NAKON PANDEMIJE

Pandemija korona virusa izvjesno će uticati na tržište nekretnina u Crnoj Gori. Za sada, taj uticaj se ogleda u povećanju ponude, a smanjenju potražnje, što bi moglo da rezultira padom cijena u narednim mjesecima.

Siti kvart, Femili kvart, Central point, Siti kej, Master kvart.. Ovo su nazivi djelova grada koji su mijenjali i koji će mijenjati urbanističku sliku Podgorice..

Ukoliko se odlučite da kupite stan u Glavnom gradu, za to ćete morati da izdvojite u prosjeku 1.300 eura po metru kvadratnom. Ako ste ipak bliži odluci da iznajmljujete stan, to će vas koštati između 250 i 300 eura na mjesečnom nivou.

Tržište nekretnina u Crnoj Gori je godinama bilo izueztno aktivno i prometno, međutim, pojava korona virusa doprinijela je smanjenjom obimu poslovnih transkacija u prethodnom periodu, kaže za TVCG, agent za nekretnine Haris Osmanagić. Takođe, navodi da je realno očekivati redukciju cijena koje su sada aktuelne.

“Do prije mjesec dana smo imali situaciju u kojoj je potražnja bila veća od ponude, pa je to doprinijelo rastu cijena. Sada je situacija skroz drugačija, potražnja je niža, dok je ponuda povećana, prije svega jer je većina zakupaca ostala bez svojih stanara. Najčešće je to situacija u kojoj su studenti iz Podgorice otkazali svoje stanove i vratili se kućama”, kazao je Osmanagić.

Osmanagić zaključuje da naredna tri mejseca svakako dovode do pada cijena na tržištu.

“Vrlo je moguće da u narednom periodu kupci i zakupci mogu povoljnije doći da kvalitetnijih nekretnina”, kazao je on.

MINISTARSTVO EKONOMIJE

Cijene eurosupera 95 i eurodizela u Crnoj Gori i dalje su niže od prosjeka u regionu, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije.

Prema podacima najnovijeg Biltena o cijenama naftnih derivata, litar euraosupera 95 u Crnoj Gori košta 99 centi, u Hrvatskoj 1,06 euraa, Srbiji 1,17 eura, Albaniji 1,34 eura i Bosni i Hercegovini (BiH) 1,01 eura.

Litar euraosupera 95 jeftiniji je u Sjevernoj Makedoniji gdje košta 78 centi. To je ujedno i najniža cijena u Evropi, dok najskuplje gorivo plaćaju građani Holandije 1,48 eura.

Kada je u pitanju euraodizel, litar u Crnoj Gori košta 96 centi. euraodizel u Albaniji košta 1,34 eura, Srbiji 1,25 eura, Hrvatskoj 1,1 eura, a u BiH 1,02 eura.

Litar euraodizela jeftiniji je u Sjevernoj Makedoniji gdje košta 73 centa, što je i najniže u Evropi. Najskuplji euraodizel plaćaju građani Albanije.

Ministarstvo, odnosno njegov Direktorat za energetiku, na sedmičnom nivou, objavljuje osnovne podatke u vezi sa maloprodajom naftnih derivata, odnosno uporedne cijene goriva u okruženju.

MINISTARSTVO EKONOMIJE

Struja bi u Crnoj Gori mogla pojeftiniti ukoliko dođe do stabilnog pada cijena električne energije na referentnim tržištima, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

„Trend na referentnim tržištima ukazivao je na tu mogućnost, ali veoma kratko. Nakon kratkotrajnog pada, trenutne cijene vrlo malo odstupaju od očekivanja prije početka pandemije koronavirusa“, rekli su predstavnici Ministarstva ekonomije agenciji Mina-business.

Oni su dodali da bi se, ukoliko dođe do stabilnog pada cijena električne energije na referentnim tržištima, to moglo odraziti i na pojeftinjenje u Crnoj Gori.

Iz Ministarstva su naveli da je uticaj pandemije koronavirusa na crnogorsko energetsko tržište indirektan, preko uticaja na globalna tržišta.

„Snabdijevanje crnogorskih potrošača električnom energijom je uredno i stabilno, s obzirom na to da u potpunosti zadovoljavamo sopstvene potrebe domaćom proizvodnjom“, rekli su iz Ministarstva.

Oni su saopštili da su po pitanju cijena uočljiva kolebanja na tržištu električne energije, ali i nafte i naftnih derivata, zbog čega smatraju da je nezahvalno davati bilo kakve prognoze.

