Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

BOSKOVIC ISTAKAO

Ministar odbrane Predrag Boskovic ponovio je danas da Crna Gora nece graditi NATO baze na svojoj teritoriji, jer za tim nema potrebe. On je porucio da planirani vojni poligon, na planini Sinjajevini, nece ugroziti biljni i zivotinjski svijet na tom podrucju.

Vlada Crne Gore odlucila je da formira na planini Sinjajevini Vjezbovno-strelisni poligon za potrebe Vojske Crne Gore. Medutim, dio opozicije i nevladinog sektora i mjestani ovog podrucja usprotivili su se namjeri Vlade da se na ovoj planini formira poligon za bojeva gadanja.

Protivnici gradnje vojnog poligona tvrdili su prethodnih dana da bi to trajno narusilo zivotnu sredinu, onemogucilo bavljenje poljoprivredom i turizmom, a neki sumnjaju kako se iza planova vlasti krije namjera da se prave NATO baze.

Odgovor na ovo pitanje dao je danas ministar odbrane Predrag Boskovic.

“Crna Gora ne planira da gradi NATO bazu, bilo na Sinjajevini ili bilo gdje drugo, jer za tim nema potrebe. Otpad niti bilo kakvo unistavanje viska naoruzanja ne planira se ni na Sinjajevini, niti bilo gdje u Crnoj Gori. Vojska Crne Gore treba poligon i taj poligon koji smo predvidjeli na Sinjajevini je bio poligon sedamdesetih godina, za gadanja koja i mi planiramo. Tada je bilo cak mnogo cescih gadanja. Najvaznije je da Vlada jos nije donijela konacnu odluku o tom pitanju. Tek nakon istrazivanja koje Ministarstvo odbrane bude sprovelo ce se donijeti konacna odluka, a nase dosadasnje aktivnosti pokazuju da ono sto smo mi planirali ne moze napraviti nikakvu biljnu i zivotinjsku stetu niti zagaditi Savine vode. Vlada ce se odgovorno odnijeti prema ovom pitanju”, kazao je Boskovic.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

PORUKA IZ ALIJANSE

Sigurnost Crne Gore bice unaprijedena nastavkom saradnje NATO-a i Evropske unije (EU), koja je protekle dvije godine postala jaca nego ikad, poruceno je iz Alijanse.

Portparol NATO-a, Pirs Kazalet, rekao je da NATO i EU imaju dugogodisnju saradnju na sirokom nizu pitanja, ali da je tokom protekle dvije godine postala jaca nego ikad.

On je u intervjuu agenciji Mina kazao da ce predvideni koraci za jacanje saradnje biti od velike koristi za sigurnost u Evropi.

,,Imacemo vise raspolozivih mogucnosti, pravedniju raspodjelu opterecenja i cvrsci okvir kako bi napori obje organizacije bili koherentni, transparentni i medusobno ojacani”, naveo je Kazalet.

On je ocijenio da ce poboljsana saradnja izmedu NATO i EU doprinijeti i sigurnosti na Zapadnom Balkanu, jer ce, kako je kazao, pruziti platformu za konsolidaciju kljucnih pokazatelja stabilnosti kao sto su demokratija, dobro upravljanje i vladavina prava.

,,Sigurnost Crne Gore takode ce biti unaprijedena kao rezultat nastavka saradnje NATO-EU”, naglasio je Kazalet.

Zapadni Balkan od strateskog znacaja za NATO

On je rekao da je Zapadni Balkan od strateskog znacaja za NATO i da stabilnost i sigurnost u tom regionu pogoduju stabilnosti i sigurnosti u Evropi.

,,Zadrzacemo nase prisustvo, fokus i angazman na Zapadnom Balkanu, kroz svakodnevne aktivnosti misije KFOR-a i napore sjedista NATO-a u Sarajevu i Skoplju i vojne kancelarije za vezu u Beogradu i podrzacemo evroatlantske aspiracije zemalja regiona”, porucio je Kazalet.

Kako je dodao, demokratske vrijednosti, vladavina prava, unutrasnje reforme i dobrosusjedski odnosi od vitalnog su znacaja za regionalnu saradnju i stabilnost.

,,Buducnost regiona vidimo u evroatlantskoj saradnji i integraciji za one koji to zele. To ce biti od koristi njihovim gradanima i drzavama i cijeloj evroatlantskoj porodici”, porucio je Kazalet.

