ODBOR ZA EKONOMIJU

Članovi Odbora za ekonomiju, fiansije i budžet, razmatraće u četvrtak Predlog izmjena Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kojim se omogućava isplata socijalnih davanja u izbornoj godini i u slučaju epidemije ili pandemije zaraznih bolesti.

Izmijenjenim članom Zakona “zabranjuje se sa tekuće budžetske rezerve sa državnog i sa lokalnog nivoa dodjela socijalnih davanja u godini u kojoj se održavaju lokalni ili parlamentarni izbori, osim u slučaju ratnog stanja, vanrednog stanja, epidemije ili pandemije zaraznih bolesti“.

Predlog tog zakona utvrdila je crnogorska Vlada.

Predloženo je da Zakon stupi na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore radi, kako je obrazloženo, otklanjanja posljedica nastalih pandemijom novog koronavirusa.

Socijaldemokratska partija (SDP) je najavila da če podnijeti amandmane na predložene izmjene Zakona radi obezbjeđivanja maksimalne transparentnosti socijalnih pomoći iz budžetske rezerve u izbornoj godini.

“SDP će tražiti da odluke o izdvajanju socijalne pomoći iz budžetske rezerve donosi posebno tijelo u kojem će, pored predstavnika vlasti, participirati i predstavnici opozicije i civilnog sektora”, saopšteno je iz te stranke.

Sjednica Odbora za ekonomiju, finansije i budžet biće održana u Plavoj sali crnogorskog parlamenta.

Poslanici, odnosno predstavnici predlagača, koji nijesu zbog vanredne situacije u mogućnosti da dođu, moći će da učestvuju u radu sjednice elektronskim putem.

CBCG

Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u januaru je iznosio 50,5 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 8,4 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).

Neto priliv stranih direktnih investicija, odnosno razlika između njihovog priliva i odliva u januaru je iznosila 42,1 milion eura, što je 4,9 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine.

„Ukupan priliv stranih direktnih investicija bio je 14,5 odsto manji nego u uporednom periodu, što je rezultat smanjenja priliva po osnovu vlasničkih ulaganja“, navodi se u Biltenu CBCG.

Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 1,3 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 7,1 milion.

Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 23,2 miliona eura, što čini 45,9 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 8,7 miliona eura, a u preduzeća i banke 14,5 miliona eura.

Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 25,3 miliona eura ili 50,1 odsto ukupnog.

SKUPŠTINA

Kolegijum predsjednika Skupštine Crne Gore danas bi trebalo da nastavi raspravu o aktivnostima parlamenta i drugih institucija o socijalnoj i ekonomskoj održivosti u okolnostima pandemije koronavirusa.

Saopšteno je da su na sjednicu pozvani ministar rada i socijalnog staranja, direktor Uprave za inspekcijske poslove i generalni sekretari Saveza Sindikata Crne Gore i Unije slobodnih sinikata.

Planirano je da naredna sjednica Skupštine bude održana do kraja aprila.

Saopšteno je da su stvoreni tehnički preduslovi da radna tijela zasijedaju i putem video konferencijskog sistema.

MINISTARSTVO EKONOMIJE

Benzin i lož ulje od ponoći su jeftiniji jedan do dva centa, dok se cijena eurodizela nije promijenila, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Eurosuper 95 i 98 su jeftiniji po jedan cent i u narednih 15 dana će koštati 98 centi, odnosno 1,02 eura.

Cijena lož ulja za veleprodaju niiža je dva centa i iznosi 92 centa.

Eurodizel će se u naredne dvije sedmice prodavati po nepromijenjenoj cijeni od 96 centi.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 31. marta, kada su sve vrste goriva u Crnoj Gori pojeftinile devet do 15 centi.

Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 27. aprila, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 28. aprila.

CGES

Za dodjelu prekograničnih kapaciteta za podmorski energetski kabl postoji veliko interesovanje, o čemu svjedoči podatak da je prihod od alokacija na svim granicama za prvi kvartal 56 odsto veći od projektovanog, saopšteno je iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES).

