ZEKOVIĆ

Socijaldemokratska partija (SDP) će predložiti usvajanje posebnog zakona “lex-specijalisa” kojim bi bilo onemogućeno bankama da građanima i privredi u periodu moratorijuma otplate kredita obračunavaju kamatu, kazao je potpredsjednik te partije Bojan Zeković. Poziva Vladu, kako bi reagovali blagovremeno, da to učini odmah i, kako je kazao, zaštiti građane i privredu od ovakvog ponašanja banaka.

“Namjera banaka koje su prošle godine od ovih građana i privrede zaradile 50 miliona eura da u periodu krize uzmu još 20 miliona eura kamata od onih koji jedva preživljavaju ili im je u potpunosti zabranjen rad vidimo kao nevjerovatni bezobrazluk. Ovo pokazuje odsustvo ikakve mjere u trci za ekstra profitom, nepostojanje minimuma osjećaja za ‘muku’ u kojoj su se našli klijenti”, navodi se u saopštenju Zekovića.

Ukoliko Vlada to ne učini, kako je kazao Zeković, na više puta ponovljenu inicijativu SDP-a a sada i javni poziv Privredne komore Crne Gore, poslanici SDP-a će već naredne nedjelje u skupštinsku proceduru predati zakon koji onemogućava ovakvo ponašanje.

PEJAKOVIĆ

Kapitalizacija redovne kamate na kraju moratorijuma, je standard i praksa svih banaka na svijetu, ali i međunarodnih institucija od EBRD, MMF-a, Svjetske banke, kazao je generalni sekretar Udruženja banaka Bratislav Pejaković. On smatra da, kako je kazao, političke konfrontacije, nadgornjavanja, bez uporišta u stvarnom stanju i bez želje da se vidi solidarnost bankarskog sistema, ne bi smjele da se praktikuju u periodu pandemije. Ističe da su banke na račun Nacionalnog koordinacionog tijela uplatile 495.000 eura te da su moratorijumi na otplatu kredita praktikovani u svega 12 država od preko 200 država svijeta.

Pejaković podsjeća da pravo na mortorijum u Crnoj Gori imaju sva pravna i fizička lica, po svim zaduženjima kod banaka dok kod mnogo razvijenijih zemalja kao npr. u Španiji, pravo na moratorijum po kreditu je uslovljeno i moguće samo na hipotekarne kredite.

“Nemamo niti u Švajcarskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Velikoj Britaniji, SAD-u, ili Srbiji, kao primjer iz regiona oprosta kamate, ili njenog umanjenja. Da li smo bogatiji, ili sa većim rezervama, ili poslujemo u bogatijoj državi, privredi od EU ili SAD-a, da bi se ponašali van standarda i da ugrozimo poslovanje banaka u periodu nakon moratorijuma?. Za tri mjeseca banke imaju imobilizaciju 1,3 milijarde eura, ili da pojasnimo, ova sredstva se proporcionalno u ova tri mjeseca ne vraćaju u bankarske kanale i utiču na raspoloživost sredstava za nova kreditiranja. Pored svega, banke su tokom marta ove godine plasirale 73,4 miliona eura klijentima, uz veliki broj garancija i drugih zahtjeva klijenata”, navodi Pejaković.

On poručuje da Vlada i Regulator bankarski moraju da razmišljaju ne samo kratkoročno, već srednje i dugoročno, jer, kako ističe, izlaganja mimo mogućnosti direktno utiču na rejting države, tretiranje negativno od međunarodnih institucija, tako da se sve mora raditi u skladu sa standardima struke i mogućnosti za optimalno djelovanje.

Pejaković podsjeća da su naše banke su u stanje mirovanja po zahtjevu klijenata, stavile zaduženje skoro 62.000 klijenata, ukupne vrijednosti od oko 1,3 milijarde eura.

“Naglašavam, u periodu moratorijuma ne naplaćuje se ni kamata ni glavnica, a zabranjen je obračun zatezne kamate. Nakon isteka moratorijuma, nominalna kamata koja pripada glavnom dugu u periodu mirovanja se dodaje na stanje duga na početku moratorijuma i pravi se novi anuitetni plan. Kroz konkretan primjer CBCG na gotovinski kredit od 5.000,00 eura, na rok od 8 godina u novom anuitetnom planu, klijent ima za kompletan preostali period uvećanje na mjesečnom nivou rate od 1,09 eura, što je manje nego cijena kafe u Podgoričkom lokalu”, kazao je generalni sekretar Udruženja banaka.