Iz Ministarstva su kazali da je trenutno stanje zaliha nafte i naftnih derivata komercijalnih snabdjevača u Crnoj Gori apsolutno zadovoljavajuće.

Cijene svih vrsta goriva u Crnoj Gori su od uvođenja Vladinih mjera za suzbijanje širenja epidemije koronavirusa snižavane dva puta zaredom, što je direktna posljedica dramatičnog pada cijena na referentnim tržištima.

„Cijena eurodizela u Crnoj Gori je danas oko 25 odsto niža nego prije samo mjesec. Trenutno je niža nego u svim susjednim državama, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, kao tradicionalno najjeftinije tržište u regionu“, rekli su iz Ministarstva.

Oni su dodali da je to posljedica i činjenice da su cijene u Crnoj Gori direktno vezane za cijene na referentnim tržištima.

„Svaka promjena količina proizvedene nafte zasigurno se odražava na njenu cijenu. Koliko je nezahvalno prognozirati kretanje cijena u normalnim okolnostima, toliko je nezahvalnije prognozirati u prilikama u kojima se mjerama na suzbijanju pandemije dramatično utiče na potrošnju nafte“, naveli su predstavnici Ministarstva ekonomije.

Oni su saopštili da su najočigledniji primjer restrikcije u transportnoj industriji, kao najvećem konzumentu nafte.

„Jasno je da će države proizvođači nafte učiniti što je u njihovoj moći da se cijena podigne do određenog nivoa, ali je zaista neizvjesno da li tradicionalni mehanizmi, poput dogovora o smanjenju proizvodnje na nivou Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) ili OPEC+ grupe, mogu dati dosadašnje rezultate“, rekli su iz Ministarstva.

Oni su poručili da je, ipak, najvažnije da je snabdijevanje naftom i naftnim derivatima u Crnoj Gori uredno i da su cijene daleko ispod višemjesečnog maksimuma, te da nema indicija da bi se u skorije vrijeme mogle vratiti na taj nivo.

MIHAJLOVIĆ PROCJENJUJE

Redovni professor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i predsjednik Saveza ekonomista Božo Mihailović za Radio Crne Gore ocjenjuje da je paket ekonosmih mjera, koji je Vlada predložila, realan i obuhvata ono što je najpotrebnije privredi i građanima u ovom trenutku.

Smatra da će samo za subvencije za zarade trebati 20-tak miliona eura. Ne očekuje da će olakšice za struju ugroziti poslovanje Elektroprivrede.

U ponedjejak premijer Duško Marković razgovaraće sa ekonomskim ekspertima o predloženim mjerama za podršku privredi i građanima. Juče su o radnoj verziji razgovarali socijalni partneri, a sredinom naredne nedjelje dijalog u Skupštini sa predstavnicima poslaničkih klubova.

Paket ekonomskih mjera, o čemu su pregovori počeli juče, prema riječim Mihailovića je socijalni i privredni.

Vodi se računa, kaže, o najugroženijim domaćinstvima, ali i privrednim aktivnostima i preduzetništvu, odnosno stvaranju uslova za nova zapošljavanja.

“Ne samo da se vodi računa o postojećim zaposlenima, nego i o novom zapošljavanju, što treba da bude pokretačka snaga u ovim uslovima, a posebno nakon epidemije. Ovdje će biti vrlo važna uloga Investiciono-razvojnog fonda, koji u narednom periodu treba da kreira nove kreditne linije za podršku privredi”, naglasio je Mihailović.

Predložene olakšice za zarade, smatra Mihailović, vjerovatno neće zadovoljiti poslodavce i zaposlene, ali će, kaže, uticati na rashodnu stranu budžeta.

“Ta cifra može da se, u jednoj najgrubljoj računici kreće sada 20-tak miliona eura. Međutim, do precizne cifre će se doći onda kada se dobiju podaci od nadležnih organa za sve kategorije koje budu obuhvaćene olakšicama”, navodi profesor Mihailovića.

U predloženom paketu su i subvencije za račune za električnu energiju, kako privredi, tako i naugroženijim domaćinstvima.

To je dobro, poručuje Mihailović za građane i privredu. Optimista je i kada je riječ o poslovanju energetskog sektora.

“S obzirom na poslovne rezultate koje su ostvarili u minule dvije godine neće to biti posebno opterećenje da bi moglo da ugrozi njihovu djelatnost”, ocjenjuje profesor.