Iz te kompanije su kazali Dnevnim novinama da se dodjela prekograničnih kapaciteta kabla, koji je sredinom novembra prošle godine pušten u funkciju, realizuje nesmetano.

“Možemo da budemo i te kako zadovoljni što, i usljed pandemije koronavirusa, postoji veliko interesovanje u dijelu dodjele prekograničnih kapaciteta, što se realizuje nesmetano kako na kablu, tako i na ostalim granicama Crne Gore. U prilog ovoj tvrdnji govori podatak da je prihod od alokacije prekograničnih prenosnih kapaciteta na granici sa Italijom u skladu sa planiranim, dok su na ostalim granicama premašili naše projekcije”, rekli su u CGES-u.

CGES je, kako se dodaje, na svim do sada održanim aukcijama i granicama, uključujući i podmorski kabl, ostvario prihod veći od sedam miliona eura.

Prema podacima, od puštanja kabla u komercijalni rad, sa Italijom je razmijenjeno više stotina megavat sati (MWh) električne energije.

Ukupno je uvezeno 388,59 hiljada MWh, od čega od 16. marta, kada su stupile na snagu vanredne mjere zbog epidemije COVID-19, 48,13 hiljada MWh.

“Izvezeno je 275,01 hiljada MWh, od čega se 80,83 hiljade MWh odnosi na period od 16. marta”, precizirali su u CGES-u.

Oni su naveli da je u trenutku aktuelne pandemije neophodno prilagođavanje novim okolnostima zbog kojih je bilo potrebno uložiti dodatni trud i napor u cilju zaštite zdravlja zaposlenih.

Pandemija koronavirusa neminovno je izazvala niz promjena u svakodnevnom poslovnom životu. Shodno tome, u CGES-u je formiran tim za preventivno djelovanje, koji se stara o sprovođenju mjera i preporuka Nacionalnog koordinacionog tima i Vlade.

KREDITNE LINIJE

Guverner Centralne banke Crne Gore Radoje Žugić očekuje da će Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) izaći u susret pojačanim zahtjevima za pristupačnim kreditnim linijama, kako postojećih, tako i novih klijenata u bankarskom sektoru Crne Gore.

Iz CBCG je saopšteo da se Žugić danas sastao sa šefom EBRD-a u Crnoj Gori Japom Sprejom.

“Sprej je naglasio da EBRD ima značajnu potražnju za Paketom solidarnosti od milijardu eura za podršku ekonomijama koje su pod velikim pritiskom zbog pandemije koronavirusa. Šef kancelarije EBRD-a je podsjetio da je početni Paket solidarnosti od milijardu eura, koji su 13. marta odobrili akcionari EBRD-a, namijenjen postojećim klijentima koji imaju neposredne potrebe za obrtnim kapitalom i likvidnošću”, navodi se u saopštenju.

Kako je saopšteno, uskoro se očekuje proširenje Paketa solidarnosti za širu upotrebu, što otvara vrata za još intenzivniju saradnju EBRD-a sa učesnicima na finansijskom tržišitu Crne Gore.

“Guverner Žugić je naglasio da EBRD ima kvalitetnu saradnju sa našim bankarskim sektorom i mikrokreditnim institucijama i izrazio očekivanje da će EBRD izaći u susret pojačanim zahtjevima za pristupačnim kreditnim linijama, kako postojećih, tako i novih klijenata u bankarskom sektoru Crne Gore”, kazali su iz CBCG.

Osim bankarskog sektora, kako se dodaje, kroz Paket solidarnosti EBRD je spremna da nastavi da podržava postojeće klijente u svim sektorima malih i srednjih preduzeća, kao i u oblasti trgovine, energetskog i infrastrukturnog povezivanja.

OD PONOĆI

Benzin i lož ulje od ponoći će pojeftniti jedan do dva centa, dok se cijena eurodizela neće mijenjati, saopšteno je iz Ministarstva ekonomije.

