CESTITKA DUKANOVICA

Pomorski fakultet cuvar je slavne tradicije i vjekovnog nasljeda crnogorskog pomorstva, koji je generacije pripremao kroz savremene studijske programe u duhu tehnoloskih dostignuca, ocijenio je predsjednik Crne Gore Milo Dukanovic, povodom 60 godina postojanja te obrazovne ustanove.

Dukanovic je rekao da su osposobljeni kadrovi na Pomorskom fakultetu Kotor, decenijama doprinosili razvoju pomorske privrede i ukupnom napretku Crne Gore.

“Vas fakultet cuvar je slavne tradicije i vjekovnog nasljeda crnogorskog pomorstva, koji generacije pomoraca priprema kroz savremene studijske programe, u duhu novih tehnoloskih dostignuca i standarda u ovoj oblasti”, navodi se u cestitki.

Kvalitet rada te obrazovne ustanove, kako je istakao, dobija najbolju potvrdu kroz kontinuirano angazovanje svrsenih studenata u pomorskim kompanijama sirom svijeta, a istovremeno je i kadrovska baza za revitalizaciju te privredne grane drzave.

“To je vazno za Crnu Goru koja je pomorska, mediteranska drzava, uvazena clanica NATO i koja je u poodmaklom pregovarckom procesu sa Evropskom unijom”, rekao je Dukanovic.

MITROVIC PORUCIO

Medijska pismenost zahtijeva podrsku obrazovnog sistema, medija i civilnog sektora, koji ce, zajedno sa resornim ustanovama i insitucijama, pomagati unapredenje zakonskih okvira i raditi na projektima kojima bi mladi bili u prilici da se upoznaju sa znacajem i funkcionisanjem medija i komunikacije u 21. vijeku, porucio je drzavni sekretar Ministarstva prosvjete Aleksandar Mitrovic na danasnjoj konferenciji posvecenoj unapredenju medijske pismenosti u Crnoj Gori.

Mitrovic je rekao da je medijska pismenost u 21. vijeku dobila potpuno novo znacenje u smislu kvantiteta informacija koje se dobijaju, ali i njihovog kvaliteta.

“Usljed tolikog obima informacija, velikog broja medija, te pojave drustvenih mreza koje omogucavaju direktan kontakt sa drugima bez medija kao posrednika, imamo potpuno novu sliku protoka informacija i komunikacije”, rekao je Mitrovic i dodao da takva slika ima svoje prednosti i mane.

Kako je rekao, prednost je sto je informacija dotupna “na klik”, a mana drustvenih mreza u ovom smislu je dobijanje “suve” informacije, bez sireg novinarskog konteksta, koji je za sve nas, a posebno mlade, izuzetno edukativan.

“Sa druge strane, nezavisno od vrste medija, od toga da li je rijec o tradicionalnim medijima ili ne, elektronskim ili ne, spin lazna vijest, polovicne informacije, iskrivljene informacije, su opasnosti koje realno vrebaju ne mlade iz Crne Gore, vec fakticki citav svijet. Cak i u situacijama kad su preneseni podaci potpuno tacni, uredivacka politika, sto je potpuno legitimno, ima pravo da ih obradi u skladu sa onim sto ona smatra kvalitetnim. A percepcija kvaliteta se opet razlikuje od jednog medija do drugog. Gdje opet dolazimo do potrebne poznavanja konteksta u kome rade mediji, kao i potrebe za samoregulacijom”, istakao je Mitrovic.

On je istakao da se obrazovni sistem bavi ovom temom. Medijska pismenost je vec izborni jednogodisnji program u gimnaziji, i to u drugom i trecem razredu gimnazije, po dva casa sedmicno.

“Nastavnici imaju mogucnost da insistiraju da se takozvani slobodni dio kuruikuluma u okviru svakog casa posveti upravo i ovoj temi. A medijska pismenost moze se naci i kao medupredmetna tema u raznim predmetima”, kazao je Mitrovic.

On je zakljucio da ce Ministarstvo prosvjete nastaviti da pruza podrsku kritickom razmisljanju mladih ljudi.

“Samo tako stvoricemo mislece drustvo koje ce donijeti odluku da bude informisano, a ne dezinformisano. Kriticno, a ne uspavano. A za takvo drustvo potrebni su upravo takvi mladi ljudi”.

