DEMOKRATE

Aktuelna vlast ne moze da obezbijediti integraciju Crne Gore u Evropsku uniju, odnosno u drustvo savremenih i demokratskih zemalja utemeljenih na vladavini prava, smatraju Demokrate.

Demokrate navode da je to sada potpuno jasno i vidljivo u gotovo svim drustvenim segmentima.

“Stanje u sudstvu i tuzilastvu je nedopustivo za zemlje sa nizim stepenom razvoja demokratije, a ne za drzavu koja aplicira da bude dio najrazvijenijih zemalja. Ako sudska vlast ne postuje Ustav, kako ocekivati od ostalih drzavnih organa da postuju zakone”, navode oni u saopstenju.

Demokrate smatraju da godinama nema pomaka ni kada je posrijedi kriminal i korupcija.

“Cak se stvari vracaju unazad. Ni jedna afera nije dozivjela pravni epilog i rasplet, vec je upravo suprotno od toga,2 smatraju oni.

“Uz sve to, DPS se sada bori da zadrzi nedemokratske uslove u izbornim procesima i nastoji da ocuva mehanizme manipulacija i zloupotreba. Koja to zamlja EU odbija da dodjeli adrese gradanina? U kojoj zemlji EU 60% gradana nema adresu? Dakle, ova vlast nije spremna da se odrekne nezakonitosti i cini sve da Crna Gora ne bude zemlja vladavine prava”, pitaju Demokrate.

“U procesu EU integracija, dosli smo do tacke kada nema vise formalnog ispunjavanja obaveze, vec se traze sustinski koraci. Te korake DPS ne zeli da napravi,” navode Demokrate.

Samo vlast zasnovana na volji naroda moze odvesti zemlju u Evropsku uniju, a samo fer i slobodni izbori mogu obezbijediti formiranje vlasti koja je utemeljena na slobodno izrazenoj volji gradana, istakli su iz te partije.

“Stanje u sudstvu i tuzilastvu je nedopustivo za zemlje sa nizim stepenom razvoja demokratije, a ne za drzavu koja aplicira da bude dio najrazvijenijih zemalja”

Demokratska Crna Gora saopstila je danas da dok je predsjednika Crne Gore i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Dukanovica bice i korupcije i kriminala.

Iz te partije su dodali da aktuelna vlast ne moze obezbijediti integraciju Crne Gore u Evropsku uniju, odnosno u drustvo savremenih i demokratskih zemalja utemeljenih na vladavini prava.

“To je sada potpuno jasno i vidljivo u gotovo svim drustvenim segmentima. Stanje u sudstvu i tuzilastvu je nedopustivo za zemlje sa nizim stepenom razvoja demokratije, a ne za drzavu koja aplicira da bude dio najrazvijenijih zemalja. Ako sudska vlast ne postuje Ustav, kako ocekivati od ostalih drzavnih organa da postuju zakone. Kada govorimo o korupciji i kriminalu, jasno je da godinama na tom putu nema pomaka ni za jedan milimetar”, navodi se u saopstenju Demokrata.

Iz te partije su naveli da se cak stvari vracaju unazad.

“Ni jedna afera nije dozivjela pravni epilog i rasplet, vec je upravo suprotno od toga, vlast radila na rehabilitaciji glavnih aktera sto je svojstveno totalitarnim rezimima. Uz sve to, DPS se sada grcevito bori da zadrzi nedemokratske uslove u izbornim procesima i nastoji da ocuva mehanizme manipulacija i zloupotreba. Koja to zamlja EU odbija da dodjeli adrese gradanina? U kojoj zemlji EU 60% gradana nema adresu? Dakle, ova vlast nije spremna da se odrekne nezakonitosti i cini sve da Crna Gora ne bude zemlja vladavine prava. Dakle, veoma je vidljiva potpuna dominacija licnih interesa Dukanovica i DPS-a u odnosu na opsti interes drzave i naroda”, porucili su iz Demokratske Crne Gore.

Demokrate su navele da smo u procesu EU integracija, dosli do tacke kada nema vise formalnog ispunjavanja obaveze, vec se traze sustinski koraci.

“Te korake DPS ne zeli da napravi, jer tako jede sam sebe. Sasvim je jasno, da dok je Dukanovica bice i korupcije i kriminala. Samo vlast zasnovana na volji naroda moze odvesti zemlju u Evropsku uniju, a samo fer i slobodni izbori mogu obezbijediti formiranje vlasti koja je utemeljena na slobodno izrazenoj volji gradana”, zakljucuje se u saopstenju Demokrata.