Eurosuper 95 i 98 pojeftiniće po jedan cent i u narednih 15 dana će koštati 98 centi, odnosno 1,02 eura.

Cijena lož ulja za veleprodaju biće niža dva centa i iznosiće 92 centa.

Eurodizel će se u naredne dvije sedmice prodavati po nepromijenjenoj cijeni od 96 centi.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 31. marta, kada su sve vrste goriva u Crnoj Gori pojeftinile devet do 15 centi.

Prema odredbama Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 27. aprila, a eventualno izmijenjene vrijednosti naftnih derivata važiće od 28. aprila.

VUKČEVIĆ

Nova kreditna linija Investiciono razvojnog fonda za ublažavanmje ekonomskih posljedica od korona virusa za sada je “teška” 120 miliona eura.

Za dobijanje kredita iz ove linije do sada je stigla 531 prijava, a broj se i bukvalno iz sata u sat povećava, kazao je u intervjuu Pobjedi dr Zoran Vukčević, predsjednik Odbora direktora Investiciono razvojnog fonda.

“Krediti se odobravaju po ubrzanoj proceduri, samim tim što se odluke donose gotovo na dnevnom nivou. Radimo i vikendom i obrađujemo zahtjeve”, poručio je Vukčević.

Krediti su do tri miliona eura, kamatna stopa je 1,5 odsto, bez naknade za obradu, a grejs period je do dvije godine.

“Za sada je za ovu namjenu planirano 120 miliona eura. IRF intenzivno pregovara sa svojim međunarodnim partnerima da bi obezbijedio što više novca, kako bi se pripremili za period nakon prestanka pandemije kada će biti potrebno realizovati i neki sanacioni i razvojni program”, kaže Vukčević.

On ističe i da je veoma teško obezbijediti sredstva u trenutku kada su svi u svijetu teškoj poziciji.

“Prioritet za dobijanje kredita su sektori koji vode računa o snabdijevanju građana najnužnijim proizvodima. Potom slijede preduzetnici, mikro i mala preduzeća koja su direktno ugrožena – ugostitelji, zanatlije, taksisti, mali auto-prevoznici, mali butici, frizeri, privatni dječji vrtići, male trgovine i drugi preduzetnici koji su morali da zatvore svoje objekte”, naveo je Vukčević.

SEKULIĆ

Prijedlog ekonomskih mjera koji je prije nekoliko dana predstavio premijer Duško Marković, predstavlja paket za stabilizaciju i zaštitu zaposlenih i privrede u jeku epidemije, kaže za Televiziju Crne Gore, ministarka ekonomije Dragica Sekulić.

Ističe da će se nakon toga ići sa setom mjera namijenjenih za razvoj kao i da će se kroz već započeti dijalog sa socijalnim partnerima, poslanicima i ekonomskim stručnjacima doći do najboljeg rješenja, kao i da će najvjerovatnije u maju doći do rebalansa budžeta. 

“U ovom trenutku mi moramo izuzetno da vodimo računa o održivosti javnih finansija. Dakle, prva stvar o kojoj iyuyetno moramo da vodimo računa je da mi nećemo imati prihode u budžet na način na koji smo to imali prethodnih mjeseci i prethodne godine. Dakle, mi moramo da računamo na manje prihode u budžetu, tu već se akumulira određeni minus”, rekla je Sekulić.

Ističe da su to direktna davanja iz budžeta.

“Da se prostremo koliko smo široki, to jeste da zajedno sa poslodavcima podijelimo ono što je obaveze i odgovornost svakog od nas, a to je da zaštitimo ljude koji rade kod nas, a da u narednih mjesec dana izađemo sa još jednim paketom mjera, koji bi podrazumijevao nešto potpuno drugačije u odnosu na ovo, a to je pokretanje i razvoj i dalje investicije u privredu Crne Gore”, dodala je Sekulić.

Navodi da prvi 100 miliona eura vrijedan Vladin paket ekonomskih mjera, donijet 19. marta, čine brze mjere pomoći privredi.

