ZAIMOVIĆ

Bankarski sektor je najbolje uređen dio ekonomskog sistema Crne Gore, što je godina na izmaku najbolje pokazala, kazao je u intervjuu Pobjedi Esad Zaimović glavni izvršni direktor Hipotekarne banke.

“Prvi put smo se suočili sa stečajem dvije banke i pokušajem kreiranja krize u bankarskom sektoru, ali je sistem pokazao vitalnost. Naredne godine nas čeka zahtjevan posao za sve banke – nezavisna procjena aktive, koji će dokazati moju tezu da je bankarski sistem stabilan. U godini pred nama ne očekujem ni posebno značajne korekcije u visini kamatnih stopa”, kazao je Zaimović.

On je kazao da visina kamatne stope nije jednostrana odluka bilo koje od banka, ona zavisi od mnogo faktora.

Podsjeća na saopštenje Centralne banke, u kojem se navodi da su kamatne stope na istorijskom minimumu.

“Nisam siguran da se nekom administrativnom intervencijom može uticati na dodatno sniženje kamatnih stopa, previše je to kompleksna problematika. Kvalitetni programi će uvijek biti u mogućnosti da se daleko povoljnije zadužuju od prosječnih kamatnih stopa, tako da nemamo primjedbe od strane prvoklasnih klijenata, postoji veoma izražena konkurencija među bankama za finansiranjem takvih klijenata i za njih su kamatne stope veoma niske, niže su od tri odsto na godišnjem nivou”, istakao je Zaimović.

U 2020.

Budžet Fonda rada za 2020. godinu od 1.780.000 eura biće dovoljan za izmirenje svih obaveza, ocijenio je za Dnevne novine direktor Kemal Đečević.

Dobra vijest je, kaže, i što stečajci više neće morati da čekaju na okončanje stečajnog postupka, jer novi prijedlozi zakona o radu i o Fondu rada tako propisuju.

Kako ističe, novim Predlogom zakona o radu i Predlogom zakona o Fondu rada o kojima se na predlog Vlade prethodne sedmice raspravljalo u parlamentu uvode se brojne novine, među kojima i mogućnost da zaposleni ostvari svoja prava i prije okončanja stečajnog postupka, što do sada nije bio slučaj.

Đečević kaže da smo svjedoci da su stečajni postupci trajali godinama i da su zaposleni morali čekati okončanje stečajnog postupka da bi ostvarili svoja prava.

Nakon usvajanja tih zakona u Skupštini, kako je rekao, radnici više neće morati da čekaju okončanje stečajnog postupka kako bi namirili potraživanja iz radnog odnosa.

“Tokom 2019. godine za potraživanja radnika kojima je radni odnos prestao usljed stečaja ili tehnoloških, ekonomskih i restrukturalnih promjena Fond rada isplatio je 230 otpremnina u ukupnom iznosu od 441.054 eura, dok je za garantovane zarade na osnovu 267 rješenja ukupno isplaćeno 365.182,97 eura”, naveo je Đečević.

Dodaje da je ostalo neobrađeno 2.314 zahtjeva za otpremnine usljed stečaja i 19 zahtjeva za isplatu garantovanih zarada.

“Neobrađeni zahtjevi se uglavnom odnose na podnosioce kojima su u prethodnom periodu isplaćena potraživanja od države ili poslodavca, lica isplaćena od poslodavca po osnovu prestanka radnog odnosa zbog tehnoekonomskih promjena po propisima koji su važili u momentu prestanka radnog odnosa podnosioca, zatim podnosioci kojima je radni odnos prestao po sporazumu između zaposlenog i poslodavca”, objasnio je Đečević.

Dio zahtjeva se, ukazuje, odnosi i na osobe koje je u prethodnom periodu isplatila država (SSCG ili Ministarstvo rada i socijalnog staranja), kao i osobe kojima je izvršen dokup staža da bi ostvarili pravo na starosnu penziju, a kojima je radni odnos prestao u periodu od 14. avgusta 1990. do 29. jula 2003. godine.

“Neobrađen je ostao i dio zahtjeva koji se odnosi na isplatu otpremnina, a koji su predati nakon zakonom propisanog roka od 8. januara 2011. godine. Dio zahtjeva za isplatu garantovanih zarada i uplatu poreza i doprinosa i povezivanje staža, u fazi su obrade od stručne službe, koja utvrđuje osnovanost podnijetih zahtjeva”, pojasnio je Đečević.

