo pripremiti set posebnih kreditnih linija, kojima ćemo pokušati da omogućimo smanjenje negativnih posljedica na ekonomiju Crne Gore od uticaja pandemije”, poručio je Vukčević.

IRF je od 25. marta do danas primio 998 zahtjeva za kredit, od čega je odobrio 247 kredita u ukupnom iznosu od 45,1 miliona eura, dok su 192 zahtjeva u proceduri obrade.

“U istom periodu odobreno je 810 moratorijuma u ukupnom iznosu od 158 milio na eura”, naveo je Vukčević.

BAR

Na sjednici Skupštine opštine Bar, usvojen je Izvještaj o radu predsjednika Opštine i organa i službi lokalne uprave za 2019. godinu, kao i set mjera podrške privredi koje je predložila Opština Bar u cilju prevazilaženja posljedica nastalih uslijed pandemije koronavirusa.

“Izvještaj o radu predsjednika Opštine i organa i službi lokalne uprave za 2019. dobio je pozitivne ocjene odbornika u Skupštini opštine, posebno zbog ostvarenja budžeta iznosa 21.000.000 eura u procentu od 90,6 odsto, gdje je samo za razvojne projekte realizovano ili ugovoreno 6.473.000 eura.

Među značajnim projektima, koji su obilježili 2019. izdvajaju se rješavanje pitanja snabdijevanja bezvodnih područja kroz završetak izgradnje rezervoara Zaljevo I sa priključkom na Regionalni vodovod i izgradnje vodovodne mreže prema Zaljevu, kao i prve faze prema naselju Sveti Ivan, ukupne vrijednosti 990.000 eura, te kroz ugovorene radove na izgradnji druge faze vodovodne mreže u naselju Sveti Ivan vrijednosti od oko 110.000 eura, i izgradnji vodovodne mreže za naselje Veliki pijesak uključujući saobraćajnicu u iznosu od oko 325.000 eura”, navodi se u saopštenju Opštine Bar.

U saradnji sa Vladom Crne Gore i resornim ministarstvom, Opština je započela realizaciju još nekoliko vrijednih projekata, među kojima su Kuća maslina, Kreativni hab i Arhiepiskopska palata u Starom Baru.

“U 2019. značajno je unaprijeđena sportska infrastruktura, te je u saradnji sa FSCG i COK-om adaptiran fudbalski teren na Madžarici, tribine, svlačionice i atletska staza uključujući i nabavku mehanizacije u iznosu od oko 523.000 eura.

Stanje javnih finansija, aktivnosti na polju razvojnih projekata, povlačenja sredstava i sprovođenje projekata iz međunarodnih fondova, međunarodne saradnje, saradnje sa dijasporom i civilnim sektorom, i ukupne aktivnosti organa i službi lokalne uprave potvrda su efikasnog rada Opštine i njenih službi i organa, koji su realizovali planirane aktivnosti u cilju stvaranja boljeg ambijenta i kvaliteta života za sve građane”, dodaju u saopštenju.

Skupština Opštine Bar na današnjoj sjednici usvojila je i set mjera podrške privredi za prevazilaženje teškoća u poslovanju nastalih uslijed pandemije novog koronavirusa koje je predložila Opština Bar.

“Na sjednici su usvojene Odluka o lokalnim komunalnim taksama Opštine Bar, Odluka o lokalnim administrativnim taksama Opstine Bar i Mjere i zaključci sa ciljem prevazilaženja negativnih efekata izazvanih pandemijom COVID-19. Ove mjere, čiji su okvirni efekti procijenjeni blizu 1.000.000 eura imaće pozitivan uticaj na sve privredne subjekte, podstaći će ekonomsku aktivnost u opštini, omogućiti likvidnost preduzeća, podstaći investicije i pružiti podršku za ponovno podsticanje proizvodnje i stvaranje novih vrijednosti.

