PROMOCIJA U SKUPSTINI

U Skupstini ce sjutra biti odrzana promocija knjige “Parlamentarno pravo” profesora doktora Miodraga Vukovica i profesorice doktorice Marijane Pajvancic. Kako je za TVCG kazao Vukovic, knjiga sadrzi prakticne aspekte Parlamenta, njegovu unutrasnju strukturu i organizaciju, funkcionisanje i parlamentarnu proceduru, a osnovni cilj je da doprinese funkcionisanju parlamentarne kulture.

CIJENA KARTE EURO

Autobuski prevoznik Montenegro prevoz Pejovic uveo je jos dva autobuska polaska do Rogama pa ce umjesto cetiri, autobusi saobracati sest puta dnevno, pise Dan.

Vlasnik firme Montenegro prevoz Pejovic Danilo Pejovic navodi da su nove polaske uveli na zahtjev gradana.

Probna linija do Rogama startovala je 28. oktobra.

“Poceli smo sa cetiri polaska i gradani su trazili jos dva kako bi mogli bolje da koriste autobuse. Dogovorili smo jos dva polaska i oni su startovali od utorka, 5. novembra. Autobuska linija do Rogama je nerentabilna ali se nadamo da ce pokazati i finansijski rezultat”, rekao je Pejovic.

Po novom redu voznju, autobusi sa Autobuske stanice krecu u 5.30, 6.40, 11.30, 13.10, 15.15 i 19.15, dok su polasci iz Rogama u 6.15, 7, 12.20, 14, 16 i 20 sati.

Vikendom i praznicima autobusi sa Autobuske stanice polaze u 9.30 i 17, a iz Rogama u 10.15 i 17.45.

Pejovic je naveo da se gradani do Rogama mogu voziti za euro.

Utvrdene su i cijene mjesecnih karata.

“Cijena dacke karte do Rogama je 28, a radnicke 35 eura”, saopstio je Pejovic.

Trasa autobusa pocinje sa Autobuske stanice i prolaze pored hotela Ramada, Skole za srednje i vise strucno i obrazovanje Sergije Stanic, hotela Nikic i Hilton, zatim preko mosta Blaza Jovanovica, Crvenog krsta, pored solitera Pet udovica.

Odatle autobusi nastavljaju da idu Momiskom skalom, preko mosta u Rogamima, pored Duklje, odakle skrece i ide ka nekadasnjoj stampariji Dana.

Od toga odredista ide naprijed 100 metara gdje se okrece.

JOANIS FAVORIT

Glasanje je pocelo na predsjednickim izborima u Rumuniji, poslije mlake predizborne kampanje u sijenci politicke krize tokom koje je prije samo nekoliko dana postavljena manjinska vlada.

Za naklonost 18,2 miliona biraca nadmece se 14 kandidata.

Po nedavnim anketama, sadasnji predsjednik Klaus Joanis je favorit za osvajanje jos jednog petogodisnjeg mandata, ovog puta pod parolom “Za normalnu Rumuniju”.

Slijedi kandidatkinja lijevog centra Viorika Dancila koja je do proslog mjeseca bila premijerka.

Kandidati su i nezavisni Mircea Diakonu, nekadasnji glumac i pozorisni reziser, kao i Dan Barna, koji predvodi trecu po velicini stranku, Savez desnog centra “Spasimo Rumuniju”.

BIJELA KUCA

Americki predsjednik Donald Tramp sastace se u cetvrtak u Vasingtonu sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, saopstila je Bijela kuca.

Tramp i Stoltenberg ce razgovarati o napretku koji su ucinile zemlje clanice Alijanse za “povecanje budzeta odbrane i sto pravilnije rasporedivanje (finansijskog) tereta”, navodi se u saopstenju.

Americki predsjednik stalno pritiska saveznike, posebno Njemacku, da odvajaju vise novca za NATO.

Stoltenberg i Tramp ce razgovarati i o kontraterorizmu, mrezi 5G i hakerskim napadima.

Taj sastanak ce biti odrzan sedmicu poslije izjave francuskog predsjednika Emanuela Makron britanskom nedjeljniku Ekonomist u kojoj je ocijenio da se NATO nalazi u stanju “mozdane smrti”, osudujuci nedostatak koordinacije izmedu SAD i Evrope, kao i jednostrano ponasanje Turske u Siriji.