Budžetom za 2020. godinu, kako je rekao, za isplatu potraživanja opredijeljeno je ukupno 1.780.00 eura.

RAE

U narednoj godini, od trenutno važećih licenci, ističe njih 15, koje su u posjedu 11 energetskih subjekata u naftnom sektoru, navodi se u dokumentu Regulatorne agencije za energetiku (RAE).

Regulator će u narednoj godini, kako su najavili njegovi predstavnici, u skladu sa zahtjevima izdavati nove licence i mijenjati i oduzimati postojeće.

“Tokom prvih osam mjeseci ove godine, RAE je izdala sedam novih licenci, izmjenila 22, oduzela devet i produžila jednu”, navodi se Predlogu finansijskog sa planom rada RAE za narednu godinu, koji se nalaze u skupštinskoj proceduri.

Regulator, kako su podsjetili, prati i kontroliše rad i poslovanje energetskih subjekata u pogledu ispunjavanja uslova utvrđenih licencom.

“Tokom prvih sedam mjeseci ove godine obavljeno je 79 kontrola u sektoru nafte i naftnih derivate”, rekli su iz RAE.

Iz RAE su najavili da će početkom godine biti pripremljen i usvojen Plan kontrola energetskih subjekata za narednu godinu, koji će obuhvatati sve energetske subjekte u naftnom sektoru, osim onih koji su obavijestili RAE da nijesu imali prometa naftnih derivata u ovoj godini i onih maloprodajnih objekata koji su u fazi rekonstrukcije.

“Pored kontrola predviđenih programom, po potrebi će se obavljati i vanredne kontrole, nakon čega će se sačinjavati izvještaji o sprovedenoj kontroli sa pregledom zatečenog stanja, kao i predviđenim mjerama u slučaju neispunjavanja uslova”, dodali su iz RAE.

Iz RAE su kazali da će u narednoj godini nastaviti sa aktivnostima sa ciljem da se sa normativno-regulatornog aspekta spremno dočeka izvjestan budući razvoj infrastrukture prirodnog gasa.

Osim prirodnog gasa, koji će se u Crnu Goru dopremati gasovodom, jedan broj preduzeća je izrazio interesovanje i pokrenuo konkretne aktivnosti na realizaciji projekata koji imaju za cilj upotrebu tečnog (TPG) i komprimovanog prirodnog gasa (KPG) kao energenata koji će zamijeniti do sada korišćena tečna goriva.

Imajući to u vidu, regulator je pripremio set obrazaca koji su potrebni da bi se obavilo licenciranje kompanija koje namjeravaju da skladište, transportuju, snabdijevaju krajnje kupce i upravljaju postrojenjem za TPG.

U dokumentu se navodi da je RAE, koja je nadležna za utvrđivanje statusa zatvorenog distributivnog sistema električne energije, do sada utvrdila statuse za tri zatvorena distributivna sistema, i to jedan 2017. godine, a dva u ovoj godini.

“Imajući u vidu postojanje većeg broja poslovno – tehničkih sistema kao što su trgovinski centri i turistički i proizvodni kompleksi koji posjeduju elektroenergetsku infrastrukturu preko koje se distribuira električna energija za njihove potrebe, očekuje se da će u narednoj godini regulatoru biti podnijeti zahtjevi za utvrđivanje statusa zatvorenog distributivnog sistema električne energije”, dodaje se u dokumentu.

Iz RAE su podsjetili i da je u avgustu počela primjena finansijskih kompenzacija u vezi minimuma kvaliteta isporuke i snabdijevanja električnom energijom, za čiju primjenu vlada veliko interesovanje javnosti i kupaca električne energije.

“Očekivanje je da će RAE u narednoj godini, u dijelu rješavanja žalbi po tom osnovu, imati značajno povećan obim posla”, zaključuje se u dokumentu.

CBCG

Vrijednost realizovanog platnog prometa za 21 radni dan u novembru iznosila je 1,37 milijardi EUR, što je tri odsto više nego u oktobru, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

Od toga je 94,86 odsto realizovano u Real Time Gross Settlement (RTGS) sistemu, a ostatak u Deferred Net Settlement (DNS) sistemu.

