NA JUGU TAJLANDA

Najmanje 15 ljudi ubijeno je u napadu muslimanskih separatista na jugu Tajlanda, izjavio je danas portparol tajlandske vojske.

Napad je bio sinoc u provinciji Jala, kod dva kontrolna punkta vojske, rekao je portparol Pamote Prom-in.

Dvanaest osoba je ubijeno na licu mjesta, a tri su podlegle povredama u bolnici.

Ovo je jedan od najsmrtonosnijih napada od pocetka sukoba koji traje 15 godina na vecinski muslimanskom jugu u zemlji u kojoj pretezno zive budisti.

Najmanje 7.000 osoba stradalo je u konfliktu.

Napadi su rjedi od 2014, kada je vojska uvela policijski cas i redovne patrole.

Demokratski front objavljuje dokumente o saglasnosti drzavnog sekretara za iznajmljivanje 45 kalasnjikova na revers i fotoelaborat istih kalasnjikova koji su navodno pronadeni u kuci visokog policijskog funkcionera Sinise Stojkovica

Na skupstinskom zasijedanju 30. oktobra 2019. drzavni sekretar u MUP – u Dragan Pejanovic je nakon insistiranja Milana Knezevica, priznao da je za potrebe specijalnog policijskog odjeljenja izdao na revers 45 kalasnjikova i 2 500 metaka koji su smjesteni u zamrzivac u kuci visokog policijskog funkcionera Sinise Stojkovica.

Dokumentacija
Dokumentacija(Foto: DF)

Ovi kalasnjikovi su trebalo da zamijene oruzje koje je navodno Mirko Paja Velimirovic po naredbi GSDT – a Milivoja Katnica kupio na Kosovu i Metohiji, a zatim ih unistio u jezeru Gazivode. Iako oruzje iznajmljeno od MUP – a nije koristeno za potrebe drzavnog udara, niti za bilo koje drugo krivicno djelo, uraden je fotoelaborat kao sto je to slucaj kad se radi o stvarnom zlocinu i krivicnom djelu.

Kalasnjikovi
Kalasnjikovi(Foto: DF)

Demokratski front objavljuje dokumente o saglasnosti drzavnog sekretara za iznajmljivanje 45 kalasnjikova na revers i fotoelaborat istih kalasnjikova koji su navodno pronadeni u kuci visokog policijskog funkcionera Sinise Stojkovica.

Iz dokumentacije
Iz dokumentacije(Foto: DF)

Ovo je samo jedan u nizu od dokaza kako je montiran proces protiv lidera DF – a, i kako predstavnici rezima poput drzavanog sekretara Dragana Pejanovica nemaju nikakvu nelagodu da saopste da ne znaju za koju namjenu je odobren revers za 45 kalasnjikova, ali da se svakako ponose sto su dali doprinos u izvodenju laznog drzavnog udara.

Dokumentacija
Dokumentacija(Foto: DF)

Tekst pripremio Demokratski Front

DAMJANOVIC VJERUJE

Ministarka nauke Sanja Damjanovic kazala je da ce Naucno-tehnoloski park, ako sve bude po planu, u punom kapacitetu funkcionisati od 2021. godine.

“Naucno-tehnoloski park je kljucna osovina da se poveze biznis sektor, startaup zajednica i akademski sektor. Imamo 30-40 inovativnih kompanija, medutim one su rasijane, uopste ne znamo za njih. To su zapravo kompanije koje se vec bore na globalnom trzistu, neke od njih su uspjesne i imaju zasticene patente”, rekla je Damjanovic.

Ona je u Jutarnjem programu TVCG kazala da ce Naucno-tehnoloski park sve kompanije povezati na jednom mjestu.

“Napravice se sinergija medu njima, koja je jako kljucn. Takode ce biti jedan magnet da se privuku strani investitori koji bi ulagali u istrazivanje i inovacija, a imacemo taj link izmedu uspjesnih kompanija, i onih kompanija koje pocinju da se bore za globalno trziste”, rekla je ministarka Damjanovic.

Iz takve energije ce se, vjeruje ona, stvarati novi proizvodi i nove usluge.

“Za nas Naucno-tehnoloski park je vazan razvojni projekat, to je ono sto je potrebno Crnoj Gori. Projekti koji ce stvarati nove vrijednosti. Ukupna investicija je 12 miliona eura, do sada je ulozeno cetiri miliona eura, jer se on sad gradi u zgradi koja je u grubim radovima, koja je bila namijenjena za tri fakulteta”, rekla je ministarka Damjanovic.

Smatra da je lokacija Naucno-tehnoloskog parka u Podgorici idealna, jer se nalazi u kampusu Univerziteta: “To je zapravo ulaz privrede u crnogorski Univerzitet. Kod nas se izgubio link izmedu akademskog i biznis sektora, i ovaj park ce povratiti taj link”.

Damjanovic vjeruje da ce park otvoriti put mnogim studentima i pokazati im sta je buducnost.

Zgrada Naucno-tehnoloskog parka, kako je kazala, bice najmodernija u Crnoj Gori kad je u pitanju tehnologija, iako sada ne izgleda reprezentativno.

“Imamo glavni projekat. Otvara se tender za izvodenje radova. Bice najmodernija i u drugim aspektima, ne samo kad je u pitanju energetska efikasnost”, istakla je Damjanovic.

Ministarka se danas sastala i sa generalnim direktorom Radio-televizije Crne Gore (RTCG) Bozidarom Sundicem, a razgovarali su o aktuelnoj i buducoj saradnji resora nauke i Nacionalnog javnog servisa.

