TRZISTE RADA

Poslodavci su ove godine oglasili ukupno 28.232 slobodna radna mjesta, stoje u odnosu na isti period prethodne godine, kada je oglaseno 26.312, vise za 1.920 ili 7,3 odsto.

Kako je Pobjedi kazao pomocnik direktora Sektora za evidencije i istrazivanja u oblasti zaposljavanja Goran Bubanja najvisa traznja je bila za srednjoskolskim zanimanjima sa zavrsenim trecim i cetvrtim stepenom strucne spreme -12.479 ili 44,2 odsto, zatim za zanimanja prvog i drugog stepena strucne spreme -11.259 ili 39,9 odsto i za visokoskolcima 4.494 ili 15,92 odsto.

“Najvise su trazena zanimanja iz oblasti ugostiteljstva i turizma-kelneri i konobari, sobarice, kuvari, serviri, recepcioneri, zatim gradevinski radnici, trgovci…”, kazao je on za Pobjedu.

STATISTIKA

Sto se tice ukupnog broj nezaposlenih manje ih je za 16,5 odsto nego prosle godine.

“Na evidenciji Zavoda nalazi se ukupno 34.247 nezaposlenih, sto je u odnosu na isti period prosle godine, kada ih je bilo 41.013, manje za 6.766 ili 16,5 odsto. Najvise je srednjoskolaca sa zavrsenim trecim i cetvrtim stepenom strucne spreme -16.395 ili 47,9 odsto, zatim lica sa zavrsenim prvim i drugim stepenom strucne spreme 13.217 ili 38,6 odsto i visokoskolaca 4.635 ili 13,5 odsto. Medu visokoskolcima na evidenciji je i 195 magistara ili mastera i 15 doktora nauka”, kazao je Bubanja.

Uporedivanjem ponude nezaposlenih na evidenciji Zavoda i traznje poslodavaca, kako navodi nas sagovornik, dolazi se do zakljucka da kod vecine zanimanja ponuda u znacajnoj mjeri prevazilazi prijavljenu traznju.

DEFICIT

Deficitarno zanimanje moze se definisati kao ono zanimanje koje poslodavci ne mogu obezbijediti onda kada im je potrebno (vremenska dimenzija, posebno kod sezonskog zaposljavanja); u broju koji im je potreban (kvantitet), u okviru zanimanja nedostatak od poslodavaca trazenih znanja i vjestina za obezbjedivanje odgovarajuceg kvaliteta proizvoda ili usluga (kvalitet) objasnio je Bubanja.

Takode, ukazuje i na teritorij alnu dimenziju, odnosno da neka zanimanja mogu biti deficitarna u odredenom dijelu drzave (primorski region), a da u drugim djelovima budu suficitarna.

“NAPLATA PRIHODA”

Nemam namjeru da Poreskoj upravi dostavim informacije o svojim prihodima, jer nijesam PDV obveznik, kazao je vjestak ekonomske struke Milenko Popovic za Pobjedu, navodeci da je od PU dobio poziv da dostavi te informacije.

Kazao je da PU po maticnom broju moze imati uvid u sve njegove prihode, te ne vidi potrebu da ih licno dostavlja.

“Mi ne mozemo biti obveznici necega sto ne mozemo da naplatimo, jer da smo PDV obveznici ispostavljali bismo troskovnik uvecan za PDV. Postoje zvanicna tumacenja u kojima je izricito navedeno da se PDV ne odnosi na vjestake, jer je rijec o povremenom poslu”, kazao je Popovic, dodajuci da smatra da je u pitanju ili greska ili neciji hir.

Zakon

Na pitanje da li u slucaju da njihov godisnji promet premasi 18 hiljada eura i vjestaci postaju poreski obveznici, Popovic odgovara da taj iznos nema nikakvog znacaja, imajuci u vidu da njihovu djelatnost regulise Zakon o sudskim vjestacima, te da poreske obaveze izmiruju u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak fizickih lica.

On navodi da vjestaci ispostavljaju sudovima troskovnik, koji im isplacuju neto iznos nakon sto se odbije devet odsto poreza i 15 odsto prireza na visinu obracunatog poreza.

Objasnjava da se njihov aranzman poreski tretira kao ugovor o djelu.

Isto ovo navedeno je u poreskoj praksi na internet stranici Poreske uprave.

Prihod koji ostvari fizicko lice koje djelatnost vjestaka obavlja povremeno, ima tretman prihoda od drugih samostalnih djelatnosti koje nijesu osnovna djelatnost poreskog obveznika, a povremeno se obavljaju radi ostvarivanja prihoda. Sagiasno odredbama clana 48. stav 5. Zakona o porezu na dohodak fizickih lica, porez na prihode ostvarene od drugih samostalnih djelatnosti obracunava, obustavlja i uplacuje isplatilac prihoda pri svakoj isplati, po stopi od devet odsto na poresku osnovicu koja predstavlja razliku izmedu ostvarenih prihoda i rashoda iz clana 20 stav 2 Zakona. Na teret isplatioca se sagiasno odredbama clana 7 stav 2 Zakona o finansiranju lokalne samouprave obracunava i placa prirez porezu na dohodak fizickih lica po stopi utvrdenoj odlukom jedinice lokalne samouprave na osnovicu koju cini obracunati porez na dohodak stoji u poreskoj praksi za septembar prosle godine.

Naplata

Da sudski vjestaci ne mogu biti PDV obveznici, smatra i vjestak za telekomunikacije Predrag Boljevic, koji je, kako je kazao, za posljednjih pet godina prihodovao 84,5 hiljada eura.

Na pitanje da li su vjestaci utajili porez, Boljevic odgovara odrecno objasnjavajuci da bi utaja bila da su vjestaci PDV naplatili, ali ga nijesu proslijedili PU. Navodi da vjestaci nijesu naplacivali PDV, jer nemaju zakonsku mogucnost da to ucine.

“Sve i da su vjestaci naplatili PDV, naplatili bi ga od drzave i vratili drzavi, pa bi ovom transakcijom, kojih tokom godine ima na hiljade, jedinu korist imale banke koje bi naplatile proviziju”, smatra Boljevic i istice da vjestaci ne ispostavljaju fakturu, vec se njihov rad placa u skladu sa Zakonom o sudskim vjestacima, gdje je precizno navedeno ko i kako ih nagraduje.

Nakon sto vjestak podnese troskovnik sa kolicinom utrosenih sati po pojedinim stavkama, sud rjesenjem odreduje visinu nagrade.

“Neka promijene Zakon o sudskim vjestacima i neka kazu da se PDV obracunava, pa kada sudovi pocnu da ga obracunavaju, mi cemo placati”, porucio je Boljevic, koji kaze da od PU nije primio poziv da dostavi informacije o prihodima.

Bez odgovora Poreske uprave

Iz Poreske uprave Pobjeda nije dobila odgovor da li su, kako javljaju neki mediji, krenuli u provjeru prihoda sudskih vjestaka, za koje je utvrdeno da su za pet godina od sudova i tuzilastva naplatili 4,1 milion eura. Tako nijesmo uspjeli saznati ni da li prema Zakonu o PDV-u, bez obzira sto je njihova djelatnost regulisana posebnim zakonom, sudski vjestaci postaju PDV obveznici ukoliko njihov promet premasi 18 hiljada eura.