RADUNOVIĆ TVRDI

Ministar finansija Darko Radunović saopštio je da Crna Gora ima stabilne i održive javne finansije koje, kako je poručio, garantuju funkcionisanje države.

“Deficit budžeta je 2016. bio 5,6 odsto, a u 2019. godini 2,9 odsto. To je ispod Mastrihtskog kriterijuma. Javni dug je 79 odsto, a sa uračunatih više od 500 miliona eura rezerve je 69 odsto BDP-a. Imamo stabilne i održive javne finansije koje garantuju funkcionisanje države”, navodi se u poruci Radunovića, koja je objavljena na Tviter nalogu Vlade Crne Gore.

Radunović je saopštio da je Ministarstvo finansija u prošlog godini imalo dosta izazova, ali da su dva bila najvažnija – deficit budžeta i javni dug.

“Uspjeli smo da sa ta dva izazova izađemo na kraj. Ova dva izazova držimo pod kontrolom”, tvrdi Radunović.

GOLUBOVIĆ

Crnogorska ekonomija je u 2019. ostvarila rast, koji će, prema procjeni predsjednika Privredne komore Vlastimira Golubovića, iznostiti letiri odsto. Siva ekonomija je bila najveća barijera biznisu, kaže za TVCG Golubović, a kao šansu koja će u narednom periodu najviše doprinijeti razvoju ekonomije vidi energetiku.

“Nastavljen je dinamičan razvoj ekonomije, a najbolja potvrda je ostvareni rast za prvih devet mjeseciod 3,7 odsto”, istakao je Golubović.

To kažu podaci koji su obrađani. Oni koji tek treba da se obrade i da zaokruze 2019. godinu, zaokružiće i cifru rasta. Makar su takva očekivanja predsjednika Privredne komore. On kaže da će rast doći do cifre od 4%, zahvaljujući porastu stranih investicija, kao i rezultatima u sektorima turizma, građevinanstva, trgovine, saobraćaja, kao i poljoprivrede. No, u godini za nama biznis, pored toga što se borio za rezulta, morao je biti spreman i za disciplinu koja je podrazumijevala preskakanje barijera.

“Pod broj jedan je siva ekonomija i nelojalna konkurencija i ona je ostala kao tema kojom ćemo se baviti iduće godine. Svi faktori u Crnoj Gori moraju da utiču na borbu protiv sive ekonomije. Ko je prvi na udaru? Privredna društva koja regularno posluju. Imamo očekivanja da se smanje porezi na zarade”, kaže Golubović.

Još jednu lošu karakteristiku ima godina koju smo ispratili – deficit u spoljnotrgovionskoj razmjeni. No, ova karakteristika ima i i stranu koja je čini manje izražajnom.

“Crna Gora je mala ekonomija i zbog velikog priliva turista upućeni na uvoz roba ali zbog toga imamo suficit u svim uslugama, posebno turizma i sa porastom investicija doprinosi uravnoteženju bilansa”, navodi Golubović

U godini u koju smo zakoračili o pomenutom treba voditi računa, ali kada šansu broj jedan treba navesti, Golubović nema dilemu da je to energetika.

“Sa puštanjem u komercijalnu upotrebu podmorskog kabla između Crne Gore i Italije, Crna Gora je postala regionalno čorište. Imamo neiskorišćene potencijale. Jedna smo od rijetkih zemalja koja iam potencijale kada su ovi izvori u pitanju”, ističe Golubović.

Izgradnja autoputa ne može da se ne pomene, ali i ne samo njega, i ne bez dobrog razloga.

“Izgradnja saobraćajne infrastrukture doprinijeće i regionalnoj, a posebno međunarodnoj saradnji”, kaže Golubović.

FABRIS

Crnogorska ekonomija bi u ovoj godini, prema prognozama Centralne banke (CBCG), trebalo da ojača oko tri odsto, a rast će biti podstaknut privatnom potrošnjom, investicijama i pozitivnim doprinosom neto izvoza, saopštio je viceguverner vrhovne monetarne institucije, Nikola Fabris.

On je u intervjuu agenciji Mina-business kazao da CBCG u ovoj godini očekuje da će investicije u privatnom sektoru kompenzovati smanjenje investicija iz javnih izvora koje su dostigle najviše nivoe u prethodne dvije godine, usljed izgradnje najvećeg infrastrukturnog projekta u Crnoj Gori, auto-puta.

„Nosioci ekonomskog rasta biće sektori turizma i energetike. Takođe, smatramo da je realno očekivati postepeni oporavak prerađivačke industrije i rast poljoprivredne proizvodnje u funkciji redukcije uvoza“, rekao je Fabris.