On je kazao da ce, u susret NATO samitu u julu, istraziti mogucnosti za jacanje odnosa u drugim podrucjima, ukljucujuci vojnu mobilnost i borbu protiv terorizma.

Kazalet smatra da ce od saradnje u obje oblasti, koje su vec jednom ojacane, imati koristi i NATO i EU.

,,Vojna mobilnost je oblast u kojoj se interesi
nasih organizacija ocigledno konvergiraju, jer osigurava da nase snage brze i lakse predu granice, kada je to potrebno”, naveo je Kazalet.

Sto se tice borbe protiv terorizma, prema njegovim rijecima, cilj ce biti poboljsanje nivoa razmjene informacija.

Predanost NATO-a saradnji sa EU

Kazalet je dodao da ce samit u julu pruziti priliku da se potvrdi predanost NATO-a daljoj saradnji sa EU, navodeci da ce generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg potpisati novu zajednicku deklaraciju s predstavnicima EU Donaldom Tuskom i Zan Klod Junkerom, gdje ce biti predstavljena zajednicka vizija kako saradnja NATO-EU moze uciniti sve sigurnijima.

Kazalet je, na pitanje kako planiraju da ojacaju saradnju na podrucju vojne mobilnosti, odgovorio da je ona vazan faktor u procesu uspostavljanja nove komandne strukture NATO-a.

On je objasnio da su ministri odbrane donijeli odluke o kljucnim elementima nove komandne strukture NATO-a, navodeci da jedan od njih predstavlja buducnost osnivanja nove podrske za logistiku, pojacanje i vojnu mobilnost.

,,Dalje odluke, ukljucujuci vremenske rokove i lokacije nasih novih komandi donijece ministri odbrane na sljedecem sastanku u Briselu u junu”, dodao je Kazalet.

On je, na pitanje koliko je PESCO sporazum o jacanju saradnje na podrucju odbrane, koji je potpisalo vise od 20 clanica EU, vazan za obje strane i koliko moze uticati na NATO, odgovorio da je jaca evropska odbrana dobra i za Evropu i za NATO.

,,Ona nam moze pomoci u pruzanju novih mogucnosti i poboljsanju podjele tereta unutar Alijanse. Ovo je nacin za jacanja evropskog stuba unutar NATO-a. Ovo jaca NATO kao cjelinu”, naveo je Kazalet.

Istovremeno, kako je dodao, vazno je osigurati komplementarnost sa NATO-om, zato sto ce, nakon Bregzita, 80 odsto troskova obrane Alijanse snositi saveznici koji nijesu dio EU.

Kazalet je istakao da ce, kako se napori EU u oblasti odbrane razvijaju, za NATO biti vazne tri stvari.

,,Prvo, prioriteti i rezultati razvoja EU i NATO sposobnosti trebaju biti koherentni. Zato sto ne mozemo predstavljati konfliktne zahtjeve i prioritete nasim narodima”, rekao je Kazalet.

Prema njegovim rijecima, snage i sposobnosti okupljene u okviru inicijativa EU trebalo bi biti dostupne NATO-u.

Kazalet smatra da je NATO-u potrebna najveca moguca ukljucenost saveznika koji ne pripadaju EU, jer igraju vaznu ulogu u evropskoj sigurnosti.

,,To bi osiguralo da nasi napori budu koherentni, komplementarni i transparentni te da ukljucene zemlje mogu ojacati svoj doprinos EU i NATO-u”, ocijenio je Kazalet.

On je, na pitanje kako clanstvo u NATO moze pomoci ili ubrzati clanstvo u EU, odgovorio da ne moze da komentarise proces donosenja odluka u Uniji, ali da pridruzivanje Crne Gore NATO-u pokazuje da su vrata Alijanse otvorena i da je to kljucni element stabilnosti na Zapadnom Balkanu.

,,Pokazuje da Crna Gora znacajno doprinosi nasoj evroatlantskoj sigurnosti, ukljucujuci trupe rasporedene u misiji Resolute Support u Afganistanu, i da smo savez od 29 drzava koji cvrsto stoje zajedno i stite jedni druge”, zakljucio je Kazalet.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

OD 21. MAJA

Osmi To Be Secure (2BS) Forum bice odrzan od 21. do 23. maja , u hotelu Splendid u Becicima.