Pejaković dodaje da banke u ovom periodu ne ostvaruju nikakav ekstra profit.

“Kako možemo pričati o ekstra profitu kada nema povećanja nominalne kamate, nema obračuna zatezne kamate, nema naplate za obradu za novi anuitetni plan. O kamati na kamatu može se pričati kada imate docnju u otplati kao klijent. Onda se vrši presjek potraživanja glavnica + kamata + troškovi sudski ukoliko dođe do suda i u skladu sa presudom suda se obračunava kamata na utuženi iznos”, navodi se u saopštenju.

Pejaković dodaje da je ovim pojašnjenjem želio da pojasni svima koji, kako je kazao, raznim komentarima u medijima dovode u zabludu javnost, da je sve urađeno u skladu sa međunarodnim standardima uz značajan doprinos banaka, kako kroz brzinu reakcije, tako i kroz odricanje od priliva po plasmanima do 90 dana i nema nikakvih skrivenih troškova.

Tvrdi da političke konfrontacije, nadgornjavanja, bez uporišta u stvarnom stanju i bez želje da se vidi solidarnost bankarskog sistema, ne bi smjele da se praktikuju u periodu pandemije i odgovornosti kako na pojedinačnom, a onda i kolektivnom, ili političkom nivou.

“Banke su u ovom kratkom periodu vremenskom, direktno uplatile na NKT 495.000 eura. Kroz donacije akcionara Univerzal banke Petrosa Statisa donirana je medicinska oprema vrijednosti od 1,5 miliona eura, uz najave dodatnih donacija”, zaključio je Pejaković.

VUKČEVIĆ

Direktor Investiciono razvojnog fonda Zoran Vukčević saopštio je, u Jutarnjem programu TVCG, da je interesovanje za kredite veliko, te da je stiglo oko 500 prijava. Istakao je da kreditna linija nije jednokratna i da se neće završiti samo sa ovim mjesecom, već će i nakon pandemije IRF ponuditi nove kreditne linije, kako bi preduzeća mogla da ostanu na tržištu.

“U situaciji u kojoj se našla i Crna Gora, ali i svijet, Investiciono razvojni fond je pokušao da ublaži posljedice, nudeći kreditnu liniju, malim mikro i srednjim i velikim preduzećima, i u skladu sa tim smo emitovali povoljnu liniju.”

Prošle nedjelje, kaže Vukčević, bilo je veliko interesovanje.

“To se mijenja iz sata u sat ali prema posljednjim informacijama imamo nekih 470 prijava. Sve to govori da je naš prijedlog za ovakvu kreditnu liniju bio opravdan,” naveo je on.

On je objasnio da se stredstva mogu koristirti za nabavku proizvoda, sitrovine, poluproizvoda i da preduzetnici mogu novac koristiti i za isplatu neto zarada.

“Mogu se koristiti i za poreduzeća koja plaćaju zakup a nijesu po nekim drugim mjerama oslobođeni zakupa. To je kredit za preživljavanje preduzeća kako bi nakon prestanka pandemije bili u prilici da saniramo posljedice i krenemo u novi razvoj,” naveo je on.

Bave se svakim preduzećem ponaosob, kaže Vukčević.

“Ova kreditna linija nije jednokratna i neće se završiti samo sa ovim mjesecom, već ćemo i narednih mjeseci ponuditi nove kreditne linije, kako bi sva preduzeća mogla da ostanu an tržištu,” rekao je on.

Mali su sada naš prioritet, a nadalje ćemo pokušati da omogućimo da sve ono što je zdravo u crnogorskoj ekonomiji i ostane.

On kaže da nijesu problem kamatne stope, koliko je važno da novac bude što prije dostupan.

“Kako bi preduzetnici mogli da opstanu na tržištu, tako da kamata od 1,5% nije toliko bitna”, smatra on.

“Mi se sada pripremamo za period nakon prestanka pandemije, uslijediće i nove mjere Vlade. Kada se sve ovo završi mi ćemo izaći sa novim paketom podrške,” istakao je Vukčević.