Prema procjenama CBCG, stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj godini bi trebalo da iznosi oko 3,2 odsto, što je na liniji sa prognozama većine međunarodnih institucija.

„Pored pojačane investicione aktivnosti u javnom i privatnom sektoru, snažna komponenta u strukturi BDP-a je i potrošnja stanovništva zahvaljujući poboljšanju uslova na tržištu rada, smanjenju nezaposlenosti, održivom rastu kreditiranja i stabilnom prilivu doznaka iz inostanstva“, smatra Fabris.

Posmatrano po sektorima, nosioci rasta u prošloj godini bili su turizam, zasnovan na rastu kvaliteta i obima turističke ponude, građevinarstvo, dominantno usljed nastavka gradnje autoputa, turističkih i energetskih objekata, kao i trgovina i saobraćaj.

Komentarišući nastavak izgradnje autoputa i način finansiranja drugih dionica, Fabris je rekao da se tu radi o vrlo osjetljivom pitanju.

“S jedne strane prenapregnute javne finansije ne ostavljaju značajan prostor za finansiranje iz budžeta, dok je, sa druge strane, za punu valorizaciju neophodan završetak auto-puta. Smatram da za sljedeću dionicu auto-puta, dužine oko 20 kilometara, za koju procijenjenji troškovi iznose oko 270 miliona eura, neće biti problem da se obezbijede sredstva”, naveo je Fabris. 

Kada su u pitanju ostale dionice, Fabris smatra da je najbolje rješenje da se grade kroz koncesioni aranžman.

“Po mom mišljenju, optimalno rješenje bi bilo da se postigne dogovor i da se kroz zajedničku koncesiju grade sve preostale dionice od Beograda do Bara”, saopštio je Fabris.

Kada je u pitanju javni dug, Fabris je rekao da je saniranje posljedica globalne finansijske krize i implementacija krupnih infrastrukturnih projekata u posljednjoj deceniji rezultiralo njegovim brzim rastom.

“Stav CBCG je da je javni dug ključni izazov Vlade u narednom srednjoročnom periodu. Iako je evidentno da postoji problem, treba istaći da je njegovo rješavanje u toku i da očekujemo da će mjere fiskalne konsolidacije predviđene planom sanacije i fiskalnom strategijom dati rezultate”, dodao je Fabris.

Prema njegovim riječima, bruto javni dug će, prema procjeni, na kraju prošle godine dostići nivo od 79,6 odsto BDP-a.

“Procjena Ministarstva finansija je da će depoziti sa zlatom iznositi oko 550 miliona eura, tako da će neto javni dug na kraju prošle godine iznositi oko 68 odsto BDP-a. Istovremeno, u eurozoni javni dug iznosi oko 80 odsto BDP-a”, precizirao je Fabris.

Iako je, kako je rekao, nivo javnog duga visok, država još nije ušla u zonu koja bi se mogla smatrati kritičnom, i to iz dva razloga.

“Prvo, povećanje javnog duga na kraju godine uzrokovano je emisijom euroobveznica u vrijednosti od 500 miliona eura, u cilju obezbjeđivanja sredstava za finansiranje budžeta i otplatu dugova u ovoj godini, tako da će već u prvoj polovini godine javni dug bilježiti trend pada. Drugo, privođenje kraju najkrupnijeg infrastrukturnog projekta u Crnoj Gori – izgradnje autoputa, automatski će voditi postepenom opadanju javnog duga”, objasnio je Fabris.

Prema njegovim riječima, Vlada mora nastaviti sa implemenacijom mjera fiskalne konsolidacije predviđene planom sanacije i fiskalnom strategijom, kao i razviti novu sveobuhvatnu fiskalnu strategiju u toku ove godine, sa jasno definisanim mjerama i načinima za dovođenje nivoa javnog duga u granice održivosti.

“Dosljednom primjenom ovih mjera i redovnom otplatom, procjena je da će u srednjem roku, do 2022. godine, nivo javnog duga pasti na nivo od 63,2 odsto BDP-a”, saopštio je Fabris.

Komentarišući prošlu godinu na crnogorskom bankaskom tržištu i uvođenje stečaja u dvije banke, Fabris je rekao da je godina počela dosta turbulentno, a završila se izuzetno uspješno.