U RTGS sistemu se obavljaju pojedinačne platne transakcije između učesnika po bruto principu u realnom vremenu, a u DNS sistemu međubankarske platne transakcije po neto principu u odloženom vremenu.

“U novembru je za 21 radni dan realizovano oko 938,81 hiljadu naloga, od čega 38,33 odsto u RTGS sistemu, a ostatak u DNS sistemu”, navodi se u izvještaju CBCG.

Prosječni dnevni obim realizovanog platnog prometa u RTGS i DNS sistemu, izražen preko broja naloga, iznosio je 44,7 hiljada, dok je prosječna dnevna vrijednost platnog prometa iznosila 65,25 miliona EUR.

U novembru za 10,71 hiljadu minuta produkcije nije bilo zastoja u radu sistema, pa je njegova raspoloživost bila 100 odsto.

PODACI MINISTARSTVA

Cijena eurosupera 95 u Crnoj Gori i dalje je viša od prosjeka u regionu, dok je eurodizel ispod prosječne regionalne vrijednosti, pokazuju podaci iz Biltena Ministarstva ekonomije.

Prema podacima najnovijeg Biltena o cijenama naftnih derivata, litar eurosupera 95 u Crnoj Gori košta 1,31 eura, u Hrvatskoj 1,34 eura, a u Albaniji 1,45 eura.

Litar eurosupera 95 jeftiniji je u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini (BiH), gdje košta 1,27 eura, odnosno 1,09 eura i 1,21 eura.

Eurosuper 95 je u Evropi najjeftiniji u Sjevernoj Makedoniji, a najskuplji u Holandiji 1,67 eura.

Kada je u pitanju eurodizel, litar u Crnoj Gori košta 1,26 eura. Eurodizel u Albaniji košta 1,44 eura, Srbiji 1,38 eura, a Hrvatskoj 1,33 eura.

Litar eurodizela je jeftiniji u BiH i Sjevernoj Makedoniji gdje košta 1,21 eura, odnosno jedan euro.

Najjeftiniji eurodizel u Evropi plaćaju građani Sjeverne Makedonije, a najskuplji Velike Britanije 1,55 eura za litar.

Posljednje promjene cijena goriva bile su 15. oktobra kada su eurosuper 95 i 98 pojeftinili tri centa, dok je cijena eurodizela ostala nepromijenjena.

Ministarstvo, odnosno njegov Direktorat za energetiku, na sedmičnom nivou, objavljuje osnovne podatke u vezi sa maloprodajom naftnih derivata, odnosno uporedne cijene goriva u okruženju.

DIREKTOR TERNE

U projekat gradnje energetskog podmorskog kabla između Italije i Crne Gore uključeno je preko 120 kompanija, od čijeg će puštanja u rad lokalna ekonomija ostvariti važne benefite, ocijenio je izvršni direktor Terne Crna Gora, Đanluka Vetese.

“Od početka su u gradnju energetskog podmorskog kabla uključene brojne domaće i međunarodne kompanije, stvarajući osnovu za profesionalni rast koji uvek prati jedinstvene i tehnološki napredne projekte”, kazao je Vetese za Glasnik Privredne komore (PKCG).

Podmorski energetski kabl, koji je dug 450 kilometara, biće u komercijalnoj upotrebi do kraja godine.

Vetese je naveo da je energetska interkonekcija između Italije i Crne Gore (MONITA), koju je Evropska komisija (EK) prepoznala kao projekat od opšteg interesa, inovativna infrastruktura za ekološku održivost i od ogromnog strateškog značaja u evropskom kontekstu, dok je suštinski važna za integraciju energetskog tržišta Balkana u Evropu.

“Infrastruktura je fundamentalna raskrsnica za evropsku energetsku uniju i od suštinske važnosti je za integraciju cijelog Balkana u EU, preko Italije. Snaga koju je moguće razmijeniti u oba pravca, kroz interkonekciju ove prve faze projekta je 600 megavati (MW)”, precizirao je Vetese.

To će, kako je ocijenio, omogućiti razvoj tržišta, energetske infrastrukture i posebno proizvodnih pogona, dajući podsticaj obnovljivim izvorima i garantovanjem dalje očekivane evolucije energetskog sistema u Crnoj Gori i regionu Balkana.

“Integracija omogućava benefite kao rezultat proširenja tržišta, sa akcentom na smanjenje troškova energije i pouzdanost usluga”, dodao je Vetese.