ABAZOVIC I HAVIST

EU mora nastaviti politiku prosirenja bez obzira na posljednje lose vijesti koje dolaze iz Brisela, saopsteno je na sastanku lidera URA Dritana Abazovica i finskog sefa diplomatije Peka Havista.

“Ministar vanjskih poslova Peka Havisto nedavno je boravio u Crnoj Gori, tako da je dobro upoznat sa situacijom u nasoj zemlji. Drago mi je da smo zajedno konstatovali da EU mora nastaviti sa politikom prosirenja, bez obzira na poslednje lose vijesti koje dolaze iz Brisela. Nema obeshrabrivanja vec moramo nastaviti sa reformama jer su one u korist nasih gradana. Zemlje Zapadnog Balkana nemaju alternativu osim da se prikljuce evropskoj porodici. Finska to odlicno razumije, a u ovom procesu svaki prijatelj je vazan”, saopstio je Abazovic nakon sastanka.

Bilo je rijeci i o unutrasnjim pitanjima koji se najvise odnose na izbornu reformu.

“Sef finske diplomatije Havisto, prvi je ministar iz neke zemlje EU koji je javno govorio o ideji odrzavanja svih izbora u jednom danu, takozvanih “generalnih izbora”. Napomenuo sam da se URA zalaze za brojne druge zakonske izmjene, ali i za mehanizam implementacije koji ce omoguciti njihovu primjenu. U suprotnom mozemo doci u radikalnu situaciju, koju niko dobrinamjeran ne prizeljkuje. Takode, naglasena je i vaznost uloge civilnog sektora u ukupnom procesu transformacije nase zemlje,” zakljucio je lider URA.

Abazovic i Havisto su se osvrnuli i na situaciju u medijima napominjuci da su medijske slobode kljucan princip evropske politike.

Delagacija URA, koju pored predsjednika stranke, cine jos potpredsjednica Suada Zoronjic i generalni sekretar Mileta Radovanic, boravi u Finskoj na kongresu Zelenih Evrope.

Kako je saopsteno iz partije URA je podnijela aplikaciju za clanstvo u internacionalu Zelenih, a u Finskoj ta partija je na vlasti.

PROSLE GODINE

Uprava policije je u prosloj godini podnijela ukupno 322 krivicne prijave za nedozvoljeno drzanje oruzja i eksplozivnih materija, pise Dan.

Iako Krivicni zakonik za nedozvoljeno drzanje oruzja propisuje zatvorsku kaznu od sest mjeseci do pet godina, sudovi u Crnoj Gori najcesce izricu uslovne i kazne rada u javnom interesu, cak i za svercere ilegalnog naoruzanja. To su podaci do kojih su dosli studenti novinarstva Fakulteta politickih nauka (FPN) u okviru projekta “DO Investigative journalism, DISCOVER Media literacy”, koji je dijelom finansirala Ambasada SAD, a sprovele su ga NVO 35mm, LUPA, FPN i Sindikat medija. Stavovi iznijeti u tekstu ne odrazavaju nuzno stav Vlade SAD.

Tako je u januaru ove godine sudija u Osnovnom sudu u Podgorici zbog prodaje automatske puske (kalasnjikova) okrivljenog kaznio radom u javnom interesu od 180 casova, nakon sporazuma sa tuziocem.

U istom mjesecu, osoba koja je napravila improvizovanu eksplozivnu napravu (bombu) sa plasticnim eksplozivom u podgorickom sudu kaznjena je cetiri mjeseca zatvora.

Takode, postoje i presude protiv lica koja su studenti zbog nelegalnog nosenja oruzja.

Prema tom istrazivanju, Crna Gora sa 626.000 stanovnika ima oko 245.000 komada oruzja kod civila. Od toga je registrovano 103.536, a neregistrovano 141.464 komada oruzja.

U prethodne tri godine, koliko traje zajednicka kampanja “Postuj zivot, vrati oruzje”, koju sprovode Ministarstvo unutrasnjih poslova (MUP), Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), UNDP i Centar za demokratsku tranziciju (CDT), uz finansijsku podrsku EU i Ambasade Njemacke, unisteno je ukupno 4.412 komada i 900 djelova oruzja.

Medutim, obracuni kriminalnih klanova i policijske akcije pokazuju da kod gradana jos postoji velika kolicina nelegalnog naoruzanja.

