Iako je izgledalo da ce, konacno, probiti led u grupnoj fazi FIBA Lige sampiona, Mornar je dozivio i peti poraz u grupi C FIBA Lige sampiona. U “Topolici” je slavio grcki Peristeri 73:65, pa je tim Ilijasa Zurosa, bivseg trenera Buducnosti, stigao do treceg trijumfa u grupi, kojem se, vjerovatno, i nije nadao nakon tri i po cetvrtine.

Naime, sredinom posljednje dionice izabranici Mihaila Pavicevica su poveli 61:52, cinilo se da kontrolisu igru i rezultat, ali su, ocigledno, previse rani pomislili da je mec odlucen. Grci su za manje od pet minuta napravili sjajnu seriju od 16:0 i 66 sekundi prije kraja poveli sa nedostiznih 68:61…

U prvoj cetvrtini se do 16:15, do dva i po minuta prije kraja, igralo, prakticno, kos za kos, pri cemu je Mornar imao najvecu prednost od tri poena (16:13). Tada su Barani mini serijom 5:0 (kos Begica i trojka Markote) “pobjegli” na 21:15, ali je Peristeri postigao posljednji kos u cetvrtini i smanjio zaostatak na cetiri poena.

Grci su prikljucak drzali u prva dva i po minuta druge dionice (27:24), a onda je uslijedio najbolji period igre Mornara, koji je u narednih tri i po minuta serijom 10:0 (Markota i Begic po dva poena, trojka Vranjesa, Lukovic kos, te jedno bacanje iz dva pokusaja) stigao do prednosti od 37:24.

Seriju domacih je prekinuo trojkom Mozes, ali je Mornar na dva i po minuta prije poluvremena ponovo imao “plus 13” (40:27). Medutim, domacin do odmora vise nije pogodio kos rivala, a Peristeri je sa sest poena smanjio zaostatak na poluvremenu na sedam poena (40:33)…

Treca dionica je bila dosta slicna prvoj, ponovo se igralo kos za kos, Mornar je do prve polovine drzao prednost od pet do sedam poena, a onda je Peristeri prisao na samo dva poena zaostatka (45:43), na cetiri i po minuta prije kraja.

Trojkom Pulena, kosem Begica i jednim od dva pogodena slobodna bacanja, Mornar je u samom finisu imao plus osam (51:43), ali je Mozes trojkom skoro uz zvuk sirene smanjio zaostatak gostiju na pet poena.

U prvih cetiri minuta posljednje cetvrtine crnogorski vicesampion je drzao vodstvo u svojim rukama, a onda je doslo do neshvatljivog pada, sto je Peristeri iskoristio i predvoden bivsim plejom Partizana Vilijamom Hecerom (17 poena u posljednja cetiri minuta) stigao do pobjede…

Igraci Mihaila Pavicevica imali su cak 21 izgubljenu loptu, lose procente suta (za dva 12/29, za tri 9/27).

Dzejkob Pulen je postigao 16 poena, ali je sa njim na terenu Mornar bio 19 poena u minusu, po osam su postigli Nidam, Lukovic, Markota i Voler.

U timu Peristerija najbolji je bio Hecer sa 23 poena.

Mornar u narednom, sestom kolu, 20. novembra, gostuje poljskom Nimburku.

MORNAR – PERISTERI 65:73 (21:17, 19:16, 11:13, 14:27)

Bar – Dvorana: “Topolica”. Gledalaca: 1.200. Sudije: Maconi (Italija), Suslov (Estonija), Sahin (Turska).

Mornar: Pulen 16 (4-3), Nidam 8 (1-1), Jelenic, Sehovic 2 (2-2), Rejli-Ros, Begic (72-1), Vujosevic, Voler 8 (3-3), Markota 8, Vranjes 3 (2-0), Bjelica 5 (2-2), Lukovic 8 (4-2).

Peristeri: Smit 4 (2-2), Blejk 7 (5-3), Ksantopulos 7 (4-3), Skordilis 2, Agravanis, Moreira 10, Karampelas, Gontikas, Vasilopulos 2, Hecer 23 (11-9), Grej 5, Mozes 13.

Iako je izgledalo da ce, konacno, probiti led u grupnoj fazi FIBA Lige sampiona, Mornar je dozivio i peti poraz u grupi C FIBA Lige sampiona. U “Topolici” je slavio grcki Peristeri 73:65, pa je tim Ilijasa Zurosa, bivseg trenera Buducnosti, stigao do treceg trijumfa u grupi, kojem se, vjerovatno, i nije nadao nakon tri i po cetvrtine.

Naime, sredinom posljednje dionice izabranici Mihaila Pavicevica su poveli 61:52, cinilo se da kontrolisu igru i rezultat, ali su, ocigledno, previse rani pomislili da je mec odlucen. Grci su za manje od pet minuta napravili sjajnu seriju od 16:0 i 66 sekundi prije kraja poveli sa nedostiznih 68:61…

U prvoj cetvrtini se do 16:15, do dva i po minuta prije kraja, igralo, prakticno, kos za kos, pri cemu je Mornar imao najvecu prednost od tri poena (16:13). Tada su Barani mini serijom 5:0 (kos Begica i trojka Markote) “pobjegli” na 21:15, ali je Peristeri postigao posljednji kos u cetvrtini i smanjio zaostatak na cetiri poena.

Grci su prikljucak drzali u prva dva i po minuta druge dionice (27:24), a onda je uslijedio najbolji period igre Mornara, koji je u narednih tri i po minuta serijom 10:0 (Markota i Begic po dva poena, trojka Vranjesa, Lukovic kos, te jedno bacanje iz dva pokusaja) stigao do prednosti od 37:24.