On je podsjetio da je energetska povezanost Italije i Crne Gore rezultat snažne bilateralne saradnje u energetskom i industrijskom sektoru, uspostavljene putem dva međuvladina sporazuma, koja su dvije zemlje potpisale 2007. i 2010. godine i koji odražavaju stratešku i tehnološku radnu ulogu.

“Inauguracija projekta 15. novembra, u kojoj su učestvovali italijanski i crnogorski predsjednik, a koju su uživo prenosile nacionalne televizije dvije zemlje, predstavljala je vrhunac trenutka u kojem su se materijalizovali institucionalni i dugogodišnji tehnički radovi, potvrđujući važnost projekta za obje zemlje”, naveo je Vetese.

On je, govoreći o tehničkim karakteristikama kabla, kazao da je interkonekcija realizovana u HVDC tehnologiji snage 500 kilovolti (kV), direktne struje sa ukupnom nominalnom snagom od 1,2 hiljade MW završetkom cjelokupnog projekta.

“Interkonekcija ima rekordnu dužinu za Mediteran od 445 kilometra i dostiže maksimalnu dubinu od 1,22 hiljade metara. Investicija Terne po završetku biće vrijedna više od milijardu EUR ukupno za Crnu Goru i Italiju”, precizirao je Vetese.

On je, odgovarajući na pitanje o planovima kojima se predviđa postavljanje još jednog podmorskog kabla prema Italiji, rekao da je trenutno projekat na kraju prve faze realizacije od 600 MW.

“Treba istaći da je sistem već završen za stanicu i podzemne kablove/kablove za uzemljenje i za drugi pol/stub. Stoga je većina radova na drugom polu već završena”, dodao je Vetese.

Prema njegovim riječima, drugi podmorski kabl biće postavljen nakon što se ispune uslovi koji će biti “okidač” za razvoj likvidnog tržišta električne energije na Balkanu i razvoj strateške prenosne infrastrukture na tom području, koji omogućavaju efikasno i sigurno korišćenje interkonekcije u cjelosti.

NAJNOVIJI PODACI

Građani u bankama u Crnoj Gori drže više od 1,3 milijarde eura, što znači da svaki građanin ima po dvije hiljade eura. To je “statistička” računica koja je daleko od stvarnosti, jer većina nema ni eura štednje, a mali broj ima pozamašne svote, piše Pobjeda.

Prema posljednjim podacima iz ove godine imamo 71 milionera, a najbogatiji među njima ima 32 miliona eura na svom kontu u banci. No, i ovi podaci o milionerima u kešu su relativni, jer nema podataka koliko domaći građani drže u stranim bankama.

Visina

Podaci Centralne banke koji se prate iz mjeseca u mjesec pokazuju da depoziti građana u bankama rastu. Za deset godina uvećani su duplo.

Štednja građana 2009. bila je 654 miliona eura, a danas je više od 1,3 milijarde eura. Na kraju 2010. bila je 738 miliona, godinu kasnije 791 milion, 2012. više od 864 miliona, godinu kasnije 931 milion, 2014. je bila 990 miliona, 2015. preko milijarde, godinu kasnije 1,1 milijardu, 2017. godine 1,23 milijarde, prošle godine 1,32 milijarde i tekuće godine sa kraja oktobra bila je 1,305 milijardi eura.

Sličnom dinamikom rasli su i ukupni, odnosno depoziti privrede i banaka, tako da su prije deset godina bili 1,82 milijarde a danas 3,49 milijardi eura.

Na pitanje kakvo se kretanje depozita očekuje, generalni sekretar Udruženja banaka Bratislav Pejaković Pobjedi je kazao da ne očekuje smanjenje.

“Ne očekujem smanjenje ukupnih depozita, a kamoli masovnije podizanje kojeg nije bilo niti tokom 2019. kada je došlo do intervencije kod dvije banke. Sistem je kvalitetno odgovorio, tako da nije bilo negativnih konsekvenci, čak je konstatovan značajan rast depozita. Uostalom, prednost držanja novca kod banaka je sa više aspekata očigledan, kako za dnevne aktivnosti vlasnika depozita tako i kao djelimičan, ili u cijelom kolateral za eventualne potrebe ulaganja”, smatra Pejaković.

Prednost je, dodaje on, i brzina povlačenja sredstava. Uz najavu je kvalitetnija od reakcije na tržištu kapitala, gdje bi trebali da realizujete vaše hartije od vrijednosti.