Podaci iz devetomjesecnog izvjestaja o poslovanju pokazuju da su poslovni prihodi smanjeni sa 1,15 miliona na oko 1,13 miliona za tri kvartala ove u odnosu na isti period prosle godine. Rashodi su povecani sa 1,68 miliona na 1,79 miliona

Drzavna firma Odrzavanje zeljeznickih voznih sredstava od januara do kraja septembra ove godine izgubila je 642.927 eura, sto je za oko 24 odsto veci minus u odnosu na uporedni period lani.

Podaci iz devetomjesecnog izvjestaja o poslovanju pokazuju da su poslovni prihodi smanjeni sa 1,15 miliona na oko 1,13 miliona za tri kvartala ove u odnosu na isti period prosle godine. Rashodi su povecani sa 1,68 miliona na 1,79 miliona.

Koeficijent tekuce likvidnosti kompanije predstavlja odnos angazovanih obrtnih sedstava i tekucih obaveza Odrzavanja i on u prosjeku iznosi 0,77 za devet mjeseci.

,,Koeficijent tekuce likvidnosti manji od jedan ukazuje da je likvidnost preduzeca na granicnom nivou, odnosno da je euro obaveza pokriven u prosjeku sa 0,77 eura obrtnih sredstava, pa preduzece lako moze ostati bez sredstava za podmirenje kratkorocnih obaveza”, navodi se u izvjestaju.

U toku stecaja imovina rasprodata, nijesu isplacene zarade niti povezan radni staz

Najveci dio imovine prodat je u junu 2001. za 6,2 miliona maraka kompaniji “Montenegro modern shoes” (MMSH), ali radnici nijesu naplatili potrazivanja

Bivsi radnici fabrike obuce Kosuta sa Cetinja pravdu cekaju 23 godine, kada je firma otisla u stecaj, a njih oko 600 i pored rasprodaje vrijedne imovine nijesu dobili devet zaostalih zarada, niti im je povezan radni staz.

Predstavnica radnika Dijana Vujovic kaze da je kompanija u trenutku stecaja imala fabriku na Cetinju sa preko 600 masina, veliku kolicinu opreme i repromaterijala, kao i 48 prodavnica sirom bivse Jugoslavije.

Ona podsjeca da je stecaj uveden u martu 1996. godine, kao i da je u junu 2001. godine zakljucen stecajni postupak nad najznacajnijim dijelom imovine fabrike cija je vrijednost tada na 6,4 miliona maraka, dok je stecajni postupak nastavljen nad dijelom stambenog prostora od 1.358 kvadrata vrijednog 1, 2 miliona maraka. Najveci dio imovine prodat je u junu 2001. za 6,2 miliona maraka kompaniji “Montenegro modern shoes” (MMSH), ali radnici nijesu naplatili potrazivanja.

“Kako je moguce da fabrika koja ima 48 objekata na ekskluzivnim lokacijama sirom bivse Jugoslavije, preko 600 masina, od kojih je samo jedna imala vrijednost od 1,2 miliona eura, bude procijenjena na nesto vise od sest miliona maraka. Nevjerovatno je i da prioritetni povjerioci-radnici ostanu nenamirenih potrazivanja zbog kojih je i doslo do pokretanja stecajnog postupka”, kazala je Vujovic.

Ona je precizirala da se od prodaje imovine naplatilo svega 20 radnika.

“Zbog sumnji u kriminalne i manipulatorske radnje podnijete su krivicne prijave Specijalnom drzavnom tuzilastvu. Najveca nepravda u privredi nanijeta je upravo ovim ljudima koji i danas protestuju ispred zgrade Prijestonice Cetinje. Nezamislivo je da se namire svi povjerioci, a da pritom ovi radnici ostanu u potpunosti nenamireni”, kazala je Vujovic.

Bivsi radnici apeluju da im se isplate zarade prijavljene u stecajnom postupku, poveze radni staz i omoguci socijalni program jer vecini do penzije nedostaje jedna do tri godine. Zahtijevaju i da im tuzilastvo odgovori sta se desilo sa njihovim krivicnim prijavama.

BBC

Svetski dogadaji danas se cesto odvijaju veoma brzo, ali tesko je nadmasiti brzinu i snagu promena iz 1989. godine.

Sve je kulminiralo jednom od najslavnijih scena u skorasnjoj istoriji – padom Berlinskog zida.

Zid je pao delom zbog birokratske omaske, ali je pao u talasu revolucija posle kojih se komunisticki blok predvoden Sovjetima nasao na ivici propasti i pomogao nastanak novog svetskog poretka.

Kako je pao zid?

Devetog novembra 1989. godine, pet dana nakon sto se na protestima u Istocnom Berlinu okupilo pola miliona ljudi, srusio se Berlinski zid koji je razdvajao komunisticku Istocnu Nemacku od Zapadne.

Istocnonemacki lideri pokusali su da umire sve vece proteste popustajuci kontrolu na granicama, olaksavajuci tako putovanja Istocnim Nemcima. Nisu, medutim, nameravali u potpunosti da otvore granice.

East German citizens climb the Berlin wall at the Brandenburg gate after the opening of the East German border was announced in Berlin on 9 November 1989

Reuters

Stanovnici istocnog Berlina 9. novembra 1989. godine pomogli su da Gvozdena zavesa u Nemackoj bude skinuta

Promene je trebalo da budu prilicno neznatne – ali nacin na koji su primenjene imao je ogromne posledice.