Iz Ministarstva unutrasnjih poslova kazu da je upravo najveci problem sto je cak 100 odsto kriminalnih radnji izvrseno nelegalnim oruzjem i da kriminalci nikada ne bi koristili oruzje koje ima fabricki broj.

Da je do oruzja lako doci govori podatak da se sredinom prosle godine na jednoj od stranica na kojoj se prodaje roba iz svih krajeva Crne Gore pojavio i oglas o prodaji heklera. Uz oglas je postavljeno i nekoliko fotografija.

Ovo, ipak, nije bio jedini slucaj jer je na fejsbuk stranicama, ali i u internet oglasima moguce naci razlicite puske koje kostaju od nekoliko desetina do vise stotina eura, ali i pistolje cija cijena se krece od 200 eura.

Kriminolog Velimir Rakocevic kaze da je prodavcima moguce uci u trag ukoliko je oglas objavljen sa naloga iz Crne Gore.

“Medutim, najcesce, da ne bi bili otkriveni, prodavci koriste naloge iz inostranstva, kada je nasim sluzbama potrebna pomoc drugih zemalja i istraga se tako uvijek uspori. Takode, veoma cesto se koriste i lazni nalozi kako bi se zavarao trag”, dodaje Rakocevic.

Bivsi ministar unutrasnjih poslova i sadasnji poslanik Goran Danilovic kazao je da je problem i to sto kod nas postoji crno trziste nelegalnog naoruzanja.

“Postoje bunkeri i skladista u pojedinim djelovima Crne Gore gdje se drze velike kolicine oruzja, gdje se ocigledno drzi i oruzje koje je moglo doci samo iz vojnih magacina. Prosto treba jedna ozbiljna i kompetentna akcija da se Crna Gora ocisti od nelegalnog naoruzanja”, rekao je Danilovic.

On tvrdi da je nabaviti naoruzanje na crnom trzistu podjednako je tesko kao kupiti i kutiju svercovanih cigareta.

ERAKOVIC TVRDI

Apsolutni prioritet Klinickog centra u narednom periodu je izgradnja novog Urgentnog bloka, kao temelja i te ustanove i zdravstvenog sistema Crne Gore, istakao je direktor KC Jevto Erakovic. Naveo je da je od pocetka godine kroz Urgentni centar proslo gotovo 70 hiljada pacijenata, a da se u toku 24 casa u okviru ove jedinice pregleda 250 do 300 pacijenata. Erakovic je za Pobjedu kazao i da je zabiljezen trend smanjenja listi cekanja, te da su liste cekanja u Crnoj Gori najkrace u regionu.

Erakovic je naveo da je u ovom trenutku opterecenje Urgentnog bloka ozbiljno, te da se u toku 24 casa u okviru ove jedinice pregleda 220, 250, pa i do 300 pacijenata. Kako je precizirao, od pocetka godine do danas, kroz Urgentni centar je proslo gotovo 70 hiljada pacijenata.

“Urgentni centar je veoma opterecen tokom cijele godine, a posebno u toku ljetnje sezone. To je skucen prostor, sa malo kapaciteta, a nekim danima je broj pacijenata prelazio 300. Najvise su opterecene interna, hirurska, ortopedska i neuroloska ambulatna. Uobicajena patologija su hronicni bolesnici, virusi stomacni i respiratorni. Sto se tice ortopedskog i hirurskog dijela, imali smo priliku da zbrinemo veliki broj ozbiljno povrijedenih motociklista, povrijedenih u saobracajnim udesima, pacijenti sa povredama dobijenih tokom rada na gradevini. To je uobicajena patologija koja je deceniju i vise prisutna”, kazao je Erakovic.

Ne komentarisuci iz kojih razloga, Erakovic je naveo da je jedno od standradnih opterecenja, to sto hronicni pacijenti zaobilaze izabranog ljekara.

U Klinickom centru Crne Gore kao referentnoj ustanovi tercijarnog nivoa zdravstvene zastite za cijelu Crnu Goru i sekundarnog nivoa za opstine Podgorica, Tuzi, Goluboci, Danilovgrad i Kolasin, godisnje se lijeci oko 40 hiljada bolesnika, dok se u Poliklinici obavi preko milion i po zdravstvenih usluga. U Centru za laboratorijsku dijagnostiku godisnje se uradi preko pet miliona analiza.