On podsjeća da je teško obezbijediti sredstva u trenutku kada su svi u svijetu  teškoj poziciji.

“Važno je da se već sada pripremamo za period nakon pandemije, i vjerujem da ćemo uraditi sve da Crna Gora prođe sa najmanjim mogućim posljedicama kada je posrijedi pova teška situacija,” istakao je on.

MITROVIĆ

Ako Vlada ne donese paket mjera podrške privredi pravovremeno, one neće imati skoro nikakav efekat, poručio je predsjednik upravnog odbora Unije poslodavaca (UPCG) Predrag Mitrović.

 “Najveći problem je kad se nešto ne uradi pravovoremeno. Nemoj da mi daješ kišobran sjutra kad dođe sunce, nego mi ga daj danas kad je kiša i kad mi treba. Tako je i kada su u pitanju mjere, ako ne budu pravovremene i ne budu imale svoju dinamiku i brzinu, neće imati efekat koji bi imale da su usvojene pravovremeno”, rekao je Mitrović za Dan i dodao da Unija poslodavaca nije uključena u rad radne grupe koja treba da donese drugi paket mjera.

On je istakao da zbog aktuelne situacije koju je izazvao virus korona može doći do otkaza.

“Ali to ne iz razloga što bi poslodavci tako željeli, jer su zaposleni neophodni poslodavcu, već iz nužde. Jednostavno, poslodavci neće moći da održavaju likvidnost”, kazao je Mitrović.

Prema njegovim riječima, podrška bankarskog sektora je veoma loša.

“Šta znači da ti odgađa za tri mjeseca, ako ti to onda natovari kada se završi moratorijum”, naveo je Mitrović.

Vlada bi drugi paket mjera trebalo da donese do kraja ove sedmice, dok je Slovenija još prije deset dana izdala državne obveznice u vrijednosti od 850 miliona eura, usvojila paket mjera težak tri milijarde eura i počela isplate onima koje je kriza pogodila, Crna Gora još čeka na konkretne mjere Vlade, kazali su iz konsultantske kuće Fideliti konsalting.

“Čak i ako se mjere predstave sada, do njihovog stupanja na snagu proći će nekoliko sedmica, dok će do prvih isplata proći i čitav april. Ovakva tromostu trenucima kada se socio-ekonomska situacija eksponencijalno usložnjava predstavlja veliki razlog za brigu o tome da li donosioci odluka zapravo imaju mehanizme da spriječe teške posledice koje prijete svim građanima”, naveli su iz Fidelitija.

Prvi paket mjera Vlada je donijela 19. marta, ali su mnoge mjere tek kasnije počele da se primjenjuju. Na primjer, odlaganje plaćanja poreza i doprinosa na plate čekalo je uredbu Ministarstva finansija o odlaganju poreza, koja je donesena početkom aprila. Tek tada je stvoren pravni osnov za odlaganje plaćanja poreza i doprinosa, pa je Poreska uprava dala instrukcije kako se odlaže, a pravna lica počela da se prijavljuju.

Takođe, mjera koja se tiče odlaganja naplate kredita počela je da se primjenjuje 23. marta. Banke su morale da se pripreme za elektronsko primanje zahtjeva. Ova mjera je naišla na veliku osudu u javnosti iz razloga što građanima nije pojašnjena činjenica da će im se na ukupan dug dodati kamata koja će se obračunavati tokom moratorijuma. Takođe, nakon što je objavljena ta infromacija, guverner je kazao da se uslovi kredita neće pogoršavati, da bi dan nakon njegove izjave, CBCG objavila reprezentativne primjere kredita, koji su pokazali da se dodatna kamata naknadno dodaje na ukupan dug za kredit.

Spremaju mjere iz poljoprivrede

Premijer Duško Marković je prošle sedmice formirao radnu grupu koja treba da predloži drugi paket mjera. Prema informacijama Dana, trenutno resori Vlade ocjenjuju fiskalni efekat određenih mjera, poput otpisa poreza za najranjivije grupe preduzeća. Nakon toga bi trebalo da imaju još jedan sastanak, i da izađu pred Vladu sa predlogom mjera.

Vlada mjere može da prihvati, odbije i modifikuje. Sve ovo bi trebalo da se završi do kraja ove sedmice.