„Skoro svi bankarski indikatori su na istorijskom maksimumu. Aktiva banaka je za prvih 11 mjeseci dostigla 4,7 milijarde eura i uskoro će se izjednačiti sa BDP-om koji je za prošlu godinu projektovan na nivou od 4,8 milijardi eura. Likvidna aktiva na nivou sistema je na izuzetno visokom nivou i iznosi preko milijardu eura odnosno preko 23 odsto ukupne aktive“, rekao je Fabis. 

On je naveo da je kapital banaka premašio 600 miliona eura i njegovo povećanje u posljednjih 12 mjeseci je bilo impresivno, od preko 20 odsto.

„Nivo loših kredita je opao na 4,62 odsto, depoziti su prešli 3,5 milijarde eura i povećani su preko deset odsto u posljednjih 12 mjeseci. Krediti su prešli tri milijarde EUR i takođe su povećani preko deset odsto. Kamatne stope su na istorijskom minimumu, pa je aktivna ponderisana efektivna kamatna stopa u novembru iznosila 6,08 odsto“, podsjetio je Fabris.

On smatra da svi ti indikatori dovoljno govore sami po sebi o stanju u bankarskom sistemu. 

Fabris je, komentarišući odluke Vlade da ponudi u koncesije crnogorske aerodrome i da sa 155 miliona eura pomogne nacionalnu avio-kompaniju, kazao da ta pitanja nije su u direktnoj nadležnosti CBCG, zbog čega može da iznese samo načelne stavove.

“Kada su u pitanju aerodromi, smatram da treba podržati svako rješenje koje donosi modernizaciju aerodroma i povećanje njihovih prihoda. Montenegro Airlines je kompanija koja ima veliki značaj za crnogorsku privredu i u našim preporukama Vladi za vođenje ekonomske politike naveli smo da je potrebno kreirati model za racionalno restrukturiranje nacionalne avio-kompanije, u cilju uspostavljanja poslovanja na održivom nivou“, poručio je Fabris.

Na pitanje da li CBCG ima u planu da uvede neke nove mehanizme provjere banaka u smislu kredita, obavezne rezerve, kolaterala, Fabris je odgovorio da je vrhovna monetarna institucija planirala da ove godine uradi nezavisnu procjenu kvaliteta aktive u bankarskom sistemu.

“Tender za savjetnika CBCG je već raspisan i plan je da procjenu za svih 13 banaka urade visoko reputabilni revizori sa međunarodnim iskustvom na ovim poslovima. Ova aktivnost za čitav bankarski sistem trebalo bi da bude završena do kraja ove godine, a rezultati će pokazati da li postoji neka skrivena ranjivost i da li je nekoj banci potreban dodatan kapital”, rekao je Fabris.

U pitanju je, kako je zaključio, preventivna mjera koja treba da ojača stabilnost bankarskog sistema.

NREKIĆ

Predsjednik Opštine Ljoro Nrekić istako je da je Opština Ulcinj izašla iz blokade, koja je trajala šest mjeseci, nakon čega su konsolidovali finansije, i na taj način vratili dug u iznosu od 6, 5 miliona eura, a zaposlenima isplatili zarade, odnosno zaostala četiri lična dohotka.

“Protekla godina je za nas bila jako teška, jer šest mjeseci biti u blokadi je jako naporno, i za lokalnu samoupravu i za preduzeća u kojima je osnivač Opština Ulcinj “, kazao je Nrekić.

Predsjednik Opštine se nada da će naredna 2020. biti godina investicija jer su prije par dana usvojili budžet koji je težak 13 miliona eura, a koji je održiv i realan uzimajući u obzir da će u narednoj godini imati dosta kapitalnih investicija.

“Imamo investicije vrijednosti 400 000 eura, to je izgradnja Kanalizacione mreže za četiri naselja , tako da očekujemo da će za godinu dana ovaj problem biti riješen a to će znatno uticati na ekološke probleme, odnosno na poboljšanje ekoloških prilika na Port Mileni “, kazao je on.

Kao drugu, bitnu investiciju istakao je izgradnju Vodovodne mreže, čija se realizacija očekuje do aprila mjeseca. Iznos invsticije je 18 miliona eura, a sredstva su obezbjeđena uz podršku Vlade Crne Gore, i Njemačke razvojne banke.

Predsjednik Nrekić ističe da se ne smije zaboraviti da je Ulcinj nacionalni resurs, i da mu je kao takvom, neophodan hotel sa pet zvjezdica.

Kako najavljuje, u narednom periodu sastaće se sa turskim investitorima, i napominje da je za definisanje takvih poslova, Ulcinju potrebna podrška Vlade Crne Gore kao i Morskog dobra.