ROHANI

Predsjednik Irana Hasan Rohani rekao je danas da je na jugu zemlje otkriveno novo nalaziste nafte, koje prema procjenama sadrzi oko 50 miliona barela sirove nafte.

Tako su dokazane iranske naftne rezerve dodatno povecane. Iran je do sada imao dokazane rezerve od oko 150 miliona barela sirove nafte.

Rohani je naveo da je naftno polje otkriveno u naftom bogatoj provinciji Huzestan.

Predsjednik je govor odrzao u pustinjskom gradu Jazd.

Iranska energetska industrija je tesko pogodena americkim sankcijama.

BEZ PREPREKA

Iran je u subotu saopstio da obogacuje uranijum do pet odsto, nakon sto je u vise navrata odstupio od obaveza iz nuklearnog sporazuma iz 2015.

Prema tom sporazumu, Iranu je bilo zabranjeno da obogacuje uranijum u Fordu, podzemnom postrojenju dugo cuvanom u tajnosti, kao i da obogacuje uranijumov izotop 235 preko 3,67 odsto.

Teheran je u cetvrtak aktivirao obogacivanje u postrojenju Fordo i naveo da centrifuge postepeno povecavaju snagu i da ce od danas moci da obogacuju uranijum na 4,5 odsto.

Prema nasim podacima “trenutno proizvodimo pet odsto”, rekao je novinarima portparol Iranske organizacije za atomsku energiju Beruz Kamalvandi.

On je naveo da je Iran imao “kapacitet da proizvede pet, 20, 60 ili bilo koji drugi procenat”.

Nivo od pet odsto je ispod obogacivanja od 20 odsto dokle je Iran ranije stigao i daleko od 90 odsto, koliko je neophodno za proizvodnju atomske bombe.

Nastavak aktivnosti u Fordu je izazvao zabrinutost u Parizu, Berlinu i Londonu, potpisnicima nuklearnog sporazuma, i oni su pozvali vlasti u Teheranu da povuku odluku.

Dalje obogacivanje uranijuma je cetvrta faza plana povlacenja iz obaveza prema nuklearnom sporazumu. Plan je poceo u maju, nakon ponovnog uvodenja americkih sankcija.

Prema sporazumu, Iran je obecao da nikada nece teziti tome da proizvede ili na drugi nacin dode do nuklearnog oruzja i pristao je na drasticno ogranicavanje svog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje medunarodnih sankcija.

Medutim, proslogodisnje istupanje SAD-a iz sporazuma i ponovno uvodenje sankcija su izmijenili situaciju.

Iran je od tada pokusavao da izvrsi pritisak na ostale zemlje potpisnice da mu pomognu u zaobilazenju americkih sankcije, ali posto to nije urodilo plodom Teheran je poceo da smanjuje izvrsavanje obaveza.

VUCIC, RAMA I ZAEV

Samo mjesec dana od pokretanje inicijative za uspostavljenje regiona bez barijera za slobodu kretanja robe, ljudi, usluga i kapitala izmedu Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije naziru se prvi konkretni koraci u tom smjeru, koje su sinoc, kako saznaje Tanjug, u Ohridu dogovorili predsjednik Aleksandar Vucic i premijeri Edi Rama i Zoran Zaev.

Vucic, Zaev i Rama su, prema Tanjugovim informacijama, postigli dogovor o konkretnim mjerama koje ce doprinijeti razvoju i rastu tri zemlje.

Kljucno pitanje za svakog investitora je politicka i ekonomska stabilnost, a ne postoji bolja poruka o stabilnosti regiona od zajednickog nastupa zemalja u regionu i kreiranja jedinstvenog trzista.

Sloboda kretanja, kako je konstatovano, imala bi visestruke efekte i maksimizuje konkurentnost cijelog regiona, koji ima potencijal od 12 miliona stanovnika.

Dogovoreno je da se uvede sistem koji bi omogucio putovanje izmedu zemalja samo uz posjedovanje licne karte, zajednicke radne dozvole koje ce omoguciti ljudima da rade u sve tri zemlje bez dodatnih procedura.

Ova mjera ce direktno podici dostupnost radne snage sto ce dovesti do povecanja atraktivnosti cijelog regiona za privlacenje novih investicija.

Kompanije koje budu dolazile u jednu od zemalja nece morati da brinu o radnoj snazi, jer ce moci bez dodatnih procedura da dovode potrebnu kvalifikovanu radnu snagu iz sve tri zemlje.

