URA

Ministar saobraćaja Osman Nurković priznao je juče da je problem Aerodroma Crne Gore loš partijski menadžment te kompanije odnosno menadžment koji je instalirao SD i DPS, saopštili su danas iz Građanskog pokreta URA.

“Imamo suludu situaciju da je po logici Vlade Crne Gore lakše dati Aerodrome u koncesiju nego li promijeniti partijski menadžment koji su sami instalirali. Takav način gazdovanja je u svim sektoima Vlade i to je nedopustivo”, ističu oni.

URA ističe da nema nikakvih valjanih razloga da država da Aerodrome na upravljanje koncesionarima.

Navode i da bi modernizacija i proširivanje kapaciteta zračnih luka u Crnoj Gori mogla da se izvede pomoću kredita koje bi Aerodromi mogli da servisiraju uz stručan kadar koji nije partijski obojen.

“Umjesto da imamo razvijene Aerodrome, koji ostvaruju daleko veće profite, imamo zarobljeno preduzeće opterećeno partijskim vojnicima, koje se bori za normalno funkcionisanje i opstanak. Potrebno je srediti Aerodrome i radikalno promijeniti način rada u njima, a ne dati ih u koncesije nekome ko će to isto uraditi – samo za svoj džep”, ukazali su u pokretu URA.

Navode da “ako mi ne možemo upravljati Aerodromima onda smo mogli dovesti menadžment koji to može”.

“Sačuvati nacionalno blago, a platiti inostrane stručnjake koji bi osmislili razvoj kompanije. Ista je stvar i sa nacionalnim avioprevozikom Montenegro airlines-om kojeg je loš partijski manadžment doveo u bankrot, naročito posljednjih sedam godina. I za njih Vlada traži rješenje, a Aerdorome pušta na doboš. Kakva nevjerovatna ekonosmka logika”, poručuju iz URE.

Iz URE poručuju, da ako ne bude ekonskomskog zaokreta, Vlada Crnu Goru vodi ka sunovratu.

MARKOVIĆ

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković poručio je da svjedočimo odličnim rezultatima ekonomske politike Vlade, koju su podržali privrednici i poslodavci, te da ti rezultati i bilansi predstavljaju obilježje država stabilnosti, poslovne sigurnosti, i podsticajnog biznis ambijenta.

„Mi danas svjedočimo o sinergiji koju smo kreirali kako bismo pokrenuli razvojni ciklus u zemlji, pokrenuli ekonomiju, otvorili nova radna mjesta i naravno stvorili pretpostavke za bolji životni standard. Rekao sam tačno prije tri godine da sa privrednicima i poslodavcima ruku pod ruku želim da radim na realizaciji ciljeva ekonomske politike. Ta ponuda Vlade je prihvaćena i danas svjedočimo o rezultatima. Takvo opredjeljenje snažno je podržao i Investiciono razvojni fond koji danas obilježava prvu desetogodišnjicu rada, i prvu milijardu eura plasiranih sredstava”, rekao je premijer Marković na proslavi desetogodišnjice rada Investiciono razvojnog fonda Crne Gore.

Predsjednik Vlade je rekao da priliv stranih direktnih investicija u protekle tri godine iznosi više od 2,2 milijarde eura, dok su u posljednjih godinu i po one iznosile preko 1,3 milijarde eura.

„Ovaj rezultat nije došao sam od sebe, već je to plod osmišljene ekonomske politike koju vodimo. Ovakvi bilansi stranih investicija obilježje su zemalja pune stabilnosti, poslovne sigurnosti, i podsticajnog biznis ambijenta. Pored toga, danas je Crna Gora jedna od najbrže rastućih ekonomija Evrope, sa prosječnom stopom od 4,9% u prethodne dvije godine. Paralelno, otvoreno je gotovo 30.000 novih radnih mjesta. Sve to je zajednički rezultat svih vas koji ste ovdje i Investiciono-razvojnog fonda, čijem cjelokupnom timu na čelu sa predsjednikom odbora direktora, čestitam na izuzetnom uspjehu“, rekao je predsjednik Vlade.