“Imamo investitore za izgradnju Hotela Hilton, i to ćemo realizovati u saradnji sa Vladom Crne Gore jer Vlada je naš partner, i sa njom veoma dobro sarađujemo” , rekao je predsjednik Ljoro Nrekić.

Ono što se već izvjesni period planira, i što se najavljuje jeste izgradnja Akva parka. Vrijednost te investicije je oko 7 miliona eura, početak radova je planiran za kraj januara, kada je i potpisivanje ugovora sa turskim investitorima, najavljeno je.

Akva park, od kojeg se očekuje da upotpuni i unaprijedi turističku ponudu grada Ulcinja će se nalaziti na površini oko 26 000 kvadrata, u iznosu od 46.000 eura godišnje rente.

Kako je kazao Nrekić, u narednoj godini će agro budžet po prvi put opredijeliti sredstva za dosta planiranih stavki, a jedna od njih je i garažni parking.

“Ovaj budžet jeste održiv i rekao sam mojim saradnicima da što prije pripreme dokumentaciju, i da krenemo u realizaciju kapitalnih investicija Ulcinja”, rekao je Nrekić.

On je napomenuo da je veoma važno da Vlada Crne Gore izdvoji budžet za izgradnju Bulevara Majke Tereze, jer će se tom investicijom spojiti jezgro grada, na kome gravitira veliki broj turista.

Ističe da je tokom ove godine TO zabilježila rekordan broj noćenja, uz neizostavni prihod od boravišne takse.

“Iduće godine planiramo da povećamo prihode za 10 odsto, da Ulcinj bude ona stara destinacija sa dobro poznatim sjajem”, rekao je predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić.

BORIS MUGOŠA

Glavni izazovi u crnogorskoj ekonomiji u ovoj godini biće i dalje visoki udio sive ekonomije i veliki spoljnotrgovinski deficit u razmjeni robe, ocijenio je poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, pohvalivši mjere fiskalne konsolidacije u prošloj godini.

Mugoša je kazao da se udio sive ekonomije, prema određenim projekcijama, kreće od 20 do 30 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

„To je negdje do milijardu eura i mislim da moramo, i pored evidentnih pozitivnih rezultata u prethodnom periodu, mnogo hrabrije i principijelnije da uđemo u ‘okršaj’ sa sivom ekonomijom“, rekao je Mugoša agenciji Mina-business.

On smatra da je drugi izazov po crnogorsku ekonomiju u ovoj godini jedan višedecenijski problem, a to je veliki spoljnotrgovinski deficit u razmjeni robe koji iznosi preko dvije milijarde eura.

„To znači da moramo mnogo više da razvijamo realni sektor i tu treba da damo prednost proizvodnji hrane i drvopreradi“, smatra Mugoša.

Izazov je, kako je ocijenio, i realizacija prve faze projekta izgradnje auto-puta, za koji svi očekuju da će biti gotov ove godine, a tu je takođe i optimizacija javne uprave gdje se mora uraditi mnogo.

„Takođe, moramo raditi na većem zapošljavanju domaće radne snage. Ako imamo podatak da se u Crnoj Gori mnogo više zaposli strane radne snage zbog turističke sezone u odnosu na domaću, mislim da u tom dijelu možemo da uradimo mnogo više iako ohrabruje podatak da je prošle godine bilo preko 11,6 hiljada zaposlenih naših ljudi na sezonskim poslovima, mnogo više nego u ranijem periodu“, poručio je Mugoša. 

On je saopštio da je u prošloj godini zabilježen rast izvornih prihoda koji je prije svega posljedica rasta zaposlenosti, efekata turističke sezone i pojačanog rada inspkcijskih organa.

S druge strane zabilježen je kontrolisani rast potrošnje.

„Kada to sumiramo imamo suficit tekuće potrošnje što je jedan od glavnih ciljeva definisanih u Fiskalnoj strategiji što znači da smo kao država uspjeli da sve tekuće rashode finansiramo isključivo iz izvornih prihoda, odnosno država je bila u mogućnsoti da sve svoje javne funkcije finansira iz izvornih prihoda, a da do zaduženja dođe ukoliko želimo da refinansiramo postojeći dug odnosno ukoliko želimo da tim dodatnim sredstvima finansiramo projekte iz kapitalnog budžeta“, dodao je Mugoša.

Prema njegovim riječima, kao rezultat toga bilježi se konstantno smanjenje budžetskog deficita.