Narednih dana bi, prema saznanjima Dana, trebalo da budu donesene i mjere iz poljoprivrede.

Moguće je da one budu u sklopu drugog paketa mjera, ali postoji i mogućnost da se posebno pripreme i predstave.

NA RUBU EGZISTENCIJE

Grupa bivših radnika nikšićkih Rudnika boksita pozvala je nadležne u državi i opštini, kao i nevladin sektor i sve koji mogu, da im pomognu, jer se nalaze u izuzetno teškoj situaciji, u kojoj su se našli ne svojom krivicom.

Riječ je o jednom broju bivših radnika koji su od novembra 2015. godine, usljed prestanka radnog odnosa zbog uvođenja stečaja u kompaniju, dovedeni do ruba egzistencije, jer im nijesu regulisane penzije, ni druga prava stečena radnim odnosom.

„Već više od četiri godine, nakon višedecenijskog rada u Rudnicima boksita, jednom broju bivših radnika uskraćeno je pravo na rad i oni ne ostvaruju bilo kakvu zaradu ili naknadu. Bivšim radnicima do sada nijesu uplaćene ni zaostale zarade, kao ni radom stečena sredstva za rješavanje stambenih pitanja, koja su odbijena od njihovih primanja“, naveli su bivši radnici u obraćanju.

Oni su dodali da se stečajni upravnik Boksita, Privredni sud i firma Uniprom metali, koja je preuzela gazdovanje kompanijom, nijesu sjetili da im u postojećoj teškoj situaciji obezbijede pomoć.

„U danima pandemije koronavirusa i dok se Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) za zarazne bolesti bavi obezbjeđenjem donacija, jedan broj građana Nikšića je u situaciji da ne može da se izbori za elementarno pravo na životni opstanak i egzistenciju za sebe i svoje porodice“, rekli su bivši radnici.

Oni su pitali kako su privredni giganti, poput Rudnika boksita, koji su značajno učestvovali u izgradnji Nikšića i Crne Gore i bili čuveni u svijetu po proizvodnji miliona tona najkvalitetnije rude, došli u situaciju da ih država ne primjećuje, niti je interesuje sudbina bivših radnika.

Bivši radnici Rudnika boksita tvrde da nemaju nikakvih prihoda, ni pomoći ni za hljeb i ljekove, niti bilo kakvo sredstvo zaštite u postojećoj situaciji, dok se svakodnevno željezničkim kompozicijama sa nikšićkih rudokopa otpremaju hiljade tona najkvalitetnije rude boksita.

„U posebno tešku situaciju su dovedene tri majke, bivše radnice, kojima je po osnovu rođenja troje i više djece bilo priznato pravo na doživotnu naknadu, a potom i ukinuto“, rekli su bivši radnici.

Oni smatraju da su nepažnjom i nehumanim odnosom dovedeni u izuzetno tešku materijalnu situaciju, zbog čega traže hitnu pomoć i od dobronamjernih ljudi koji su u teškim okolnostima krize zbog panedmije već pomogli i pomažu drugima svojim donacijama.

PODRŠKA PKCG

Privredna komora Crne Gore podržala je pokret Digitalna solidarnost koji podrazumijeva ustupanje besplatnih servisa digitalne zajednice preduzećima.

Na portalu www.digitalnasolidarnost.me mogu se pronaći besplatni online servisi koji mogu olakšati poslovanje u vanrednim okolnostima.

“Digitalna solidarnost je podrška održavanju kontinuiteta poslovanja u izazovnom okruženju nastalom uslijed pandemije koronavirusa, posebno mikro i malim preduzećima, kojima je i najpotrebnija”, navodi se u saopštenju PKCG. .

Vjeruju da će na taj način doprinijeti lakšem premošćavanju teškoća prouzrokovanih pandemijom, ali i doprinijeti da postojeći digitalni servisi zažive. Takođe, očekuju da će tako podstaći digitalnu zajednicu da stvara nove servise.

“Pozivamo digitalnu zajednicu na solidarnost, da se uključi u realizaciju projekta ustupanjem svojih online servise besplatno dok traje pandemija. Takođe, pozivamo cjelokupnu poslovnu zajednicu, nezavisno kom sektoru pripada, da koristi postavljene servise, kao i da inicira kreiranje novih servisa,  kako bi održale kontinuitet u poslovanju”, navodi se u saopštenju.