Tako će, između ostalog, poslodavci za sve novozaposlene, koji su na evidenciji Biroa bili na dan 01. aprila 2020. biti oslobođeni plaćanja poreske obaveze po osnovu prireza porezu na dohodak fizičkih lica, na period od godinu, dok će auto taksi prevoznici u 2020. biti oslobođeni plaćanja lokalne komunalne takse za korišćenje auto–taksi stajališta. Mjerama su obuhvaćeni i ugostitelji, pa će se u 2020. 50 odsto umanjiti zakup zemljišta na kojem Opština ima pravo svojine ili raspolaganje, za postavljanje privremenog objekta namijenjenog za turizam i ugostiteljstvo, kao i lokalna komunalna taksa za korišćenje prostora na javnim površinama za postavljanje tih objekata, koja će biti smanjena u istom procentu.

Mjerama će biti podstaknute i investicije, pa će naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, čije plaćanje investitori ugovore u 2020. u jednokratnom iznosu umanjenom po Odluci za 20 odsto, biti dodatno umanjena 10 odsto.

Takođe, na sjednici su usvojeni prijedlozi Odbora za izbor i imenovanja, dok je prijedlog Odluke D.O.O. Komunalne djelatnosti Bar o kreditnom zaduženju povučen, kako bi je Odbor direktora dopunio i pripremio za Skupštinu u propisanoj proceduri na razmatranje i usvajanje”, navode u saopštenju.

ZA VRIJEME PANDEMIJE

Vlada Crne Gore prihvatila je zahtjev 36 privrednih društava koja priređuju igre na sreću i oslobodila ih je plaćanja fiksnog dijela koncesione naknade za period dok su trajale mjere zabrane rada, kako bi se zaustavilo širenje novog virusa korona, piše Dan. Radi se o koncesionim naknadama koje plaćaju vlasnici kladionica i automata za igre na sreću.

Stupanjem na snagu naredbe Ministarstva zdravlja za preduzimanje privremenih mjera za sprečavanje unošenja u zemlju, suzbijanje i sprečavanje prenošenja novog virusa korona, a usled novonastale situacije u vezi sa sprečavanjem širenja virusa korona, pored ostalog, od 15. marta je obustavljen rad u svim objektima u kojima se priređuju igre na sreću – kladionicama, automat klubovima i kazinima.

“Kako im je zabranjen rad, priređivači igara na sreću (za sada samo priređivači kladioničkih igara i priređivači igara na sreću na automatima) su se obratili Upravi za igre na sreću sa zahtjevima za mirovanje prava i obaveza, te oslobađanjem od fiksinih koncesionih naknada”, piše u informaciji o zahtjevima priređivača igara na sreću o potrebi oslobađanja od plaćanja fiksnog dijela koncesione naknade za priređivanje igara na sreću dok traju mjere zabrane rada, koja je usvojena na prošloj sjednici Vlade.

Dodaje se da shodno članu 54 i 61 Zakona o igrama na sreću fiksna koncesiona naknada iznosi 500 eura po kladionici i 50 eura po automatu.

Na teritoriji Crne Gore ukupno 36 privrednih društava priređuje igre na sreću u 1.013 kladionica i 123 automat kluba.

Uzimajući u obzir broj kladionica i automat klubova koji imaju aktivne koncesione ugovore prosječna fiksna koncesiona obaveza svih priređivača kladioničkih igara i igara na sreću u automat klubovima, na mjesečnom nivou iznosi oko 630.000 eura.

Ukoliko se jave, mogu i kazina da oslobode plaćanja naknada

Što se tiče fiksne koncesione naknade za kazina shodno članu 42 Zakona o igrama na sreću ona iznosi 50.000 eura i plaća se jednokratno do kraja decembra za sljedeću godinu.

Svi koncesionari (tri privredna društva) koji priređuju igru na sreću u kazinima (pet kazina) uplatili su te iznose. Ako bi se ovi koncesionari obratili sa zahtjevom za mirovanje, to bi značilo obavezu oslobađanja ovih priređivača plaćanja pripadajućeg dijela fiksne mjesečne naknade koja iznosi 4.167 eura po kazinu za cijelo vrijeme trajanja vanrednog događaja, a to znači oko 20.000 eura mjesečno na nivou svih priređivača.

PROGNOZE ZA CG

Crnogorska ekonomija će, prema najnovijim prognozama Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW), ove godine oslabiti osam odsto, uglavnom zbog velike zavisnosti od turizma.