Beleske o novim pravilima predate su portparolu Ginteru Sabovskom – koji nije imao vremena da ih procita pre svoje redovne konferencije za stampu. Kad je prvi put naglas procitao beleske, novinaru su ostali zabezeknuti.

,,Privatna putovanja van zemlje sada mogu da se primenjuju bez ikakvih preduslova”, rekao je on. Iznenadeni novinari trazili su vise detalja.

Prebirajuci po beleskama, Sabovski je rekao da koliko on zna, ovo stupa na snagu trenutno.

Zapravo je trebalo da krene narednog dana, sa svim detaljima o podnosenjima zahteva za vizu.

Ali vest je preneta svuda na televiziji – i Istocni Nemci su u ogromnim brojevima pohrlili na granicu.

Harald Jager, granicni cuvar na smeni te veceri, rekao je za Spigl 2009. godine da je zbunjeno gledao konferenciju za stampu – a onda posmatrao okupljanje mase.

East Germans enter West

Getty Images

Emotivne scene dok Istocni Berlinci ulaze na Zapad

Jager je freneticno zvao nadredene, ali oni nisu izdali naredenje niti da otvori kapije – niti da otvori vatru kako bi zaustavio masu. Sa svega sacicom cuvara na raspolaganju pred stotinama ljutitih gradana, primena sile ne bi bila od velike koristi.

,,Ljudi su mogli da budu povredeni ili cak da stradaju i bez otvaranja vatre, u carkama, ili da je izbila panika medu hiljadama koje su se okupile na granicnom prelazu”, rekao je on za Spigl.

,,Zato sam izdao naredenje ljudima: Otvorite granicu!”

Hiljade ljudi je proslo, slaveci i placuci, u scenama koje su se prenosile sirom sveta. Mnogi su se popeli na zid kod berlinske Brandenburske kapije, odvaljujuci komade zida cekicima i pijucima.

Burna godina dostigla je vrhunac.

Zasto je zid pao?

Posle Drugog svetskog rata, Evropa je bila podeljena izmedu Sovjetskog saveza i njegovih bivsih zapadnih saveznika, a Sovjeti su postepeno poceli da podizu ,,Gvozdenu zavesu” koja je odvajala Istok od Zapada.

Porazena Nemacka bila je podeljena izmedu sila koje su je osvojile – SAD, Velika Britanija, Francuska i SSSR – s istocnom stranom koju su zauzeli Sovjeti. Istocna Nemacka, zvanicno pod imenom Nemacka demokratska republika, postala je uporiste Sovjetskog Saveza u Zapadnoj Evropi.

Ali Berlin je bio podeljen na cetiri dela, sa britanskim, francuskim i americkim zonama u zapadnom delu grada i sovjetskom zonom u istocnom. Zapadni Berlin pretvorio se u ostrvo okruzeno komunistickom Istocnom Nemackom.

A woman trying to get a piece of the wall in West Berlin just days after it officially opened in November 1989

Getty Images

Na kraju je 1961. godine podignut zid, zato sto su iz Istocnog Berlina odlazili ogromni brojevi ljudi na Zapad.

Osamdesetih godina Sovjetski Savez se suocavao sa akutnim ekonomskim problemima i velikim nestasicama hrane, a kad je u aprilu 1986. godine eksplodirao nuklearni reaktor u Cernobiljskoj elektrani, bio je to simbolicni trenutak u nadolazecem padu komunistickog bloka.

Mihail Gorbacov, relativno mladi sovjetski lider koji je preuzeo vlast 1985. godine, uveo je reformsku politiku ,,glasnosti” (otvorenost) i ,,perestrojke” (prestrojavanje).

Ali dogadaji su se odvijali mnogo brze nego sto je i on mogao da predvidi.

Revolucionarni talas

Vec je dolazilo do reformistickih pokreta u komunistickom bloku. Godine aktivizma i strajkova u Poljskoj kulminirale su tako sto je njihova vladajuca komunisticka partija glasala za legalizaciju zabranjenog sindikata Solidarnost.

U februaru 1989. godine, Solidarnost se nalazila u pregovorima sa vladom i na delimicno slobodnim izborima tog leta uspela da osvoji poslanicka mesta u parlamentu. Iako su komunisti uspeli da zadrze odredenu kvotu poslanickih mesta, Solidarnost bi osvojila vecinu svaki put kad joj je bilo dozvoljeno da glasa.

Solidarity rally against closure of Gdansk shipyards during 1989 election campaign - 20 May

Getty Images

Poljski pokret Solidarnost bio je uspesan na delimicno slobodnim izborima

I Madari su u martu pokrenuli masovne demokratske demonstracije. U maju je uklonjeno 240 kilometara bodljikave zice uz granicu sa Austrijom – prva pukotina u Gvozdenoj zavesi. Madarsku revoluciju iz 1956. godine Sovjeti su brutalno ugusili, ali ova je uspevala.

U avgustu se revolucionarni talas istinski podigao na obodima. Dva miliona ljudi sirom Estonije, Letonije i Litvanije – tada deo Sovjetskog Saveza – odrzale su neke od najupecatljivijih demonstracije takozvane Raspevane revolucije kada su formirale ljudski lanac dug 600 kilometara sirom baltickih republika zahtevajuci demokratiju.