KONJEVIĆ

Vlada treba da ponudi tromjesečni paket mjera koji će pokriti zarade u privatnom sektoru zavisno koliko je djelatnost ugrožena zbog epidemije koronavirusa, odnosno da li uopšte rade ili im je aktivnost smanjena, smatra potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP), Raško Konjević.

On je Danu kazao da je ključni cilj očuvanje zaposlenosti i pomoć mikro, malim i srednjim preduzećima, koji čine 95 odsto ukupnog broja preduzeća sa više od 70 odsto zaposlenih.

“Treba zakonom i da se odloži ili djelimično otpiše plaćanje obaveza prema državi i lokalnim samoupravama onim subjektima koji su pogođeni mjerama. Ne može se očekivati od poslodavaca u mikro, malom i srednjem biznisu da sami podnesu troškove ove krize”, naveo je Konjević.

On smatra da država mora da pomogne, treba da razmisli o formiranju neke vrste garantnog fonda za najugroženije djelove privrede.

“Ima i onih koji nesmetano rade i čak su im prihodi uvećani. Njima pomoć nije potrebna”, dodao je Konjević.

On je ocijenio da je prvi paket mjera podrške privredi nedovoljan. Odlaganje plaćanja prema državi moraće da preraste u otpis obaveza za one koji nijesu radili, odnosno smanjenje obaveza za one koje su zbog preduzetih mjera imali smanjenu aktivnost.

“Nije logično da se, iako opravdanim adminstrativnim odlukama, zatvori djelatnost, a da ostanu obaveze. Država mora snažno da podrži turističku privredu jer je posebno ugrožena. Prihodi od turizma biće značajno manji nego prethodnih godina ukoliko epidemija potraje”, ocijenio je Konjević.

On je kazao da ukoliko Vlada ne pomogne privredi doćiće do hiljade otkaza i situacije koja može da klizi u veliku ekonomsku, pa i drugu nesigurnost.

“Ključno je da država, u saradnji sa privredom, obezbijedi da se očuvaju radna mjesta. Po ugledu na druge države regiona i Evrope, treba dogovoriti iznos subvencija za zarade zaposlenih u djelatnostima koje su zatvorene ili im je aktivnost značajno smanjena. Naravno, te subvencije moraju značiti da nema otpuštanja radnika i mora se obezbijediti da nema zloupotreba”, rekao je Konjević.

Svako drugo rješenje, kako je dodao, značiće ogromno povećanje nezaposlenosti, dodatno smanjenje potrošnje i prihoda za državu, što vodi državu u duboku recesiju.

“Svakako i za državu je izazov kako finansirati pakete mjera. Dio se može pronaći snažnom racionalizacijom rashodne strane budžeta, korekcijom kapitalnog dijela, ali najveći dio ići će zaduživanjem. Moramo se zadužiti da bismo pomogli i sačuvali privredu”, smatra Konjević.

On je, odgovarajući na pitanje da li bi Elektroprivreda (EPCG) trebalo da snosi dio tereta te krize, kazao da ta kompanija mora da pokaže solidarnost u ovom trenutku i pomogne privredi i građanima.

“To treba da bude ciljno usmjereno ka onima koji su najugroženiji zbog mjera Vlade usled epidemije. Ne treba imati mjere koje se odnose na sve jer ima i djelatnosti, a i građana, koje ova kriza neće značajnije pogoditi. Treba biti realan jer samo takva pomoć ima smisla”, rekao je Konjević.

On je, komentarišući pomoć kroz moratorijum na otplatu kredita i kreditnu liniju Investiciono-razvojnog fonda (IRF), ocijenio ponašanje banaka kao neopisivi bezobrazluk.

“Banke će u periodu moratorijuma obračunati više od 20 miliona EUR kamata. Bankari naplaćuju najveće kamate u regionu, najveće provizije za sve i svašta, a prošle godine su od građana Crne Gore i ove privrede zaradili 50 miliona EUR. Ponašanje banaka nije solidarnost sa narodom”, zaključio je Konjević.

U PODMORJU CG

Razvoj epidemiološke situacije u vezi sa virusom korona u svijetu i kod nas daće odgovor o dinamici istražnih aktivnosti nafte i gasa u crnogorskom podmorju, saopšteno je Dnevnim novinama u Upravi za ugljovodonike.