Premijer Duško Marković je podsjetio da je Vlada Crne Gore u protekle tri godine predložila donošenje i izmjene više od 200 zakonskih rješenja koja su imala za cilj unapređenje poslovnog ambijenta u različitim segmentima ekonomskog života te da je samo donošenjem Zakona o administrativnim taksama i Zakona o lokalnim komunalnim taksama ukinuto 49 taksi i smanjenje 72 takse.

Predsjednik Vlade je poručio da je Vlada više od 190 miliona eura opredijelila za projekte u opštinama na sjeveru i opštinama sa stepenom razvijenosti ispod državnog prosjeka.

„Želim da budem jasan, snažan razvoj sjevera jeste obaveza ove Vlade, ali mora biti i svake buduće. Zbog toga i IRF treba da kreira što više linija i kreditnih modela kako bi nesporne resurse sjevera stavili u funkciju sveukupnog razvoja cijele zemlje”, rekao je predsjednik Vlade Duško Marković na svečanosti kojom je obilježeno 10 godina rada Investiciono razvojnog fonda i plasman prve milijarde eura.

Plasirali prvu milijardu eura u crnogorsku privredu

Investiciono razvojni fond (IRF) je za prethodnih deset godina postojanja ostvario izuzetan rezultat i plasirao prvu milijardu eura u crnogorsku privredu, saopštio je predsjednik Odbora direktora, Zoran Vukčević, i najavio nove instrumente finansijske podrške u narednom periodu.

„Danas proslavljamo deset godina od osnivanja IRF-a, koji je postigao izuzetan rezultat. Plasirana je prva milijarda EUR. To govori o kontiuitetu našeg uspješnog i posvećenog poslovanja“, rekao je Vukčević na svečanosti u podrumu Šipčanik, kojom je obilježena decenija rada.

On je dodao da su u IRF-u ponosni i zadovoljni znajući da su realizovana sredstva namijenjena kreiranju mogućnosti za rast i razvoj crnogorske ekonomije, koji se ogleda i u preko 16 hiljada otvorenih novih i očuvanju postojećih radnih mjesta.

„Kroz razvoj preduzetništva, podrškom posebnim ciljnim grupama kao što su mladi, početnici, žene, visokoškolci, tehnološki viškovi, individualni poljoprovrdni proizvođači, zanatlije i klasterska proizvodnja, IRF je plasirao preko 60 miliona u proteklih deset godina“, dodao je Vukčević.

MARKOVIĆ – BINGULAC

Crna Gora i Srbija imaju veoma dobre bilateralne odnose, ali postoji prostora za dinamiziranje ekonomske saradnje, posebno u oblasti energetike, građevinarstva i turizma, ocijenjeno je na sastanku predsjednika Vlade Duška Markovića i ambasadora Srbije Zorana Bingulca, kojeg je premijer primio u oproštajnu posjetu.

Kako je saopšteno iz Vlade, Marković je istakao da u Crnoj Gori postoje brojne i atraktivne prilike za srpske investitore, a sagovornici su se saglasili da podmorski kabal između Crne Gore i Italije daje ogromne mogućnosti za razvoj i povezivanje energetskog sektora u regionu.

Na sastanku je razgovarano i o evropskim integracijama i konstatovano da su obije države odmakle u pregovorima.

Ocijenjeno je da evropska perspektiva i Crne Gore i Srbije, ali i cijelog regiona, mora biti nesporna jer donosi poseban kvalitet za građane.

STRUCNO OSPOSOBLJAVANJE

Kroz Program strucnog osposobljavanja visokoskolaca poslodavci su oglasili 11.613 radnih mjesta, saopsteno je iz Vlade.

“Vlada je usvojila Izvjestaj o realizaciji Programa strucnog osposobljavanja lica sa stecenim visokim obrazovanjem za 2019/2020. godinu u kojem je navedeno da je broj prijavljenih mjesta u osmom ciklusu Programa veci u odnosu na prethodnih sedam ciklusa i da predstavlja rekordnu potraznju od 11.613 radnih mjesta od strane poslodavaca”, saopsteno je iz Vlade.

U raspravi je, kako navode, ocijenjeno da ovaj program ocigledno daje povoljne mogucnosti mladim ljudima sa dovoljno potencijala te da je dobar rezultat povezan i sa desavanjima na trzistu rada odnosno sa cinjenicom da je u mandatu ove Vlade otvoreno oko 30.000 novih radnih mjesta.