„Prije dvije godine je bio na nivou od 5,8 odsto, prošle godine se nadamo da će biti ispod tri odsto, a to je jedan od kriterijuma Mastrihta, ove godine je planiran deficit ispod jedan odsto, a već u narednoj da uđemo u zonu suficita“, saopštio je Mugoša.

On je rekao da su svi ti parametri su stvorili pretpostavke da dođe do povećanja minimalne zarade od 15 odsto.

„To nije dovoljno, ali ako uzmemo podatak da ona nije mijenjana od 2013. godine mislim da je to poztivan iskorak. Takođe, uspjeli smo da smanjimo doprinose na teret poslodavca za dva odsto i da na taj način rasteretimo poslodavce od visokih troškova fiskalnog opterećenja rada“, zaključio je Mugoša.

JAVNI PRIHODI

Poreska uprava Crne Gore naplatila je u 2019. gotovo milijardu i 180 miliona eura javnih prihoda, što je čak 80 miliona eura više od plana, kaže za TVCG direktor Miomir M. Mugoša. U prethodne tri godine poreski dug smanjen je 200 miliona eura. Takođe, zbog neizvršavanja obaveza po reprogramu, pokrenut je stečaj u 590 kompanija koje duguju gotovo 56 miliona eura.

JAVNI OGLASI

Ministarstvo ekonomije pozvalo je sve zainteresovane da dostave ponude na javne oglase za dodjelu ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju mineralnih sirovina sa ležišta Maljat, Bijelo polje i Stupne.

Rok za dostavljanje ponuda za dodjelu ugovora o koncesiji za istraživanje i eksploataciju mineralne sirovine bentonita sa ležišta Bijelo polje u Opštini Bar je do 13 februara.

Koncesioni akt o mineralnoj sirovini bentonita sa navedenog lokaliteta Vlada je usvojila 14. novembra.

Sa 40 bodova će se vrednovati ponuđeni procentualni iznos za obračun koncesione naknade, sa 20 obim godišnje rudarske proizvodnje, sa po 15 reference ponuđača, kvalitet poslovnog plana i efekti na zapošljavanje i ekonomski razvoj, a sa deset prosječni bruto prihod u posljednje tri godine.

Kao dokaz obezbjeđenja ponude prilaže se bankarska garancija ponude na iznos od pet hiljada EUR.

Svi zainteresovani za dodjelu ugovora o koncesiji za eksploataciju mineralnih sirovina arhitektonsko-građevinskog i tehničko-građevinskog kamena sa ležišta Maljat u Opštini Danilovgrad je do 6. februara.

Koncesioni akt o mineralnoj sirovini arhitektonsko-građevinskog i tehničko-građevinskog kamena na tom ležištu Vlada je usvojila 19. decembra.

Kriterijumi za bodovanje su isti kao i za ležište Bijelo polje.

Rok za dostavljanje ponuda za dodjelu ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraižvanja i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena sa lokaliteta Stupne u Opštini Kotor je 20. februar.

Koncesioni akt o nemetaličnoj mineralnoj sirovini tehničko-građevinskog kamena sa tog lokaliteta Vlada je usvojila 31. januara.

Za ovo ležište će se sa po 30 bodova vrednovati ponuđeni procentualni iznos za obračun koncesione naknade i obim godišnje rudarske proizvodnje, sa 20 reference ponuđača, sa deset kvalitet poslovnog plana i efekti na zapošljavanje i ekononomski razvoj, a sa po pet prosječni bruto prihod i profit u posljednje tri godine.

MONTENEGROBERZA

Neznatan pad indeksa i milionski promet obilježili su kraj prošle godine na Montenegroberzi. Pokazatelj vrijednosti deset najboljih kompanija, MNSE10, kao i MONEX indeks oslabili su neznatno na 777,61 poen, odnosno 11.403,61 bod.

Promet je ove sedmice, koja je zbog novogodišnjih praznika imala svega dva radna dana, iznosio 2,91 milion eura i bio je deset puta veći od prošlosedmičnog.

Milionski promet je posljedica otkupa akcija Elektroprivede (EPCG) od italijanske kompanije A2A na berzi u ponedjeljak. Država je otkupila 636,79 hiljada dionica EPCG od A2A, za 2,85 miliona eura, čime je uvećala udio u vlasničkoj strukturi elektroenergetske kompanije za 0,5 odsto na oko 88,6 odsto.

Vlada je, usvajajući informaciju o realizaciji Ugovora o izvršenju put opcije između A2A i Crne Gore, zadužila Ministarstvo finansija da do kraja prošle godine, u dva navrata, preuzme od A2A dionice crnogorske elektroenergetske kompanije.

