BEOGRAD

Veceras je na Trgu Republike u Beogradu paljenjem svijeca obiljezeno 28 godina od pada Vukovara, nakon 87 dana opsade tog grada od strane Jugoslovenske narodne armije (JNA) i srpskih paravojnih formacija.

Mirovnu akciju “Nikada necemo zaboraviti zlocine u Vukovaru” organizovale su Zene u crnom, a pored paljenja svijeca okupljeni aktivisti su nosili transparent na kome pise “Odgovornost”.

“Povodom 28 godina od pada Vukovara, podsjecamo da je 25. 8. 1991. godine napadom JNA iz vazduha, sa zemlje i sa Dunava, poceo ‘pakao Vukovara’. 19. septembra 1991. veliki broj Beogradana, bacajuci cvijece pred tenkove, ispratio je Prvu gardijsku oklopnu diviziju JNA u rusilacki pohod na Vukovar. Kao jedan od najsramnijih dogadaja u istoriji Beograda, on je prekriven zavjetom cutanja i poricanja”, navele su ranije Zene u crnom u saopstenju.

One su najavile i da ce 19. novembra prisustvovati komemoraciji u Vukovaru.

“Vukovar je postao simbol varvarskog unistavanja gradova u ratu… Ubijeno je vise od 1.000 civila, ranjeno je vise od 25.000 ljudi, dok je vise hiljada bolesnih i ranjenih zarobljenika i zarobljenica proslo kroz logore u Srbiji”, navele su Zene u crnom.

Dodale su da za zlocine urbicida, osnivanje logora, ubijanje i mucenje hrvatskih zarobljenika u Srbiji jos uvijek, kako su istakle, niko nije odgovarao.

“Umjesto nedavnog otkrivanja spomen-ploce Mladenu Braticu, general-majoru nekadasnje JNA i komandantu Novosadskog korpusa, koji je predvodio napad na Vukovar, drzava Srbija i njene institucije duzne su da utvrde odgovornost vrha bivse JNA za oruzani napad na Hrvatsku i pokrenu sudske postupke za zlocin urbicida u Vukovaru”, navodi se u saopstenju.

Dodaje se i da su srpske institucije duzne da utvrde punu istinu o nestalima otvaranjem arhiva Vojske Srbije i otkriju grobnice hrvatskih zrtava u Srbiji, pokrenu sudske postupke za osnivanje logora i za ubijanje i mucenje hrvatskih civila i vojnika u logorima u Stajicevu, Begejcima, Sremskoj Mitrovici, Aleksincu, Nisu i Beogradu.

Zene u crnom su navele i da Srbija treba da uvazi zahtjev te organizacije i Art klinike za postavljanje spomen ploca na mjestima logora u Stajicevu i Begejcima i podrze druge vidove simbolickih reparacija zrtvama i njihovim porodicama i pokrenu zakonsku zabranu glorifikacije i rehabilitacije osudenih za ratne zlocine pocinjene u Vukovaru i svim drugim mjestima.

Vise desetina hiljada gradana, zajedno sa drzavnim vrhom Hrvatske, ucestvovalo je danas u Vukovaru na obiljezavanju 28. godisnjice stradanja tog hrvatskog grada, a obiljezavanju su prisustvovali predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarovic i hrvatski premijer Andrej Plenkovic.

Prema zvanicnim hrvatskim podacima, tokom tromjesecne opsade stradalo je 2.700 hrvatskih branitelja i civila, a ranjeno njih vise od 2.500, a da je oko 5.000 ljudi odvedeno u logore u Srbiji, a iz grada je protjerano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba, dok se jos oko 300 osoba vodi se kao nestalo.

Dnevno je na ovaj grad padalo oko 7.000 granata, usljed cega je gotovo 90 odsto objekata u gradu unisteno.

Iz vukovarske ratne bolnice JNA je izvela ranjenike, medu kojima su bili i civili, koji su ubijeni na Ovcari u noci od 20. na 21. novembra 1991. godine. Iz masovne grobnice na Ovcari ekshumirano je 200 osoba, a jos se traga za posmrtnim ostacima njih 70-tak.

Za zlocine u Vukovaru Medunarodni tribunal u Hagu je optuzio nekadasnjeg gradonacelnika tog grada Slavka Dokmanovica, trojicu bivsih oficira JNA – Mileta Mrksica, Veselina Sljivancanina i Miroslava Radica, i bivseg predsjednika “vlade” te oblasti Gorana Hadzica. Dokmanovic je 1998, izvrsio je samoubistvo u pritvorskoj jedinici Tribunala.

Mile Mrksic je osuden na 20 godina zatvora, Veselin Sljivancanin pravosnazno na 10, a Miroslava Radica haski Tribunal je oslobodio krivice.

OPTUZBE ZA KORUPCIJU

Vladar Kuvajta, emir Sabah al-Ahmad al-Sabah smijenio je danas svog sina i jos jednog ministra u vladi nakon njihovih javnih medusobnih optuzbi za korupciju i nalozio premijeru da sastavi novu vladu.

Emir Sabah je to naredio samo par dana posto je vlada podnijela ostavku zbog istrage u odvojenom slucaju. Premijer Dzaber al-Mubarak al-Sabah, na toj funkciji od 2011, zatrazio je od sefa drzave da ga oslobodi duznosti formiranja nove vlade.

