BUDVANSKA URA

URA Budva ce od koalicionih partnera, predsjednika opstine, te nadleznog organa za vrsenje upravnog nadzora nad opstinskom ustanovom, zahtijevati hitno preispitivanje rada glavne gradske arhitektice, Komunalne inspekcije i Komunalne policije, ali i preispitivanje i uvid u kompletni postupak izbora direktora JU Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju, kazali su danas iz ove partije.

Oni isticu da iznenaduju i pozivaju na oprez sve cesce prituzbe gradana na selektivan pristup u radu, u postupku odlucivanja po zahtjevima za davanje saglasnosti na idejno rjesenje za izgradnju objekata od glavne gradske arhitektice.

“A koji se ogleda u neobjektivnom i pristrasnom odlucivanju na idejna rjesenja koja su cesce u vecoj saglasnosti sa primorskim ambijentom i vise integrisana u prostor od postojecih, vec izgradenih objekata, te u sasvim blagovremenom izdavanju saglasnosti sa jedne strane i nejasnih instrukcija za otklanjanje navodnih nepravilnosti u idejnim rjesenjima pojedinih projekata, te neazurnom rjesavanju po zahtjevima stranaka. Sa druge strane, nijesu zadovoljena ocekivanja u vezi sa radom u posljednje dvije i po godine Komunalne inspekcije i policije, jer grad sve vise lici na neuredeno turisticko mjesto u kojem postaje sasvim normalno da se gradevinski radovi izvode bez isticanja informacija o gradnji, radova tokom nocnih sati i danima vikenda, uz dopustanje saobracanja teske mehanizacije po tek poplocanom i uredenom setalistu na Petrovackoj rivi. Iako su uklonjeni privremeni objekti, Budva izgleda i dalje kao vasariste”, navode iz budvanske URE.

Naglasavaju da posebno zabrinjava nacin sprovodenja postupka izbora direktora JU Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju, prvenstveno zbog cinjenice da je javni konkurs sproveden u trenutku kada Upravni odbor radi u krnjem sastavu, jer treci clan nije verifikovan od skupstine, a zatim i zbog iznenadujuce rapidne objave vijesti o izabranom kandidatu nakon nepuna dva sata od sprovodenja intervjua sa kandidatima.

“Cinjenica da se radi o ustanovi koja je od izuzetne vaznosti za socijalnu inkluziju djece sa smetnjama u razvoju i pruzanje podrske njihovim porodicama upucuje da je neophodna posebna paznja prilikom izbora lica koje treba da posjeduje neosporan profesionalni i licni integritet, strucnost i kvalifikacije, te iskustvo u radu ovakvih i slicnih socijalnih institucija, sto je svakako i uslov iz teksta konkursa. Koliko su ovi kriterijumi ispostovani i da li se zaista postupalo u interesu korisnika usluga ove institucije ili su prioriteti dati drugacijim ‘kompetencijama’ OO URA Budva ce ispitati do kraja”, zakljucuju na kraju saopstenja.

SAMOA

Vlasti pacifickog ostrva Samoe saopstile su da se epidemija malih boginja pogorsava i da je zbog te bolesti umrlo 24 djece i jedna odrasla osoba.

U video obracanju generalni direktor za zdravstvo Leausa Take Naseri rekao je da Samoa ima veliki problem i da je doslo do 140 novih slucajeva osoba zarazenih virusom, cime je broj oboljelih porastao na 2.200.

Prema njegovim rijecima, oko 20 djece je u kriticnom stanju i ona se nalaze na intenzivnoj njezi u bolnici.

Prije devet dana Samoa je proglasila vanredno stanje, zbog cega su zatvorene skole, djeci je zabranjeno da se okupljaju i naredena je obavezna vakcinacija.

Kako se navodi, timovi zdravstvenih radnika putuju zemljom i vakcinisu ljude. Prema podacima vlade, prosjecna starost umrlih je 13 mjeseci, odnosno umrlo je 24 djece mlade od pet godina, od kojih je 11 njih bilo mlade od 12 mjeseci. Umrla je i jedna osoba stara oko 30 godina.

U bolnicama se trenutno nalazi 183 osoba oboljelih od malih boginja.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a, broj vakcinisane djece na Samoi je prosle godine pao na ispod 30 odsto.

Epidemija malih boginja izbila je i na Tongi, Fidziju i Novom Zelandu, ali je mnogo manjih razmjera nego na Samoi.

Americka Samoa, koja je proglasila vanredno zdravtveno stanje, zahtijeva od putnika sa Samoe i Tonge da prilikom dolaska dokazu da su vakcinisani ili imuni na male boginje, prije nego sto im se dozvoli da kroce na americku teritoriju.

PORESKA UPRAVA

Poreska uprava (PU) objavila je danas Bijelu listu, odnosno spisak od 402 poreska obveznika sa najvecim stepenom fiskalne discipline.

PU sa tim poreskim obveznicima kontinuirano ostvaruje uspjesnu saradnju u pogledu postovanja poreskih propisa i izmirivanja poreskih obaveza.