Raskid partnerstva sa A2A, koja je u EPCG ušla 2009, iniciran je 1. jula 2017. godine. Ugovorom o izvršenju put opcije predviđeno je da se u četiri rate isplati A2A i otkupe sve njene akcije u EPCG po cijeni od 230,6 miliona eura, umjesto prvobitno dogovorenih 250 miliona.

Akcije EPCG su na kraju godine vrijedile 3,8 eura po jednoj.

Na Montenegroberzi su ove sedmice gubitak zabilježile dionice Crnogorskog Telekoma, 1,5 odsto na 1,31 eura. Trgovano je i akcijama Citadel grupe, koje su na kraju godine koštale 61 cent.

Ministarka ekonomije, Dragica Sekulić, ove sedmice je poručila da je energetski sektor u Crnoj Gori stabilan, jak i dobar, kao i da se u ovoj godini, a moguće i u trogodišnjem periodu, ne očekuju promjene po pitanju cijena struje.

„Odradili smo dobar posao, opet bez značajnog uticaja na cijene električne energije u prethodne tri godine, a prema informacijama kojim raspolažem, ne očekujemo bilo kakve promjene ni u ovoj, a možda ni u tri naredne godine“, kazala je Sekulić u intervjuu agenciji Mina-business.

Ona je dodala da je u prethodne tri godine u energetskom sektoru urađeno puno toga, kao i da je izuzetno zadovoljna ostvarenim rezultatima i uspjehom.

Sedmicu je obilježila i najava da će kompletni radovi na elektronapajanju auto-puta Bar-Boljare biti završeni do kraja septembra.

Izvršni direktor Monteputa, Jonuz Mujević, saopštio je da se trenutno priprema nasip za trafostanicu 110 kilovolti (kV) Mateševo, te da su urađeni projekti pristupnih puteva za radove na dalekovodu.

“Projekat elektronapajanja prve dionice auto-puta je u toku. Takođe, počeli su radovi na trafostanici 110 kV Mrke, radi se iskop za temelje trafostanice. Kod proizvođača je, za obje trafostanice, poručena i ugovorena kompletna oprema sa definisanim rokom isporuke u skladu sa planom realizacije investicija“, rekao je Mujević.

Monteput je zadužen za projekat elektronapajanja auto-puta Bar-Boljare.

Iz Ministarstva finansija je ove sedmice saopšteno da je deficit budžeta za prvih 11 mjeseci prošle godine iznosio 110,9 miliona eura ili 2,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je za 78,9 miliona eura manje u odnosu na planirani.

Deficit budžeta je u periodu od januara do novembra prošle godine bio veći u odnosu na isti period 2018. godine 13,1 milion eura, odnosno 13,4 odsto.

“Zabilježen je suficit tekuće budžetske potrošnje u iznosu od 101,2 miliona eura ili 2,1 odsto BDP-a”, navedeno je u izvještaju Ministarstva o izvršenju budžeta za prvih 11 mjeseci prošle godine.

USPJEŠNA GODINA EPCG

Elektroprivreda (EPCG) je ostvarila uspješnu poslovnu godinu u proizvodnom, finansijskom i investicionom pogledu, saopštio je njen izvršni direktor Igor Noveljić.

„I pored izrazito loše hidroloske situacije, tokom početka i sredine godine, ipak smo uz spremnost postrojenja, dobrim odlukama menadžmeta i trigovinom energije postigli dobre rezultate i u prošloj godini“, rekao je Noveljić u intervjuu agenciji Mina-business.

On je kazao da je najbolja potvrda dobrog poslovanja nacionalne elektro-energetske kompanije to što EPCG već drugu godinu uzastopno isplaćuje dividendu akcionarima.

„Potvrda dobrog poslovanja je i činjenica da je EPCG zajedno sa firmama u svom vlasništvu – Rudnikom uglja i Crnogorskim elekrodistributivnim sistemom (CEDIS) i prošle godine, po osnovu poreza, prireza i raznih drugih naknada u državnu kasu uplatila oko 200 miliona eura“, precizirao je Noveljić.

Prema njegovim riječima, EPCG i CEDIS su javnost već ubijedile da domaći menadžment može i mora da nastavi usješno poslovanje iz godine u godinu.

„Takva situacija je i sa Rudnikom uglja koji već drugu godinu, od kada je u vlasništvu EPCG, bilježi neto dobit od sedam miliona EUR i prvi put isplaćuje dividendu vlasnicima čime ta akvizicije još jednom pokazuje koliko je kupovina Rudnika dobra za EPCG“, ocijenio je Noveljić.