Monarh je otpustio i svog sina Nasera al-Sabaha, ministra odbrane, i ministra unutrasnjih poslova Haleda al-Sabaha, koji su iznijeli javne optuzbe na racun onog drugog. Naser al-Sabah je izjavio da je otkrio da je 790 miliona dolara pronevjereno, dok je sadasnji ministar unutrasnjih poslova bio ministar odbrane.

Seik Naser zeli da njegov prethodnik na mjestu ministra odbrane i jos pet najvisih funkcionera u ministarstvu budu optuzeni za navodnu pronevjeru.

Obracanje emira se ocekuje kasnije danas.

Redovni parlamentarni izbori u Kuvajtu se ocekuju za godinu dana.

Ministarstvo pravde je zabranilo lokalnim medijima da izvjestavaju o slucaju pronevjere. Navedeno je da ce sudenje biti zatvoreno za javnost i da nijedna informacija vezana za njega ne treba da bude iznijeta u medijima, bilo tradicionalnim ili na drustvenim mrezama.

Naser al-Sabah nije u liniji nasljednika prestola, ali je njegovo imenovanje za ministra odbrane privuklo paznju jer je do toga doslo nakon sto je saudijski kralj Salman imenovao svog sina Mohameda bin Salmana za ministra odbrane prije nego sto je promijenio redosljed nasljedivanja i proglasio ga za prestolonasljednika.

OPTUZBE ZA KORUPCIJU

Vladar Kuvajta, emir Sabah al-Ahmad al-Sabah smijenio je danas svog sina i jos jednog ministra u vladi nakon njihovih javnih medusobnih optuzbi za korupciju i nalozio premijeru da sastavi novu vladu.

Emir Sabah je to naredio samo par dana posto je vlada podnijela ostavku zbog istrage u odvojenom slucaju. Premijer Dzaber al-Mubarak al-Sabah, na toj funkciji od 2011, zatrazio je od sefa drzave da ga oslobodi duznosti formiranja nove vlade.

Monarh je otpustio i svog sina Nasera al-Sabaha, ministra odbrane, i ministra unutrasnjih poslova Haleda al-Sabaha, koji su iznijeli javne optuzbe na racun onog drugog. Naser al-Sabah je izjavio da je otkrio da je 790 miliona dolara pronevjereno, dok je sadasnji ministar unutrasnjih poslova bio ministar odbrane.

Seik Naser zeli da njegov prethodnik na mjestu ministra odbrane i jos pet najvisih funkcionera u ministarstvu budu optuzeni za navodnu pronevjeru.

Obracanje emira se ocekuje kasnije danas.

Redovni parlamentarni izbori u Kuvajtu se ocekuju za godinu dana.

Ministarstvo pravde je zabranilo lokalnim medijima da izvjestavaju o slucaju pronevjere. Navedeno je da ce sudenje biti zatvoreno za javnost i da nijedna informacija vezana za njega ne treba da bude iznijeta u medijima, bilo tradicionalnim ili na drustvenim mrezama.

Naser al-Sabah nije u liniji nasljednika prestola, ali je njegovo imenovanje za ministra odbrane privuklo paznju jer je do toga doslo nakon sto je saudijski kralj Salman imenovao svog sina Mohameda bin Salmana za ministra odbrane prije nego sto je promijenio redosljed nasljedivanja i proglasio ga za prestolonasljednika.

PROGNOZA

U Crnoj Gori sjutra se ocekuje promjenljivo oblacno sa suncanim periodima. Krajem dana ili u vecernjim satima jace naoblacenje mjestimicno sa kisom, u juznim predjelima moguce i grmljavinom.

Ujutru na sjeveru magla ili niska oblacnost. Vjetar slab do umjeren promjenljivog smjera, tokom noci mjestimicno umjeren do jak juzni, a na primorju jugoistocni i istocni. Jutarnja temperatura vazduha od 0 do 13, najvisa dnevna od 10 do 21 stepen.

I u Podgorici ce biti promjenljivo oblacno sa suncanim intervalima, a tokom noci oblacno sa kisom. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha oko 8, najvisa dnevna do 19 stepeni.

HONGKONG

Desetine hongkonskih demonstranata koje je policija opsjela u kampusu Univerziteta, uspjele su da danas pobjegnu posto je pao mrak, dok Peking prijeti da ce “rijesiti politicku krizu” na toj svojoj autonomnoj teritoriji na jugu.

Pod opasdom policije koja je opkolila Politehnicki univerzitet, bastion petomjesecnog protesta, demonstranti su preko mosta sisli na ulicu odakle su ih odvezli njihovi saradnici na motociklima.

Policija prijeti da ce upotrebiti “bojevu municiju” protiv “smrtonosnog oruzja” radikalnih demonstranata koji su na policajce bacali cigle i “molotovljeve koktele”.

Zasad se ne zna koliko je demonstranata ostalo u kampusu.

Nemiri u toj bivsoj britanskoj koloniji presli su prosle nedjelje u mnogo radikalniju i nasilniju fazu, sto je dovelo do zatvaranja skola.

Izvrsna vlast Hong Konga koja djeluje u skladu s Pekingom, odbila je da prihvati zahtjeve demonstranata: opste biracko pravo u mega-gradu od 7,5 miliona ljudi i istragu policijskog nasilja.

Kina je vise puta upozoravala da nece tolerisati nepostovanje vlasti, a sve je veca zabrinutost zbog mogucnosti direktne intervencije kineskih snaga za okoncanje krize.