Obveznici s Bijele liste, kako je ranije saopsteno iz PU, prepoznati su kao kompanije koje uredno izmiruju obaveze prema povjeriocima, ukljucujuci i drzavu, pa samim tim predstavljaju i afirmativne potencijalne poslovne partnere na trzistu.

Kriterijumi na osnovu kojih je napravljena selekcija obveznika za Bijelu listu obuhvatali su, izmedu ostalog, urednost obracunavanja poreza i podnosenja poreskih prijava i redovnost izmirivanja poreskih obaveza.

U nastojanju da se praksom podstakne sto vise urednih poreskih obveznika, listom je obuhvacen ne samo segment velikih kompanija, vec i mala i srednja preduzeca sa visokom stopom poreske discipline.

Na listi su, izmedu ostalih, Elektroprivreda, Pivara Trebjesa, Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS), Crnogorski Telekom, Azmont Investments, M:tel, Telenor, Societe generale Montenegro banka, Erste i Hipotekarna banka.

Objavljivanje Bijele liste je, kako je objasnjeno, jos jedan korak u podsticanju obveznika na postovanje poreskih propisa i saradnju sa PU.

“Prioritet u radu poreskog organa i dalje ce biti kontinuirano jacanje odnosa razumijevanja i povjerenja sa urednim poreskim obveznicima, koji izmirivanjem poreskih obaveza i postovanjem zakona Crne Gore zajedno sa drzavnim institucijama ucestvuju u izgradnji povoljnog poslovnog ambijenta i drustva u cjelini”, rekli su iz PU.

Bijela lista poreskih obveznika prvi put je objavljena 7. juna 2013. godine.

BANKA HRANE

U Crnoj Gori se trenutno nalazi vise hiljada migranata, kojima drzava obezbjeduje smjestaj i hranu, a drzava bi trebala da ima vise empatije i prema svojim gradanima koji su socijalno ugrozeni, pa da i njih smjesti, makar im plati zakupninu prostora u kojem zive, isticu u Banci hrane.

Kako dodaju, polovini trazilaca azila prispjelih u nasu drzavu se placa privatan smjestaj i hrana, a druga polovina je u Sklonistu za azilante.

“Ono sto je neprihvatljivo je da drzava Crna Gora nema empatiju niti zakonsku obavezu da socijalno ugrozene porodice koje zive u Crnoj Gori smjesti – plati im zakupninu prostora u kojem zive. Najveci broj njih placa stanarinu od male socijalne pomoci koja iznosi od 63.50 do 120.70 eura. Cesto je stanarina i veca od socijalnog primanja. Veliki je broj i onih koji primaju minimalnu zaradu, a ima i dosta penzionera kojima je kirija najveca troskovna stavka. Besplatan obrok u Narodnim kuhinjama moze dobiti samo mali broj nasih porodica. Oni nemaju, kao sto to imaju azilanti ni besplatnu struju, obucu, odjecu”, napominju u ovoh humanitarnoj organizaciji.

Skoro tri mjeseca, kako isticu, se azilanti pojavljuju na biro rada kako bi stekli pravo da dobiju i socijalnu pomoc i sva druga prava koja imaju socijalno ugrozeni gradani u Crnoj Gori.

“Jos u decembru 2014. godine UN Komitet za ekonomska, kulturna i socijalna prava preporucio je Crnoj Gori da poveca iznose socijalnih davanja i tako obezbijedi odgovarajuci zivotni standard socijalno ugrozenim osobama i porodicama, posebno nezaposlenima, starijima i osobama s invaliditetom. Od 2010. socijalna pomoc se povecala svega sedam eura i kao opravdanje se navodio nedostatak novca. Da li sada imamo vise novca, pa mozemo dati i azilatima socijalnu pomoc? AKo je tako zasto ne povecamo socjalnu pomoc i nasim socijalno i materijalno ugrozenima”, zapitali su u Banci hrane.

Dodaju da je djeciji dodatak uskracen mnogim porodicama u Crnoj Gori. Mogu ga dobiti samo korisnici socijalne pomoci i to za najvise troje djece. Djeciji dodatak djeci nije dovoljan ni za osnovne potrebe, bez obzira u kojem su uzrastu, jer iznosi svega 24 eura.

“Ni za to povecanje nemamo novca. Ukinuli smo Skloniste za beskucnike, jer je, kako rece jedan zvanicnik, ekonomski neisplativo. Smatramo da je drzava duzna da pomaze socijalno ugrozenima zato sto drzava tome sluzi, da olaksa zivot svojim gradanima, da ih unaprijedi kao pojedince i da im pomogne da se staraju sami o sebi i na taj nacin doprinesu sistemu u cjelini. Nista od toga nije u fokusu premijera i njegovih ministara”, navodi se u saopstenju Banke hrane.

Kako se dodaje, politicar izabran na neku funkciju predstavlja sve gradane, bez obzira na to da li su glasali za njega/nju, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku pripadnost, seksualno opredjeljenje, sindikalnu aktivnost ili bilo koju drugu licnu karakteristiku.

“Da li nas brine kao drzavu sto sve veci broj gradana Crne Gore zeli da se iseli iz nje, imamo li strategiju da ljude zadrzimo i ponudimo im bolje uslove za zivot i rad”, zapitali su se u Banci hrane.