East Germans cross the Hungarian border into Austria - 21 August 1989

Getty Images

Mnogi Istocni Nemci bili su ophrvani emocijama dok su prelazili u Austriju

Po avgustovskim vrelinama, Madarska je otvorila granice sa Austrijom ka zapadu, omogucivsi tako bekstvo istocnonemackim izbeglicama.

Gvozdena zavesa je popustala.

Cehoslovacka, ciji je zahtev za liberalnim reformama bio brutalno ugusen 1968. godine, omogucila je drugi nacin za bekstvo. Istocni Nemci mogli su da putuju u susedne socijalisticke drzave bez ogranicenja i poceli su da naviru u tamosnju Zapadnonemacku ambasadu u stotinama, zato sto bi na kraju vozom bili evakuisani na Zapad.

Istocna Nemacka je na kraju u oktobru zatvorila granicu sa Cehoslovackom kako bi zaustavila navalu.

The destruction of the Berlin Wall, Germany, 11 November 1989

Getty Images

Berlinski zid je delio grad na dva dela vise od 30 godina

Ali tada se vec revolucija prosirila citavom Istocnom Nemackom.

Istocnonemacki buntovnici

Sve je pocelo sa demonstrantima koji su se okupili u centru Lajpciga zahtevajuci slobodu.

Devetog oktobra, svega nekoliko dana posle proslave 40. godisnjice Istocne Nemacke, na ulice je izaslo 70.000 ljudi.

Iz Zapadne Nemacke pozivali su na slobodne izbore, a novi komunisticki lider Istocne Nemacke Egon Krenc poceo je da prica o reformi. Niko nije znao da ih je od pada Zida delilo svega nekoliko nedelja.

Krajem oktobra parlament u Madarskoj, koja je bila jedna od prvih zemalja u kojoj su odrzane masovne demonstracije, usvojio je zakon koji omogucuje direktne predsednicke izbore i visepartijske parlamentarne izbore.

A onda je 31. oktobra broj onih koji zahtevaju demokratiju u Istocnoj Nemackoj narastao na pola miliona. Krenc je odleteo u Moskvu na sastanke – nedavno je za BBC izjavio da je tamo dobio uveravanja da ujedinjenje Nemacke nije u igri.

Cetvrtog novembra, mesec dana nakon sto su otpoceli protesti u Istocnoj Nemackoj, oko pola miliona ljudi okupilo se na Aleksanderplacu u srcu Istocnog Berlina.

Tri dana kasnije, vlada je podnela ostavku. Ali nije postojala namera da se dopusti demokratija i Egon Krenc je ostao na celu Komunisticke partije i de fakto lider zemlje.

Nece, medutim, ostati tamo dugo. Pet dana kasnije, Sabovski je odrzao konferenciju za stampu koja je promenila svet.

Berliners take a hammer and chisel to a section of the Berlin Wall in front of the Brandenburg Gate after the opening of the East German border was announced in Berlin on 9 November 1989

Reuters

Zasto Sovjeti nisu primenili silu?

Ranije tokom 1989. godine, demonstranti u Pekingu na Trgu Tjananmen koji su trazili demokratiju u Kini bili su uguseni brutalnom vojnom silom.

SSSR je ranije vec koristila vojnu silu da zaustavi pobune. Zasto onda to nije uradila i sada?

U samom Sovjetskom Savezu jeste, pobivsi 21 demonstranta za nezavisnost u sovjetskoj republici Gruziji. Ali drugde u komunistickom bloku nije.

Raskinuvsi sa predasnjom sovjetskom politikom, Mihail Gorbacov je odlucio da ne koristi pretnju vojnom silom da bi gusio masovne demonstracije i politicku revoluciju u susednim zemljama.

,,Sada se drzimo doktrine Frenka Sinatre”, izjavio je za americku televiziju portparol ministarstva spoljnih poslova Genadij Geraismov. ,,On ima pesmu `I (Did) It My Way.’ Tako svaka zemlja odlucuje za sebe kojim ce putem poci.”

Novo poglavlje u evropskoj istoriji

Treceg decembra Gorbacov i americki predsednik Dzordz Bus seli su jedan kraj drugog na Malti i izdali saopstenje u kom se kaze da je Hladni rat izmedu ove dve sile okoncan.

Demonstration on Letna Plain in Prague - 25 November 1989

Getty Images

U Pragu se okupilo vise od pola miliona ljudi na demonstracijama odrzanim u novembru 1989. godine, kad je srusen komunizam u Cehoslovackoj

Talas revolucija iz 1989. godine, medutim, jos nije bio okoncan.

Studentske demonstracije u Pragu sukobile su se sa policijom, pokrenuvsi Plisanu revoluciju koja je za svega nekoliko nedelja svrgla komunizam u Cehoslovackoj.

U Rumuniji su se demonstracije zavrsile nasiljem i dovele do pada komunistickog diktatora Nikolajea Causeskua. Nova vlada preuzela je vlast dok je svrgnuti lider bezao iz svoje palate pred naletom ljutite mase.

Romanian troops and civilians hide from snipers in downtown Bucharest - 24 December 1989

Getty Images

Rumunska revolucija jedina je u Istocnoj Evropi te godine dovela do krvoprolica

On i njegova zena Elena uhvaceni su i pogubljeni na Bozic. Vise od 1.000 ljudi stradalo je u neredima pre i posle revolucije, sto je Rumuniju razlikovalo od dogadaja na drugim mestima koji su uglavnom prosli bez prolivene krvi.

Post skriptum za 1989.