Seriju domacih je prekinuo trojkom Mozes, ali je Mornar na dva i po minuta prije poluvremena ponovo imao “plus 13” (40:27). Medutim, domacin do odmora vise nije pogodio kos rivala, a Peristeri je sa sest poena smanjio zaostatak na poluvremenu na sedam poena (40:33)…

Treca dionica je bila dosta slicna prvoj, ponovo se igralo kos za kos, Mornar je do prve polovine drzao prednost od pet do sedam poena, a onda je Peristeri prisao na samo dva poena zaostatka (45:43), na cetiri i po minuta prije kraja.

Trojkom Pulena, kosem Begica i jednim od dva pogodena slobodna bacanja, Mornar je u samom finisu imao plus osam (51:43), ali je Mozes trojkom skoro uz zvuk sirene smanjio zaostatak gostiju na pet poena.

U prvih cetiri minuta posljednje cetvrtine crnogorski vicesampion je drzao vodstvo u svojim rukama, a onda je doslo do neshvatljivog pada, sto je Peristeri iskoristio i predvoden bivsim plejom Partizana Vilijamom Hecerom (17 poena u posljednja cetiri minuta) stigao do pobjede…

Igraci Mihaila Pavicevica imali su cak 21 izgubljenu loptu, lose procente suta (za dva 12/29, za tri 9/27).

Dzejkob Pulen je postigao 16 poena, ali je sa njim na terenu Mornar bio 19 poena u minusu, po osam su postigli Nidam, Lukovic, Markota i Voler.

U timu Peristerija najbolji je bio Hecer sa 23 poena.

Mornar u narednom, sestom kolu, 20. novembra, gostuje poljskom Nimburku.

MORNAR – PERISTERI 65:73 (21:17, 19:16, 11:13, 14:27)

Bar – Dvorana: “Topolica”. Gledalaca: 1.200. Sudije: Maconi (Italija), Suslov (Estonija), Sahin (Turska).

Mornar: Pulen 16 (4-3), Nidam 8 (1-1), Jelenic, Sehovic 2 (2-2), Rejli-Ros, Begic (72-1), Vujosevic, Voler 8 (3-3), Markota 8, Vranjes 3 (2-0), Bjelica 5 (2-2), Lukovic 8 (4-2).

Peristeri: Smit 4 (2-2), Blejk 7 (5-3), Ksantopulos 7 (4-3), Skordilis 2, Agravanis, Moreira 10, Karampelas, Gontikas, Vasilopulos 2, Hecer 23 (11-9), Grej 5, Mozes 13.

Zbog planiranih radova na mrezi, u srijedu 13. novembra, bez napajanja elektricnom energijom ce ostati:

Podgorica

– u terminu od 10 do 15 sati: Mosor, Peuta, Gornja i Donja Vrbica, Repetitor Sjenica i dio Meduna; dio Zlatice oko restorana Smederevo
-u terminu od 08 do 15 sati: Ul. Slavonska, Dragoljuba Milacica, Hercegnovska, Andrijevicka, Danilovgradska,dio ul. Ive Andrica, Vita Nikolica i Ludviga Kube; dio ul. Milana Raickovica i dio Kotorske ulice; dio Kuca Rakica; dio ul. Generala Sava Orovica i dio Goranske ulice
-u terminu od 08:30 do 10 sati: dio zgrada na Bulevaru Vojvode Stanka Radonjica

Tuzi

-u terminu od 08:30 do 14 sati: Aksabanovici, Vulevici, Sipcanik, Gornji i Donji Miljes, Tuski Rogami, Krsevo, Gurec, dio Kakaricke gore, Omerbozovici, Kuce Rakica, Dinosa, Seliste, Prifte, Pikalje, Tergija, dio oko Cijevne, Stanaj Adzaj i Ljuljanovici

Danilovgrad

– u terminu od 07:30 do 17 sati : Bare Sumanovica, Sobajici, MMijokusovici, Boronjina, Mandici, Ostrog, Kupinovo i Motel Sokolina
-u terminu od 07:30 do 17 sati: Valeta, Vinici i Rova

Niksic

– u terminu od 08:00 do 17:00 sati: Tospude, Tresnjevo, Rokoci
-u terminu od 08:00 do 17:00 sati: Kaptaza Vidrovan, Orah, Sipacno, Pisteta, Praga, Dubrave, Jasenovo Polje, Lipova Ravan
-u terminu od 09:00 do 11:00 sati: Metalik Miljanic, Buda Tomovica(Janjusevic), Zirovnica, Mljekara Srna, Gracanica (Romsko Naselje), Rampa Boksita, Ozrinici, Ramond, Brsno
-u terminu od 12:00 do 14:00 sati: Staro Selo, Jugovici, Miolje Polje

Kotor

– u terminu od 09 do 15 sati: Morinj, naselja Svrcak, Gornji Morinj, Bunovici, Bakoci i Repaje
– u terminu od 09 do 12 sati – Lastva Grbaljska dio potrosaca

Herceg Novi

– u terminu od 07 do 15 sati – naselja Kameno, Zlijebi, Ubli, Mokrine, Krusevice i Vrbanj
-u terminu od 08 do 09 sati: naselja Topla 2 i Topla 3, Dom Zdravlja, potrosaci oko Doma zdravlja u H.Novom
-u terminu od 09 do 10 sati: opstina Herceg Novi, naselje Savina, soliteri na savini, potrosaci oko Djecijeg Vrtica na savini, Bolnica Meljine, dio potrosaca oko Osnovne Skole Milan Vukovic i Skolskog centra

Ulcinj

– u terminu od 08:00-14:30 sati: Fraskanjel
-u terminu od 09:00-14:30 (povremeno): dio naselja Pinjes od vojnih zgrada do hotela Albatros
-u terminu od 11:30 – 13:00 sati: Hotel Belvi
-u terminu od 10:00 – 11:30 sati: Hotel Lido
-u terminu od 15:00 – 16:30 sati: Hotel Otrant
-u terminu od 13:30 – 15:00 sati: dio Pinjesa i hotel Albatros
-u terminu od 11:30 – 12:30 sati: Hotel Otrant i dio velike plaze
-u terminu od 11:30 – 13:30 sati: Solana
-u terminu od 13:30 – 15:00 sati: Supermarket Voli
-u terminu od 10:00 – 11:30 sati: Drobilana u Gacu