“Novac ulozen u ovaj Program daje efekte”, zakljucio je predsjednik Vlade Milo Dukanovic.

SKLOPLJENI UGOVORI

Luka Bar je shodno planu investicija pokrenula aktivnosti u pogledu nabavke lucke mehanizacije sa ciljem unapredenja tehnologija pretovara tereta, ukupne vrijednosti pet miliona eura.

Kompanija je odabrala isporucioca elektro viljuskara nosivosti dvije tone, sklopljen je ugovor o isporuci sredstava i sada traje rok za isporuku.

“U zavrsnoj fazi je i investicija nabavke tri tegljaca sa tri kiper poluprikolice i tri sleper poluprikolice. U toku je vrednovanje prispjelih ponuda po javnom pozivu za nabavku viljuskara nosivosti 25 tona”, navodi se u saopstenju objavljenom na sajtu kompanije.

Objavljen je javni poziv za nabavku cetiri viljuskara nosivosti tri tone. Rok za dostavljanje ponuda je 30. decembar, a istog dana ce biti organizovano njihovo javno otvaranje.

“Luka Bar je izgradila i novo montazno skladiste na operativnoj obali Volujice, koje ce znacajno unaprijediti usluge kompanije. Skladiste ce, u prvoj fazi, omoguciti prihvat rasutih tereta koji zahtijevaju skladistenje u zatvorenom prostoru”, navodi se u saopstenju.

Vrijednost investicije je 91,17 hiljada eura.

Montazno skladiste izradila je renomirana slovenacka firma Petre, koja posluje od 1990. godine.

Iz Luke Bar su najavili da ce nastaviti sa daljim ulaganjima u novu opremu i mehanizaciju, sa ciljem unapredenja poslovanja i optimizacije procesa rada.

SEKULIC PORUCILA

Zene moraju biti obrazovane kako bi dosle do ekonomske nezavisnosti, saopstila je ministarka ekonomije, Dragica Sekulic i dodala da je vazno da znaju da znanjem mogu doci do cilja.

“Nas je zadatak da zenama damo mogucnost da se obrazuju i da znaju da svojim znanjem i obrazovanjem mogu doci do svog cilja”, kazala je Sekulic na biznis forumu koji je u srijedu organizovala NLB banka.

Sekulic je na forumu pod nazivom Zene u biznisu: Nova vrijednost crnogorske ekonomije, predstavila proslogodisnje rezultate koji se ticu razvoja zenskog preduzetnistva.

“Podatak da smo u prosloj godini imali 24 odsto preduzeca na cijem celu su bile zene, kao i da 30 odsto preduzetnika u Crnoj Gori cine zene preduzetnice, ohrabruje, ali i podstice da dodatno ulazemo napore kako bi ovaj broj bio veci”, porucila je Sekulic.

Sekulic je, kako je saopsteno iz NLB-a, podsjetila da je Vlada napravila Strategiju zenskog preduzetnistva i Akcioni plan za njen razvoj.

“U prosloj godini smo ulozili 1,6 miliona eura za realizaciju aktivnosti iz Akcionog plana i postigli sporazum sa 11 opstina u Crnoj Gori koje su opredijelile 144 hiljade eura bespovratnih sredstava za zensko preduzetnistvo u lokalnim budzetima”, dodala je Sekulic.

NLB banka je organizovala biznis forum sa ciljem da podstakne vazan dijalog o zenskom preduzetnistvu i doprinese kreiranju povoljnijeg ambijenta za njegov razvoj.

Glavni izvrsni direktor NLB banke Podgorica, Martin Leberle, kazao je da ta finansijska institucija zeli da podrzi razvoj regiona.

“Zivot u nasoj zemlji, blagostanje i napredak nasih porodica vecinom je na ledima zena, dok poslovna realnost u Crnoj Gori i dalje pripada muskarcima. Tu vidimo ogroman potencijal, ako pomognemo da se ta neravnoteza promijeni”, smatra Leberle.

Prema njegovim rijecima, sto vise bude zena koje ce preuzeti preduzetnistvo i upravljanje, to ce biti bolja buducnost za sve.

“NLB banka ce se sa posebnom paznjom baviti ovim poslovnim segmentom kroz novu kreditnu liniju namijenjenu zenskom preduzetnistvu”, najavio je Leberle.