Iz Instituta u najnovijem izvještaju prognozirali da će crnogorska ekonomija u narednoj godini ojačati pet odsto.

Prema WIIW-ovim prognozama, najveći pad BDP-a u regionu zabilježiće Hrvatska 11 odsto.

Slijede Slovenija i Slovačka sa padom od oko devet odsto i Crna Gora osam odsto, zbog snažnog oslanjanja tih zemalja na spoljnu trgovinu i turizam.

Ekonomija Sjeverne Makedonije, Albanije i Bosne i Hercegovine (BiH) će oslabiti po pet odsto, a Srbije četiri odsto.

WIIW prognozira da će se BDP u Turskoj smanjiti šest odsto, a u Rusiji sedam odsto.

BUDI ODGOVORAN

U okviru kampanje Budi odgovoran ove sedmice je evidentirana jedna primjedba, na osnovu koje nije izrečena novčana kazna.

Pritužba se odnosila na neizdavanje računa i neljubaznost zaposlenih u marketu u Rožajama.

Evidentirana primjedba je u proceduri.

Kampanju Budi odgovoran su krajem decembra 2013. godine pokrenuli Ministarstvo finansija i Kancelarija Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, sa ciljem da doprinese jačanju svijesti javnosti i većem uključivanju građana u borbi protiv sive ekonomije.

Projekat omogućava građanima da jednostavno i brzo ukažu na nepravilnosti, poput neizdavanja fiskalnih računa, rada na crno ili kršenja potrošačkih prava i pomognu nadležnim institucijama da se što uspješnije izbore sa sivom ekonomijom.

Građanima su ostavljene na raspolaganje tri opcije da prijave uočene nepravilnosti, putem mobilne aplikacije Budi odgovoran, web sajta www.budiodgovoran.me i kol centara Poreske uprave na broj 19707 ili Uprave za inspekcijske poslove 080 555 555.

CBCG

Prosječna likvidna sredstva banaka u martu su iznosila 955,8 miliona eura, što je 2,5 odsto manje nego u februaru, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

Prosječna likvidna sredstva su u martu u odnosu na isti period prošle godine pala 0,7 odsto.

Koeficijenti likvidnosti za bankarski sistem u cjelini su, na dnevnom i dekadnom nivou, bili iznad propisanih minimuma.

Iz CBCG su podsjetili da je iz monetarne statistike u januaru prošle godine isključena Invest banka Montenegro (IBM), a u aprilu Atlas banka.

Bilansna suma banaka na kraju marta iznosila je 4,57 milijardi eura i bila je 2,3 odsto manja nego u februaru, dok je u odnosu na isti period prošle godine porasla 3,8 odsto.

„Kada se, zbog uporedivosti, iz podataka za mart isključi banka koja nije dio statistike, bilansna suma banaka na godišnjem nivou bilježi rast od 8,7 odsto“, navodi se u Biltenu CBCG.

U strukturi aktive banaka, u martu su dominantno učešće od 69,1 odsto ostvarili ukupni krediti, nakon kojih slijede novčana sredstva i računi depozita kod centralnih banaka sa 17,6 odsto, dok se 10,8 odsto odnosilo na hartije od vrijednosti, a 2,5 odsto na preostale stavke aktive.

U strukturi pasive, dominantno učešće od 73,6 odsto ostvarili su depoziti, nakon kojih slijedi kapital sa 13,3 odsto, pozajmice sa 9,4 odsto, dok se na ostale stavke odnosilo 3,7 odsto.

Ukupan kapital banaka na kraju marta iznosio je 609,8 miliona eura i pao je 0,8 odsto na mjesečnom nivou, dok je na godišnjem porastao 17,6 odsto.

LAKIĆEVIĆ

Pandemija korona virusa pokazala je osjetljivost Crne Gore na spoljne šokove, ocijenio je ekonomski analitičar iz kancelarije Svjetske banke (SB) u Crnoj Gori, Milan Lakićević i dodao da se snažan oporavak države predviđa u narednoj godini.

„Mi predviđamo u našem izvještaju da će doći do snažnog oporavka. Ovo je bio šok koji je pokazao osjetljivost konkretno Crne Gore na spoljne šokove, što je nešto o čemu smo uvijek govorili i čega je Crna Gora sasvim svjesna“, rekao je Lakićević u intervjuu agenciji Mina-business.