Ne dajuci odgovor na nase pitanje na koji nacin bi se ova ustanova mogla rasteretiti, odnosno da li bi jedno od rjesenja bilo i ponuditi pacijentima kvalitetniju zdravstvenu uslugu unutar opstih bolnica u pojedinim opstinama, odnosno u vezi sa tim izgraditi Opstu bolnicu u Podgorici, Erakovic je precizirao da se u Klinickom godisnje obavi preko 13 hiljada operacija. Takode, preko dvije hiljade malih intervencija u Urgentnom centru, preko tri hiljade porodaja i preko 10 hiljada dijaliza.

2Sve to postizemo zahvaljujuci dobroj organizaciji rada i angazmanu preko 2.500 zaposlenih, od cega 263 specijalista, 95 supspecijalista, 190 doktora na specijalizaciji, uz podrsku visokog i srednjeg medicinskog kadra, koji sa puno profesionalizma i posvecenosti obavljaju izuzetno tezak i odgovoran posao”, kazao je direktor Klinickog centra.

Erakovic tvrdi da su liste cekanja u Klinickom centru Crne Gore, najkrace u regionu. Tokom ove godine, po njegovim rijecima, zabiljezen je trend smanjenja listi cekanja, tako da je u januaru evidentirano ukupno 418 pacijenata na cekanja, a u novembru 188.

Komentarisuci jedno od najaktuelnijih pitanja, primjetan odliv naseg medicinskog kadra u ekonomski razvijenije zemlje Evrope, Erakovic, tvrdi da Klinicki centar biljezi pozitivan trend, tj. da je vise ljekara koji dolaze da rade u ovu ustanovu, nego onih koji je napustaju. On, ne iznoseci uporednu statistiku, o stanju unazad pet, odnosno deset godina, navodi da je u posljednjih godinu Klinicki napustilo osam, a u istom periodu je zaposljeno 13 novih ljekara.

Konstatujuci da je odreden broj ljekara napustio KCCG i otisao da radi u inostranstvo, Erakovic navodi da postoje migracije doktora i da je to prisutno svuda u svijetu.

ZBOG ODRONA

Zbog odrona je obustavljen saobracaj u mjestu Sokolovina na putnom pravcu Mojkovac-Durdevica Tara, saopsteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.

U Crnoj Gori se saobraca po mokrim i klizavim kolovozima i uz mjestimicno smanjenu vidljivost. Ucestali su odroni na putevima koji vode pored rijeka i kosina, a na pojedinim dionicama ima zaostale vode na kolovozu. Vozacima se savjetuje oprezna i pazljiva voznja prilagodena vremenskim i saobracajnim uslovima.

Na putevima na kojima su u toku radovi neophodna je dodatna paznja i postovanje postavljene signalizacije. Danas nece biti obustave saobracaja na putu Niksic-Vilusi.

Na magistralnom putu dionica Trubjela-Vilusi u toku su radovi na rekonstrukciji puta. Obustave saobracaja za sve vrste vozila od 9 do 12 i od 14 do 16 sati. Van ovih termina saobracaj se na mjestu izvodenja radova obavlja naizmjenicno jednom trakom.

Privremeno ce od 11. novembra od 7 casova do 17. novembra do 17 casova zbog izvodenja radova na izgradnji pjesackog mosta preko magistralnog puta u Mojkovcu doci do obustave saobracaja a saobracaj ce se usmjeravati u navedenom terminu na lokalne saobracajnice.

Do 18. novembra zbog izvodenja busacko/minerskih radova u sklopu rekonstrukcije regionalnog Pljevlja -Metaljka odobrava totalna obustava saobracaja je za sve vrste vozila u terminu od 9 do 11 i od 13 do 15 casova.

Do 15. novembra zbog asfaltiranja na regionalnom Berane-Petnjica lokalitet Budimlja-Groc doci ce do totalne obustave saobracaja u terminu od 9 do 14 sati.

Do 1. decembra, zbog izvodenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta Krstac-Ivanova korita dionica Meduvrsje-Ivanova korita, doci ce do promjene rezima saobracaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, kao i totalna obustava saobracaja za sve vrste vozila u terminu od 9 do 11 i od 15 do 17 sati.

D 6. decembra zbog izgradnje zidova (w12 i w15 k1) na regionalnom putu Berane-Kolasin u sklopu rekonstrukcije puta Lubnice-Jelovica doci ce do totalne obustave saobracaja za sve vrste vozila.