“Cilj je drugog paketa, koji je predložen, da privredu zaštitimo sada da bismo od maja ili juna krenuli u mjere pokretanja i razvoja”, kazala je Sekulić.

Sekulić ističe da ekonomija cijelog svijeta osjeća posljedice pandemije.

“Pad privredne aktivnosti je svuda.  Privrednici nam kažu: nama je najvažnije da krenemo da radimo.  Ovo su mjere čuvanja radnih mjesta i zaposlenih dok privreda ne krene da radi”, ocijenila je Sekulić.

Sekulić ističe da oni koji su radili na crno ne mogu da očekuju podršku države.

“Ovu priliku ne može koristiti neko ko je zloupotrijebio poslovanje prema državi i da sad očekuje od države da mu ona u ovako kriznim trenucima pomaže”, smatra Sekulić

Sekulić je kazala da je predviđeno da EPCG i svi energetski subjekti oslobađaju zatvorene djelatnosti fiksne naknade za april, maj i jun, da socijalno ugrožene građane subvencioniraju koliko i Vlada i da ne isključuju pretplatnike koji ne izmire prethodni dug.

USSCG

Unija slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) daje snažnu podršku predloženim mjerama podrške preduzećima, zaposlenima i građanima u periodu epidemije zarazne bolesti Covid-19, ali predlaže određene korekcije, saopštio je predsjednik USSCG Srđa Keković.

Prvu mjeru koja se odnosi na subvenciju za isplatu zarada zaposlenima u privrednim subjektima (preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća – MSSP) u tzv. zatvorenim djelatnostima, kako je saopštio, treba korigovati na način da se svim zaposlenima, koji rade u privrednim subjektima koji su u prethodnoj kalendarskoj godini ostvarili dobit do 30.000 eura (ili su poslovali sa gubitkom), subvencionira zarada u visini 70 odsto prosječne  zarade u Crnoj Gori i 100 odsto poreza i doprinosa na taj iznos, a da se zaposlenima, koji rade u privrednim subjektima koji su prethodne godine ostvarili dobit veću od 30.000 eura, subvencionira zarada u visini 100 odsto bruto minimalne zarade u Crnoj Gori.

“Predlažući ovu korekciju u potpunosti smo svjesni činjenice da ona značajno povećava finansijski izdatak za predloženi set mjera i da, na drugoj strani, treba voditi računa o održivosti Budžeta, ali ga smatarmo nužnim i opravdanim iz više razloga”, navodi se u saopštenju.

Prvenstveno, kako objašnjava Keković,  iz razloga što obuhvata najranjivije privredne subjekte (preduzetnike, mikro i mala preduzeća) koji nemaju akumulirani kapital, pa time ni mogućnost da obezbijede isplatu zarada zaposlenima u uslovima kada im je izrečenom mjerom zabranjen rad.

“Osim toga, suštinski cilj ove mjere je da se, u periodu zabrane djelatnosti, tim zaposlenima obezbijede sredstva za zadovoljenje osnovnih životnih potreba: ishrana, plaćanje računa za komunalije, plaćanja zakupa stana, otplata kredita, školarina, zdravstvena njega…, jer ništa od navedenog nije luksuz. Sve ovo zaposleni ne mogu obezbijediti sa iznosom od cca 160 eura, koliko je predloženo od strane Radne grupe”, kazao je Keković.

Takođe, kaže, treba imati u vidu da ti zaposleni i njihove porodice, pogotovu u ovom vremenu zabrane kretanja, nemaju drugih izvora prihoda, kao i da su mnoge porodice pogođene jer su, često, izdržavaoci porodice zapošljeni u tzv. zatvorenim ili ugroženim djelatnostima, ili su ostali bez ikakvog primanja jer su bili u faktičkom radnom odnosu (rad na crno).