Konferenciju su organizovale agencija Mina, NVO “Juventas” uz podrsku Ambasade SAD u Crnoj Gori, a pored Mitrovica, konferenciju su otvorili Jasa Jovicevic, izvrsni direktor agencije MINA, Dzudi Kuo, otpravnica poslova Ambasade SAD i Ivana Vujovic, izvrsna direktorica NVO Juventas.

PREDSTAVNICA SAD

Medijska pismenost u Crnoj Gori nije na zadovoljavajucem nivou, iako su napravljeni odredeni pomaci, saopsteno je na konferenciji “Unapredenje medijske pismenosti u Crnoj Gori”, odrzanoj u Podgorici.
Predstavnica Ambasade SAD Dzudi Kuo tvrdi da mladi i javnost, u nasoj zemlji, podlijezu pogresnom informisanju i razlicitim manipulacijama, koje sprovode odredeni mediji pod kontrolom Rusije.

Medijska pismenost u Crnoj Gori nije na zadovoljavajucem nivou, iako su napravljeni odredeni pomaci i potrebno je da svi zainteresovani akteri, narocito drzava, pokazu jasnu volju kada je rijec o njenom unapredenju.

To je saopsteno na konferenciji ,,Unapredenje medijske pismenosti u Crnoj Gori”, u okviru istoimenog projekta, koji su realizovali Agencija MINA i nevladina organizacija (NVO) Juventas, a koji je finansijski podrzala Ambasada Sjedinjenih Americkih Drzava u Podgorici.

Izvrsna direktorica NVO Juventas, Ivana Vujovic, rekla je da drustvo nije imuno i da se treba plasiti pojave kolektivnog zatupljivanja, koja moze biti proizvedena kontrolisanom medijskom scenom.

,,Potreban nam je s toga ozbiljniji pristup regulaciji medijskih sadrzaja, koji nije sveden na pojedinacne interese. Nacin izbora clanova Savjeta Radio Televizije Crne Gore (RTCG) i Savjeta Agencije za elektronske medije (AEM-a) je ocigledno kompromitovan i sa mnogih adresa su upuceni apeli, savjeti, pozivi da se pristupi hitnoj izmjeni stanja”, kazala je Vujovic.

Mediji, kako je rekla, imaju izuzetno veliki uticaj na sve, zbog cega je, kako smatra, vazno konstano razvijati i unapredivati vjestine medijske pismenosti- od pristupa, preko analize i evaluacije, pa sve do kreiranja medijskog sadrzaja.

,,Uz pomoc medijske pismenosti mozemo izbjeci predrasude, ali i prepoznati govor mrznje, propagandu i spin, kao i prikriveno oglasavanje, tehnike privlacenja paznje i ubjedivanja”, pojasnila je Vujovic.

Mladi podlijezu pogresnom informisanju

Otpravnica poslova u Ambasadi SAD-a u Crnoj Gori, Dzudi Kuo, rekla je da su unapredenje i razvoj medijske pismenosti medu mladima jedan od najboljih nacina borbe sa modernim izazovima informacionog doba.

,,Mladi i opsta javnost su danas dosta povodljivi i podlijezu pogresnom informisanju i razlicitim vidovima manipulacija. Ko je izvor ovih informacija? Mogu da imenujem nekoliko glavnih ucesnika. To je Sputnik, koji je direktno pod ruskom vladom, portali kao sto su IN4S i Borba, koji su usko povezani sa direktivama koje dolaze iz Kremlja”, rekla je Kuo.

Ona smatra da je potrebno udruziti napore da Crna Gora bude zemlja koja zahtjeva visok kvalitet novinarstva.

,,To je pravi nacin borbe protiv stranih interesa i utucaja i to je nacin na koji mozete da stvarate buduce generacije, koje su sposobne da obezbjede buducnost novinarstva u Crnoj Gori”, rekla je Kuo.

Vujovic je ocijenila da medijska pismenost u Crnoj Gori nije na zadovoljavajucem nivou.

,,Kada je u pitanju obrazovni sistem, za deset godina otkad je uveden u nastavne programe, svega oko 800 ucenika/ca je izucavalo ovaj izborni predmet. Iako o medijima osnovci i srednjoskolci uce i u okviru drugih predmeta, svjedoci smo da obrazovni sistem nije u stanju da odrzi korak sa intezivnim i brzim promjenama u medijskom svijetu”, kazala je Vujovic.

Prema njenim rijecima, crnogorskoj medijskoj sceni nedostaje jedinstveno samoregulatorno tijelo.