Bijelo Polje

-u terminu od 07:30 do 08:30: DV 10 kV Tomasevo (Tomasevo, Muslici, Skocigorina, Drndari, Selakovici, Obod, Zaljevo, Lijeska, Sokolac, Cokrlije-Cerovici, Grancarevo, Ujnice, Pisana jela, Sljemena, Barice-skola, Reljin kamen, Kameno polje, Dzukeljska jama);
-u terminu od 10:00 do 15:00: DV 10 kV Srdevac (Srdevac, Poda, Bioca, Lozna, Jagoce, Crnis, Trubina);
-u terminu od 10:00 do 15:00: DV 10 kV Zurena (Pasica polje, Zurena, Brzava, Femica krs, Prijelozi, Zagrad, Laholo, Kostici, Kasevari, Potoci, Dubovo);
-u terminu od 07:30 do 17:00: Barice skola, Reljin kamen, Dzukeljska jama, Kameno polje;
-u terminu od 09:00 do 14:00: Loznice, Ravna Rijeka, Gevcina;
-u terminu od 09:00 do 12:00: Sokolac;
-u terminu od 09:00 do 15:00: Bliskovo;
-u terminu od 09:00 do 11:00: Grancarevo;
-u terminu od 12:00 do 15:00: Lijeska;
-u terminu od 16:00 do 17:00: DV 10 kV Tomasevo (Tomasevo, Muslici, Skocigorina, Drndari, Selakovici, Obod, Zaljevo, Lijeska, Sokolac, Cokrlije-Cerovici, Grancarevo, Ujnice, Pisana jela, Sljemena, Barice-skola, Reljin kamen, Kameno polje, Dzukeljska jama);

Mojkovac

-u terminu od 09:00 do 14:00: DV 10 kV Biogradsko jezero (Cetkovici, Podbisce, Feratovo polje, Gacka, Kovijanici, Kraljevo kolo, Pejovici, Stitarica, Baza-Stitarica, Mrdo, Naselje Baza);

Kolasin

-u terminu od 08:00 do 16:00: DV 10 kV Skrbusa (Dulovine, Sljivovica, Izlasci, Manastir Cirilovac, Smrcje, Recine, Skrbusa, Bijeli potok, Planinica, Padez, Matesevo, Jabuka, Drcka, Dekic, Sunga, Vranjestica, Suva gora, Bare Kraljske, Vukicevica lug, Drndari);
-u terminu od 09:00 do 15:00: Bojici.

Berane

– u terminu od 09 do 14:30 sati (kratkotrajno): Dapsice,Tmusice i planinski prevoj Lokve

Andrijevica

-u terminu od 09 do 14:30 sati: dio sela Slatina
-u terminu od 09 do 14:30 sati: dio sela Kralje

Plav

– u terminu od 09 do 14:30 sati – dio sela Pepice
-u terminu od 09 do 12:30 sati: dio sela Sarkinovica Lakat

Rozaje

– u terminu od 09 do 14:30 sati: dio sela Basca
-u terminu od 09 do 14:30 sati: gornji dio naselja Bandzovo Brdo
-u terminu od 09 do 16 sati: Dacice,Halilovici,Majdan,Kozare;Bandzov,Betonjerka,Bukelj,Kaluderski Laz,Kamenolom,Kula i dio naselja Carine

Savnik

– u terminu od 07:30-17:30 sati: Prekornjaca, Poscenje, Petnjica

Pljevlja

– u terminu od 08:00-17:00 sati: Krupice, Rzav, Odzak, Dolovi, Vrulja
-u terminu od 9:00-11:00 sati: Rudnica

Zabljak

– u terminu od 08:00 – 17:00 sati: Uskoci

Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja elektricnom energijom. U slucaju losih vremenskih uslova radovi ce biti odgodeni.

REVITALIZACIJA SREDNJENAPONSKE I NISKONAPONSKE MREZE

Zbog radova na revitalizaciji energetskih objekata, u terminu od 07 do 17 sati, bez napajanja elektricnom energijom ce ostati:
Danilovgrad (od 11.11. do 16.11.)
Srijeda – Petak: Bare Sumanovica, Sobaici, Kupinovo, Boronjina, Mandici i Miokusovici.
Berane (od 11.11. do 16.11.)
Ponedeljak, utorak i petak: Kurikuce, Vuca, Jelovica, Glavaca, Crni Vrh, Velide, Dolac, Pracevac i vodo-zahvat Pracevac, Bastahe, dio Lubnice i Vuca;
Srijeda i cetvrtak: djelovi sela Luzac i Buce, kao i kratkotrajna iskljucenja za podrucje Banjevca, Jugovine, Vinicke, Navotine, Rijeke Marsenic, Gradine, Lukinog Vira, Trepce i Sekulara.
Niksic (od 11.11. do 16.11.)
Ponedjeljak: Donja Zagora;
Utorak: Rokoci;
Srijeda: Tospude, Tresnjevo, Repetitor i Rokoci;
Cetvrtak – Zaslap i Nudo;
Petak: Tospude, Tresnjevo, Repetitor i Rokoci.
Savnik (od 11.11. do 16.11.)
Rudo Polje, Dubrovsko, Gornje Polje, Duzi, Kutnja Njiva, Komarnica, Kozarica, Prekornjaca, Poscenje, Petnjica, Gradac, Mokro, Bijela, Milosevici i Krusevice.
Bijelo Polje (od 11.11. do 16.11.)
– Strojtanica, Kisjela Voda, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Dubrave, Kukulje, Livadice, Sela, Oluja, Donja, Unevina Nova, Metanjac, Kanje, Dobrinje, Mioce, Dobro Brdo, Dobrakovo, Rodijelja, Pecarska, Ziljak, Boturici, Mirojevici, Kok, Hasanbegovici, Bistrica, Dolac, Mojstir, Solje, Jablanovo i Pozeginja;
– Barice.
Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja elektricnom energijom. U slucaju losih vremenskih uslova radovi ce biti odgodeni.
NOVA BROJILA
Nova elektronska brojila od ponedeljka 11. novembra do petka 15. novembra, bice ugradivana na sljedecim lokacijama:
Danilovgrad 11.11. – 15.11.
Ponedeljak: Adzin Most, Dobro Polje, Sobajici i Bare Sumanovica;
Utorak: Bare Sumanovica, Vinici i Sobajici;
Srijeda: Kula Vinici;
Cetvrtak: Rova i Veleta;
Petak: Kujava.