NURKOVIC TVRDI

Ministar saobracaja i pomorstva Osman Nurkovic saopstio je danas da ulaganje u Montenegroerlajns nije ulaganje u spasavanje tog preduzeca, vec ulaganje u buduci razvoj Crne Gore.

Govoreci o eventualnim smetanjama sa Evropskom komisijom zbog novog ulaganja u MA, Nurkovic je rekao da je predstavnika EK informisao da ovo nije ulaganje u MA, vec ulaganje u drzavu.

“Direktne i indirektne stete bi se desile ako ne dode do konsolidacije preduzeca i ako ne dode do planiranog razvoja. Pokusacemo na cinjenicama da dokazemo da nije ulaganje u spasavanje preduzeca vec ulaganje u buduci razvoj Crne Gore”, rekao je Nurkovic na pres konferenciji u Vladi Crne Gore.

On je saopstio da su sve pretpostavke da MA nece raditi sa gubicima ubuduce, jer ne bi ulagali i konsolidovali preduzece da su dosli do zakljucka da ce se nastaviti s gubicima.

Ako bi se desio stecaj, Nurkovic kaze da bi dva aviona MA bila oduzeta, a postojala bi opasnost i od tuzbe.

Nijesmo odlucili ni brzo, ni lako

Nurkovic je rekao da Vlada nije dozvolila da dode do stecaja ili eventualnog gasenja MA.

“Bavili smo se ozbiljno posljedicama od eventualnog gasenja i benefita od rada kompanije. Sve kalkulacije pokazuju da bi gasenje imalo dalekosezne posljedice. Najveci teret su dubioze u posljednjih 20 godina, koje preduzece ne moze samo da rijesi, zbog cega je bila potrebna ovakva odluka”, pojasnio je Nurkovic.

Na ovaj potez se, kako je rekao, nijesu odlucili ni brzo, ni lako.

“Uputicemo parlamentu predlog, potrebno je da podijelimo odgovornost, jer je lakse kritikovati sa distance. Uprkos cinjenici da sam vise puta bio kritikovan, izrazavam zadovoljstvo sto smo sacuvali MA”, istakao je Nurkovic.

On je saopstio podatak da ce MA, do kraja ove godine, a od pocev od 1.1.2017, imati 1.870.000 prevezenih putnika, sto je, kako je rekao, tri puta vise nego stanovnika Crne Gore.

“MA je do danas isplatio 15,15 miliona eura neto zarada radnicima, porezi i doprinosi 3.3 miliona eura. Indirektan doprinos MA turistickoj privredi je veci od 150 miliona eura godisnje. Ukupan direktan ili indirektan doprinos MA crnogorskoh privredi izmedu 150 i 200 miliona eura godisnje, odnosno za period od 2017. do 2019. vise od pola milijarde eura”, kazao je Nurkovic.

Sacuvali smo, kaze, slotove koje bi izgubili da je doslo do gasenja kompanije.

“Nije utemeljena prica o zadrzavanju istih ako bi bilo formirano novo preduzece. Sacuvali smo oko 400 radnih mjesta, od kojih je 2/3 pilota i tehnickog osoblja u cije je drzava ulozila velika sredstva”, rekao je Nurkovic.

Ministar kaze da sredstva koja ce se uplatiti Aerodromima Crne Gore, u iznosu od 32 miliona eura, biti vracena u budzet drzave kroz raspodjelu dobiti nakon zavrsnog racuna po odluci odbora direktora.

“Nema mjesta za notorne neistine, neznanje ili bolesne tendencije”, istakao je ministar Nurkovic.

Banjevic: Radicemo na optimizaciji radnih mjesta

Izvrsni direktor MA Zivko Banjevic najavio je da ce kompanija raditi na optimizaciji broja zaposlenih, te uskladivanju zarada u kompletnoj kompaniji.

“MA ce nabaviti avione Emraer 195 sa 116 do 118 sjedista. Najveci problem MA je sezonalnost. Mi moramo da se drzimo principa funkcionisanja regionalnog avioprevoznika i da imamo regionalne vazduhoplove”, rekao je Zivkovic.

Pojasnjava i da cifra od 155 miliona nije jednokratno ulaganje 1. januara 2020. godine ili nesto kasnije.