Projekti rekonstrukcije i modernizacije postojećih objekata, kako je naveo, veoma su važan preduslov uspješne energetske tranzicije.

EPCG je započela projekte rekonstrukcije i modernizacije hidroelektrana (HE) Piva i Perućica, a u ovoj godini će ući i u pregovore o aranžmanu za ugradnju osmog agregata u HE Perućica, snage 58,5 megavata (MW) i ukupne vrijednosti 23 miliona eura.

Noveljić je saopštio da je zadovoljan i realizacijom kapitalne rekonstrukcije generatora u HE Perućici.

„Tri su već uspješno završena, G4, G5 i G7, i već daju puni doprinos sistemu, a u završnoj fazi je i kapitalni remont agregata A2 u HE Piva. Razlog za zadovoljstvo je i činjenica da su naši energetski objekti u kontinuitetu u odličnoj pogonskoj spremnosti i sa maksimalnom pouzdanošću proizvode električnu energiju“, kazao je Noveljić.  

Pogon male hiroelektrane (mHE) Slap Zete pušten je u rad dok se ove godine očekuje ponovno pokretanje turbina i u mHE Glava Zete.

„Za ova dva projekta EPCG i norveške kompanije NTE, uloženo je oko sedam miliona eura, a sa ekološkog aspekta, objekat je zadovoljio sve kriterijume zaštite životne sredine“, objasnio je Noveljić. 

EPCG je pokrenula i projekte rekonstrukcije i modernizaceije pet malih hidroelektrana u njenom vlasništvu, a vrijednost tih projekata je tri miliona eura.

Odbor direktora usvojio je nedavno Plan investicija EPCG do 2024. godine koji uključuje valorizacija energetskog potencijala rijeke Komarnice odnosno izgradnju dugoočekivane HE Komarnica.

Noveljić je ocijenio da je izgradnja tog kapitalnog hidroenergetskog objekta zaista postaje realnost.

„Usvajanjem Detaljnog prostornog plana koje se očekuje početkom ove godine stvoriće se završni preduslovi za dalju dinamiku razvoja projekta i u konačnom početak izgradnje HE Komarnica. Projektant, konzorcijum Energoprojekt Hidroinženjering i Institut ‘Jaroslav Černi’ iz Beograda, već uveliko radi na izradi idejnog projekta koji će i biti završen u ovoj godini“, poručio je Noveljić.

On je rekao da će buduća elektrana raspolagati instalisanom snagom od oko 165 MW, proizvoditi do 220 gigavat sati (GWh) električne energije, a sama vrijednost projekta je procijenjena je između 260 miliona i 290 miliona eura.

„O koliko impozantnom objektu je riječ dovoljno govori i podatak da će se nakon izgradnje stvoriti uslovi za otvaranje 100 novih radnih mjesta u samoj elektrani, dok će tokom izgradnje u određenim periodima biti angažovano i do hiljadu radnika“, dodao je Noveljić.

Govoreći o projektima solarne kao i vjetroelektrane (VE) Gvozd, Noveljić je saopštio da novi investicioni plan predviđa diversifikaciju proizvodnje električne energije uz kontinuirano povećanje učešća obnovljivih izvora energije (OIE) koje počinje već od 2022. godine.

„Planirana je izgradnja novih solarnih fotonaponskih elektrana i vjetroelektrana u saradnji sa renomiranim partnerima. EPCG planira izgradnju solarne elektrane Briska Gora kod Ulcinja ukupne snage od 250 MW i očekivane godišnje proizvodnje od 450 GWh pri čemu bi prva faza snage 50 MW proizvodila 90 GWh električne energije“, naveo je Noveljić.

On je podsjetio i na izgradnju VE Gvozd, vjetroparka snage od oko 50 MW i očekivane godišnje proizvodnje od 150 GWh, čije je puštanje u rad predviđeno za četvrti kvartal 2022.

Govoreći o ekološkoj rekonstrukciji postojećeg bloka Termoelektrane (TE) Pljevlja, Noveljić je rekao da je EPCG počela realizaciju tog projekta uz puno poštovanje najstrožijih novousvojenih graničnih vrijednosti emisija sa štetnim uticajem na životnu sredinu

„Projekat obuhvata izgradnju sistema za odsumporavanje, sistema za denitrifikaciju, unapređenje rada elektrofilterskog postrojenja, kao i izgradnju sistema za tretman otpadnih voda“, kazao je Noveljić.