U paketu ekonomskih mjera predviđena je i podrška poljoprivredi, što je smatra Mihailović, dobro u periodu kada počinje sjetva, ali i šansa za uvezivanje proizvođača i trgovinskih lanaca.

“Da poljoprivrednici znaju da će biti otkupljeno ono što proizvedu po fer cijenama s obzirom na umanjenu djelatnost turizma kao cjeline”, zaključio je profesor Mihailović.

Biljana Radosavović, Radio CG

SDP PREDLAŽE

SDP će predložiti da država subvencionira 70 odsto troškova zakupa za sve ugostitelje koji imaju potpisane i notarski ovjerene ugovore o zakupu za prostor u kojima se vrši ugostitejska djelatnost, saopšteno je iz te partije.

“To su veliki fiksni troškovi, a činjenica da je odlukama Ministarstva zdravlja djelatnost zabranjena nameće obavezu da se pokrije dio ovih troškova. Ovom mjerom bi se značajno olakšao položaj preko tri hiljade ugostitelja u kojima radi značajan broj građana Crne Gore”, kaže portparol SDP i član Predsjedništva SDP Mirko Stanić.

I pored dijela dobrih rješenja jasno je, kaže Stanić, da mjere definisane za zatvorene djelatnosti, prije svih ugostiteljstvo, ne mogu obezbijediti stabilnost u ovom sektoru, nastavak poslovanja, kao i opstanak dobrog dijela ugostitelja i njihovih zaposlenih.

“Ovo posebno dobija na značaju ako se zna da je jedan dio zaposlenih u zatvorenim djelatnostima radio u sivoj zoni. Bez obzira na taj momenat i o ovom dijelu zaposlenih se posebno mora voditi računa”, navodi Stanić.

Subvencioniranjem dijela minimalne zarade i poreza i doprinosa poslodavac teško može pokriti stvarni trošak zaposlenog u ugostiteljstvu, navodi Stanić.

“Uvažavajući činjenicu da imamo nekoliko hiljada zaposlenih u sektoru ugostiteljstva smatramo neophodnim da se mjere za ugostiteljstvo dodatno koriguju a dodatne mjere mora pratiti i odgovarajući set mjera sa lokalnog nivoa koji se mora odnositi na ukidanje obaveza plaćanja svih dažbina prema opštinama i opštinskim preduzećima na određeni vremenski period”, navodi Stanić.

Kaže i da su dodane mjere neophodne.

“Cilj je da ukupni paket imao efekta i predstavljao dobar osnov da najveći dio poslodavaca u zatvorenim djelatnostima sačuva poslovanje i održi kontinuitet u broju zaposlenih”, zaključio je Stanić.

CAREVIĆ

Predsjednik budvanske opštine Marko Bato Carević kazao je za Dan da je za sada zadovoljan načinom funkcionisanja lokalne uprave, ustanova i preduzeća u doba korone, te istakao da je predložio niz mjera za ublažavanje negativnih ekonomskih efekata te da tek planira donošenje mjera kojima će pospješiti privredne aktivnosti.

Kazao je i da do sada nisu imali ozbiljnijih razgovora sa Vladom oko pomoći turističkoj privredi, ali da planira da im uskoro uputi inicijativu na koji način da se pomogne turističkoj privredi. Carević je rekao i da negativne posledice ekonomske krize neće zaobići ni Budvu kao najposjećeniju turističku lokaciju, ali da vjeruje da će određenim setom mjera, ipak, uspjeti da privuku goste.

Kako funkcioniše opština u vrijeme pandemije?

Carević: Potrudili smo se da u okviru mjera koje je donijela Vlada Crne Gore organizujemo proces rada u lokalnoj upravi, lokalnim ustanovama i preduzećima na način da se posao odvija nesmetano i da nemamo zastoja u funkcionisanju. Službenicima za koje je to moguće omogućili smo rad od kuće i pristupili smo elektronskom poslovanju u smislu podnošenja zahtjeva, informisanja o istim i statusu upravnih postupaka i akata koje donose nadležni organi i službe. Generalno možemo da budemo zadovoljni načinom funkcionisanja u datim okolnostima.