U toku radova na ugradnji novih brojila, objekti u kojima se vrsi ugradnja ce biti bez napajanja elektricnom energijom od 08 do 18 sati. Detaljnije informacije o terminu izvodenja radova potrosaci mogu dobiti i od ekipa na terenu.

Zbog planiranih radova na mrezi, u srijedu 13. novembra, bez napajanja elektricnom energijom ce ostati:

Podgorica

– u terminu od 10 do 15 sati: Mosor, Peuta, Gornja i Donja Vrbica, Repetitor Sjenica i dio Meduna; dio Zlatice oko restorana Smederevo
-u terminu od 08 do 15 sati: Ul. Slavonska, Dragoljuba Milacica, Hercegnovska, Andrijevicka, Danilovgradska,dio ul. Ive Andrica, Vita Nikolica i Ludviga Kube; dio ul. Milana Raickovica i dio Kotorske ulice; dio Kuca Rakica; dio ul. Generala Sava Orovica i dio Goranske ulice
-u terminu od 08:30 do 10 sati: dio zgrada na Bulevaru Vojvode Stanka Radonjica

Tuzi

-u terminu od 08:30 do 14 sati: Aksabanovici, Vulevici, Sipcanik, Gornji i Donji Miljes, Tuski Rogami, Krsevo, Gurec, dio Kakaricke gore, Omerbozovici, Kuce Rakica, Dinosa, Seliste, Prifte, Pikalje, Tergija, dio oko Cijevne, Stanaj Adzaj i Ljuljanovici

Danilovgrad

– u terminu od 07:30 do 17 sati : Bare Sumanovica, Sobajici, MMijokusovici, Boronjina, Mandici, Ostrog, Kupinovo i Motel Sokolina
-u terminu od 07:30 do 17 sati: Valeta, Vinici i Rova

Niksic

– u terminu od 08:00 do 17:00 sati: Tospude, Tresnjevo, Rokoci
-u terminu od 08:00 do 17:00 sati: Kaptaza Vidrovan, Orah, Sipacno, Pisteta, Praga, Dubrave, Jasenovo Polje, Lipova Ravan
-u terminu od 09:00 do 11:00 sati: Metalik Miljanic, Buda Tomovica(Janjusevic), Zirovnica, Mljekara Srna, Gracanica (Romsko Naselje), Rampa Boksita, Ozrinici, Ramond, Brsno
-u terminu od 12:00 do 14:00 sati: Staro Selo, Jugovici, Miolje Polje

Kotor

– u terminu od 09 do 15 sati: Morinj, naselja Svrcak, Gornji Morinj, Bunovici, Bakoci i Repaje
– u terminu od 09 do 12 sati – Lastva Grbaljska dio potrosaca

Herceg Novi

– u terminu od 07 do 15 sati – naselja Kameno, Zlijebi, Ubli, Mokrine, Krusevice i Vrbanj
-u terminu od 08 do 09 sati: naselja Topla 2 i Topla 3, Dom Zdravlja, potrosaci oko Doma zdravlja u H.Novom
-u terminu od 09 do 10 sati: opstina Herceg Novi, naselje Savina, soliteri na savini, potrosaci oko Djecijeg Vrtica na savini, Bolnica Meljine, dio potrosaca oko Osnovne Skole Milan Vukovic i Skolskog centra

Ulcinj

– u terminu od 08:00-14:30 sati: Fraskanjel
-u terminu od 09:00-14:30 (povremeno): dio naselja Pinjes od vojnih zgrada do hotela Albatros
-u terminu od 11:30 – 13:00 sati: Hotel Belvi
-u terminu od 10:00 – 11:30 sati: Hotel Lido
-u terminu od 15:00 – 16:30 sati: Hotel Otrant
-u terminu od 13:30 – 15:00 sati: dio Pinjesa i hotel Albatros
-u terminu od 11:30 – 12:30 sati: Hotel Otrant i dio velike plaze
-u terminu od 11:30 – 13:30 sati: Solana
-u terminu od 13:30 – 15:00 sati: Supermarket Voli
-u terminu od 10:00 – 11:30 sati: Drobilana u Gacu