A sam Sovjetski Savez?

Letonija, Litvanija i Estonija su 1990. godine novostecene politicke slobode iskoristile da izglasaju pad vlastitih komunistickih vlada i naprave korake ka nezavisnosti. Sovjetski Savez se raspadao, ali Gorbacov je napravio jos jedan zlosrecni pokusaj da ga reformise pozvavsi na okupljanje lidere 15 sovjetskih republika.

Tvrdokorni komunisti koji su se protivili njegovim reformama preduhitrili su ga u tome, pokusajem puca dok je bio na odmoru na Krimu u avgustu 1991. godine i strpavsi ga u kucni pritvor.

Puc je osujecen kroz tri dana kad su se pro-demokratske snage okupile oko Borisa Jeljcina, predsednika ruske republike.

Ali bilo je to samrtno zvono za SSSR i jedna po jedna republike u njegovom sastavu pocele su da proglasavaju nezavisnost. Do kraja godine, Sovjetska zastava se zavijorila poslednji put.

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

“Ako je Meksiku potrebna ili zatrazi nasu pomoc da se otarasi tih cudovista, SAD su spremne i voljne da se ukljuce i obave taj posao brzo i efikasno”, tvitovao je Tramp

Vrijeme je da Meksiko i SAD udruze snage i “povedu rat” protiv narko-kartela, porucio je americki predsjednik Donald Tramp.

Kako prenosi Glas Amerike, Tramp poziva na obracun sa naoruzanim grupama krijumcara droge juzno od americke granice posle napada iz zasjede na porodicu americkih Mormona koji zive u Meksiku, u kojoj je stradalo najmanje sestoro djece i tri zene.

Tramp je rekao da se “divna porodica iz Jute” nasla u sredistu obracuna dva ozgloglasena kartela.

“Ako je Meksiku potrebna ili zatrazi nasu pomoc da se otarasi tih cudovista, SAD su spremne i voljne da se ukljuce i obave taj posao brzo i efikasno”, tvitovao je Tramp.

On je naveo da “sjajni novi predsjednik Meksika pridaje veliki znacaj tom pitanju ali da su ti karteli postali tako veliki i mocni da je ponekad potrebna vojska da bi se porazila vojska”.

Tramp je na Tviteru dodao da ceka poziv meksickog predsjednika Andresa Manuela Lopesa Obradora da udruze snage i “povedu rat protiv narko-kartela i zbrisu ih sa lica zemlje.”

Ubrzo posle Trampovog poziva na akciju, Obrador je rekao da, iako zeli da razgovara sa americkim predsjednikom o problemu, ideja zajednicke vojne akcije “nije u skladu sa njegovim uvjerenjima”.

“Najgora stvar je rat”, dodao je Obrador.

“Pristisak na mene poceo je prosle godine… bio sam pod velikim stresom i u strahu, sto jos postoji – jer su se predstavljali kao bogovi, govorili da iza sebe imaju ljude iz vrha drzave i kriminogene zone”

Gradevinski inspektori Vladan Juretic i Zoran Boskovic svakodnevno su mi prijetili i trazili novac, govoreci da nisu sami, vec da iza njih stoji krem drzave i mafije.

To je juce “Vijestima” ispricao investitor Bosko Nenezic, nakon saslusanja u Visem drzavnom tuzilastvu u svojstvu osumnjicenog za davanje mita.

“Pristisak na mene poceo je prosle godine… bio sam pod velikim stresom i u strahu, sto jos postoji – jer su se predstavljali kao bogovi, govorili da iza sebe imaju ljude iz vrha drzave i kriminogene zone”.

Boskovic i Juretic uhapseni su dan nakon sto je na Televiziji Vijesti emitovan ekskluzivni snimak razgovora izmedu njih i Nenezica, tokom kojeg biznismen u jednom ugostiteljskom objektu navodno predaje 5.000 eura sluzbeniku Ministarstva odrzivog razvoja i turizma (MORT) kako bi mu dozvolili nastavak gradnje na objektu uprkos istekloj dozvoli.

Istog dana suspendovao ih je resorni ministar Pavle Radulovic i nekoliko sati kasnije podnio ostavku…

Nenezic je u razgovoru za “Vijesti” ponovio da je krivicnu prijavu predao u maju, a dopunu iste u oktobru i da se njegov pravni zastupnik, advokat Nikola Kavedzeic vise puta u policiji interesovao za taj predmet: “Nastavio sam da radim, ali sam svakodnevno osjecao pritisak od tih ljudi… Nakon zgrade u Lastvi, nastavio sam da gradim zgradu u Ivanovicima, a pritisci nisu prestajali, narocito od Juretica”.

Tvrdi da ga je Juretic pocetkom jula 2018. godine, dok je gradio u Lastvi, doveo u zabludu i rekao mu da ce krivicno odgovarati, otici u zatvor i da ce mu srusiti objekat, jer mu je istekla gradevinska dozvola: “Ali kazao mi je da to njegov sef – Zoran Boskovic, moze da sredi”.

Od tada su, kaze, svakodnevno od njega trazili novac i pritiskali ga.

Na pitanje zasto je pristao da plati, rekao je da je svjesno odigrao tu ulogu kako bi ih snimio u slucaju da mu se nesto desi:

“Kada sam vidio da ne mogu vise da ih izbjegavam, da moram da dam novac, odlucio sam da to snimim i dokumentujem. Nikome prije nisam dao novac, niti cu. Ovo sam bio primoran da uradim, jer sam svjesno isao na to da ih snimim u slucaju da mi se nesto desi… Da ovim ostavim trag – da postoji krak mafije u vidu drzavnih cinovnika koji reketiraju narod”, kazao je Nenezic.