Govoreci o ukupnim doprinosima MA u protekle tri sezone, on je, prema rijecima Banjevica, bio veci od pola milijarde eura.

“Ove godine smo do dana danasnjeg prevezli oko 626 hiljada putnika. Povecli smo broj prevezenih putnika u odnosu na lani, a prihodovacemo vise od 70 miliona eura. MA ce od 2020. pa narednih tri godine prevoziti izmedu 700 i 750 hiljada putnika”, rekao je Banjevic.

Prvi covjek MA kaze da je nijesu tacne tvrdnje da je MA: “Da li moze neko da bude da skup, ko na trzistu od 2,5 miliona putnika dovede izmedu 1/4 i 1/3? Ne. To su podaci koje plasira konkurencija i koji se plasiraju kroz odredene medije u Crnoj Gori”.

“Putnik MA za cijenu karte koju plati dobije sve sto treba da dobije, dobije do 23 kg prtljaga koje treba da unese, dobije ketering i sleti na glavni aerodrom. Low cost putnik na osnovnu cijenu karte koju kupi placa dodatno prtljag, dodatno sve usluge i na kraju cete u vecini slucajeva zavrsiti na aerodromu koji je dva, tri sata udaljen od maticne destinacije”, kazao je Banjevic.

NOVI OBJEKTI

Ministarstvo odrzivog razvoja i turizma (MORT) izdalo je urbanisticko-tehnicke uslove za izradu tehnicke dokumentacije koja se odnosi na nove objekte u sklopu Luke Kotor, te buducu Luke Risan, a cija je gradnja, kako se navodi, u skladu sa drzavnim studijama lokacije (DSL) i Prostornim planom posebne namjene (PPPN) za obalno podrucje Crne Gore.

Prema PPPN za obalno podrucje, u okviru koncepta razvoja saobracaja kao luke od lokalnog znacaja proglasene su luke u Budvi, Risnu i Zelenici, Porto Montenegro i Kalimanj u Tivtu, Nauticko-turisticki centar Kotor, i gradska luka Skver u Herceg Novom, te predlozena brodogradilisna luka Bonici.

U trgovacke su svrstane luke u Baru, Kotoru i Zelenici, dok se marine nalaze u Baru, Budvi, Risnu, Porto Montenegru, Kalimanju, Skveru i NTC Kotor

Javno preduzece za upravljanje morskim dobrom Crne Gore podnijelo je zahtjev ovom ministarstvu za Luku Risan koja bi se nalazila u zalivu ovog mjesta u Bokotorskom zalivu.

Na osnovu DSL, lokacija je predvidena za luku nautickog turizma, odnosno marinu koja je specijalizovana za ,,prihvat, cuvanje, zimovanje, sklanjanje plovnih objekata koji sluze za rekreaciju, sport i razonodu”, ali nije predviden i suvi vez.

Dalje se precizira da ce u marini biti omoguceno tankiranje goriva i vode, napajanje strujom i telekomunikacione veze.

Luka Kotor je planirala sirenje kapaciteta na dijelu lokacije cija je namjena uredena obala.

U okviru uredenja obale predvidena je rekonstrukcija dijela za pristajanje kruzera, a u nastavku ce biti izgraden odbojnik za naslon brodova, i jos dva mjesta vezivanje na bovi.

Duzina brodova koji ce ovdje moci da pristanu je i do 300 metara.

Na parceli od necijelih 6.500 kvadratnih metara predvidena je gradnja objekta na dva nivoa sa maksimalnom povrsinom osnovice od 327 kvadrata.

Date su smjernice za buducu zgradu koja mora biti napravljena iskljucivo prema zadatim parametrima i u skladu sa okruzenjem i koriscenjem autohtonog kamena, drveta i stakla kako se ne bi narusila vizura prema Starom gradu.

Kad je u pitanju sistem marina duz crnogorskog primorja, u PPPN za obalno podrucje precizira se da se njime maksimalno vodilo racuna o potrebama nase zemlje u cjelini i lokalnih sredina.

Zato su kao tri kljucna kriterijuma izdvojeni: obezbjedenje odrzivog razvoja i ocuvanje ekoloske ravnoteze, izbjegavanje koristenja plaza i drugih vaznih resursa, te procijenjena ekonomska opravdanost.