Bijelo Polje

-u terminu od 07:30 do 08:30: DV 10 kV Tomasevo (Tomasevo, Muslici, Skocigorina, Drndari, Selakovici, Obod, Zaljevo, Lijeska, Sokolac, Cokrlije-Cerovici, Grancarevo, Ujnice, Pisana jela, Sljemena, Barice-skola, Reljin kamen, Kameno polje, Dzukeljska jama);
-u terminu od 10:00 do 15:00: DV 10 kV Srdevac (Srdevac, Poda, Bioca, Lozna, Jagoce, Crnis, Trubina);
-u terminu od 10:00 do 15:00: DV 10 kV Zurena (Pasica polje, Zurena, Brzava, Femica krs, Prijelozi, Zagrad, Laholo, Kostici, Kasevari, Potoci, Dubovo);
-u terminu od 07:30 do 17:00: Barice skola, Reljin kamen, Dzukeljska jama, Kameno polje;
-u terminu od 09:00 do 14:00: Loznice, Ravna Rijeka, Gevcina;
-u terminu od 09:00 do 12:00: Sokolac;
-u terminu od 09:00 do 15:00: Bliskovo;
-u terminu od 09:00 do 11:00: Grancarevo;
-u terminu od 12:00 do 15:00: Lijeska;
-u terminu od 16:00 do 17:00: DV 10 kV Tomasevo (Tomasevo, Muslici, Skocigorina, Drndari, Selakovici, Obod, Zaljevo, Lijeska, Sokolac, Cokrlije-Cerovici, Grancarevo, Ujnice, Pisana jela, Sljemena, Barice-skola, Reljin kamen, Kameno polje, Dzukeljska jama);

Mojkovac

-u terminu od 09:00 do 14:00: DV 10 kV Biogradsko jezero (Cetkovici, Podbisce, Feratovo polje, Gacka, Kovijanici, Kraljevo kolo, Pejovici, Stitarica, Baza-Stitarica, Mrdo, Naselje Baza);

Kolasin

-u terminu od 08:00 do 16:00: DV 10 kV Skrbusa (Dulovine, Sljivovica, Izlasci, Manastir Cirilovac, Smrcje, Recine, Skrbusa, Bijeli potok, Planinica, Padez, Matesevo, Jabuka, Drcka, Dekic, Sunga, Vranjestica, Suva gora, Bare Kraljske, Vukicevica lug, Drndari);
-u terminu od 09:00 do 15:00: Bojici.

Berane

– u terminu od 09 do 14:30 sati (kratkotrajno): Dapsice,Tmusice i planinski prevoj Lokve

Andrijevica

-u terminu od 09 do 14:30 sati: dio sela Slatina
-u terminu od 09 do 14:30 sati: dio sela Kralje

Plav

– u terminu od 09 do 14:30 sati – dio sela Pepice
-u terminu od 09 do 12:30 sati: dio sela Sarkinovica Lakat

Rozaje

– u terminu od 09 do 14:30 sati: dio sela Basca
-u terminu od 09 do 14:30 sati: gornji dio naselja Bandzovo Brdo
-u terminu od 09 do 16 sati: Dacice,Halilovici,Majdan,Kozare;Bandzov,Betonjerka,Bukelj,Kaluderski Laz,Kamenolom,Kula i dio naselja Carine

Savnik

– u terminu od 07:30-17:30 sati: Prekornjaca, Poscenje, Petnjica

Pljevlja

– u terminu od 08:00-17:00 sati: Krupice, Rzav, Odzak, Dolovi, Vrulja
-u terminu od 9:00-11:00 sati: Rudnica

Zabljak

– u terminu od 08:00 – 17:00 sati: Uskoci

Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja elektricnom energijom. U slucaju losih vremenskih uslova radovi ce biti odgodeni.

REVITALIZACIJA SREDNJENAPONSKE I NISKONAPONSKE MREZE

Zbog radova na revitalizaciji energetskih objekata, u terminu od 07 do 17 sati, bez napajanja elektricnom energijom ce ostati:
Danilovgrad (od 11.11. do 16.11.)
Srijeda – Petak: Bare Sumanovica, Sobaici, Kupinovo, Boronjina, Mandici i Miokusovici.
Berane (od 11.11. do 16.11.)
Ponedeljak, utorak i petak: Kurikuce, Vuca, Jelovica, Glavaca, Crni Vrh, Velide, Dolac, Pracevac i vodo-zahvat Pracevac, Bastahe, dio Lubnice i Vuca;
Srijeda i cetvrtak: djelovi sela Luzac i Buce, kao i kratkotrajna iskljucenja za podrucje Banjevca, Jugovine, Vinicke, Navotine, Rijeke Marsenic, Gradine, Lukinog Vira, Trepce i Sekulara.
Niksic (od 11.11. do 16.11.)
Ponedjeljak: Donja Zagora;
Utorak: Rokoci;
Srijeda: Tospude, Tresnjevo, Repetitor i Rokoci;
Cetvrtak – Zaslap i Nudo;
Petak: Tospude, Tresnjevo, Repetitor i Rokoci.
Savnik (od 11.11. do 16.11.)
Rudo Polje, Dubrovsko, Gornje Polje, Duzi, Kutnja Njiva, Komarnica, Kozarica, Prekornjaca, Poscenje, Petnjica, Gradac, Mokro, Bijela, Milosevici i Krusevice.
Bijelo Polje (od 11.11. do 16.11.)
– Strojtanica, Kisjela Voda, Potkrajci, Njegnjevo, Sutivan, Dubrave, Kukulje, Livadice, Sela, Oluja, Donja, Unevina Nova, Metanjac, Kanje, Dobrinje, Mioce, Dobro Brdo, Dobrakovo, Rodijelja, Pecarska, Ziljak, Boturici, Mirojevici, Kok, Hasanbegovici, Bistrica, Dolac, Mojstir, Solje, Jablanovo i Pozeginja;
– Barice.
Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja elektricnom energijom. U slucaju losih vremenskih uslova radovi ce biti odgodeni.
NOVA BROJILA
Nova elektronska brojila od ponedeljka 11. novembra do petka 15. novembra, bice ugradivana na sljedecim lokacijama:
Danilovgrad 11.11. – 15.11.
Ponedeljak: Adzin Most, Dobro Polje, Sobajici i Bare Sumanovica;
Utorak: Bare Sumanovica, Vinici i Sobajici;
Srijeda: Kula Vinici;
Cetvrtak: Rova i Veleta;
Petak: Kujava.