Prijem stranaka je sveden na minimum, jer to zahtijeva trenutna situacija. Rad po sekretarijatima, upravama, službama i organizacionim jedinicama je uređen po sistemu dežurstava i u obimu koji zahtijeva proces rada. Kao predsjednik opštine predložio sam niz mjera za ublažavanje negativnih ekonomskih efekata i odnose se na konsolidaciju i u štede u budžetu kao što je suspendovanje svih službenih putovanja, prekovremenih sati i naknada u komisijama i radnim tjielima, odlaganje prinudne naplate za pravna i fizička lica, kao i pomoći najugroženijima. Opština nabavku respiratora bolnici u Kotoru, dala pomoć penzionerima i opredijelila sredstva za kupovinu novog reanimacionog vozila. Trudimo se da u ovim trenucima pružimo pomoć onima kojima je najpotrebnija. Pred nama je donošenje mjera kojima ćemo pospješiti privrede aktivnosti.

Da li je bilo razgovora sa Vladom oko pomoći turističkoj privredi?

Carević: Još uvijek nije bilo ozbiljnijih razgovora na tu temu jer nam je svima teško da predvidimo i egzaktno sagledamo negativne ekonomske efekte koji slijede. Vlada je predvidjela određene olakšice za privredu, ali smatram da će u narednom periodu biti nužno donijeti paket ekonomskih i drugih mjera za pomoć turističkoj privredi, kako bi se turističkim radnicima omogućilo da održe svoje poslovanje i radna mjesta. Opština Budva će u tom pravcu imati inicijativu prema Vladi Crne Gore na koji način da se pomogne turističkoj privredi.

Koliko ima preduzeća koja su u blokadi i kako opština može da im pomogne?

Carević: Sva naša lokalna javna preduzeća su likvidna i za sada ne postoje finansijske poteškoće u njihovom funkcionisanju. U redovnoj komunikaciji sa direktorima preduzeća pratimo situaciju. Naravno da su neka preduzeća zbog prirode posla koji obavljaju podložnija negativnim efektima trenutnog stanja zbog pandemije, ali za sada je situacija pod kontrolom. Redovno se izvršavaju tekuće obaveze, isplaćuju zarade i doprinosi, a, zavisno od dužine trajanje privremene situacije, preduzećemo niz mjera za konsolidaciju ukoliko bude bilo potrebe. Tu, prije svega, mislim na preusmjeravanje određenih finansijskih sredstava u cilju zadržavanja trenda pozitivnog bilansa poslovanja, do donošenja eventualne odluke o zaduživanju radi prevazilaženja negativnih posledica.

Da li imate procjenu kolika će biti šteta po Budvu, budući da je to najjača turistička destinacija?

Carević: U ovom trenutku jako je nezahvalno prognozirati intenzitet štete koja će nastati po Budvu kada je u pitanju ljetnja turistička sezona. Evidentno je da će se negativne posledice ekonomske krize koja slijedi poslije završetka pandemije osjetiti u ukupnom turističkom prihodu i naš grad neće biti izuzetak u tom pogledu. Prirodno je da u vrijeme krize ljudi prvo uskraćuju one troškove za koje smatraju da su luksuzniji kao što je ljetovanje, a po sistemu lančane reakcije naša turistička privreda neće biti na nivou kako smo to predvidjeli prošle godine. Potrudićemo se da setom mjera olakšica za turističku privredu privučemo goste ove godine, što neće biti lak zadatak. Budva kao atraktivna turistička destinacija ima svoje prednosti u odnosu na konkurenciju, tako da treba biti optimista.

MUGOŠA

Poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, saopštio je da u čitavoj ovoj situaciji u vezi koronavirusa očekuje odobravanje dužih rokova otplate, smanjenje kamatnih stopa, ukidanje i smanjenje raznih naknada i provizija, kao i pojednostavljenje, odnosno ubrzanje procedura za odobravanje kredita.

“Smatram da bi trebalo preispitati i obračunavanje kamata tokom moratorijuma u visini ranije ugovorenih kamatnih stopa. Vjerujem da je bankama cilj ne samo da obračunavaju anuitete, nego da ih i naplate, a veliki broj njihovih klijenata je sada u teškoj situaciji”, rekao je Mugoša u intervjuu agenciji Mina-business.

Mugoša je kazao da o tome govore i podaci Centralne banke (CBCG) da se od 22. marta, kao prvog dana primjene Odluke o privremenim mjerama za ublažavanje negativnih uticaja novog koronavirusa na finansijski sistem, do 31.marta, za aktivaciju moratorijuma ukupno prijavilo 61,43 hiljade korisnika kredita, odnosno 48,2 odsto ukupnog broja.

“Iznos kredita za koje je predat zahtjev za moratorijum iznosi 1,23 milijarde EUR, što predstavlja 44 odsto ukupnih kredita u sistemu”, dodao je Mugoša, koji je i sam nekada radio u banci i bio asistent na fakultetu na predmetima iz oblasti bankarstva.