Rekao je da ga je Juretic plasio Boskovicem, govoreci mu da je to “bog koji hoda zemljom i da je svemoguc”…

Advokat Kavedzic (desno) i Nenezic juce dolaze u tuzilastvo
Advokat Kavedzic (desno) i Nenezic juce dolaze u tuzilastvo(Foto: Savo Prelevic)

“Boskovic mi je trazio da prihvatim da im dugujem jos 10.000 eura i davao mi rok do septembra, na koji ja nisam pristao. Zbog toga su poceli da me proganjaju kada sam poceo da gradim u Ivanovicima”.

Objasnio je da se u tom budvanskom naselju samo pripremao za gradnju, cisteci plac – kada je dosao Juretic i trazio 5.000 eura, prijateci da ce mu pisati prijavu sto nije ogradio gradiliste…

“Rekao sam mu – u redu, 500, 1.000, 50.000 eura cu platiti kaznu, ali vama necu ni dinara i dovidenja… Pitao sam ga zbog cega kazna, posjekao sam tri cempresa i ocistio jednu baraku u kojoj niko nije zivio 15 godina”…

Tvrdi da je Juretic tada otisao i prijavio njega, njegovog sina i prijatelja M. K., optuzujuci ih da su ga pretukli.

“Posljednjih 20 godina nisam bio u policiji, dok Juretic nije poceo da me prijavljuje. Trazi mi reket, ja odbijem da dam novac, a on ode u policiju i prijavi da sam ga tukao ili vrijedao na nacionalnoj osnovi. Naravno da nisam. Pretpostavljam da oni nisu sami vec da imaju pomagace, da je to citav jedan klan… To je klan koji reketira mnoge po Croj Gori. Drago mi je da sam prekinuo lanac cutanja, ali mi je krivo jer znam da mnogi i dalje cute i trpe reket i otimacinu, cak i oni koji se ne bave biznisnom vec grade porodicne kuce… Godinu i po smo moja porodica i ja prezivljavali psihicku torturu”.

Dan nakon toga, kaze da se povjerio advokatu Kavedzicu koji ga je savjetovao da sve prijavi policiji, sto je ucinio i odnio dokaze o reketiranju.

“Prilozio sam telefon i sat kojima sa snimao, i tu ima toliko materijala da ih osude, pa da su ne znam ko… Juretic samo trazi novac, mislio sam da ga se mogu otarasiti. Novac je pokusao da iznudi i u septembru, nakon sto sam ga prijavio… To su radili toliko bahato. Juretic mi je trazio novac pred sinom i djevojkom koja radi u nasoj firmi… Kad je u Ivanovice dosao M. K. da se dogovorimo oko betona, i njemu je tarzio novac. I sada smatram da iza njih stoji neko iz drzave”.

Pritiskali i na dan TV emisije

Nenezic tvrdi da su Boskovic i njegovi prijatelji pokusali sa njim da stupe u kontakt i na dan gostovanja njegovog pravnog zastupnika u emisiji “Nacisto”, Televizije Vijesti.
“Zvao me je prijatelj koji je sjedio sa Boskovicem i ovaj je trazio da se nademo i zaustavimo to. Zvao je i mog prijatelja pokusavajuci i preko njega da utice da se sve to stopira”.

Kavedzic je potvrdio da ga je Boskovic dva puta zvao, ali da nije odgovarao na telefonske pozive…

Nenezic osumnjicen za davanje mita

Nenezic je juce u Visem tuzilastvu saslusan kao osumnjicen za davanje mita. Advokat Kavedzic kazao je da je Nenezic najprije dobio poziv da izjavu da u svojstvu svjedoka, a da je dan uoci saslusanja pozvan kao osumnjiceni.

Duze od cetiri sata pricao je tuziocu Zoranu Vucinicu kako su poceli njegovi problemi sa gradevinskim inspektorima i zasto im je navodno placao usluge.

“Nije mi nuden status svjedoka saradnika, ne bih ni pristao na to. Predmet je potpuno cist. Imam snimak, koji sam napravio iskljucivo zbog toga sto je ta ekipa mogla da naudi mojoj djeci ili meni”, rekao je Nenezic.

Ponovio je tvrdnje advokata – da nije odmah sve prijavio zbog straha od osvete.

MJU

Najvise zaposlenih iz sektora rada i socijalnog staranja, finansija i zdravstva zainteresovano je za sporazumni raskid radnog odnosa, saopsteno je za Dan iz Ministarstva javne uprave (MJU).

Od ukupno 1.430 podnijetih zahtjeva na centralnom nivou, 520 ih je iz zdravstva.

Analiza dostavljenih profila pokazuje da su za sporazumni raskid radnog odnosa najvise zainteresovani zaposleni kojima je ostalo nekoliko godina do penzije odnosno zaposleni koji prosjecno ima 59 godina starosti i 35 godina radnog staza.

“Prema podacima kojima raspolaze Ministarstvo javne uprave, u sektoru zdravstva podnijeto je 520 zahtjeva za sporazumni prestanak radnog odnosa uz isplatu otpremnine. Na osnovu profila zaposlenih koji su nam dostavljeni, zakljucuje se da medicinski kadar cini nesto vise od polovine zaposlenih koji su podnijeli zahtjev. Najveci broj njih su medicinske sestre/tehnicari oko 48 odsto, dok ljekari
cine oko cetiri odsto ukupnog broja podnijetih zahtjeva”, precizirali su iz MJU.