U toku radova na ugradnji novih brojila, objekti u kojima se vrsi ugradnja ce biti bez napajanja elektricnom energijom od 08 do 18 sati. Detaljnije informacije o terminu izvodenja radova potrosaci mogu dobiti i od ekipa na terenu.

EVROKUP – 7. KOLO

Kosarkasi Buducnost Volija konacno su se pomjerili s nule u Evrokupu, a konacno su ostvarili i evropsku pobjedu u gostima, bas tamo gdje su slavili i prije skoro dvije godine – januara 2018.

“Plavi” su pobijedili Trento 76:69, vise nisu jedina ekipa bez trijumfa u ovom takmicenju.

“Ovo je bila takmicarski mnogo vaznija utakmica za Trento. Za nas je ovo pitanje ponosa, pitanje kosarke. Bili smo bez pobjede, ali sve utakmice, osim utakmice sa Trentom u Podgorici, izgubili smo u finisu, na jednu loptu. Zeljeli smo da to promijenimo”, rekao je trener Petar Mijovic.

EVROKUP (7. KOLO)
12. novembar 2019

Nije izgledalo da ce biti tako nakon prvog dijela meca, u kome je domacin kostantno vodio. Buducnost je u trecoj cetvrtini odigrala kao u transu, u oba pravca, dobila taj dio meca 31:8…

“U prvom dijelu smo igrali lose, bez fokusa. U nastavku smo bili mnogo bolji, posebno u defanzivi. Nasli smo nacin kako da branimo skok i njihove kontanapade, a pronasli smo i napadacki ritam u trecem periodu. Mislim da smo zasluzeno slavili”, rekao je Mijovic.

EVROKUP – 7. KOLO

Kosarkasi Buducnost Volija konacno su se pomjerili s nule u Evrokupu, a konacno su ostvarili i evropsku pobjedu u gostima, bas tamo gdje su slavili i prije skoro dvije godine – januara 2018.

“Plavi” su pobijedili Trento 76:69, vise nisu jedina ekipa bez trijumfa u ovom takmicenju.

“Ovo je bila takmicarski mnogo vaznija utakmica za Trento. Za nas je ovo pitanje ponosa, pitanje kosarke. Bili smo bez pobjede, ali sve utakmice, osim utakmice sa Trentom u Podgorici, izgubili smo u finisu, na jednu loptu. Zeljeli smo da to promijenimo”, rekao je trener Petar Mijovic.

EVROKUP (7. KOLO)
12. novembar 2019

Nije izgledalo da ce biti tako nakon prvog dijela meca, u kome je domacin kostantno vodio. Buducnost je u trecoj cetvrtini odigrala kao u transu, u oba pravca, dobila taj dio meca 31:8…

“U prvom dijelu smo igrali lose, bez fokusa. U nastavku smo bili mnogo bolji, posebno u defanzivi. Nasli smo nacin kako da branimo skok i njihove kontanapade, a pronasli smo i napadacki ritam u trecem periodu. Mislim da smo zasluzeno slavili”, rekao je Mijovic.

Uvodenje neoporezivog dijela zarade uzrokovalo bi znacajno povecanje prosjecne zarade, sto bi za posljedicu imalo znacajno povecanje davanja iz budzeta (penzije, socijalne naknade) koja se uskladuju sa prosjecnom zaradom, navedeno je u informaciji Ministarstva finansija na temu “Razmatranje polozaja poslodavaca u svjetlu poreskih opterecenja po osnovu rada”, kojom se odbija takav zahtjev.

Ova analiza poslata je poslanicima prosle sedmice nakon zahtjeva poslanika SDP-a da se na ovu temu odrzi konsultativno saslusanje, sto su prihvatile i Unija poslodavaca i Privredna komora koje su u svojim analizama upravo trazile manje dazbine da bi se mogle povecati zarade radnicima jer “pobjegose u inostranstvo” zbog boljih plata.

“Uvodenje neoporezivog dijela zarade dovelo bi do znacajnog pada prihoda budzeta, sto u vrijeme fiskalne konsolidacije predstavlja visok rizik po odrzivost javnih finansija u srednjem roku”, istakli su iz Ministarstva finansija.

Visoke dazbine

Crna Gora je jedina zemlja u regionu koja nema neoporezivi dio zarade, zbog cega ima vece ukupne dazbine iako su neke stope formalno nize nego kod susjeda. U obrazlozenju resor Vlade navodi da bi da ta norma uticala na povecanje prosjecne zarade jer je porez opterecenje na teret zaposlenog cijim smanjenjem se povecava neto zarada, ali to “ne bi bilo dobro” jer bi uticalo i na povecanje penzija i socijalnih naknada koje su Vladi trosak u budzetu.

Privredna komora u svojoj analizi kao jednu od komplementarnih mjera navodi uvodenje neoporezivog dijela zarade sto na duzi rok povecava drzavne prihode. Taj neoporezivi dio u Hrvatskoj sada iznosi 514 eura, Srbiji 130, FBiH 153, Republici Srpskoj 255 eura… a godisnje ga povecavaju. Takve norme postoje i u zemljama EU.

“Zagovornici uvodenja ovakve mjere polaze od stanovista da ne treba oporezovati dohodak koji sluzi za pokrivanje egistencijalnog minimuma”, naveli su iz PKCG.

Iz Unije poslodavaca takode isticu da je nepostojanje ove norme glavni razlog sto su u Crnoj Gori visoko dazbine na zaradu i sto na 100 eura neto zarade poslodavac treba da plati 68 eura dazbina. Oni podsjecaju da je i Crna Gora imala neoporezivi dio zarade do 2010. godine koji se odnosio na dio plate koji se zvao topli obrok, regres i prevoz, ali je tadasnjim antikriznim mjerama ubacen u zaradu i oporezovan.

“Pa smo tako postali jedina drzava u regionu i u EU koja nema neoporezivi dio licnog dohotka”, ukazuju u analizi Unije poslodavaca.