On smatra da je važan i podatak da je pravo na aktiviranje moratorijuma iskoristilo 73,4 odsto preduzeća, odnosno skoro tri četvrtine kompanija koje su korisnici kredita crnogorskih banaka.

Kada je riječ o građanima, to pravo je iskoristilo 47 odsto korisnika kredita.

Mugoša je ocijenio da je bankarski sektor neizmjerno važan faktor podsticanja privrednih aktivnosti svih ovih godina, kao i da je likvidan i stabilan, što je posebno dragocjeno u ovim kriznim vremenima.

“Banke će biti jedna od ključnih karika u oporavku naše ekonomije u godinama koje slijede. Sa druge strane, ovo nije vrijeme za ostvarivanje visokih profita i to vjerujem da je jasno svim bankama, jer kako privreda i građani ne mogu bez banaka, ne mogu ni banke bez njih”, poručio je Mugoša.

On je dodao da je primijetio i da su pojedini “žestoko udarili” na banke.

“To je u uslovima krize prepoznatljiv i provjereni metod političkog oportunizma, odnosno marketinga, jer nezadovoljstvo građana visinom kamatnih stopa, raznih naknada i provizija uvijek značajno poraste u vanrednim okolnostima kakva je svakako ova uslovljenja epidemijom koronavirusa”, smatra Mugoša.

On je naveo da je i prije krize javno komentarisao poslovnu politiku banaka u Crnoj Gori, isticao činjenicu da su se drastičnije smanjivale kamatne stopa na depozite u odnosu na one na kredite i da svakako ima prostora da kamatne stope na kredite budu manje.

“Dovodio sam u pitanje i suštinsku konkurenciju u tom sektoru, iako posluje 13 banaka na crnogorskom tržištu, komentarisao iznose raznih naknada i provizija. Već nekoliko godina pričam i o potrebi da se uradi ozbiljna analiza opravdanosti osnivanja državne razvojne banke, odnosno potencijalne transformacije Investiciono-razvojnog fonda (IRF) u razvojnu banku”, podsjetio je Mugoša.

Komentarišući iznose donacija banaka u ovoj situaciji, Mugoša je kazao da se čuju razna mišljenja o (ne)dovoljnosti iznosa koji su banke donirale.

“Javno ne komentarišem iznose donacija, jer je doniranje ličan čin, mada kod preduzeća to je svakako bitan pokazatelj njihove društvene odgovornosti”, saopštio je Mugoša.

On je naveo da je za donošenje relevantnih sudova oko postupanja banaka u tom dijelu veoma bitna činjenica da je bankarski sektor prošle godine ostvario ogromnu dobit od 50,6 miliona EUR, duplo više nego godinu ranije.

“Ovo vrijeme je zaista ogroman test solidarnosti za mnoge pojedince i kompanije u Crnoj Gori”, dodao je Mugoša.

On je citirao humanistu Hajriza Brčvaka, koji je, kako je rekao, po ko zna koji put dokazao svoju ljudsku veličinu – “Ne možete ni da zamislite koliko je bogatih ljudi ovih dana završilo u bolnicama. Ništa im sad to ne vrijedi, ni novac, ni stan, ni automobili”.

UGOVOR STUPIO NA SNAGU

Ugovor o tridesetogodišnjem zakupu nepokretnosti Oboda stupio je na snagu, nakon što je konzorcijum koji čine kanadska kompanija Eviana Health Corporation, Montenegro Bio Science d.o.o. i Ramel d.o.o. ispunio sve zakonom propisane obaveze.

Time su ispunjeni uslovi da prostor nekadašnjeg regionalnog giganta u proizvodnji bijele tehnike dobije novu namjenu, koja bi u prvom redu trebalo da utiče na povećanje privredne aktivnosti na Cetinju i generiše nova zapošljavanja.

„Sa zadovoljstvom mogu da konstatujem da su nepokretnosti Oboda od danas u dugoročnom zakupu. Uspješno smo priveli kraju ovu poslovnu aktivnost koja bi trebalo da dà novi zamajac razvoju grada, utiče na stabilizaciju lokalnih finansija i što je najvažnije obezbijedi posao za najmanje 100 naših sugrađana i sugrađanki“, kazao je gradonačelnik Aleksandar Kašćelan.

Konzorcijum će se baviti uzgojem industrijske konoplje i ekstrakcijom ulja CBD iz suvog cvijeta industrijske konoplje za industrijske i prehrambene svrhe.