“Veća kamatna stopa ima svoju težinu, ali u selekciji prioriteta, prihvatljivosti rizika koji nose HoV i potreba vlasnika se prepoznaje odgovarajući način tezaurisanja sredstava. Odluka je uvijek na vlasniku novca i njegovim preferencijama”,- ističe on.

Bankari očekuju da će depoziti rastu i naredne godine.

“Očekujemo da će depoziti u bankama rasti i naredne godine, uz projektovani rast BDP-a. Na to upućuju trendovi posljednjih godina, ali i najavljena politika Evropske centralne banke za 2020. Kako u regionu, tako i širom EU depoziti kod finansijskih institucija rastu. U Crnoj Gori ukupni depoziti na kraju oktobra 2019. iznosili su 3,489 milijarde eura, od čega stanovništva 1,305 milijardi eura, gdje u zavisnosti od doba godine, investicionih aktivnosti, pripreme sezone, investicija, ili ubiranje prihoda, imamo rast, ili pad depozita na nivou sistema”, pojašnjava Pejaković.

Kamate

Kamatne stope na depozite su stvar više faktora.

“Prosječna kamatna stopa kojom se koristi javnost je na ukupne depozite koja je za oktobar bila 0,42 odsto. Međutim oko 60 odsto ukupnih depozita stanovništva su po viđenju. Na nivou ukupnih depozita procenat ide na oko 72 odsto, gdje skoro nema kamate, odnosno oko 0,002 odsto se kreće. Dok na oročene depozite imate na godišnjem nivou i kamatu više od dva odsto – kod pojedinih banaka u Crnoj Gori, što je za euro depozite vrlo dobra ponuda, uporedbom sa regionom i razvijenim zemljama”, pojašnjava generalni sekretar Udruženja banaka.

Sve ovo znači da treba posmatrati konkuretnu ponudu kamate na oročene depozite, a ne samo čitati prosječnu kamatu u kojoj su i depoziti po viđenju.

Prosječna cijena, odnosno kamata na kredite je nešto više od šest odsto na godišnjem nivou, pa se čini da je spread (razlika između kamata na štednju i kredite) veliki u odnosu na prosječnu kamatu na depozite.

“Međutim, prosječna kamata u plasmanima obuhvata i gotovinske kredite kao skuplje i stambene kao najniže od 2,99 odsto kamate na godinu za subvencioniranje kredite kod fizičkih lica. Kod pravnih lica imate kredite overdraft, one za likvidnost kao skuplje, ali i kamate na investicione kredite od 3,5 odsto godišnje za najbolje klijente. Naravno, da ima i kredita koji su značajno na većem, ili nižem nivou kamate, a sve je u zavisnosti od proizvoda banke, boniteta klijenta i preuzetog rizika plasmana”, pojašnjava Pejaković.

NAREDNIH 30 DANA

Regulatorna agencija za energetiku (RAE) pozvala je zainteresovane da se u narednih 30 dana prijave na konkurs za izvršnog direktora te institucije.

Kandidat za direktora RAE treba da bude crnogorski državljanin, sa prebivalištem u Crnoj Gori, da ima najmanje VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja iz oblasti tehničkih nauka, prava ili ekonomije, kao i najmanje pet godina radnog iskustva na rukovodećim ili drugim poslovima koji zahtijevaju samostalnost u radu.

Iz RAE su objasnili da za direktora te institucije ne može biti izabrana osoba koja je pravosnažno osuđivana za krivično djelo zbog zloupotrebe službene dužnosti, korupcije, prevare ili neko drugo, koje ga čini nepodobnim za obavljanje funkcije.

“Za direktora RAE ne može biti izabrana osoba koja ima lični, interes preko bračnog druga ili neposredni porodični u preduzeću kojem regulator daje licencu za obavljanje energetske djelatnosti ili kompaniji koja se bavi trgovinom električnom energijom”, navodi se u konkursu.

Kandidat, kako je objašnjeno, pored dokaza o ispunjavanju uslova treba da dostavi svoje viđenje stanja i razvoja regulatornog procesa u energetskom sektoru Crne Gore.