Slobodan i brz protok roba ce se podstaci kroz uvodenje 24-o casovnog radnog vremena svih inspekcijskih sluzbi sa akcentom na fotosanitarnu i veterinarsku inspekciju.

Planirano je i objedinjavanje i formiranje zajednickog paketa dokumentacije potrebnog za tranzit roba u okviru zemalja clanica inicijative sa akcentom na uvodenje sistema sa sto manje “papira”, koji bi bio u skladu sa strategijom digitalnog razvoja zemlje.

Takode je predvideno i medusobno priznavanje profesionalnih kvalifikacija u okviru zemalja clanica inicijative, te i podsticanje razmjene studenata i pokretanje zajednickih projekata za istrazivanje i razvoj.

Isto tako predvideno je da se uspostavi “mini Sengen”, to jest da stranci koji bi dosli u Beograd mogli bez dodatnih viza da putuju u ostale zemlje clanice ove inicijative i obratno.

Tako ce Srbija i Albanija, kako je planirano, prije kraja godine uvesti mogucnost putovanja svojim gradanima samo uz licnu kartu.

Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija, dalje, planiraju jacanje prekogranicne saradnje u oblasti borbe protiv transnacionalnog kriminala i terorizma putem saradnje u oblasti migracije i pomoci u vanrednim situacijama.

Sto se protoka kapitala tice ona je dio zajednicke inicijative ali podrazumijeva komplikovanu proceduru implementacije i izmjenu velikog dijela zakonodavnog okvira iz oblasti trzista kapitala, poreskog i finansijskog sistema.

Tri zemlje napravice sopstvena pravila u mnogim oblastima i tako unaprijediti svoju atraktivnost i saradnju, te ova inicijativa time moze postati najvaznija politicka inicijativa u 21. vijeku.

Na sastanku u Ohridu sve cetiri slobode ucice u akcioni plan, koji treba do iduceg sastanka 21.decembra u Albaniji, da donese konkretne rezultate.

Vazan podatak je, nakon sto je EU zaustavila proces prosirenja na Zapadni Balkan, da su SAD podrzale inicijativu za bolju saradnju u regionu, koja je otvorena za sve zemlje regiona.

KATALONSKA KRIZA U FOKUSU

Spanci glasaju na drugim vanrednim parlamentarnim izborima ove godine, a cetvrtim u posljednje cetiri godine. Premijer Spanije Pedro Sances sinoc je sazvao sastanak vlade u nadi da ce uspjeti da ponudi rjesenje za krizu u zemlji u kojoj, kako pokazuju ankete, trecina glasaca ne zna za koga ce glasati. Politika Spanije razapeta je izmedu razlicitih frakcija, a istrazivanja javnog mnjenja pokazuju da nijedna partija nece osvojiti apsolutnu vecinu.

U atmosferi pojacanih bezbjednosnih mjera, Spanci odlucuju kome da poklone povjerenje. To, cini se, nikada nije bilo teze pa su cetvrti vanredni parlamentarni izbori neizvjesniji nego svi odrzani prethodnih godina. U njihovom fokusu je katalonska kriza.

Zahtjeva se oslobadanje nekadasnjih lidera osudenih na duge zatvorske kazne zbog uloge u organizovanju referenduma o nezavisnosti.

Stanovnici Barselone izrazili su nezadovoljstvo i bijes jer, kako kazu, pristalice nezavisnosti unistavaju grad, dok drugi smatraju da drzava treba da promijeni ophodenje prema gradanima.

“Prije svega vlada treba da stisa tenzije i prestane da koristi vojnu taktiku. Treba da obustavi nadlijetanje helikoptera koji nas bude svakog jutra u pola sedam. To je teror”, rekao je jedan od gradana prijestonice Katalonije.

“Glasaci koji razmisljaju kome da poklone glas, ako zele stabilnost, progresivnu vladu koja krajnjoj desnici stavlja kocnice – treba da izaberu ovu kucu, Socijalisticku partiju”, izjavio je premijer Pedro Sances.

Kandidat Narodne partije Pablo Kasado je rekao da ne zeli mrznju i bes u Spaniji.

“Muka mi je kada gledam kako ova zemlja eksplodira. Muka mi je od podijeljenog drustva. Od komsija i porodica koji se vrijedaju zbog politike”, naveo je Kasado.

Mala je vjerovatnoca da ce jedna partija ili blok uspjeti da osvoje vecinu u parlamentu sa 350 mesta. Sancesovi socijalisti vjerovatno ce dobiti najvise glasova, medutim, nedovoljno za samostalno formiranje vlade.