U USSCG smatraju da mjeru koja se odnosi na subvenciju za isplatu zarada zaposlenima koji su upućeni u samoizolaciju ili karantin i zaposlenima koji su koristili plaćeno odsustvo kao roditelji djeteta koje nije starije od 11 godina, takođe treba korigovati na način da Fond za zadravstveno osiguranje (moguće i centri za socijalno staranje u slučaju plaćenog odsustva jednog od roditelja) refundiraju poslodavcima iznos naknade zarade koja se isplaćuje prema Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju za zaposlene koji se nalaze na privremenoj spriječenosti za rad uslovljenom karantinskom bolešću.

“Obje navedene mjere moraju obuhvatiti subvencije zarada zaposlenih za mjesec mart, to jest od trenutka uvođenja privremenih mjera Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti”.

U USSCG traže da se uvede i nova mjera koja bi podrazumijevala obavezu poslodavaca u ugroženim djelatnostima da zaposlenima, koji su angažovani po ugovorima o radu na određeno vrijeme, produže ugovore o radu za period 90 dana uz obavezu države da poslodavcima subvencioniše zarade u iznosu 100 odsto bruto iznosa minimalne zarade;.

“Uvesti novu mjeru kojom bi država dala garanciju preduzetnicima, mikro i malim preduzećima, koji nemaju kolateral, za uzimanje kredita kod IRF-a, a koji su u prethodnom periodu uredno izmirivali poreske obaveze i doprinose za obavezno socijalno osiguranje”.

Traže i da se mjera kojom je o svim nezaposlenim licima na evidenciji Zavoda za zapošljavanje koja ne ostvaruju novčanu naknadu ili materijalno obezbjeđenje opredjeljena jednokratna novčana pomoć u iznosu od 50 eura, koriguje tako da se sa tom pomoći obuhvate korisnici invalidske, srazmjerne i porodične penzije, koji primaju penziju manju od 128,28 eura.

“Naime, prva mjere podrške penzionerima sa najnižim penzijama nije obuhvatila naprijed navedene korisnike penzija od kojih veliki broj lica prima penziju i ispod 100 eura, što mjeru čini nepravednom i nepotpunom, jer nije postignut krajnji cilj koji se tom mjerom želio postići, a to je jednokratna novčana pomoć najugroženijim penzionerima u vremenu izolacije. Mjerom jednokratne pomoći od 50 eura posebno bi morala biti obuhvaćena lica kojima, nakon 13.03.2020. nijesu produženi ugovori o radu na određeno vrijeme, a koji zbog nastale situacije nijesu u mogućnosti da se prijave na evidenciju nezaposleni…”

USSCG traži i korekciju mjere kojom su predviđene olakšice za izmirivanje računa za električnu energiju za socijalno ugrožena domaćinstva i smatraju da je treba korigovati na način da se u periodu trajanja epidemije za 50 odsto umanje cjelokupnog iznosa računa za električnu energiju i vodu, i da se proširi na domaćinstva čiji zaposleni rade u zatvorenim djelatnostima.

“Uputiti apel svim privrednim subjektima koji su poslovali sa profitom da dobit ostvarenu u 2019. godini reinvestiraju u privredu”.

Iz USSCG očekuju da subvencije za neto zarade budu isplaćivane preko tekućih računa zaposlenih.

“Takođe, očekujemo da ćete prije usvajanja ovog seta mjera organizovati još jedan krug konsultacija sa socijalnim partnerima, te da ćete nas, kao socijalnog partnera, aktivno uključiti prilikom koncipiranja novih ili korigovanja postojećih mjera. Pozivamo i podržavamo Vladu da u periodu trajanja epidemije koronavirusa istraje na programu podrške poslodavcima u cilju očuvanja radnih mjesta, a da sredstva obezbijedi iz donacija i preusmjeravanjem budžetskih sredstava namijenjenih za kapitalne investicije, tekuće rezerve, izdatke za građevinske objekte i dr., te u konačnom i kroz solidarno odricanje svih nas u korist onih kojima je pomoć u ovom teškom trenutku najneophodnija”, zaključuje se u saopštenju USSCG koje potpisuje generalni sekretar Srđa Keković.