On je, odgovarajući na pitanje koliko će državi biti potrebno da se vrati na „stabilne staze rasta“, kazao da sve zavisiti od krize.

„Vrlo je neizvjesno i sve zavisi dokle će pandemija trajati, najvjerovatnije će biti uslovljeno pronalaskom vakcine i medicinskim napretkom“, smatra Lakićević.

On je ocijenio da je kriza ukazala na osjetljivosti i slabosti, ali su to naučene lekcije.

„Tokom globalne finansijske krize naučena lekcija je bila da sada imamo zdraviji bankarski sektor, koji je otporniji, a isto tako očekujemo da će ova kriza učiniti da imamo i zdravije i otpornije ekonomije“, naveo je Lakićević.

On je, odgovarajući na pitanje kako će koronakriza uticati na ekonomske tokove u svijetu i privredne aktivnosti, kazao da mnogi analitičari smatraju da je ovo najveća kriza još od Velike depresije.

Lakićević je kazao da su sada te aktivnosti koje su se primijenile za ograničavanje pandemije smanjile ponudu i potražnju za dobrima i uslugama i prema tome, možda se čini, da tradicionalni ekonomski ljekovi neće biti od pomoći kao što se to i očekuje.

„Ova kriza utiče na sve ekonomske tokove i spušta cijene berzanske robe. Evo, na primjer, pad cijene nafte koji je počeo prvobitno kao šok na strani ponude, ali sada je više šok na strani tražnje, zatim prekidi u lancima snabdjevanja na globalnom i regionalnom nivou i domaćim tržištima, onda ograničavaju se putovanja i dolasci turista“, precizirao je Lakićević.

Prema njegovim riječima, turizam i usluge koje zahtijevaju socijalni kontakt su naročito ugrožene, smanjuje se tražnja za izvozima iz zemalja, i sve to sveobuhvatno utiče da će ovo biti godina recesije za svjetsku ekonomiju.

„Mi predviđamo u našem izvještaju da će se ekonomije regiona, doduše i svijet, jako oporaviti u narednoj godini, naravno pod uslovom da je ova pandemija zaustavljena“, naveo je Lakićević.

Na pitanje šta bi, u takvim kriznim situacijama, države prvo trebalo da urade kako bi održale svoje ekonomije, Lakićević je odgovorio da vlade treba da imaju brze reakcije i vrlo pažljivo dizajnirane konkretne mjere kako bi se smanjio negativan socijalni ekonomski uticaj krize.

„U ovoj prvoj fazi krize, mjere koje su trenutno na snazi širom svijeta za zaustavljanje pandemije čine da sav taj stimulans na strani agregatne tražnje, koji smo imali na primjer u globalnoj finansijskoj krizi i tokom Velike depresije, sada ne mogu da rade, zato što imamo ograničenja na strani ponude. Ne možemo, na primjer, otići ni u restoran i ne možemo putovati zato što to nije više mogućnost“, kazao je Lakićević.

On je dodao da su te mjere uvedene u većini zemalja Evrope, svijeta i Zapadnog Balkana.

„Međutim, moramo uzeti u obzir tipičnost svake od zemalja, na primjer Zapadni Balkan je drugačiji od Evropske unije (EU), naročito njegovo tržište rada, jer se više oslanja na neke neformalne aktivnosti. To čini ovu grupu ljudi izuzetno osjetljivom, pa se treba fokusirati na to kako zaštititi ljude iz ove grupe koje nije jednostavno ni prepoznati“, naveo je Lakićević.

On je kazao da što duže bude kriza trajala možda će trebati više da se pomaže, pa čak i one vlade sa najvećim prostorom će biti ograničene i niko neće moći da pomaže u dugom roku.

„Tako da se mora razmišljati i o tome, dugoročno, jer se sada može desiti da se u kratkom roku istroši sav fiskalni prostor, pa se ne može reagovati u dugom roku“, zaključio je Lakićević.