Kineski vojnici, koji su u Hong Kongu od 1997. godine, kada je pekinska vlast preuzela taj grad i okolinu, proslog vikenda su izasli iz kasarni, i to samo da bi uklanjali barikade demonstranata. Izuzetno rijetka pojava vojnika na ulicama, mada u civilnoj odjeci, podstakla je hipotezu da predstoji vojna intervencija.

Ambasador Kine u Velikoj Britaniji podstakao je danas tu opciju rekavsi da “Vlada Hong Konga cini sve sto je moguce da povrati kontrolu nad situacijom, “ali ako ona sasvim izmakne kontroli, centralna vlast sigurno nece mirno sjedjeti, imamo i odlucnost i moc da okoncamo nemire”.

Policija je danas uhapsila desetine demonstranata kod kampusa, a neke i tukla.

“Osim izlaska i predaje, ne vidim drugu opciju za njih”, rekao je nekoliko sati prije danasnjeg spektakularnog bjekstva demonstranata Sek Hau-jip, policijski komandant.

Policija je stanje u kampusu nazvala “neredom” sto je naziv krivicnog djela kaznjivog s 10 godina zatvora.

Protest se proslog ponedjeljka prosirio Hong Kongom po novoj strategiji pod nazivom “Cvjetajte svuda” koja se sastoji od mnostva blokada, sukoba, vandalizma – kako bi se do maksimuma razvukle snage policije.

Rezultat je pet dana skoro potpune blokade javnog prevoza, a skole ni danas nijesu otvorene.

Novu fazu je obiljezilo pogorsanje nasilja na obje strane, sto pokazuju i slike policajca u nedjelju ranjenog strijelom koju je ispalio demonstrant kod sada opsjednutog kampusa.

Policija je saopstila da je danas kod kampusa ispalila tri metka, rekavsi da niko nije ranjen i da je sluzbeno oruzje bilo upotrijebljeno u izolovanim slucajevima, bez namjere da se neko ubije.

Grupama demonstranata koji su na nju bacali cigle i “molotovljeve koktele”, policija je odgovorila suzavcem, gumenim mecima i vodenim topovima.

Jedna 19-godisnja djevojka koja krije ime, za AFP je govorila o ocajanju demonstranata opkoljenih u kampusu: “Neki placu, neki su gnijevni (…) jer nema izlaza, jer vise nije moguce napustiti kampus”, rekla je ona.

Nekoliko stotina metara od univerziteta, policija je ispalila suzavac da bi rastjerala demonstrante koji su i tamo podigli barikade, iza leda policijske opsade kampusa.

Uprkos svemu, demonstranti u Hongkongu namjeravaju da nastave blokade kako bi “zadavili ekonomiju” jednog od glavnih finansijskih centara planete, koji je vec u recesiji.

U simbolicnoj pobjedi za demonstrante, Vrhovni sud je danas presudio da je neustavna odluka vlade da gradanima zabrani nosenje maski preko lica.

Predsjednik Kine Si Dinping je prosle nedjelje uputio svoje dosad najjasnije upozorenje, rekavsi da sukob u Honkongu ugrozava “Princip jedna zemlja-dva sistema”, koji je omogucio da Velika Britanija 1997. Hongkong preda Kini.

Portparol Ministra odbrane Kine, Vu Cian rekao je danas da je “okoncanje nasilja i vracanje reda najhitniji zadatak u Hong Kongu”.

HONGKONG

Desetine hongkonskih demonstranata koje je policija opsjela u kampusu Univerziteta, uspjele su da danas pobjegnu posto je pao mrak, dok Peking prijeti da ce “rijesiti politicku krizu” na toj svojoj autonomnoj teritoriji na jugu.

Pod opasdom policije koja je opkolila Politehnicki univerzitet, bastion petomjesecnog protesta, demonstranti su preko mosta sisli na ulicu odakle su ih odvezli njihovi saradnici na motociklima.

Policija prijeti da ce upotrebiti “bojevu municiju” protiv “smrtonosnog oruzja” radikalnih demonstranata koji su na policajce bacali cigle i “molotovljeve koktele”.

Zasad se ne zna koliko je demonstranata ostalo u kampusu.

Nemiri u toj bivsoj britanskoj koloniji presli su prosle nedjelje u mnogo radikalniju i nasilniju fazu, sto je dovelo do zatvaranja skola.

Izvrsna vlast Hong Konga koja djeluje u skladu s Pekingom, odbila je da prihvati zahtjeve demonstranata: opste biracko pravo u mega-gradu od 7,5 miliona ljudi i istragu policijskog nasilja.

Kina je vise puta upozoravala da nece tolerisati nepostovanje vlasti, a sve je veca zabrinutost zbog mogucnosti direktne intervencije kineskih snaga za okoncanje krize.

Kineski vojnici, koji su u Hong Kongu od 1997. godine, kada je pekinska vlast preuzela taj grad i okolinu, proslog vikenda su izasli iz kasarni, i to samo da bi uklanjali barikade demonstranata. Izuzetno rijetka pojava vojnika na ulicama, mada u civilnoj odjeci, podstakla je hipotezu da predstoji vojna intervencija.

Ambasador Kine u Velikoj Britaniji podstakao je danas tu opciju rekavsi da “Vlada Hong Konga cini sve sto je moguce da povrati kontrolu nad situacijom, “ali ako ona sasvim izmakne kontroli, centralna vlast sigurno nece mirno sjedjeti, imamo i odlucnost i moc da okoncamo nemire”.