„Projekcije su da će ova grana industrije na globalnom nivou narednih godina imati stabilan rast, što nas dodatno učvršćuje u uvjerenju da smo sklopili dobar poslovni aranžman“, kazao je Kašćelan.

Konzorcijum se obavezao da u periodu od dvije ipo godine od potpisivanja ugovora investira najmanje 10 miliona eura, te da izdvaja na račun Prijestonice minimalno 10 odsto od ostvarene neto dobiti. Zakupac se obavezao da plaća i mjesečni zakup, odnosno da po tom osnovu godišnje uplati na žiro račun Prijestonice 660 hiljada eura.

Prijestonica Cetinje je sa Konzorcijumom potpisala ugovor o zakupu 4. marta 2020. godine, a stupio je na snagu 8. aprila 2020. godine. Konzorcijum je dostavio i dvije garancije – činidbenu za ispunjenje investicije vrijednu 300 hiljada eura, kao i garanciju za plaćanje zakupnine. Nakon stupanja ugovora na snagu, načinjen je zapisnik o primopredaji imovine, čime je i formalno-pravno zakupac ušao u posjed imovine.

KOSTIĆ

Ekonomski analitičar Vasilije Kostić ocijenio da je za Info biro da je Vladin set mjera bio pravovremen, i dobro operacionalizovan jer je bio fokusiran na dvije stvari očuvanje radnih mjesta i očuvanje likvidnosti preduzeća.

On smatra da Vlada sada mora operacionalizovati novi set mjera, tako da budu usmjerene upravo na očuvanje ekonomske supstance mikro, malih i srednjih preduzeća, jer i pandemija i virus će proći, ali ukoliko ta preduzeća ne prežive, imaćemo dugoročno strateški problem sa ekonomskih rastom i razvojem.

Kostić vjeruje u brz i dinamičan ekonomski oporavak, nakon krize.

“Ako kriza ne bude dugo trajala, a mjere budu dobre i operacionalizovane, neće biti potrebe za nikakvim otpuštanjima ako Vlada uspije da refundira preduzećima određeni iznos sredstava. Poslodavci su svjesni da se dobra radna snaga i kadar stvara godinama, i da su ovo vanredne situacije, u kojima je bitno da očuvaju svoj kadar. Jer, kadar donosi biznis, a ne biznis kadar”, ocijenio je Kostić.

ODLUKA MENADŽMENTA

Izvršni menadžment nacionalnog avio-prevoznika Montenegro Airlines (MA) je prije nekoliko dana, nakon usložnjavanja situacije izazvane koronavirusom, pokrenuo proceduru produženja svih ugovora isteklih nakon 16. marta kada su obustavljene operacije.

„Nakon usložnjavanja situacije izazvane koronavirusom, uvažavajući preporuku i očekivanja Vlade i premijera da se poslodavci u takvoj situaciji suzdrže u odnosu na raskid radnih odnosa, izvršni menadžment MA je još prije nekoliko dana pokrenuo proceduru produženja svih ugovora isteklih nakon 16. marta kada su obustavljene operacije“, navodi se u saopštenju.

Iz MA su podsjetili da je, krajem prošle godine na osnovu Plana finansijske konsolidacije i osnovnih pravaca razvoja MA, donešen Zakon o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA.

“U skladu sa tim, organi upravljanja MA su početkom marta ove godine donijeli odluku o ukidanju predstavništava u Moskvi, Parizu, Beču, Frankfurtu i Londonu, kao i smanjenju broja zaposlenih do 50 odsto u predstavništvu Beograd”, navodi se u saopštenju.

Takođe, donešen je nacrt Pravilnika o zaradama zaposlenih u MA, koji tretira optimizaciju zarada u skladu sa Zakonom o radu, ostalim zakonskim propisima i Planom finansijske konsolidacije, a dat je nalog i da se izradi novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji, sistematizaciji i opisu poslova, koji treba da omogući dodatnu optimizaciju broja zaposlenih.

“Tada je istim povodom i odlučeno da se ugovori koji su na određeno vrijeme nakon njihovog isteka neće produžavati, osim u slučajevima licenciranog i deficitarnog osoblja neophodnog za funkcionisanje avio-kompanije. Sa implementacijom ovih mjera se počelo odmah. Sve te odluke su donešene prije proglašenja pandemije COVID-19 u svijetu i pojave koronavirusa u našoj zemlji“, dodaje se u saopštenju.