RADULOVIĆ

Crnoj Gori potrebna je nova energija da bi društvo izašlo iz trenutne stagnacije i da umjesto bavljena neproduktivnim temama iz prošlosti, snažnije i brže krene u oporavak i unapređenje sektorskih politika od kojih zavisi egzistencija i napredak, smatra predjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović.

Radulović je u intervjuu povodom 14 godina od obnove nezavisnosti, ocijenio da je Crnoj Gori potreban dodatan posticaj i jedna vrsta društvenog i kolektivnog elana da izađe iz stanja stagnacije i snažnije krene u neophodan razvoj.

„Potrebno je da umjesto bavljenja prevaziđenim, destruktivnim i neporduktivnim temama iz „zaostalog vremena“ snažnije i brže krenemo u oporavak i unaprijeđenje konkretnih sektorskih politika, od čijih rezultata primarno zavisi egzistencija i napredak svakog pojedinca, porodice i privrednog društva u Crnoj Gori“, rekao je Radulović.

On smatra da se 14 godina nakon obnove nezavisnosti i ponovnog sticanja međunarodnog priznanja, neupitno može ustvrditi da je to bila više nego ispravna i dobra strateška odluka, koju danas teško da mogu da ospore i tadašnje pristalice unije sa Srbijom.

Radulović je kazao da, da je opstao državni aranžman iz devedesetih, Crna Gora danas ne bi bila ni demokratskija, ni otvorenija ni razvijenija država. „Antagonizmi iz tog perioda bili bi samo produbljeni i u toj i takvoj situaciji i Crna Gora i Srbija imale bi samo negativne refleksije i na polju unutrašne i polju spoljne politike“, smatra Radulović.

Prema njegovim riječima, jasan kriterijum postignutih rezultata i nedostataka za 14 godina nezavisnosti, sadržani su u mjerilima iz izvještaja Evropske komisije o napretku u procesu pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU).

On je ocijenio da je dominantno pozitivan rezultat nezavisnosti, sadržan u dobro vođenoj spoljnoj politici, koja rezultira dobrom pozicijom države u međunarodnim organizacijama i odličnom saradnjom sa državama okruženja.

Na drugoj strani su, kako je ocijenio, nedostaci evidentni u manjkavosti instucionalne demokratije, ostvarenju vladavine prava i nedovoljno postignutim ekonomskim razvojem koji ugrožavaju ostvarenje ustavnih principa o državi vladavini prava i socijalne pravde.

„Korupcija, kriminal visokog nivoa i ozbiljni problemi u funkcionisanju nekih ključnih institucija, što se konstatuje i u izvještajima EU, postavljaju ozbiljan zahtjev i izazov za buduću vladu koja će se, nakon izbora na jasen, konstituisati“, rekao je Radulović.

Radulović je upozorio da ukoliko se čitav sistem ne probudi iz trenutne letargije i ne integriše se širi duruštveni potencijal u vođenju javnih politika, postoji realan strah da partitokratija, kleronacionalizam i monopoli dodatno ojačaju.

On je rekao da su izvorni suverenisti, već duže zabrinuti zbog činjenice da čitave sektorske politike stagniraju, da ponovo jačaju nacionalističe strukture i da postoji primjetno »zasićenje« procesom EU integracija.

„Postoji realna opasnost da antireformske, nacionalističke ili druge antievropske strukture svojom retrogradnošću povuku čitavu državu u potpuno drugom smjeru od pravca i projekcija izvornog suverenističkog i reformskog pokreta“, naveo je Radulović.

Govoreći o stanju u pravosuđu, Radulović je ocijenio da je oblast vladavine prava, zbog njenog značaja za ostvarivanje institucionalne demokratije i pravne države u posebnom fokusu EU.

On je kazao da bez obzira na trenutni osjećaj da se EU u nedovoljnoj mjeri bavi Zapadnim Balkanom, ona i dalje najviše podržava razvoj i regije i Crne Gore.

„Potrebno je da cjelokupno crnogorsko društvo podigne sve svoje unutrašnje kapacitete da bi se dostigao potrebni nivo standarda, poseno na polju vladavine prava, da bi se Crna Gora, u dogledno vrijeme mogla okarakterisati kao društvo u kojem postoji funkcionalna i institucionalna demokratija i time stekla uslov za članstvo u EU“, rekao je Radulović.