Do 30. decembra zbog izvodenja radova na rekonstrukciji magistralnog puta Barski most-Ribarevine dionica obilaznica Bijelo Polje-Ribarevine doci ce do promjene rezima saobracaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, a na snazi su povremene obustave saobracaja ne duze od 15 minuta.

Na magistralnom putu Pluzine-Scepan polje, lokalitet brana hdroelektrana Piva zbog obavljanja radova promijenjen je rezim saobracaja sa dvosmjernog na jednosmjerni u intervalu od 7 do 18 sati..

Zbog izvodenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta Cerovice -Rogami dionica Rogami-Spuz, odobrava se postavljanje privremene saobracajne signalizacije u zoni izvodenja radova.

Radi se na rekonstrukciji puta Dinosa – Cijevna zatrijebacka, a promijenjen je rezim saobracaja sa dvosmjernog na jednosmjerni kao i potpuna obustava saobracaja za sve vrste vozila u terminu od 12.30 do 15.30 casova.

U protekla 24 sata dogodilo se 13 saobracajnih nezgoda u kojima je jedna osoba teze, a sest lakse povrijedeno.

Informativni centar zajedno sa sluzbom pomoci na putu na usluzi je gradanima neprekidno 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Iz GI Dalje neces moci kazali su da ce sjutra od odgovornih iz NP Durmitor traziti odgovor ko je, uprkos zabrani, podigao rampu automobilma i kombiju tivatskih oznaka

Desetak automobila parkirano je veceras nadomak Crnog jezera, uprkos tome sto je na tom dijelu zabranjen saobracaj.

Iz Gradanske inicijative Dalje neces moci “Vijestima” su saopstili da ce sjutra od odgovornih iz Nacionalnog parka Durmitor traziti odgovor ko je, uprkos zabrani, podigao rampu automobilma i kombiju tivatskih oznaka.

Iz GI Dalje neces moci porucili su da je ovo jos jedan, u moru dokaza, da direktor Nacionalnih parkova Crne Gore Elvir Klica mora podnijeti ostavku, zbog neodgovornog odnosa prema dobru svih gradana.

“To je bio jedan od deset zahtjeva Koalicije za odrzivi razvoj, ciji smo dio, nakon toga ponovili smo ga prije par dana, a ovo sto se veceras desava na Crnom jezeru razlog je da i oni koji su mu povjerili zadatak kom nije dorastao, moraju preispitati svoje odluke. Ocekujemo da to urade u ponedeljak, ukoliko on vec sjutra ne podnese ostavku”, porucili su iz te GI.

PREZADUZENI ITALIJAN

Jedan prezaduzeni Italijan je minirao svoju seosku kucu da bi dosao do para od osiguranja, ali je greskom ubio tri vatrogasca koji su mu pritekli u pomoc.

Tuzilac Enriko Ceri je iznio da je Dovani Vincenti istraziteljima rekao da je namjeravao da eksplozijom raznese svoju seosku kucu u Pijemontu, na sjeverozapadu Italije, tako sto bi minirao kante s benzinom, ali navodno je pogrijesio s tajmerom povezanim s kantama i time izazvao dvije eksplozije.

Kada su, poslije prve eksplozije, u utorak ujutro, vatrogasci dosli do seoske kuce, dogodila se druga, jaca eksplozija.

Vincenti je pritvoren u petak.

Tuzilac je Cieri je danas rekao novinarima da je Vincenti rekao istraziteljima da nije namjeravao da ubije vatrogasce.

Tuzilac je rekao da je palikuca mogao da sprijeci pogibiju da je vatrogascima rekao sta je uradio – da u kuci ima miniranih kanti s benzinom.

Istrazitelji su u kuci nasli prirucnik za tajmer s kojim je Vincenti petljao i pogresno ga podesio.

Televizija “Skaj TG24” je javila da je seoska zgrada bila renovirana i da je dvije godine bila neuspjesno nudena na prodaju.

Sahrani tri vatrogasca u petak su prisustvovali italijanski premijer Duzepe Konte i drugi zvanicnici.

  • Poslije pet godina kapije autobuske stanice u Beranama uskoro se otvaraju
    on 04/05/2025 at 11:24

    Kapije autobuske stanice u Beranama napokon će biti otvorene narednih dana, saopštio je za Radio Crne Gore predsjednik opštine Đole Lutovac. Odustalo se od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom o davanju u zakup ili javno-privatnom partnerstvu, što im je savjetovano, navodi Lutovac, pregovara se sa dva zainteresovana pravna lica.