Policija je danas uhapsila desetine demonstranata kod kampusa, a neke i tukla.

“Osim izlaska i predaje, ne vidim drugu opciju za njih”, rekao je nekoliko sati prije danasnjeg spektakularnog bjekstva demonstranata Sek Hau-jip, policijski komandant.

Policija je stanje u kampusu nazvala “neredom” sto je naziv krivicnog djela kaznjivog s 10 godina zatvora.

Protest se proslog ponedjeljka prosirio Hong Kongom po novoj strategiji pod nazivom “Cvjetajte svuda” koja se sastoji od mnostva blokada, sukoba, vandalizma – kako bi se do maksimuma razvukle snage policije.

Rezultat je pet dana skoro potpune blokade javnog prevoza, a skole ni danas nijesu otvorene.

Novu fazu je obiljezilo pogorsanje nasilja na obje strane, sto pokazuju i slike policajca u nedjelju ranjenog strijelom koju je ispalio demonstrant kod sada opsjednutog kampusa.

Policija je saopstila da je danas kod kampusa ispalila tri metka, rekavsi da niko nije ranjen i da je sluzbeno oruzje bilo upotrijebljeno u izolovanim slucajevima, bez namjere da se neko ubije.

Grupama demonstranata koji su na nju bacali cigle i “molotovljeve koktele”, policija je odgovorila suzavcem, gumenim mecima i vodenim topovima.

Jedna 19-godisnja djevojka koja krije ime, za AFP je govorila o ocajanju demonstranata opkoljenih u kampusu: “Neki placu, neki su gnijevni (…) jer nema izlaza, jer vise nije moguce napustiti kampus”, rekla je ona.

Nekoliko stotina metara od univerziteta, policija je ispalila suzavac da bi rastjerala demonstrante koji su i tamo podigli barikade, iza leda policijske opsade kampusa.

Uprkos svemu, demonstranti u Hongkongu namjeravaju da nastave blokade kako bi “zadavili ekonomiju” jednog od glavnih finansijskih centara planete, koji je vec u recesiji.

U simbolicnoj pobjedi za demonstrante, Vrhovni sud je danas presudio da je neustavna odluka vlade da gradanima zabrani nosenje maski preko lica.

Predsjednik Kine Si Dinping je prosle nedjelje uputio svoje dosad najjasnije upozorenje, rekavsi da sukob u Honkongu ugrozava “Princip jedna zemlja-dva sistema”, koji je omogucio da Velika Britanija 1997. Hongkong preda Kini.

Portparol Ministra odbrane Kine, Vu Cian rekao je danas da je “okoncanje nasilja i vracanje reda najhitniji zadatak u Hong Kongu”.

GVOZDENOVIC

Sva zakonska rjesenja, kojima se bave radni odbori, trebalo bi da budu gotova do kraja prve sedmice decembra, kada ce biti razmatrana na sjednici Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. To je saopstio predsjednik tog skupstinskog tijela, Branimir Gvozdenovic, navodeci da je prioritet Zakon o izboru odbornika i poslanika.

Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva razmatrao je danas informaciju o ostvarenom napretku i plan rada za naredni period, sa akcentom na aktivnosti radnih odbora.

Koordinatorka radnog odbora 1, Marta Scepanovic, kazala je da clanovi tog Odbora imaju razlicito videnje kada su u pitanju organi za sprovodenje izbora.

Ona je kazala da su imali posjetu predstavnika OEBS-a koji su dali odredene neformalne komentare, koji ce biti razmatrani. Ocijenila je da je radni Odbor 1 posljednje sedmice malo zastao sa radom, a da je pred njima dosta posla.

Dragan Koprivica iz CDT-a kazao je da treba da se odrede rokovi do kada ce predlozi zakona biti na stolu Odbora za izbornu reformu.

On je rekao da CDT, nakon 18. decembra, ako Odbor bude radio, nece ucestvovati u radu, jer se, kako je istakao, izborni zakoni ne mogu mijenjati u izbornoj godini.

“Vrijeme je da preuzmemo odgovornost”, porucio je Koprivica.

Danijel Zivkovic iz DPS-a kazao je da su se clanovi radnog odbora 2 saglasili da je neophodno ici sa intervencijama kada je u pitanju Zakon o teritorijalnoj organizaciji.

“Od samog starta politiccka volja DPS-a nikada nije bila upitna”, naveo je on.

Danilo Saranovic je rekao da mu je drago sto su se usaglasili oko potrebe da se rijesi pitanje adresa bez broja.

Gvozdenovic ocekuje da vec na narednoj sjednici Odbora imaju pripremljen predlog zakona o teritorijalnoj organizaciji.

Poslanik DPS-a, Milos Nikolic, rekao je da radni odbor 3 trenutno radi na tri zakona, o administrativnim taksama, zaradama u javnom sektoru i zakonu o drzavnim sluzbenicima i namjestenicima.

Kazao je da postoji dobar dijalog.

“Cekamo zvanicne predloge Demokrata, koji se odnose na izbor clanova Sudskog savjeta, da bi se o njima izjasnili. Vjerujem da mozemo doci do odredenih rezultata<<, rekao je Nikolic.

Nedeljko Rudovic, koordinator radnog odbora 4, kazao je da ce obje verzije Zakona o medijima prevesti i poslati ih predstavnicima Savjeta Evrope.