PROMOCIJA U SKUPSTINI

U Skupstini ce sjutra biti odrzana promocija knjige “Parlamentarno pravo” profesora doktora Miodraga Vukovica i profesorice doktorice Marijane Pajvancic. Kako je za TVCG kazao Vukovic, knjiga sadrzi prakticne aspekte Parlamenta, njegovu unutrasnju strukturu i organizaciju, funkcionisanje i parlamentarnu proceduru, a osnovni cilj je da doprinese funkcionisanju parlamentarne kulture.

CIJENA KARTE EURO

Autobuski prevoznik Montenegro prevoz Pejovic uveo je jos dva autobuska polaska do Rogama pa ce umjesto cetiri, autobusi saobracati sest puta dnevno, pise Dan.

Vlasnik firme Montenegro prevoz Pejovic Danilo Pejovic navodi da su nove polaske uveli na zahtjev gradana.

Probna linija do Rogama startovala je 28. oktobra.

“Poceli smo sa cetiri polaska i gradani su trazili jos dva kako bi mogli bolje da koriste autobuse. Dogovorili smo jos dva polaska i oni su startovali od utorka, 5. novembra. Autobuska linija do Rogama je nerentabilna ali se nadamo da ce pokazati i finansijski rezultat”, rekao je Pejovic.

Po novom redu voznju, autobusi sa Autobuske stanice krecu u 5.30, 6.40, 11.30, 13.10, 15.15 i 19.15, dok su polasci iz Rogama u 6.15, 7, 12.20, 14, 16 i 20 sati.

Vikendom i praznicima autobusi sa Autobuske stanice polaze u 9.30 i 17, a iz Rogama u 10.15 i 17.45.

Pejovic je naveo da se gradani do Rogama mogu voziti za euro.

Utvrdene su i cijene mjesecnih karata.

“Cijena dacke karte do Rogama je 28, a radnicke 35 eura”, saopstio je Pejovic.

Trasa autobusa pocinje sa Autobuske stanice i prolaze pored hotela Ramada, Skole za srednje i vise strucno i obrazovanje Sergije Stanic, hotela Nikic i Hilton, zatim preko mosta Blaza Jovanovica, Crvenog krsta, pored solitera Pet udovica.

Odatle autobusi nastavljaju da idu Momiskom skalom, preko mosta u Rogamima, pored Duklje, odakle skrece i ide ka nekadasnjoj stampariji Dana.

Od toga odredista ide naprijed 100 metara gdje se okrece.

JOANIS FAVORIT

Glasanje je pocelo na predsjednickim izborima u Rumuniji, poslije mlake predizborne kampanje u sijenci politicke krize tokom koje je prije samo nekoliko dana postavljena manjinska vlada.

Za naklonost 18,2 miliona biraca nadmece se 14 kandidata.

Po nedavnim anketama, sadasnji predsjednik Klaus Joanis je favorit za osvajanje jos jednog petogodisnjeg mandata, ovog puta pod parolom “Za normalnu Rumuniju”.

Slijedi kandidatkinja lijevog centra Viorika Dancila koja je do proslog mjeseca bila premijerka.

Kandidati su i nezavisni Mircea Diakonu, nekadasnji glumac i pozorisni reziser, kao i Dan Barna, koji predvodi trecu po velicini stranku, Savez desnog centra “Spasimo Rumuniju”.

BIJELA KUCA

Americki predsjednik Donald Tramp sastace se u cetvrtak u Vasingtonu sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, saopstila je Bijela kuca.

Tramp i Stoltenberg ce razgovarati o napretku koji su ucinile zemlje clanice Alijanse za “povecanje budzeta odbrane i sto pravilnije rasporedivanje (finansijskog) tereta”, navodi se u saopstenju.

Americki predsjednik stalno pritiska saveznike, posebno Njemacku, da odvajaju vise novca za NATO.

Stoltenberg i Tramp ce razgovarati i o kontraterorizmu, mrezi 5G i hakerskim napadima.

Taj sastanak ce biti odrzan sedmicu poslije izjave francuskog predsjednika Emanuela Makron britanskom nedjeljniku Ekonomist u kojoj je ocijenio da se NATO nalazi u stanju “mozdane smrti”, osudujuci nedostatak koordinacije izmedu SAD i Evrope, kao i jednostrano ponasanje Turske u Siriji.