Na centralnom nivou trenutno radi oko 40.000 sluzbenika, a za prekid radnog odnosa zainteresovano je njih 1.430, odnosno oko 3,5 odsto.

Iz resora ministra Suzane Pribilovic preporucuju da organi i institucije ne koriste ovaj mehanizam kako bi sporazumno raskinuli radni odnos sa zaposlenima koje moraju odmah zamijeniti.

“Ukoliko se organi/institucije ne budu pridrzavali ove preporuke, neminovno ce doci do pada kvaliteta usluga koje pruzaju, kao i do znacajnog finansijskog troska za javni sektor”, upozoravaju iz MJU.

Iz MJU napominju da sektori iz kojih je najvise zainteresovanih za sporazumni raskid radnog odnosa (zdravstvo, prosvjeta, finansije, rad i socijalno staranje i unutrasnji poslovi) ujedno imaju i najveci broj zaposlenih, pa je, kako navode, ocekivano da ce i broj onih koji su zainteresovani za sporazumni prestanak radnog odnosa biti najveci.

“Posmatrano kroz udio podnijetih zahtjeva u ukupnom broju zaposlenih, najveci procenat podnijetih zahtjeva evidentiran je u sektorimarada i socijalnog staranja, finansija i zdravstva oko pet odsto od ukupnog broja zaposlenih u ovim sektorima. Najvise zainteresovanih na lokalnom nivou je iz Podgorice, zatim iz Pljevalja i Ulcinja”, naglasili su iz MJU.

Za sporazumni prestanak radnog odnosa priblizno je isto interesovanje zena i muskaraca.

Predlogom novog Statuta DPS-a generalni sekretari predsjednika drzave i Skupstine po funkciji postaju clanovi Glavnog odbora i Savjeta za realizaciju izbornog programa DPS-a

Generalni sekretar predsjednika drzave Slavoljub Stijepovic, koji je sada clan Predsjednistva, Glavnog odbora i Savjeta Demokratske partije socijalista (DPS-a), ostace vjerovatno nakon kongresa 30. novembra clan Glavnog odbora (DPS), ukoliko Kongres te partije 30. novembra usvoji Predlog novog Statuta.

Novom verzijom tog partijskog dokumenta generalni sekretari predsjednika drzave i Skupstine po funkciji postaju clanovi Glavnog odbora, u kome je vec sekretar Vlade. Oni takode dobijaju i mjesta u Savjetu za realizaciju izbornog programa vladajuce partije.
Stijepovic je pod istragom Specijalnog drzavnog tuzilastva za krivicno djelo stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca putem pomaganja, sto je na pres konferenciji potvrdio glavni specijalni tuzilac Milivoje Katnic.

List “Dan” objavio je da je bivsi gradonacelnik i saradnik lidera DPS-a i sefa drzave oprao oko 30.000 eura koje je uzeo od biznismena za kojim je raspisana potjernica Duska Knezevica. Predsjednik Crne Gore Milo Dukanovicu cetvrtak prosle sedmice je na pitanje “Vijesti” da li ce njegov generalni sekretar biti suspendovan dok se ne okoncaju istrage, rekao da ce sacekati da Tuzilastvo obavi svoj posao.

“Svi smo svjedoci da se u mnogo slucajeva otvore i zatvore istrage i da se ne podignu optuznice, i da kad se podignu optuznice ne rezultiraju osudujucim presudama”, rekao je Dukanovic. On je istakao da je najlakse na svaku optuzbu reagovati tako sto bismo “odmah odrubili glavu osumnjicenom”: “Ja nikada nijesam tako postupao i necu. Sacekacemo da vidimo kakvi su argumenti i ako budu govorili u prilog odgovornosti, moralne, politicke, naravno da niko nece ostati na svom mjestu”, rekao je Dukanovic, koji je dan ranije, u srijedu, predsjedavao Glavnim odborom kada je data saglasnost na predlog novog Statuta DPS-a.

Stijepovic je pod istragom za pranje para nakon sto je javnost imala prilike da vidi snimak kako uzima kovertu od Knezevica i stavlja je u dzep. Knezevic je tada potvrdio da je snimak sacinjen u njegovoj kuci i da je dao 97.500 eura za DPS. Na snimku se vidi kako daje koverat Stijepovicu, koji ga uzima, ljubi Knezevica i pokusava da stavlja kovertu u unutrasnji dzep sakoa.

Agencija za sprecavanje korupcije prekrsajno je kaznila DPS sa 20.000 eura zbog nezakonitog finansiranja i nalozila povracaj u budzet 47.500 eura koliko je utvrdila da je bila Knezeviceva “donacija”. Za isti iznos pokrenuta je istraga protiv Stijepovica, koja je jos otvorena.

Vazecim Statutom DPS-a propisano je da su od 231 clana Glavnog odbora, po funkciji 92 osobe, koje kongres ne bira. Medu njima su clanovi Vlade, poslanici, predsjednici opstinskih odbora… Predlogom novog Statuta uz generalne sekretare, dodaju se i predsjednici odbora prijestonice, gradske opstine, clanovi izvrsnog odbora DPS-a.