On je naveo da postoji cetiri ili pet kljucnih rjesenja oko kojih opozicija i vladajuca vecina nijesu saglasni.

Koordinator radnog Odbora 5, Momo Koprivica, kazao je da su MANS i Centar za demokratsku tranziciju dostavile predloge koje mogu da unaprijede zakonodavstvo u oblasti finansiranja politickih subjekata i izbornih kampanja.

On je istakao da je zakon o finansiranju politickih subjekata i izbornih kampanja veoma znacajan za sveobuhvatnu refomu izbornog zakonodavsta, a ciji tekst clanovi odbora 5 nijesu jos usaglasili.

Predrag Sekulic kazao je da ocekuje da ce brzo zavrsiti rad na zakonu o finansiranju politickih subjekata i izbornih kampanja.

Gvozdenovic je naveo da je jako ohrabren danasnjim dijalogom.

Momo Korivica, govoreci o aktivnostima radnog odbora 6, kazao je da nije jasna priroda Etickog kodeksa ponasanja u izbornim kampanjama.

Osnovna pravila etickog ponasanja, kako Koprivica smatra, treba da budu dio izbornog zakona.

“Neohodno je da se dinamizira rad i da se komunicira sa ASK-om”, porucio je Koprivica.

Boris Mugosa rekao je da je radni Odbor 7 pripremio Nacrt odluke o obrazovanju nadzornog tijela, koji bi trebalo da prati implementaciju svih dogovorenih rjesenja.

“Nakon sjednice Odbora krajem oktobra imali smo sastanak radnog odbora 7. Neke sugestije koje su se pojavile na toj sjednici pokusali smo da implementiramo<< ,kazao je Mugosa.

On je rekao da ce u narednih nekoliko dana dobiti odredene sugestije.

>>Ocekujem da do kraja ove sedmice, eventualno pocetkom sljedece dobijemo te sugestije i da zajedno sjednemo i napravimo odredemi predlog odluke o obrazovanju tog nadzornog tijela”, rekao je Mugosa.

Do sada radni odbor 7 nije dobio nikakav pisani predlog iz opozicije.

“Svakako cemo do 7. decembra pripremiti odredenu odluku koju cemo na Odboru raspravljati i pokusati da definisemo jedan jak kontrolni mehanizam koji bi bio jos jedna karika u cilju poboljsanja izbornog ambijenta<<, zakljucio je Mugosa.

GVOZDENOVIC

Sva zakonska rjesenja, kojima se bave radni odbori, trebalo bi da budu gotova do kraja prve sedmice decembra, kada ce biti razmatrana na sjednici Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. To je saopstio predsjednik tog skupstinskog tijela, Branimir Gvozdenovic, navodeci da je prioritet Zakon o izboru odbornika i poslanika.

Odbor za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva razmatrao je danas informaciju o ostvarenom napretku i plan rada za naredni period, sa akcentom na aktivnosti radnih odbora.

Koordinatorka radnog odbora 1, Marta Scepanovic, kazala je da clanovi tog Odbora imaju razlicito videnje kada su u pitanju organi za sprovodenje izbora.

Ona je kazala da su imali posjetu predstavnika OEBS-a koji su dali odredene neformalne komentare, koji ce biti razmatrani. Ocijenila je da je radni Odbor 1 posljednje sedmice malo zastao sa radom, a da je pred njima dosta posla.

Dragan Koprivica iz CDT-a kazao je da treba da se odrede rokovi do kada ce predlozi zakona biti na stolu Odbora za izbornu reformu.

On je rekao da CDT, nakon 18. decembra, ako Odbor bude radio, nece ucestvovati u radu, jer se, kako je istakao, izborni zakoni ne mogu mijenjati u izbornoj godini.

“Vrijeme je da preuzmemo odgovornost”, porucio je Koprivica.

Danijel Zivkovic iz DPS-a kazao je da su se clanovi radnog odbora 2 saglasili da je neophodno ici sa intervencijama kada je u pitanju Zakon o teritorijalnoj organizaciji.

“Od samog starta politiccka volja DPS-a nikada nije bila upitna”, naveo je on.

Danilo Saranovic je rekao da mu je drago sto su se usaglasili oko potrebe da se rijesi pitanje adresa bez broja.

Gvozdenovic ocekuje da vec na narednoj sjednici Odbora imaju pripremljen predlog zakona o teritorijalnoj organizaciji.

Poslanik DPS-a, Milos Nikolic, rekao je da radni odbor 3 trenutno radi na tri zakona, o administrativnim taksama, zaradama u javnom sektoru i zakonu o drzavnim sluzbenicima i namjestenicima.

Kazao je da postoji dobar dijalog.

“Cekamo zvanicne predloge Demokrata, koji se odnose na izbor clanova Sudskog savjeta, da bi se o njima izjasnili. Vjerujem da mozemo doci do odredenih rezultata<<, rekao je Nikolic.

Nedeljko Rudovic, koordinator radnog odbora 4, kazao je da ce obje verzije Zakona o medijima prevesti i poslati ih predstavnicima Savjeta Evrope.

On je naveo da postoji cetiri ili pet kljucnih rjesenja oko kojih opozicija i vladajuca vecina nijesu saglasni.

Koordinator radnog Odbora 5, Momo Koprivica, kazao je da su MANS i Centar za demokratsku tranziciju dostavile predloge koje mogu da unaprijede zakonodavstvo u oblasti finansiranja politickih subjekata i izbornih kampanja.