,,A vazno je reci da sa nestrpljenjem cekamo usvajanje seta medijskih zakona koji su neophodni nasem drustvu. Medutim, napravljen je pomak u odnosu na prethodni period- sprovedeno je nekoliko istrazivanja iz ove oblasti, implementiran je znacajan broj projekata, inicijativa i javnih kampanja”, istakla je Vujovic.

Ona je kazala da je pomak primjetan, ali da ima jos mnogo prostora za napredak i da je potrebno da svi zainteresovani akteri, narocito drzava, pokazu jasnu volju za unapredenjem medijske pismenosti.

,,Ozbiljnijim pristupom u obrazovnom sistemu, ali i kroz neformalno obrazovanje i aktivno ucesce medija, dobili bi medijski pismene gradane, koji ce znati da prepoznaju kvalitetno novinarstvo i koji ce od medija zahtjevati postovanje etickih i profesionalnih standarda, a sami ce biti otporniji na propagandu, spin i manipulaciju, sto na koncu rezultira gradanima koji su bolje edukovani i informisani”, ukazala je Vujovic.

Koordinator projekta u NVO Juventas, Mican Andrijasevic, pojasnio je da je istrazivanje radeno na uzorku od 995 ispitanika, telefonskim putem, a koje je uradio Centar za monitoring i istrazivanje (CeMI) trebalo da pokaze generalnu sliku o medijskoj pismenosti u Crnoj Gori.

On je rekao da 38,3 odsto ispitanika smatra da crnogorski mediji pruzaju pouzdane i precizne informacije, a 37,9 odsto je djelimicno saglasno sa tim.

,,Imate gotovo polovinu ispitanika koji smatraju da crnogorski mediji razlicito izvjestavaju o istim temama. Ovo je veoma zabrinjavajuci podatak. Polovina ispitanika nije sigurna u sta da vjeruje. Jer ako imate medije koji razlicito izvjestavaju o istim dogadajima onda je pitanje gdje je tu istina”, objasnio je Andrijasevic.

On je naveo da 39,3 odsto ispitanika smatra da crnogorski mediji ne informisu slobodno, odnosno da podlijezu politickim ili ekonomskim uticajima.

,,To je veoma zabrinjavajuce. Dakle, svaki peti ispitanik smatra da su crnogorski mediji slobodni. Takode, veliki broj ispitanika smatra da crnogorski mediji ignorisu pojedine bitne dogadaje, a ako znamo da je funkcija medija da sve bitno stave pod lupu, onda je ovo takode zabrinjavajuci podatak”, rekao je Andrijasevic.

Vecina smatra da mediji izvrcu cinjenice

Veliki postotak gradana smatra da, kako je rekao, crnogorski mediji izvrcu cinjenice, odnosno izvlace ih iz konteksta.

Medutim ono sto raduje, kako je rekao, je to sto 43,7 odsto ispitanika ima povjerenje u crnogorske medije.

,,Ohrabruje ovaj podatak. Znaci da nije sve tako lose, kao sto se cinilo iz prethodnih podataka”, kazao je Andrijasevic.

Svega jedan odsto ispitanika se, kako je dodao, nekada zalilo nadleznim regulatornim i samoregulatornim tijelima.

,,Drugo istrazivanje koje je vrseno online putem je vrseno medu srednjoskolskom populacijom. Gotovo svi srednjoskolci koriste internet i drustvene mreze. Ono sto ohrabruje je da su svjesni da su te informacije u potpunosti ili uglavnom nepouzdane”, naveo je Andrijasevic.

Veoma je vazno, kako smatra, kroz formalno i neformalno obrazovanje raditi na edukaciji mladih.

Izvrsni direktor Agencije MINA, Jasa Jovicevic, kazao je da se, i pored cinjinice da se u crnogorskom drustvu tabloidi nikad nisu dugorocno utemeljili, mora konstatovati da ,,smo svakodnevno izlozeni ogromnoj kolicini sadrzaja i da je potreba za medijskom pismenoscu nesto sto postaje drustveni imperativ”.

,,To nije samo borba za bolje i profesionalnije medije, vec je ovo borba za unapredenje svakog pojedinca i stvaranje njegovih sposobnosti da se bolje i kvalitetnije snalazi u drustvenom i politickom zivotu. Upravo je ovo i bila sustinska ideja ovog projekta”, objasnio je Jovicevic.