Duz obale su posebno istaknute cetiri specijalne marine na lokacijama za koje je procijenjeno da su atraktivne nauticarima, ,,ali je zbog odredenih ekoloskih ogranicenja potreban krajnji oprez pri planiranju izgradnje”. To su Ada Bojana gdje je predvideno do 50 vezova, Buljarica sa do 100 vezova, te narocito interesantni Kotor i Risan sa po 150 vezova.

,,Zbog zatvorenosti zaliva i statusa Svjetske bastine veoma je osjetljiva i lokacija Kotor. Ta se cinjenica moze iskoristiti i kao prednost, jer bi marina uz stari istorijski grad Kotor mogla biti jedna od rijetkih u Crnoj Gori koja ima uslove za orijentaciju u vecoj mjeri na ekskluzivnu nauticku potraznju. To moze znaciti i potencijalno znacajnije prihode nego sto bi mogla da ostvari veca marina koja bi mogla da bude prepoznata kao zagadivac zivotne sredine, narocito ukoliko studije pokazu da je optimizacija prostora lukobrana ove marine moguca uz istovremeni pristan kruzera. U funkciji razvoja grada planira se i marina u Risnu u sklopu luke, koja nauticare treba da priblizi gradu smjestenom u ambijentu kulisa pitoreksnog teatra koje cine strme padine u neposrednom zaledu. Ogranicenja za razvoj mogu biti podvodna arheoloska nalazista u Risanskom zalivu”, precizira se dokumentom o Luci Risan.

I ovdje se potcrtava da je zbog radova koji su predvideni u granicama Prirodnog i kulturno-istorijskog podrucja Kotora sa zasticenom okolinom bafer zonom, u dokumentima neophodno navesti planirane kapacitete i druge parametre koji u ovom slucaju predstavljaju teorijski maksimum.

Svi gabariti koji ce biti predlozeni bice revidirani i eventualno smanjeni u skladu sa pojedinacnim studijama odrzivosti, te rezima koristenja prostora zbog njegove osjetljivosti.

Radovima u risanskom akvatorijumu prethodice arheoloska istrazivanja lokaliteta.

Planom nije predvideno povecanje kapaciteta luke, vec ce postojeci gabariti biti prosireni mobilnim objektima, a imace karakter tranzitne luke iskljucivo za pakovanu robu.

Risansko mulo bice namijenjeno za putnicki, lokalni, turisticki i laki teretni saobracaj, s najavom manj eg pristanista za redovni javni prevoz unutar Kotorskog zaliva cime bi se rasteretio drumski saobracaj.

Nauticka zona prostire se od Strpackog do rta Murva.

Prosirenje marine planirano je iskljucivo pontonskim strukturama, dok ce lucki dio obuhvatati obalu od 150 kvadratnih metara.

Svi vezovi imace elektricne i vodovodne prikljucke, i uredaje za praznjenje sanitarnih voda.

U okviru luke planirano je i 30 vezova za lokalno stanovnistvo koji ce se takode naplacivati.

PENZIONERI KAP-A

Penzioneri Kombinata aluminijuma (KAP) pozvali su sve zainteresovane za novac iz stambenog fonda podgoricke fabrike da se u petak ponovo okupe ispred Vlade, radi detaljnog dogovora, pravljenja spiska i prikupljanja sredstava za vodenje sudskog postupka pred Sudom u Strazburu.

Predstavnik penzionisanih radnika, Nikola Rakovic, kazao je agenciji Mina-business da su penzioneri KAP-a proslog petka na okupljanju donijeli odluku da jos jednom pozovu sve zainteresovane penzionere i radnike za stambeni novac da se ponovo okupe u cilju rjesavanja njihovih problema.

On je podsjetio da su radnici potrazivanjem 4,2 miliona eura stambenog novca iscrpili sve mogucnosti kod domacih sudova, dok je naredni Strazbur.

“Svi penzioneri i radnici, koji su bili u radnom odnosu u momentu uvodenja stecaja u KAP, imaju pravo na potrazivanje stambenog novca”, smatra Rakovic.

Stambeni novac, koje je bio strogo namjenski, vlasnik KAP-a je, kako tvrdi Rakovic, potrosio na nezakonit nacin za proizvodnju.