Tako objašnjavaju, mnogi podizvođači koji su dio lanca neophodnih aktivnosti vezanih za planirano bušenje, nijesu u mogućnosti da doputuju u Crnu Goru.

“Iako se u ovom trenutku veliki broj aktivnosti koje su vezane za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa u Crnoj Gori odvija normalno, niko ne može da garantuje da će tako i da ostane. Predstavnici velikih američkih servisnih kompanija koje bi u susret istražnom bušenju trebalo da otvore svoja predstavništva u Crnoj Gori, u ovom trenutku nemaju način da to urade”, rekli su u Upravi.

Prvo istraživanje nafte i gasa, koje je realizovano krajem 2018. godine, povjereno je italijansko-ruskom koncesionaru Eni-Novatek.

U Upravi ističu da je teško odgovoriti na pitanje da li će istraživanje biti obustavljeno do daljnjeg, zbog trajanja vanrednih mjera usljed pandemije Kovida 19.

Oni objašnjavaju i da je sjedište Enija, operatora koji bi trebalo da izvrši istražno bušenje, u Lombardiji epicentru korona virusa.

“U ovom trenutku je teško dati odgovor na to pitanje, imajući u vidu da se situacija u svijetu, pa i u Crnoj Gori, mijenja iz dana u dan. U cilju suzbijanja pandemije virusa Covid-19 zatvorene su granice, ograničeno kretanje, redukovana poslovna aktivnost i ništa od toga ne ide u prilog ni jednom biznisu u Crnoj Gori, pa ni istraživanju nafte i gasa. Prvo istražno bušenje u crnogorskom podmorju zavisi od više faktora, koji su u ovom trenutku neizvjesni”, naglasili su u Upravi.

Prvo ispitivanje podmorja realizovano je na norveškom brodu Polar Empress koji je prikupljao podatke sa ukupne površine od 1.200 kvadrata, od kojih 20 odsto pripada crnogorskim vodama, a ostatak je 12 milja od državnih granica. Ispitivani su blokovi 4, 5, 9 i 10.

U Upravi ističu da su koncesionari Eni i Novatek ispoštovali obaveze iz Radnog programa Ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika, te da je prikupljenim podacima izvršen procesing tokom prošle godine.

“Tako procesirani i obrađeni podaci su interpretirani i na osnovu njih definisane su lokacije na kojima će biti vršena prva istražna bušenja, provobitno planirana za ljeto ove godine. Može se smatrati da su sve aktivnosti vezane za 3D seizmičko ispitivanje završene”, precizirali su u Upravi.

Oni su istakli i da je početkom godine završeno geomehaničko ispitivanje tla na mikrolokalitetima na kojima će se vršiti bušenje, i na kojima će biti instalirana bušačka platforma, a u cilju utvrđivanja geomehaničkih svojstava morskog dna.

“Jedna bušotina, i to bušotina za koju je planirano da ide do dubine od 6.500 metara, biće na udaljenosti od oko 25 km od obale. Druga, plića, koja bi trebalo da provjeri postojanje gasnog prospekta, biće nešto bliža i na udaljenosti od oko 18 kilometara”, naveli su u Upravi, dodajući da je Agencija za zaštitu prirode i životne sredine usvojila Elaborat o procjeni uticaja istražnog bušenja na životnu sredinu čime su se stekli uslovi za prvo istražno bušenje u crnogorskom podmorju.

Kada je riječ o drugom istraživanju, koje je na blokovima 30 i 26, prošle godine realizovao grčki Energean, u toku je obrada podataka koji su prikupljeni tokom 3D geofizičkog istraživanja.

“Procesing podataka i obrada su završeni i u toku je interpretacija rezultata. Imajući u vidu da su 80-ih i 90-ih godina prošlog vijeka prikupljeni 2D podaci sa prostora predmetnih blokova, koncesionar Energean takođe vrši i reinterpretaciju tih “starih” podataka kako bi se, na izvjestan način, upotpunila interpretacija novodobijenh 3D podataka, a sve u cilju dobijanja što preciznije slike o ugljovodoničnoj potencijalnosti na blokovima 30 i 26″, ukazali su u Upravi.