On je rekao da se, kroz radionice, radilo u preko 30 skola, sa preko 600 srednjoskolaca.

,,Takode smo radili na edukaciji nastavnog kadra, jer vjerujemo da je to jedan od imperativa u razvoju ove sposobnosti i da taj rad mora biti konstantan. Radena su i dva istrazivanja. Radena je anketa medu srednjoskolskom populacijom i kati istrazivanje generalne populacije na temu medija, percepcije, povjerenja u medije”, naveo je Jovicevic.

Prema njegovim rijecima, uradena je iscrpna studija, koja je obuhvatila sve aspekte medijske scene u Crnoj Gori, a u saradnji sa Fakultetom politickih nauka je organizovan jednodnevni trening za studente novinarstva druge i trece godine.

,,Pozivam sve crnogorske medije da damo doprinos unapredenju medijske pismenosti. Smatram da je to prvo u nasem interesu. Na taj nacin sebe tjeramo da dodatno radimo na profesionalizaciji i primjeni etickih standarda, a sa druge strane svojm citaocima dajemo primjer sta je kvalitetan sadrzaj i tako doprinosimo njihovoj edukaciji”, objasnio je Jovicevic.

Drzavni sekretar Ministarstva prosvjete Crne Gore, Aleksandar Mitrovic, pojasnio je da je medijska pismenost u 21. vijeku dobila potpuno novo znacenje u smislu kvantiteta informacija koje se dobijaju, ali i njihovog kvaliteta.

,,Usljed tolikog obima informacija, velikog broja medija, i pojave drustvenih mreza, na kojima gotovo i da nema filtera sadrzaja imamo potpuno novu sliku protoka informacija i komunikacije”, rekao je Mitrovic.

Takva slika, kako je dodao, ima prednosti i mane.

,,Prednosti su sto je informacija dostupna na klik, veoma lako i brzo, ali kada govorimo o manama drustvenih mreza, informacija se dobija bez sireg novinarskog konteksta, koji je za sve nas, a posebno mlade, izuzetno edukativan”, rekao je Mitrovic.

Medijska pismenost je, kako je kazao, izborni program u Gimnaziji u drugom i trecem razredu po dva casa sedmicno.

,,Sami nastavnici i u drugim predmetima i oblastima imaju mogucnost da insistiraju da se slobodni dio kurikuluma u okviru svakog casa posveti upravo ovoj temi. Ko je objavio informaciju, kako se moze provjeriti, na koji nacin citati naslov, a na koji tekst, kako je vijest plasirana, kada je plasirana, sve je to potrebno imati u vidu da biste za sebe mogli da kazete da imate prave informacije”, rekao je Mitrovic.

Predsjednik Udruzenja gradana ,,Zasto ne”, Darko Brkan, rekao je da je 90 odsto medijskog sadrzaja na internetu preneseno.

,,U moru informacija je tesko uraditi sve. Treba i same redakcije da unutar sebe imaju nacin da provjeravaju cinjenice. Bitno je da u novinskim redakcijama uvedemo bar osobe koje bi se iskljucivo bavile provjerom cinjenica i koje bi odgovarale za kredibilnost sadrzaja”, kazao je Brkan.

On je objasnio da su u 90 odsto slucajeva u pitanju ,,istage” za koje je dovoljno nekoliko minuta ili pola sata.

,,Zasto se bar to ne uradi. U nekim stvarima je potreban ozbiljan posao, ali generalno mislim da mi zajedno sa redakcijama mozemo doprinijeti tome, bar u tom nekom dijelu koji se tice boljeg imidza medija u javnosti. U velikom broju slucajeva nije u pitanju problem spremnosti, vec problem resursa”, rekao je Brkan.

On je ukazao da se dezinformacija lakse siri od vijesti, jer je ,,poenta dezinformacije da se plasira u sto vecu publiku i onda dezinformacije imaju tendenciju da se regionalno sire”.

Nacelnik odsjeka za istrazivanje i razvoj obrazovnog sistema u Zavodu za skolstvo, Radoje Novovic, rekao je da je vazno da ucenici imaju kritican odnos prema medijima i medijskim sadrzajima, a da bi to imali potrebe su, kako smatra, ranije etape i radnje.