Direktora bira Odbor direktora RAE uz prethodno mišljenje Vlade, na period od četiri godine

SAVJET ZA INOVACIJE

Savjet za inovacije i pametnu specijalizaciju konstatovao je na prvoj sjednici da Strategija pametne specijalizacije Crne Gore predstavlja osnov za privredni rast i napredak društva u drugim sferama, kao i pretpostavku za formulisanje novog modela razvoja Crne Gore. Sjednicom je predsjedavao je premijer Duško Marković, koji je istakao da je prioritet vratiti u Crnu Goru mlade stručnjake iz inostranstva.

Podržavši tri strateška prioriteta prepoznata u dokumentu – održivu poljoprivredu i lanac vrijednosti hrane, energiju i održivu životnu sredinu i održivi zdravstveni turizam, Savjet je ukazao na potrebu daljeg snažnog razvoja informativno-komunikacionih tehnologija i kreiranja posebnog programa za startapove.

Ukazano je i na činjenicu da je Strategija kompatibilna sa prioritetima nove Evropske komisije čemu, kako se navodi u saopštenju, svjedoči i pismo evropskog komesara za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Olivera Varheljija upućeno dan ranije predsjedniku Vlade.

„Pozdravljam to što je Crna Gora prva zemlja u regionu koja je usvojila Strategiju pametne specijalizacije (jun 2019.) koja ima potencijal da poveća rast i zaposlenost prepoznajući i razvijajući svoje uporedne prednosti putem inovativnog pristupa“, navodi se u na početku pisma sa čijim je sadržajem upoznat Savjet.

Predsjednik Savjeta, premijer Duško Marković je ocijenio na prvoj sjednici Savjeta da su našoj zemlji potrebni stabilan dugoročni rast i razvoj, održiva i konkurentna industrijska proizvodnja, zaposleni mladi ljudi, koji će svojom kreativnošću i marljivošću ubrzano vući naše društvo naprijed.

„Treba nam diversifikacija ekonomije, i koliko god bili svjesni svih ograničenja, moramo pokušati zauzeti prostor na makar nekoliko tehnološki intenzivnih polja. Dakle, plan je da naše skromne resurse fokusiramo na tri prioritetne oblasti, i u njima intenzivno podržimo inovativnost u Crnoj Gori na svim nivoima, ali sa posebnom pažnjom prema mladim generacijama stručnjaka. Bilo da se školuju ovdje, bilo da su u potrazi za novim znanjima privremeno na stranoj adresi, naš zadatak je, da makar u ovih nekoliko prioritetnih polja djelovanja, kreiramo centar gravitacije, koji će ih privući i zadržati u Crnoj Gori“, kazao je predsjednik Marković.

Savjet se upoznao sa Akcionim planom za sprovođenje Strategije pametne specijalizacije Crne Gore (2019-2024) – ciljevi za 2020. godinu i razmotrio mogućnosti za uspostavljanje implementacionog tijela za podsticanje inovacija.

Usvojen je Program rada Savjeta za inovacije i pametnu specijalizaciju za 2020. godinu.

BAR-BOLJARE

Kineskoj kompaniji China Road and Bridge Corporation (CRBC) u ovoj godini je, zaključno sa oktobrom, za izgradnju prioritetne dionice auto-puta Bar-Boljare isplaćeno 99,09 miliona eura.

U Informaciji o aktivnostima na realizaciji projekta autoputa Bar – Boljare, koju je Vlada usvojila na sjednici u četvrtak, navodi se da su u ovoj godini, zaključno sa oktobrom, izvođaču odobreni radovi vrijedni 130,65 miliona.

“Izvođaču je isplaćeno 99,09 miliona eura, s tim da su dodatno izvedeni radovi vrijedni oko 50 miliona, ali još nijesu odobreni za plaćanje”, precizira se u Informaciji.

Na projektu je trenutno angažovano 2,47 hiljada radnika, od čega je 1,67 hiljada iz Kine, 167 crnogorskih državljana i 32 ostalih koji rade za kinesku kompaniju. Njih 598 je angažovao podizvođač.

“Podizvođačima koji imaju sjedište i registraciju u Crnoj Gori prije početka 2012. godine do sada je povjerena realizacija 40,07 odsto vrijednosti, iako se bilans realizacije ugovorne obaveze izvođača radova u vezi sa angažovanjem podizvođača svodi na završetku radova, na bazi stvarno realizovanih predmeta i vrijednosti podizvođačkih ugovora”, navodi se u Informaciji.