On je istakao da je zakon o finansiranju politickih subjekata i izbornih kampanja veoma znacajan za sveobuhvatnu refomu izbornog zakonodavsta, a ciji tekst clanovi odbora 5 nijesu jos usaglasili.

Predrag Sekulic kazao je da ocekuje da ce brzo zavrsiti rad na zakonu o finansiranju politickih subjekata i izbornih kampanja.

Gvozdenovic je naveo da je jako ohrabren danasnjim dijalogom.

Momo Korivica, govoreci o aktivnostima radnog odbora 6, kazao je da nije jasna priroda Etickog kodeksa ponasanja u izbornim kampanjama.

Osnovna pravila etickog ponasanja, kako Koprivica smatra, treba da budu dio izbornog zakona.

“Neohodno je da se dinamizira rad i da se komunicira sa ASK-om”, porucio je Koprivica.

Boris Mugosa rekao je da je radni Odbor 7 pripremio Nacrt odluke o obrazovanju nadzornog tijela, koji bi trebalo da prati implementaciju svih dogovorenih rjesenja.

“Nakon sjednice Odbora krajem oktobra imali smo sastanak radnog odbora 7. Neke sugestije koje su se pojavile na toj sjednici pokusali smo da implementiramo<< ,kazao je Mugosa.

On je rekao da ce u narednih nekoliko dana dobiti odredene sugestije.

>>Ocekujem da do kraja ove sedmice, eventualno pocetkom sljedece dobijemo te sugestije i da zajedno sjednemo i napravimo odredemi predlog odluke o obrazovanju tog nadzornog tijela”, rekao je Mugosa.

Do sada radni odbor 7 nije dobio nikakav pisani predlog iz opozicije.

“Svakako cemo do 7. decembra pripremiti odredenu odluku koju cemo na Odboru raspravljati i pokusati da definisemo jedan jak kontrolni mehanizam koji bi bio jos jedna karika u cilju poboljsanja izbornog ambijenta<<, zakljucio je Mugosa.

U JUTARNJEM

U Jutarnjem programu emisiji govorimo o:

– Vjetroelektrani “Mozura” ciji je investitor malteska kompanija Enemalta plc, a koja je zvanicno pocela sa radom. Na tu temu nasa gosca nakon 8 sati bice Natalija Radonjic, elektroinzenjer cija je kompanija bila projkektant vjetroelektrane

– U standardnoj rubrici utorkom-pitajte advokata, oko 7:30h na Vasa pitanja odgovarace advokat Esad Bulic, tema je Zastita na radu, ocekujemo ukljucenja na 020 225 108

– Sezoni u Lipskoj pecini. Lipska pecina, kao jedina valorizovana pecina u Crnoj Gori, sa prekrasnim sistemom od 2,5km prolaza, dvorana i galerija predstavlja jednu od najznacajnijih turistickih atrakcija Crne Gore, a dozivljaj koji nudi je neponovljiv. O tome oko 8:30h

– Ugosticemo modne kreatore koji ucestvuju na Master Montenegro Fashion week-u

Najavljujemo:

– Predstavu “Razgovori o ljubavi” koja je cak cetiri puta na repertoaru Kraljevskog pozorista Zetski dom krajem novembra
– Predstavu “Bure baruta” koja je na repertoaru CNP-a
– Ekipa sa terena uzivo ce se javiti iz Podgorice

– Uz servisne informacije, aktuelne price, gledacete i redovne rubrike: djeciji kutak, pg servis, ukusi jutra, okom gledalaca…

Urednik i voditelj emisije: Dejan Bijelic
Urednica Jutarnjeg programa: Milica Babic
e-mail: [email protected]

POSLANICI SDP-A

Poslanici Socijaldemokratske partije (SDP) dostavili su u skupstinsku proceduru Predlog rezolucije o ocuvanju Aerodroma Crne Gore, kojom traze da se odustane od od najavljenog modela valorizacije putem davanja u dugorocnu koncesiju.

Poslanici SDP-a, Draginja Vuksanovic Stankovic, Rasko Konjevic, Ranko Krivokapic i Dzavid Sabovic, rezolucijom predlazu da parlament zaduzi Vladu da na bazi projektovanih potreba pripremi plan razvoja aerodromske infrastrukture, sa procjenom potrebnih ulaganja i izvjesnom mogucnoscu kompanije Aerodromi Crne Gore da finansira svoj buduci razvoj.

Oni traze da Skupstina sugerise potrebu izrade dugorocne strategije razvoja avio-saobracaja, sa posebnim osvrtom na poziciju nacionalne avio-kompanije, jer je dosadasnja praksa pokrivanja dugova iz drzavnog i budzeta subjekata u drzavnom vlasnistvu, nezakonita, stetna i neodrziva.

SDP je Predlog rezoulcije sacinila i dostavila svjesna znacaja saobracajne infrastrukture za ukupni razvoj Cme Gore, gdje posebno mjesto zauzima aerodromska, imajuci u vidu direktnu vezu avio-dostupnosti i razvoja turisticke privrede.

“SDP je predlozenu rezoluciju dostavila jer Aerodromi Cme Gore, i pored nametnutiih obaveza prema nacionalnom avio-prevozniku Montenergro Airlines-u, kao i brojnih manjkavosti u poslovanju aktuelnog menadzmenta preduzeca, biljeze pozitivne poslovne rezultate, obezbjeduju razvoj iz sopstvenih sredstava i pune drzavni budzet”, dodaje se u rezoluciji.