  • Za hranu ide trećina primanja, a za dostojanstven život potrebno 2.000 eura mjesečno
    on 04/05/2025 at 10:09

    Prema analizi Demostata u Crnoj Gori se za hranu izdvaja oko 30 odsto primanja. Kad je riječ o regionu, ista analiza pokazuje da u prosječnoj potrošnji najveći udio troškovi ishrane imaju u Srbiji, više od 40 odsto. U Sloveniji se za hranu izdvaja 18,8 odsto primanja, u Hrvatskoj 27.

  • Jugopetrolu i druga pumpa na auto-putu
    on 04/05/2025 at 08:48

    Državni Monteput je na tenderu za dugoročni zakup državne imovine i izgradnju benzinske pumpe na odmorištu Gornje Mrke na auto-putu Smokovac-Mateševo, izabrao ponudu kompanije Jugopetrol.

  • Rudnik uglja zakupio asfaltnu bazu bivše Vektre Jakić
    on 04/05/2025 at 06:15

    Otvaranjem novih pogona u pljevaljskom Rudniku uglja nastojaće da što bezbolnije prevaziđu predstojeći proces pravedne tranzicije koji ih očekuje nakon zatvaranja Termoelektrane Pljevlja. Poslovnom transformacijom kompanije predviđeno je nekoliko sasvim novih djelatnosti, a koristiće se sopstvena radna snaga.

  • Svakog mjeseca na bolovanju oko 15 odsto ukupnog broja radnika
    on 03/05/2025 at 18:44

    Prošle godine je za refundaciju bolovanja iz državnog budžeta isplaćeno 9 i po miliona eura. Kako na bolovanje ne bi mogao da ide ko poželi, bez stvarne potrebe, Fond za zdravstveno osiguranje od nedavno je izmijenio pravilnik, pa će svi osiguranici ubuduće moći retroaktivno da otvore bolovanje u roku od pet, umjesto dosadašnjih tri dana.

  • Manja površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta
    on 03/05/2025 at 16:02

    Korišćeno poljoprivredno zemljište u prošloj godini iznosi 248,23 hiljade hektara, što je 5,8 odsto manje u odnosu na 2023, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

  • Odbor direktora Regionalnog vodovoda usvojio godišnji izvještaj o radu
    on 03/05/2025 at 09:02

    Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, jednoglasno je usvojio godišnji izvještaj o radu ovog tijela za 2024. godinu, navodi se u saopštenju tog preduzeća.

  • Ponude za zakup crnogorskih aerodroma naredne sedmice
    on 03/05/2025 at 07:00

    Ponude za zakup crnogorskih aerodroma dostavljaju se do kraja naredne sedmice, a sredinom sljedeće predstavnici Vlade i opština Tivat i Zeta potpisuju sporazum o upotrebi novca od koncesija. U sindikatu tog preduzeća smatraju da je cijeli postupak netransparentan, da se i pored obećanja, kako kaže za naš Radio predsjednik sindikata Damjan Radulović, dovodi u pitanje poštovanje postojećeg kolektivnog ugovora, koji je, prema njegovim riječima nezakonit. Stava je i da je pravi trenutak da poslanici podrže inicijativu Unije slobodnih sindikata i donesu Zakon o zaštiti privrednih subjekata u državnom vlasništvu, koji bi obezbijedio da se u slučaju promjene vlasničke strukture u preduzeću organizuje referendum.

  • Privrednicima predstavljeni ključni programi podrške
    on 02/05/2025 at 20:00

    Ključni programi podrške privredi za ovu godinu, koji se odnose na razvoj privrede, jačanje zanatstva i podsticanje inovacija, predstavljeni su privrednicima u Privrednoj komori (PKCG).

  • Mikavica: Programi Evropa sad smanjili opterećenja i rad na crno
    on 02/05/2025 at 14:33

    Predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Slobodan Mikavica ističe da je napravljen značajan pomak ka unapređenju poslovnog ambijenta, prije svega, uvođenjem Zakona o fiskalizaciji čime su u velikoj mjeri spriječene zloupotrebe i utaje poreza neodgovornih pojedinaca, a kroz programe „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“ smanjena poreska opterećenja na rad.