Noveljić tvrdi da će realizacija projekta ekološke rekonstrukcije postojećeg bloka TE Pljevlja, procijenjene vrijednosti oko 45 miliona eura, omogućiti nastavak rada termoenergetskog kompleksa u Pljevljima, koji zapošljava 1,2 hiljade radnika i u narednih bar 20 godina.

Realizacija tog projekta doprinijeće zdravijoj životnoj sredini u Pljevljima, jer će EPCG, u saradnji sa lokalnom zajednicom, fazno realizovati i projekat toplifikacije grada Pljevalja koji će doprinjeti smanjenju količine emisija iz individualnih ložišta u samom gradu i znatnom poboljšanju ekološke situacije u Pljevljima.

PORESKA UPRAVA

U Poreskoj upravi (PU) će, prema riječima njenih predstavnika, ove godine raditi intenzivno kako bi se stvorili svi preduslovi za uspješnu primjenu Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, kao i pripremu poreskih obveznika za implementaciju novog sistema.

Portparolka PU, Milica Vuletić, kazala je da je primjena Zakona o fiskalizaciji odložena do 1. januara naredne godine, imajući u vidu potrebu da se sve tehničke i normativne aktivnosti blagovremeno realizuju kako bi se obezbijedila njegova uspješna i nesmetana implementacija.

„Period od 12 mjeseci koji je ostavljen za PU i obveznike doprinijeće efikasnijoj realizaciji potrebnih aktivnosti, i to u smislu završetka tenderskog postupka za angažman izvođača projekta koji će se baviti nabavkom softverske i hardverske opreme u PU, podzakonskih akata odnosno kompletnog normiranja projekta elektronske fiskalizacije, ali i ono što je za nas bitno, pripreme poreskih obveznika za implementaciju novog sistema za prenos podataka o izvršenom prometu“, rekla je Vuletić agenciji Mina-business.

Ona je ocijenila da će naredni period biti vrlo intenzivan.

„Ne manjim intenzitetom radićemo u PU i Ministarstvu finansija i kod samih poreskih obveznika kako bi se sve navedene aktivnosti blagovremeno sprovele i kako bi poreskim obveznicima bila ostavljena testna faza da bi neke eventualne poteškoće u funkcionisanju sistema eventualno otklonili“, navela je Vuletić.

Ona je saopštila da je to zahtjevan zadatak, sa fokusom da se što kvalitetnije i na najboljem mogućem nivou odrade svi preduslovi potrebni za uspješan početak primjene novog zakonskog rješenja i sistema.

„PU, Ministarstvo finansija i svi akteri na ovom projektu su od prvog dana u konstantnom dijalogu sa predstavnicima privredne zajednice, asocijacijama poreskih obveznika i privrednika kako bi se donijelo zakonsko rješenje, a zatim i podzakonski akti koji su u potpunosti primjenjivi u praksi i koji će da stvore dodatu vrijednost ne samo za državu i budžet, već i za samu privredu“, rekla je Vuletić.

Ona je podsjetila da je osnovni cilj zakonskog rješenja da se uspostavi efikasni sistem za borbu protiv sive ekonomije, sankcionisanje neregularnog poslovanja, a samim tim i da se lojalna konkurencija odnosno uredni privrednici zaštite od nelojalne konkurencije i onih poreskih obveznika koji posluju u sivoj zoni.

„Samim tim, ne očekujemo da će biti daljeg otpora kod privrednika kada je u pitanju primjena ovog zakonskog rješenja, posebno imajući u vidu što već sada oni zajedno sa predstavnicima državne uprave intenzivno rade na pripremi odnosno dovršavanju podzakonskih akata pravilnika“, saopštila je Vuletić.

Ona je rekla da će intenzivno komunicirati sa poreskim obveznicima i obavještavati ih o svim tehničkim zahtjevima koje bi trebalo da se sprovedu kako bi svoje sisteme upodobili sa novim zahtjevima odnosno tehničkom specifikacijom projekta elektronske fiskalizacije.

„Period od 12 mjeseci biće sasvim dovoljan da sve te tehničke aspekte realizujemo prije svega u PU, odnosno da nabavimo softver i hardver koji su potrebni za projekat elektronske fiskalizacije, ali i da poreski obveznici prema tome nabave potrebnu opremu za njihovo funkcionisanje kako bi se taj fiskalni servis odnosno prenos podataka o realizovanom prometu obavljao automatski u realnom vremenu od poreskog obveznika do servera PU“, zaključila je Vuletić.