Na svecanom otvaranju vodece godisnje konferencije govorice predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore Savo Kentera, i zamjenik pomocnika sekretara za evropske i evro-azijske poslove u Stejt Departmentu Metju Palmer. Forum ce zvanicno otvoriti predsjednik Vlade Crne Gore Dusko Markovic.

“Centralna tema osmog Foruma je politicko-bezbjednosna situacija na Zapadnom Balkanu, regionu koji je ponovno postao sfera interesovanja kljucnih donosioca odluka u medunarodnoj zajednici. Glavni govornik na tom tematskom panelu bice izabrani predsjednik Crne Gore Milo Dukanovic”, saopstili su organizatori.

Osmi 2BS, kako se dodaje, prilika je za diskusije i analize aktuelnih regionalnih i globalnim pitanjia bezbjednosti, razmatranje izazova vanjske politike, rasprave o posljedicama sve prisutnijih dezinformacija, te nacinu suocavanja i suzbijanja laznih vijesti.

“Takode, buice rijeci i o uticaju aktuelnih bezbjednosnih pitanja kako na oblikovanje medunarodnih odnose, tako i na buducnost Evrope i ostatka svijeta”.

U programu Foruma, kao novina, uvrsten je i poseban panel posvecen izuzetno vaznoj temi : uzrocno posledicna povezanost religije i bezbjednosnih pitanja.

Ovogodisnji 2BS Forum okupice vise od 400 ucesnika iz cijelog svijeta, medu kojima su predsjednici, premijeri, ministri odbrane, ministri vanjskih poslova i drugi visoki zvanicnici iz zemalja Jugoistocne Evrope, zvanicnici SAD i EU, istaknuti analiticari, predstavnici akademske zajednice, eksperti iz oblasti bezbjednosne politike, mediji, itd. Posebna vaznost skupa odnose se I na cinjenicu da je organizovan neposredno pred obiljezavanje prve godisnjice clanstva Crne Gore u NATO.

Organizator 2BS Foruma je Atlantski savez Crne Gore pod pokroviteljstvom Vlade Crne Gore, a u saradnji sa Ambasadom SAD i NATO.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

BOSKOVIC OCIJENIO

O clanstvu u NATO nije moguce govoriti izolovano i van konteksta Evropske unije i vrijednosti koje ona bastini. NATO i evropske integracije su dva komplementarna procesa, sa ciljem stvaranja jakog sistema kolektivne bezbjednosti, kao garanta mira i prosperiteta medunarodne zajednice, kazao je ministar odbrane, Predrag Boskovic.

Boskovic se, govoreci na godisnjem Free Market Road Show koji je, u okviru posjete Podgorici, na Univerzitetu Donja Gorica organizovao Austrijski ekonomski centar (Austrian Economic Center, AEC), posvecenom vezi NATO clanstva i evropskih vrijednosti, osvrnuo na period trasiranja i definisanja spoljnopolitickih ciljeva Crne Gore nakon obnove drzavnosti, kao i na izazove u dostizanju NATO kriterijuma, pogotovo u procesu reforme sistema odbrane.

Boskovic je kazao da ulazak u NATO predstavlja jedan od najznacajnijih momenata u novijoj crnogorskoj istoriji, da je rijec o civilizacijskom iskoraku koji je donio mnoge benefite, ali i nove vrijednosti na drustveno-ekonomskom planu.

On je istakao da postignuti rezultati i lekcije savladane na evroatlantskom putu, predstavljaju znacajno iskustvo na putu ostvarenja drugog spoljnopolitickog cilja nase zemlje – clanstva u EU.

“NATO integracije podsticu EU integracije. Politika koju promovise Alijansa pociva na jacanju evropskih vrijednosti. U prilog tome govori cinjenica da je saradnja Saveza sa EU visoko pozicionirana na NATO agendi. Bez koherentnog i uskladenog pristupa ove dvije najrazvijenije medunarodne organizacije, nemoguce je govoriti o stabilnom medunarodnom okruzenju”, kazao je Boskovic.

On je podvukao da se Crna Gora snazno zalaze za politiku otvorenih vrata evroatlantske zajednice, posebno zbog istorijske nestabilnosti regiona Zapadnog Balkana.

“Dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja su veoma znacajni kriterijumi za NATO i EU. Bez stabilnosti regiona nije moguce govoriti o integracijama u porodicu evropskih drzava”, istakao je Boskovic.