Gusi crno trziste

Ministarstvo u svojoj analizi nijednom nije pomenulo crno trziste rada i izbjegavanje placanja poreza i doprinosa na zarade, dok Unija poslodavaca i Privredna komora to isticu kao veliku mogucnost za punjenje drzavne kase ali i podrsku privrednicima koji postuju zakon i placaju sve dazbine.

“Sve analize koje je uradila UPCG, ali i brojna istrazivanja drugih subjekata ukazuju da visoko fiskalno opterecenje zarada otezava poslovanje i povecava troskove kompanija i poslodavaca koji posluju u skladu sa zakonom, a time se svi oni koji posluju u neformalnoj zoni ‘podsticu’ da i dalje ostanu u takvom rezimu, van domasaja poreskih i drugih inspekcijskih organa, cineci time nelojalnu konkurenciju formalnoj privredi i uskracujuci na taj nacin i samu drzavu po svim oblicima fiskalnih i parafisklanih prihoda”, smatraju u Uniji poslodavaca.

Oni navode da imaju razumijevanje za trenutnu fiskalnu situaciju u zemlji i neophodnost obezbjedivanja prihoda za stabilnost budzeta i socijalnih fondova.

“Ipak moramo ukazati da zadrzavanje visokih ili, pak, povecanje troskova za one koji regularno posluju, uz istovremeno nepreduzimanje efektivnih mjera (sto privrednici tumace kao tolerisanje) za suzbijanje sive ekonomije, neosporno doprinosi padu poslovanja i zaposlenosti u formalnoj, te povecanje obima sive ekonomije i neformalne zaposlenosti”, smatra UPCG, navodeci da bi smanjenje dazbina imalo pozitivne efekte jer bi povecalo zaposlenost i smanjilo sivo trziste rada.

Privredna komora podsjeca na istrazivanje UNDP-a iz 2016. godine prema kojem crno trziste rada iznosi trecinu ukupnog broja zaposlenih.

“Sve prethodno navedeno ukazuje na cinjenicu da i dalje visoka opterecenost troskova rada u Crnoj Gori za posljedicu ima nisku stopu formalne zaposlenosti, visoku nezaposlenost, te znacajan obim sive ekonomije na trzistu rada”, naveli su iz PKCG.

Isplati se sivo trziste jer su kazne male i da vas uhvate

Privredna komora osim smanjenja dazbina predlaze istovremeno pojacanu borbu protiv sive ekonomije kroz vece kazne i efikasnost inspekcijskih sluzbi.

“Veliki broj poslodavaca smatra da su koristi od neformalnog zaposljavanja vece od rizika, bilo da se radi o kaznenoj mjeri ili vjerovatnoci da ce uopste biti kaznjeni. S tim u vezi, potrebno je jacati kapacitete nadleznih inspekcijskih organa i insistirati na vecoj transparentnosti njihovog rada, cime bi se dodatno destimulisalo neformalno poslovanje”, pise u analizi Privredne komore.

Oni navode da osim represivnim mjera treba podsticati “poreski moral” obveznika, koji “u velikoj mjeri zavisi od dobara koje im pruza drzava” kao sto je efikasna administracija i sigurnost poslovanja.

Priznaju da nemaju obrazovane kadrove kada su u pitanju poreske utaje

Proporcijalni porezi su manje zahtjevni u administrativnom pogledu. Primjena progresivnog oporezivanja zahtjeva bolje obrazovanu i tehnicki opremljeniju poresku administraciju, navelo je MF glavni problem crnogorske poreske administracije, ali u analizi ne nudi nacin poboljsanja vec ostaje na “manje zahtjevnoj” metodi.

Ministarstvo finansija se u svojoj analizi protivi progresivnoj stopi poreza na zaradu, koja se primjenjuje u vecini zemalja EU.

Ovaj princip podrazumjeva da su za niske plate poreske stope male ili ih nema, dok one postepno rastu sto je i zarada veca. Medutim, u tim uspjesnim zemljama postoje i jaka kontrole i visoke kazne. Za razliku od njega postoji proporcionalni porez gdje je stopa ista bez obzira na visinu zarade.

Ministarstvo u analizi navodi da progresivni model izaziva razlicite vidove izbjegavanja poreza, kao i da destimulise one koji rade i dobro zaraduju jer ce im vise novca otici na porez pa ce oni “smanjiti svoj radni napor za zaradom”.

Uvodenje neoporezivog dijela zarade uzrokovalo bi znacajno povecanje prosjecne zarade, sto bi za posljedicu imalo znacajno povecanje davanja iz budzeta (penzije, socijalne naknade) koja se uskladuju sa prosjecnom zaradom, navedeno je u informaciji Ministarstva finansija na temu “Razmatranje polozaja poslodavaca u svjetlu poreskih opterecenja po osnovu rada”, kojom se odbija takav zahtjev.

Ova analiza poslata je poslanicima prosle sedmice nakon zahtjeva poslanika SDP-a da se na ovu temu odrzi konsultativno saslusanje, sto su prihvatile i Unija poslodavaca i Privredna komora koje su u svojim analizama upravo trazile manje dazbine da bi se mogle povecati zarade radnicima jer “pobjegose u inostranstvo” zbog boljih plata.

“Uvodenje neoporezivog dijela zarade dovelo bi do znacajnog pada prihoda budzeta, sto u vrijeme fiskalne konsolidacije predstavlja visok rizik po odrzivost javnih finansija u srednjem roku”, istakli su iz Ministarstva finansija.

Visoke dazbine

Crna Gora je jedina zemlja u regionu koja nema neoporezivi dio zarade, zbog cega ima vece ukupne dazbine iako su neke stope formalno nize nego kod susjeda. U obrazlozenju resor Vlade navodi da bi da ta norma uticala na povecanje prosjecne zarade jer je porez opterecenje na teret zaposlenog cijim smanjenjem se povecava neto zarada, ali to “ne bi bilo dobro” jer bi uticalo i na povecanje penzija i socijalnih naknada koje su Vladi trosak u budzetu.