“Sudskim postupkom koji je poceo prije stecaja uvedenog u KAP-u, koji traje, trazi se utvrdivanje visine stambenih para sa kamatom kao i njihov povracaj”, kazao je Rakovic i porucio da radnici od stambenog novca nece odustati.

Bivsi radnici KAP-a, koji su u drugoj polovini 2013. godine bili primorani da napuste kompaniju zbog pokretanja stecaja, nekoliko godina cekaju isplatu 5,45 miliona eura otpremnina.

Radnici KAP-a su donosenjem Zakona o izmirenju njihovih obaveza ostvarili pravo na penziju, a penzionisani su 2013. godine. Ustavni sud je kasnije oborio taj Zakon.

PREMIJER

Crnogorska ekonomija bi gasenjem nacionalne avio-kompanije Montenegro Airlines (MA), zbog naslijedenih finansijskih dubioza iz prethodnih 20 godina, dozivjela veliku stetu sa nesagledivim posljedicama na duzi period, saopstio je predsjednik Vlade Dusko Markovic.

,,Vlada nije htjela da preuzme taj rizik, vec je odlucila da odgovornim pristupom, javno i transparentno da odgovor na pitanje MA, koje ukljucuje i rjesavanje duga prema Aerodromima Crne Gore od 30 miliona eura”, kazao je Markovic odgovarajuci na pitanja novinara nakon urucivanja 17 doktorskih stipendija studentima u Vili Gorica.

On smatra da ce bi se usvajanjem Predloga zakona o ulaganju u konsolidaciju i razvoj MA, koji je u ponedjeljak utvrdila Vlada, rijesilo pitanje neuplacenih poreza i doprinosa za zaposlene u avio-kompaniji u prethodnih 20 godina, kao i njenih dugova prema bankama i partnerima.

Markovic je dodao da predlozeni zakon, kojim se predvida dokapitalizacija MA ulaganjem 155 miliona eura u narednih sest godina za pokrivanje dospjelih obaveza prema povjeriocima i investicije u razvoj, uvodi avio-kompaniju u investiciono-razvojnu fazu.

“To znaci da cemo u narednih sest godina nabaviti cetiri nove letjelice, koje ce biti u vlasnistvu MA. Na taj nacin mi cuvamo nesporan kadrovski potencijal koji je stvoren u prethodnih 20 godina”, objasnio je Markovic.

On smatra da je Vlada uradila objektivnu ekonomsku analizu eventualne likvidacije, kao i ulaganja u Montenegro Airlines.

“Likvidacija znaci da bi Crna Gora izgubila preko 500 hiljada putnika godisnje, a mozete pretpostaviti sta to znaci za njenu ekonomiju”, rekao je Markovic.

On je naveo da ce MA ove godine prevesti 680 hiljada turista koji su dosli u Crnu Goru, sto je 30 odsto ucesca u broju prevezenih putnika.

“To je preko 75 miliona eura prihoda ostvarenih od MA i 180 miliona eura posrednog doprinosa crnogorskoj ekonomiji i javnim finansijama”, kazao je Markovic i dodao da svega toga ne bi bilo ako se ugasi avio-kompanija.

On smatra da predlozeni zakon predstavlja ekonomsku, a ne sanacionu mjeru, koja ca dati rezultate u narednih sest godina.

“Taj model od sest godina ce nam vec iduce godine dati odgovor na pitanje da li su nase procjene bile dobre. Ako se pokaze da procjene nijesu dobre, stecaj i likvidacija kompanije su uvijek na stolu”, kazao je Markovic.

On je trazio od gradana da to razumiju, jer je u pitanju ekonomska i finansijska odluka, odnosno ulaganje.

,,Ako svake godine nemamo 200 miliona eura prihoda koje donosi MA, onda nam dolaze u rizik plate i penzije, kao i redovnost svih isplata i svi aspekti javnih finansija koji su oslonjeni na ukupnu ekonomiju”, saopstio je Markovic i dodao da Vlada mora konacno da rijesi to pitanje.

Markovic je na pitanje da li ocekuje podrsku koalicionih partnera u parlamentu, odgovorio da na sjednici Vlade nije bilo razlika u odnosu na to pitanje.

“Rasprava je bila duga, ali smo ocijenili da je ovo u interesu zemlje i njene ekonomije”, zakljucio je Markovic.