Jedan od razloga predlaganja rezolucije je i to sto Aerodromi, sa pripadajucom infrastrukturom, zbog svoje specificne, gotovo monopolske, pozicije na trzistu, obezbjeduju znacajni garantovani profit.

U SDP-u smatraju da taj profit mora da ostane drzavi kao vlasniku, odnosno njenim gradanima, i da se od njega mogu finansirati razne djelatnosti od javnog interesa, umjesto sto bi zavrsio kao zarada i ekstraprofit bilo kom koncesionam i privatnom subjektu.

Iz SDP-a su podsjetili da Vlada planira da Aerodrome Crne Gore da u “dugorocni zakup zainteresovanom stranom investitoru” cime bi se jedan od navijednijih resursa drzave fakticki otudio.

“U tom aranzmanu, drzava bi kao vlasnik izgubila profit, dok bi radnicima, veoma izvjesno, njihova radna prava bila dovedena u pitanje. Ta cinjenica namece obavezu parlamentu, kao najvisem zakonodavnom domu, da kroz adekvatnu institucionalnu reakciju odgovori na vec pripremljeni scenario izvrsne vlasti”, dodali su iz SDP-a.

Kako su kazali, imajuci u vidu da su planovi oko raspolaganja crnogorskih aerodroma u zavrsnoj fazi, potpuno je jasno da je neophodno da se otvori parlamentarna rasprava na tu temu i usvoje odgovarajuci zakljucci.

“Cilj i smisao pokretanja ove rezolucije je da o ovako krupnom razvojnom i ekonomskom pitanju svoju rijec moraju dati predstavnici gradana”, zakljucili su iz SDP-a.

  • SDP: Ćutanje i relativizacija zločina prijete da postanu norma
    on 05/06/2025 at 16:10

    Vijest da se u Nikšiću vrši ekshumacija posmrtnih ostataka za koje se sumnja pripadaju porodici Klapuh – Hasanu, Feridi i njihovoj maloljetnoj kćerki Seni, građanima Bosne i Hercegovine, ponovo je otvorila ranu koja nikada nije ni zacijelila, saopštili su iz Socijaldemokratske partije (SDP) Crne Gore. Istakli su da čin agresije na BiH iz perioda 1992. - 1995. godine pokazuje svoje posljedice.

  • Ministar Ćulafić ponovio: Čišćenjem institucija povratiti povjerenje građana
    on 05/06/2025 at 16:05

    Kadrovske promjene nijesu pitanje formalnosti, već duboko odgovoran proces koji zahtijeva ozbiljan, sveobuhvatan i nepristrasan pristup, poručio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić.

  • Reakcije NVO sektora: Upozorenja EK ne smiju se ignorisati
    on 05/06/2025 at 15:40

    Ako domaće institucije nastave da odugovlače, simuliraju promjene i zadovoljavaju se deklaracijama umjesto djelovanjem, Crna Gora će propustiti istorijsku šansu, saopštila je programska direktorica CDT-a Milica Kovačević. Ona je navela da najnoviji non-paper Evropske komisije o poglavljima 23 i 24 donosi signal za oprez – iako nedvosmislena politička volja za proširenje postoji, EU jasno stavlja do znanja da su konkretni rezultati i suštinske reforme ono što će se od sada vrednovati.

  • Ostavke u tenderskoj komisiji za Aerodrome
    on 05/06/2025 at 15:38

    Dio članova Tenderske komisije za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat, savjetnica predsjednika Vlade i predstavnici MF, podnijeli su danas ostavke na članstvo u ovom tijelu, saopšteno je Portalu RTCG nezvanično. Kako nam je pojašnjeno, ostavke su podnijeli jer sumnjaju u instruiranost pojedinih članova i neravnpravnost ponuđaca, te zbog toga ne žele da daju daju legitimitet procesu.

  • Kordić izabrana za predsjednicu Komisije za Evropu pri UN Turizmu
    on 05/06/2025 at 15:30

    Ministarka turizma Crne Gore Simonida Kordić izabrana je za predsjednicu Komisije za Evropu u okviru UN Turizma, globalno najvažnije organizacije za turizam.

  • Tužilački savjet razriješio Lidiju Mitrović
    on 05/06/2025 at 15:25

    Tužilački savjet je, na sjednici kojom je predsjedavao vrhovni državni tužilac Milorad Marković, donio odluku o razrješenju privremeno udaljene specijalne državne tužiteljke Lidije Mitrović, navodi se u njihovom saopštenju.

  • EPCG ne odustaje od HE Komarnica, moguća saradnja i sa međunarodnim partnerima
    on 05/06/2025 at 15:21

    Još će mnogo vode proteći Komarnicom, čini se, prije nego li javnost konačno bude načisto da li će ova jedinstvena rijeka biti ukroćena ili ostati slobodna.

  • Državna agencija podijelila sredstva: Vijestima i TV E po 176.000, a Anteni M 70.000 eura novca građana
    on 05/06/2025 at 15:13

    Agencija za audiovizuelne medijske usluge i ove godine je bila izdašna prema komercijalnim medijima. Tačnije, samo tri TV medija su podijelila opredjeljeni iznos iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija od 530.364 eura, prenosi RTV Podgorica.