Kompanija Energean je realizovala istraživanje na brodu Ramform Titan, a shodno radnim programom ugovora o koncesiji iz 2017. godine. Snimanje na blokovima je sprovela norveška kompanija.

PROIZVOĐAČI APELUJU

Pandemija koronavirusa pokazala je koliki je značaj domaće proizvodnje, pogotovo hrane. Proizvodači smatraju da je novonastala situacija šansa da se svi koji mogu okrenu poljoprivrednoj proizvodnji i zato apeluju na građane da kupuju domaće proizvode.

Da bi tako i bilo, iz Privredne komore kažu da proizvođači treba da ponude pristupačnije cijene, dok trgovci u narednom periodu domaće proizvode treba da učine vidljivijim na policama. 

Biljana Rovčanin, TVCG

CBCG

Predstavnici Centralne banke Crne Gore (CBCG), zakonodavne, izvršne vlasti, asocijacije privrednika i Udruženja banaka, jedinstveni su u stavu da je bankarski sistem do sada snažno odgovorio najvećim izazovima uzrokovanim uticajem pandemije COVID – 19 na crnogorsku ekonomiju, navodi se u saopštenju CBCG.

Kako navode, sastanak na temu uloge bankarskog sistema u uslovima negativnog uticaja novog korona virusa na ekonomiju održan je danas. 

Na sastanku su predstavljeni i analizirani dosadašnji efekti Odluke o privremenim mjerama koju je Centralna banka u saradnji sa poslovnim bankama pripremila, a Savjet CBCG usvojio 17. marta 2020.

Prvi element Odluke predstavlja moratorijum na otplatu kredita na period od 90 dana, gdje je Crna Gora jedna od rijetkih dvanaest zemalja u svijetu koja je usvojila ovu mjeru, a čiji se obračun kamate tokom trajanja moratorijuma sprovodi na identičan način kao u ostalim jurisdikcijama.

“Ova odluka omogućava da pravna i fizička lica u ovim izazovnim vremenima povećaju svoj raspoloživi dohodak. Efekti moratorijuma su jasni: za sedam dana primjene moratorijuma, prijavilo se ukupno 61,434 korisnika kredita, odnosno 47% fizičkih lica korisnika kredita i gotovo 75% privrede, dok iznos kredita za koje je predat zahtjev za moratorijum iznosi 1,23 milijarde uura, odnosno 44% ukupnih kredita u sistemu”, navode u saopštenju.

Drugi važan element pomoći građanima i ekonomiji je, kako navode, odobravanje kredita za likvidnost i u periodu moratorijuma, kao i u procesu oporavka nakon njegovog isteka.

“U martu mjesecu su banke odobrile 3,486 partija kredita za fizička lica i 282 partije kredita za pravna lica, odnosno 73,4 miliona eura ukupno. Banke su spremne da svoju raspoloživu likvidnost usmjere prema klijentima, privredi i građanima, kako sada, tako i u daljem periodu oporavka ekonomije”, dodaju u saopštenju.

Kreditna podrška će biti, kako navode, obezbijeđena pod objektivno najpovoljnijim mogućim uslovima u ovom trenutku.

“Uz podršku likvidnosti banke su se obavezale da će aktivno raditi na fleksibilnom restrukturiranju kredita, u skladu sa novim očekivanim novčanim tokovima privrede i građana”, ističu u saopštenju.

Kriza je, kako navode, ujedno i šansa da radeći na distanci banke dodatno razviju kartičarstvo i e-banking za svoje klijente i time da utiču na smanjivanje gotovine u opticaju.

“Zajednički zaključak je da neophodno raditi na svemu navedenom, uz obavezu očuvanja stabilnosti bankarskog sistema, jer ovaj sistem predstavlja osnovnu polugu oporavka naše ekonomije u izazovnom periodu koji je ispred nas”, zaključili su u saopštenju.

Sastanku, koji predstavlja dio stalne komunikacije Centralne banke Crne Gore i komercijalnih banaka, prisustvovali su guverner Centralne banke Crne Gore dr Radoje Žugić sa saradnicima, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Branimir Gvozdenović, ministar finansija Darko Radunović, savjetnik predsjednika Vlade Radule Raonić, predsjednik Upravnog odbora IRF-a Zoran Vukčević, predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović, izvršni direktori poslovnih banaka i predstavnici Udruženja banaka Crne Gore.