Ukupan broj izdatih saglasnosti za podizvođače je 106, kojim je obuhvaćeno 125 preduzeća, od čega je 97 iz Crne Gore, a 28 iz okruženja.

U Informaciji je navedeno da ukupan procenat izvedenih radova na izgradnji prioritetne dionice autoputa Smokovac – Mateševo u ovom trenutku iznosi oko 85 odsto.

“Završen je proboj na svih 16 tunela. Izrada gornjeg dijela sekundarne obloge izvodi se na svih 16 tunela. Radovi na gornjem dijelu sekundarne obloge, za sada, su u potpunosti završeni na 11 tunela u obje cijevi i na dva u po jednoj cijevi”, precizira se u Informaciji.

Do sada je na mostovima, na pozicijama stubova i temelja završeno oko 99 odsto radova, dok je na gornjem stroju mostova završeno oko 93 odsto radova.

“Od ukupno 21 mosta, do sada je u potpunosti, na obje trake, završena rasponska konstrukcija na 14 mostova, dok je još pet završeno u jednoj traci autoputa”, dodaje se u Informaciji.

Na petlji Smokovac intenzivno se izvode radovi na visokom usjeku, kao i na mostu Smokovac, nadvožnjacima i podvožnjacima kojima su savladavane prepreke na trasi vezne saobraćajnice. Takođe, u toku je izgradnja armirano-betonskih zidova na poziciji naplatne rampe.

Izvode se i radovi na izmještanju postojećih dalekovoda, gdje je do sada obavljeno oko 25 odsto radova.

Do sada je na sistemu za vodosnabdijevanje na radovima instalacija cjevovoda glavne trase završeno oko 45 odsto radova, a na tunelima oko 37 odsto radova. Kada se uzmu u obzir svi radovi koji su obuhvaćeni sistemom za vodosnabdijevanje, ukupno je završeno oko 30 odsto radova.

“Izvode se radovi na kablovskoj kanalizaciji za polaganje 20 kilovoltnog (kV) kabla za trajno napajanje autoputa električnom energijom. Grubi građevinski radovi na šahtama, iskopu rova, izradi posteljice i postavljanju cijevi su završeni na nivou od oko 40 odsto”, navodi se u Informaciji.

Pozvali zainteresovane da predlože modalitete za ostale dionice

Uporedo sa radovima na prioritetnoj dionici, intenziviraju se i radovi na stvaranju pretpostavki za početak realizacije naredne dvije dionice, odnosno Mateševo-Andrijevica i Smokovac-Tološi-Farmaci, koje su Detaljnim prostornim planom autoputa Bar-Boljare definisane kao druga faza.

“Zbog veličine trenutne zaduženosti Crne Gore i uvažavajući preporuke Plana sanacije budžetskog deficita i javnog duga, Fiskalne strategije Crne Gore i Programa ekonomskih reformi, polazi se od pretpostavke da će se naredna dionica autoputa realizovati po nekom od modaliteta privatno-javnog partnerstva kako bi se smanjilo dodatno zaduživanje, pri čemu tek predstoji odluka o utvđivanju optimalnih uslova i načina realizacije”, navodi se u Informaciji.

Prioritet u realizaciji, nakon dionice Smokovac-Mateševo, daje se dionici Mateševo-Andrijevica, kao logičan, građevinski i funkcionalan nastavak tekuće investicije.

“U skladu sa tim, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva je u novembru prošle godine apliciralo prema Investicionom okviru za Zapadni Balkan za dodijeljivanje 54,6 miliona za kofinansiranje gradnje dionice Mateševo-Andrijevica, što predstavlja 20 odsto od procijenjenog kapitalnog izdatka za gradnju te dionice od 273 miliona eura”, precizira se u Informaciji.

Namjera je da se dodatnih 20 odsto obezbijediti putem kreditnog zaduživanja kod Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRD), a preostalih 60 odsto od zainteresovanih privatnih partnera.

“Svi zainteresovani su pozvani da ispolje interesovanje i predlože uslove i modele za realizaciju ostalih dionica autoputa Bar-Boljare, na principima privatno-javnog partnerstva, na bazi najbolje međunarodne prakse, i uz poštovanje principa jednakog tretmana, slobodne konkurencije i nediskriminacije. U prethodnom periodu ostvarena je komunikacija sa više zainteresovanih kompanija”, zaključuje se u Informaciji.