Boskovic je podsjetio da pripadnici Vojske Crne Gore ucestvuju u mirovnim misijama pod okriljem Evropske unije, u misiji ATALANTA u vodama Somalije, od 2010. i u misiji EUTM u Maliju, od 2014.

Uvodna izlaganja imali su Barbara Kolm (Barbara Colm), direktorka AEC-a, i Veselin Vukotic, rektor UDG-a, dok je, pored Boskovica, na panelu ucestvovao predsjednik Savjeta Javnog servisa, Ivan Jovetic.

Jedanaesti godisnji Road Show, cija je tema “Vrijednosti, koje vrijednosti?” (Values, what values?), a koji u saradnji sa oko 100 vodecih think – tank kompanija i evropskih univerziteta organizuje Austrijski ekonomski centar (AEC), obilazi tokom aprila i maja 40 gradova sirom Evrope, medu kojima je i Podgorica.

Error fetching full content with error: 500 ([unable to retrieve full-text content])

NATO

Crnogorski parlament na danasnji dan, prije godinu, na Cetinju je usvojio Zakon o potvrdivanju Sjevernoatlantskog ugovora, kojim su obezbijedeni uslovi za stupanje Crne Gore u NATO. Ostvarenim u minuloj godini, zadovoljni u Alijansi. To u Crnoj Gori vlast i opozicija razlicito tumace. Gradani ce benefite osjetiti kroz desetak godina, porucuju iz civilnog sektora.

Ucinak 29. clanice Alijanse, godinu kasnije, pozdravlja i generalni sekretar Jens Stoltenberg.

“Crna Gora doprinosi miru i stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Ucestvuje u medunarodnim misijama, povecace broj vojnika u Avganistanu. Takode, Vasa zemlja ima jasan plan da za clanstvo izdvaja dva odsto BDP-a”, kazao je Stoltenberg.

Zadovoljni su i u vladajucoj koaliciji.

Predsjednik Odbora za bezbijednost i odbranu Obrad Miso Stanisic istice da se Crna Gora pokazala kao ozbiljan i pouzdan partner NATO-a.

“Mi cemo uspjeti da sacuvamo svoj suverenitet i teritorijalni integritet, kako bi kako bi rasprsili iluzije svima onima koji uvijek Crnu Goru vide u sastavu nekih drugih veliko-drzavnih projekata. Ja mislim da je ta prica zavrsena zauvijek”, uvjeren je Stanisic.

Lider Socijalisticke narodne partije (SNP) Vladimir Jokovic istice da je ta prica zavrsena, ali ne voljom gradana.

“Po ispitivanju javnog mnjenja, donesen je u Skupstini, nelegitiman cin. Trebalo je raspisati referendum”, smatra Jokovic.

Stanisic porucuje da su benefiti nesporni i vidljivi.

“Proslogodisnja turisticka sezona, bila je najbolja od kada se Crna Gora bavi turizmom. Takode, strane investicije su znatno bolje, dolaze od investitora iz zemalja clanica NATO Alijanse”, navodi Stanisic.

Koristi clanstva, Jokovic pak ne vidi.

“Nema novih investicija, nema povecanja BDP-a, nema povecanja plata, nezaposlenost je veca nego sto je bila. Prema tome, efekti su ravni nuli”, kaze Jokovic.

Izvrsni direktor ALFA Centra, Aleksandar Dedovic smatra da ce stvarne efekte sprovedenih reformi gradani osjetiti tek za desetak godina.

“Ono sto sasvim sigurno, sira zajednica ili gradani mogu ocekivati, to je da ce se kako vrijeme bude odmicalo i nase institucije postepeno depolitizovati i prilagodavati novim standardima koje sada dijele zemlje NATO-a”, smatra Dedovic.

Dedovic istice da je standarde NATO drzava u pojednim oblastima, Crna Gora vec dostigla.

“Crna Gora kao clanica NATO saveza, pocela je bivati postovana od strane svih zemalja svijeta. Naravno, u kratkom roku, ono sto mozemo reci jeste da je doslo do modernizacije u opremi, naoruzanju i tehnici u sluzbama bezbijednosti i odbrane”, kazao je Dedovic.

Dio kolektivnog sistema odbrane, nasa zemlja zvanicno je postala 7. juna minule godine. Tada se crnogorska zastava zavijorila ispred sjedista Alijanse u Briselu.

Marija Barjaktarovic, Radio Crne Gore