Privredna komora u svojoj analizi kao jednu od komplementarnih mjera navodi uvodenje neoporezivog dijela zarade sto na duzi rok povecava drzavne prihode. Taj neoporezivi dio u Hrvatskoj sada iznosi 514 eura, Srbiji 130, FBiH 153, Republici Srpskoj 255 eura… a godisnje ga povecavaju. Takve norme postoje i u zemljama EU.

“Zagovornici uvodenja ovakve mjere polaze od stanovista da ne treba oporezovati dohodak koji sluzi za pokrivanje egistencijalnog minimuma”, naveli su iz PKCG.

Iz Unije poslodavaca takode isticu da je nepostojanje ove norme glavni razlog sto su u Crnoj Gori visoko dazbine na zaradu i sto na 100 eura neto zarade poslodavac treba da plati 68 eura dazbina. Oni podsjecaju da je i Crna Gora imala neoporezivi dio zarade do 2010. godine koji se odnosio na dio plate koji se zvao topli obrok, regres i prevoz, ali je tadasnjim antikriznim mjerama ubacen u zaradu i oporezovan.

“Pa smo tako postali jedina drzava u regionu i u EU koja nema neoporezivi dio licnog dohotka”, ukazuju u analizi Unije poslodavaca.

Gusi crno trziste

Ministarstvo u svojoj analizi nijednom nije pomenulo crno trziste rada i izbjegavanje placanja poreza i doprinosa na zarade, dok Unija poslodavaca i Privredna komora to isticu kao veliku mogucnost za punjenje drzavne kase ali i podrsku privrednicima koji postuju zakon i placaju sve dazbine.

“Sve analize koje je uradila UPCG, ali i brojna istrazivanja drugih subjekata ukazuju da visoko fiskalno opterecenje zarada otezava poslovanje i povecava troskove kompanija i poslodavaca koji posluju u skladu sa zakonom, a time se svi oni koji posluju u neformalnoj zoni ‘podsticu’ da i dalje ostanu u takvom rezimu, van domasaja poreskih i drugih inspekcijskih organa, cineci time nelojalnu konkurenciju formalnoj privredi i uskracujuci na taj nacin i samu drzavu po svim oblicima fiskalnih i parafisklanih prihoda”, smatraju u Uniji poslodavaca.

Oni navode da imaju razumijevanje za trenutnu fiskalnu situaciju u zemlji i neophodnost obezbjedivanja prihoda za stabilnost budzeta i socijalnih fondova.

“Ipak moramo ukazati da zadrzavanje visokih ili, pak, povecanje troskova za one koji regularno posluju, uz istovremeno nepreduzimanje efektivnih mjera (sto privrednici tumace kao tolerisanje) za suzbijanje sive ekonomije, neosporno doprinosi padu poslovanja i zaposlenosti u formalnoj, te povecanje obima sive ekonomije i neformalne zaposlenosti”, smatra UPCG, navodeci da bi smanjenje dazbina imalo pozitivne efekte jer bi povecalo zaposlenost i smanjilo sivo trziste rada.

Privredna komora podsjeca na istrazivanje UNDP-a iz 2016. godine prema kojem crno trziste rada iznosi trecinu ukupnog broja zaposlenih.

“Sve prethodno navedeno ukazuje na cinjenicu da i dalje visoka opterecenost troskova rada u Crnoj Gori za posljedicu ima nisku stopu formalne zaposlenosti, visoku nezaposlenost, te znacajan obim sive ekonomije na trzistu rada”, naveli su iz PKCG.

Isplati se sivo trziste jer su kazne male i da vas uhvate

Privredna komora osim smanjenja dazbina predlaze istovremeno pojacanu borbu protiv sive ekonomije kroz vece kazne i efikasnost inspekcijskih sluzbi.

“Veliki broj poslodavaca smatra da su koristi od neformalnog zaposljavanja vece od rizika, bilo da se radi o kaznenoj mjeri ili vjerovatnoci da ce uopste biti kaznjeni. S tim u vezi, potrebno je jacati kapacitete nadleznih inspekcijskih organa i insistirati na vecoj transparentnosti njihovog rada, cime bi se dodatno destimulisalo neformalno poslovanje”, pise u analizi Privredne komore.

Oni navode da osim represivnim mjera treba podsticati “poreski moral” obveznika, koji “u velikoj mjeri zavisi od dobara koje im pruza drzava” kao sto je efikasna administracija i sigurnost poslovanja.

Priznaju da nemaju obrazovane kadrove kada su u pitanju poreske utaje

Proporcijalni porezi su manje zahtjevni u administrativnom pogledu. Primjena progresivnog oporezivanja zahtjeva bolje obrazovanu i tehnicki opremljeniju poresku administraciju, navelo je MF glavni problem crnogorske poreske administracije, ali u analizi ne nudi nacin poboljsanja vec ostaje na “manje zahtjevnoj” metodi.

Ministarstvo finansija se u svojoj analizi protivi progresivnoj stopi poreza na zaradu, koja se primjenjuje u vecini zemalja EU.

Ovaj princip podrazumjeva da su za niske plate poreske stope male ili ih nema, dok one postepno rastu sto je i zarada veca. Medutim, u tim uspjesnim zemljama postoje i jaka kontrole i visoke kazne. Za razliku od njega postoji proporcionalni porez gdje je stopa ista bez obzira na visinu zarade.

Ministarstvo u analizi navodi da progresivni model izaziva razlicite vidove izbjegavanja poreza, kao i da destimulise one koji rade i dobro zaraduju jer ce im vise novca otici na porez pa ce oni “smanjiti svoj radni napor za zaradom”.