,,Da bi ucenici mogli da imaju znanje ili informacije o odrdenim sadrzajima moraju da taj sadrzaj razumiju, da ga analiziraju, moraju da to primijene u nekoj novoj situaciji i eventualno nesto novo kreiraju sto se tice tih sadrzaja. Tek nakon tih etapa oni su sposobni da kriticki zauzimaju stav prema svemu postojecem”, objasnio je Novovic.

Medijska pismenost, kako smatra, moze da bude zastupljena u svakom predmetu.

,,Jer svaki predmet i sadrzaj bi mogao da bude uzrocno posljedicno vezan za medije. I mediji mogu da se iskoriste u savladavanju tog gradiva, sticanju znanja..”, rekao je Novovic.

Autorka programa Medijske pismenosti, Bozena Jelusic, smatra da bi idealno bilo kada bi medijska pismensot bila sastavni dio svih predmeta.

,,To bi bila idealna situacija. Medutim, to bi znacilo potpuno prilagodavanje cijelog sistema. Medutim, da li je to objektivno moguce i da li postoji laksi put kojim se do toga moze stici”, upitala je Jelusic.

Ona smatra da bi za svaku drzavu medijska pismensot trebalo da bude jedan od prioriteta.

,,Cinjenica je da imamo sistemske pogodnosti i potrebna nam je sistemska odluka da te pogodnosti iskoristimo i da izlijecimo probleme koje vidimo, a oni su relativno lako rjesivi”, objasnila je Jelusic.

Medijska pismnost je, kako je rekla, skola buducnosti.

,,U skoli buducnosti ne postoje zidovi ucionice. Medijska pismenost povezuje ucionicu, kucu, ulicu, sve. Bez medijske pismenosti nema demokratskog gradanstva. Drzava treba da kaze-mi hocemo demokratsko drustvo i nama je na tom putu potrebna medijska pismenost”, kazala je Jelusic.

Rukovodilac programa Medijskih studija i novinarstva na Fakultetu politickih nauka, Natasa Ruzic, rekla je da se na tom fakultetu nastoji da se kod studenata razvije kriticki nacin razmisljanja.

,,Ne samo sto smo uveli Medijsku pismenost kao obavezan predmet na drugoj godini novinarstva, nego je provlacimo kroz druge studijske programe. Kroz svaki predmet treba provuci medijsku pismenost i to je nesto sto radimo od prve godine studiija”, rekla je Ruzic.

Ona smatra da je potrebno uvesti medijsku pismenost kao obavezan predmet.

,,Treba poceti od vrtica, osnovnih, srednjih skola. Po meni to treba da bude obavezan predmet, zbog toga sto ucenici sa 16, 17 godina nisu svjensi da im je to neophodno. Oni ne primjecuju taj uticaj sto je sasvim logicno, imajuci u vidu da osam sati dnevno provode uz medije”, kazala je Ruzic.

PR Unije srednjoskolaca Crne Gore, Jelena Dobricanin, smatra da se tradicionalno obrazovanje donekle treba pretvoriti u obrazovanje koje je u koheziji sa potrebama savremenog drustva.

,,U danasnje vrijeme, mediji ne mogu da se zaobidu niti ignorisu i zbog toga je bitno da se medijska pismenost njeguje od mladih dana. Mladi su svjesni svoje potrebe za informisanjem. Medutim, nastaje problem kada ne mogu da razlikuju sta je tacna i pouzdana informacija, a sta nepouzdana i lazna”, kazala je Dobricanin.

Preplitanje medija i svakodnevnog zivota je, kako smatra, rezultiralo nejasnim granicama izmedu objektivne i medijske stvarnosti, ,,stoga sa informacijama treba postupati oprezno”.

Predsjednica Upravnog odbora Unije direktora skola Crne Gore, Zoja Bojanic Lalovic, istakla je da je sistem postavio okvire, a da je direktor skole sa svojim timom zaduzen za kontekst.

,,Okvir je tu, a mi kreiramo kontekst. Mladim ljudima treba da omogucimo da kroz spoznaju o vaznim stvarima, razvijaju intelektualnu svijest, a temelj svake intelektualne slobode je sposobnost da identifikujemo zablude. Stoga je bitno da mlade naucimo da na pravi nacin citaju medijsku poruku”, kazala je Bojanic Lalovic.

Mediji, kako je rekla, vise nisu samo informacija, vec uticu na razvoj svijesti kod mladih.

,,Zbog toga treba da razmisljamo na koji nacin da im omogucimo da na pravi nacin dolaze do svih spoznaja”, kazala je Bojanic Lalovic.