  • Zahtjev: MUP da saopšti ko je dao lažne papire šefovima "zemunsko-surčinskog klana"
    on 05/06/2025 at 15:13

    Poslanik Demokratske Crne Gore Miodrag Leković saopštio je da je uputio zvaničan zahtjev Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) tražeći informacije, dokumentaciju i spise predmeta koji se odnose na više osoba koja su prema javno dostupnim informacijama u prethodnim decenijama nezakonito pribavili crnogorska lična dokumenta.

  • Bečić: Borba protiv ekološkog kriminaliteta nacionalni prioritet
    on 05/06/2025 at 15:05

    Borba protiv ekološkog kriminaliteta postala je jedan od nacionalnih prioriteta Crne Gore u okviru borbe protiv teškog i organizovanog kriminala, a prethodne vlasti često su pokazivale neodgovoran odnos prema prirodnim resursima, što se najbolje ogleda kroz slučaj sporne privatizacije kompanije „Velimir Jakić“, saopštio je zamjenik premijera Crne Gore Aleksa Bečić.

  • Zahtjev: MUP da saopšti ko je dao lažne papire šefovima "zemunsko-surčinskog klana"
    on 05/06/2025 at 15:13

    Poslanik Demokratske Crne Gore Miodrag Leković saopštio je da je uputio zvaničan zahtjev Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) tražeći informacije, dokumentaciju i spise predmeta koji se odnose na više osoba koja su prema javno dostupnim informacijama u prethodnim decenijama nezakonito pribavili crnogorska lična dokumenta.

  • DPS: Knežević još jednom pokušava da izigrava ugroženost i žrtvu
    on 05/06/2025 at 13:17

    Saopštenje Milana Kneževića, u kojem on navodno strahuje za svoj život i plaši se za svoju bezbjednost predstavlja još jedan pokušaj izigravanja ugroženosti i zauzimanja uloge žrtve koji dolazi kao posljedica okolnosti da je potpuno razbijena predstava koju je BIA režirala na sjednici Anketnog odbora u ponedjeljak, ocijenili su u DPS-u.

  • Predsjednik Republike Estonije Alar Karis u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori
    on 05/06/2025 at 13:11

    Predsjednik Republike Estonije Alar Karis boraviće 6. juna u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv predsjednika države Jakova Milatovića, saopšteno je iz Kabineta predsjednika države.

  • Mugoša: Nakon non pejpera velika zabrinutost u pogledu nezavisnosti Ustavnog suda
    on 05/06/2025 at 11:39

    Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša istakao je da je EU neformalni dokument (non-paper) koji se odnosi na napredak Crne Gore u vladavini prava, odnosno u poglavljima 23 i 24, obilježila institucionalna kriza nakon odluke da se jednostrano proglasi penzionisanje sudije Ustavnog suda.

  • Bojović: Savjet ASK-a će sjutra odlučivati o stanju u Agenciji
    on 05/06/2025 at 10:40

    Izvještaj o radu Agencije za sprečavanje korupcije za prvi kvartal 2025. godine trebalo je da bude na dnevnom redu skupštinskog Odbora za antikorupciju danas, ali parlamentarna većina nije glasala za predloženi dnevni red i o tom dokumentu nije raspravljano. Sjednici nije prisustvovao ni v.d.direktora Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Dušan Drakić.

  • Božović: SNP-u potrebne sveobuhvatne reforme
    on 05/06/2025 at 10:18

    Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović poručio je da su toj partiji potrebne suštinske i sveobuhvatne reforme kako bi odgovorili na izazove savremenog političkog trenutka.

  • Priča o Crnoj Gori kao oazi kriminala završena
    on 05/06/2025 at 10:14

    I najnoviji detalj o građanskoj hrabrosti Milana Kneževića preko njegovog predloga da se na Anketnom odboru Skupštine Crne Gore sasluša nekadašnji pripadnik Specijalne policijske jedinice i službenik UIKS-a, Brajuško Brajušković, pokazuje kako se na djelu voli Crna Gora, i kako se između Crne Gore i pravde mora vazda stavljati znak jednakosti.

  • Rovčanin: Inicijativa za smjenu Mandića još jedan neuspjeli pokušaj destabilizacije parlamenta
    on 05/06/2025 at 09:40

    Poslanik Demokratske Crne Gore Nikola Rovčanin ističe da je inicijativa opozicije za smjenju predsjednika Skupštine Andrije Mandića samo još jedan neuspjeli pokušaj destabilizacije parlamenta i parlamentarne većine. Što se tiče Sporazuma sa UAE ističe da su glasali za njega, jer smatraju da Crna Gora nema luksuz da odbija zdrave strane investicije.

  • Knežević: Saopštenje DPS-a doživljavam kao poziv na moju likvidaciju
    on 05/06/2025 at 08:30

    Lider DNP-a Milan Knežević kazao je da saopštenje DPS-a, u kojem se tvrdi da je on ključna osoba koja je pripremala Milana Paunovića za izlaganje na anketnom odboru, doživljava kao poziv na njegovu likvidaciju.

  • Smailović: Nakon decenija tišine istina izlazi na vidjelo, izvršena ekshumacija u Nikšiću
    on 05/06/2025 at 08:02

    Šef kluba poslanika Bošnjačke stranke Amer Smailović reagovao je povodom jučerašnje ekshumacija posmrtnih ostataka ubijene porodice Klapuh i kazao da nakon decenija tišine, istina izlazi na vidjelo, saopštili su iz BS.