  • Poslije pet godina kapije autobuske stanice u Beranama uskoro se otvaraju
    on 04/05/2025 at 11:24

    Kapije autobuske stanice u Beranama napokon će biti otvorene narednih dana, saopštio je za Radio Crne Gore predsjednik opštine Đole Lutovac. Odustalo se od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom o davanju u zakup ili javno-privatnom partnerstvu, što im je savjetovano, navodi Lutovac, pregovara se sa dva zainteresovana pravna lica.

  • Za hranu ide trećina primanja, a za dostojanstven život potrebno 2.000 eura mjesečno
    on 04/05/2025 at 10:09

    Prema analizi Demostata u Crnoj Gori se za hranu izdvaja oko 30 odsto primanja. Kad je riječ o regionu, ista analiza pokazuje da u prosječnoj potrošnji najveći udio troškovi ishrane imaju u Srbiji, više od 40 odsto. U Sloveniji se za hranu izdvaja 18,8 odsto primanja, u Hrvatskoj 27.

  • Jugopetrolu i druga pumpa na auto-putu
    on 04/05/2025 at 08:48

    Državni Monteput je na tenderu za dugoročni zakup državne imovine i izgradnju benzinske pumpe na odmorištu Gornje Mrke na auto-putu Smokovac-Mateševo, izabrao ponudu kompanije Jugopetrol.

  • Rudnik uglja zakupio asfaltnu bazu bivše Vektre Jakić
    on 04/05/2025 at 06:15

    Otvaranjem novih pogona u pljevaljskom Rudniku uglja nastojaće da što bezbolnije prevaziđu predstojeći proces pravedne tranzicije koji ih očekuje nakon zatvaranja Termoelektrane Pljevlja. Poslovnom transformacijom kompanije predviđeno je nekoliko sasvim novih djelatnosti, a koristiće se sopstvena radna snaga.

  • Svakog mjeseca na bolovanju oko 15 odsto ukupnog broja radnika
    on 03/05/2025 at 18:44

    Prošle godine je za refundaciju bolovanja iz državnog budžeta isplaćeno 9 i po miliona eura. Kako na bolovanje ne bi mogao da ide ko poželi, bez stvarne potrebe, Fond za zdravstveno osiguranje od nedavno je izmijenio pravilnik, pa će svi osiguranici ubuduće moći retroaktivno da otvore bolovanje u roku od pet, umjesto dosadašnjih tri dana.

  • Manja površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta
    on 03/05/2025 at 16:02

    Korišćeno poljoprivredno zemljište u prošloj godini iznosi 248,23 hiljade hektara, što je 5,8 odsto manje u odnosu na 2023, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

  • Odbor direktora Regionalnog vodovoda usvojio godišnji izvještaj o radu
    on 03/05/2025 at 09:02

    Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, jednoglasno je usvojio godišnji izvještaj o radu ovog tijela za 2024. godinu, navodi se u saopštenju tog preduzeća.

  • Ponude za zakup crnogorskih aerodroma naredne sedmice
    on 03/05/2025 at 07:00

    Ponude za zakup crnogorskih aerodroma dostavljaju se do kraja naredne sedmice, a sredinom sljedeće predstavnici Vlade i opština Tivat i Zeta potpisuju sporazum o upotrebi novca od koncesija. U sindikatu tog preduzeća smatraju da je cijeli postupak netransparentan, da se i pored obećanja, kako kaže za naš Radio predsjednik sindikata Damjan Radulović, dovodi u pitanje poštovanje postojećeg kolektivnog ugovora, koji je, prema njegovim riječima nezakonit. Stava je i da je pravi trenutak da poslanici podrže inicijativu Unije slobodnih sindikata i donesu Zakon o zaštiti privrednih subjekata u državnom vlasništvu, koji bi obezbijedio da se u slučaju promjene vlasničke strukture u preduzeću organizuje referendum.

  • Privrednicima predstavljeni ključni programi podrške
    on 02/05/2025 at 20:00

    Ključni programi podrške privredi za ovu godinu, koji se odnose na razvoj privrede, jačanje zanatstva i podsticanje inovacija, predstavljeni su privrednicima u Privrednoj komori (PKCG).

  • Mikavica: Programi Evropa sad smanjili opterećenja i rad na crno
    on 02/05/2025 at 14:33

    Predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Slobodan Mikavica ističe da je napravljen značajan pomak ka unapređenju poslovnog ambijenta, prije svega, uvođenjem Zakona o fiskalizaciji čime su u velikoj mjeri spriječene zloupotrebe i utaje poreza neodgovornih pojedinaca, a kroz programe „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“ smanjena poreska opterećenja na rad.