Predlogom novog Statuta precizira se funkcija zamjenika predsjednika partije, koju pokriva premijer Dusko Markovic, a koji je ponovo predlozen za to mjesto. U vazecem Statutu DPS-a pise da zamjenik predsjednika partije zamjenjuje predsednika u poslovima iz njegove nadleznosti za koje ga on ovlasti. Novim predlogom dodaje se “kao i kada iz nekog razloga ne moze biti ostvarena funkcija predsjednika partije”.

Clanovi DPS-a su do sada mogli biti iskljuceni i nakon godinu dana vraceni u partiju, ali novim dokumentom ta mogucnost ne postoji, ne moze ponovo pristupiti.

Predlogom se propisuje i da clan opstinskog odbora izabran na javnu funkciji moze na licni zahtev zadrzati mandat odlukom opstinskog odbra. Sada pise da mandat u partijskom odboru moze biti zamrznut do isteka javne funkcije.

DPS predlogom Statuta uvodi i povelje i priznanja za” clanove i zasluzne podrzavaoce partije koji svojim politickim djelovanjem podsticu program te stranke”.

  • U Skupštini prihvaćen Sporazum sa UAE u oblasti turizma i nekretnina
    on 03/06/2025 at 19:03

    Poslanici su na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore glasali ponovo o Sporazumu sa UAE u oblasti turizma i razvoja nekretnina. Glasalo je ukupno 52 poslanika, 41 za, sedam protiv, četiri uzdržana, pa je Sporazum prihvaćen.

  • Kina u globalnoj tranziciji moći: Geopolitičke ambicije i transformacija međunarodnog poretka
    on 03/06/2025 at 18:29

    Nova studija Digitalnog forenzičkog centra (DFC) pod nazivom “Kina u globalnoj tranziciji moći: Geopolitičke ambicije i tranformacija međunarodnog poretka” koja je predstavljena danas analizira ulogu Kine u savremenim geopolitičkim procesima, uključujući: kineske geopolitičke strategije i pozicioniranje tokom rata u Ukrajini, instrumente meke moći poput obrazovanja, medija i društvenih mreža, rastuće prisustvo Kine na Zapadnom Balkanu, odnose sa SAD, EU i drugim globalnim akterima.

  • Borovinić Bojović inicirala prvu konferenciju predsjednika skupština opština: Lokalne skupštine temelj reformi
    on 03/06/2025 at 17:24

    Na inicijativu predsjednice Skupštine Glavnog grada, dr Jelene Borovinić Bojović, danas je u Vili Gorica održana Prva konferencija predsjednika skupština opština Crne Gore pod nazivom "Perspektive razvoja lokalnih parlamenata i jačanja integracionih procesa“. Konferencija je okupila predstavnike lokalnih parlamenata iz svih crnogorskih opština, sa ciljem uspostavljanja trajne platforme za dijalog, razmjenu iskustava i unapređenje zakonodavne i nadzorne uloge lokalnih samouprava, saopšteno je iz podgoričkog paralmenta. 

  • Većina glasala protiv inicijative opozicije, Mandić predsjednik Skupštine
    on 03/06/2025 at 17:10

    Inicijativa opozicije za smjenu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića odbačena je sa 41 glasom. Za njegovu smjenu glasalo je 20 poslanika. Saglasno rezultatima glasanja predlog nije usvojen. Na dnevnom redu sjednice Skupštine je bilo i glasanje za Sporazum sa UAE u oblasti turizma i nekretina koji je prihvaćen.

  • Gorčević: Još jedno poglavlje zatvaramo sa snažnim rezultatima
    on 03/06/2025 at 17:00

    Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević izjavila je da je potvrdom Evropske komisije, kojom se potvrđuje da je Crna Gora ispunila sve uslove za zatvaranje Poglavlja 5 o javnim nabavkama, otklonjena svaka sumnja u vezi s međunarodnim sporazumima koji se odnose na ovu oblast.

  • Jasavić: Dosta je podjela, sjeveru treba razvoj, BS da ne podrži smjenu Mandića
    on 03/06/2025 at 15:37

    Odnosi između srpskog i bošnjačkog naroda u Crnoj Gori uvijek su bili dobri, i ključno je sačuvati to nasljeđe zajedništva, poručio je Hakija Jasavić, diplomirani inženjer šumarstva iz Plava.

  • Anketni odbor prihvatio inicijativu o slučaju prebijanja Mija Martinovića
    on 03/06/2025 at 14:53

    Anketni odbor prihvatio inicijativu o slučaju prebijanja Mija Martinovića a izlaganje Milana Paunovića otvorilo je Pandorinu kutiju, slijedi vrijeme istine i pravde, rekao je poslanik Demokratske Crne Gore Momčilo Leković. 

  • Crna Gora ispunila mjerila za zatvaranje poglavlja o javnim nabavkama
    on 03/06/2025 at 14:00

    Crna Gora ispunila je mjerila za zatvaranje u poglavlju pet (Javne nabavke), procjena je Evropske komisije.

  • DPS najavio prigovor Savjetu; RTCG: Odbacujemo neprimjerene i neutemeljene optužbe
    on 03/06/2025 at 13:54

    Demokratska partija socijalista (DPS) najavila je da će podnijeti prigovor Savjetu RTCG zbog emisije "Naglas", u kojoj je se govorilo o podacima koje je bivši policijski funkcioner Milan Paunović iznio na sjednici Anketnog odbora. Paunović je iznio niz optužbi na račun vrha Ministarstva unutrašnjih poslova i Državne bezbjednosti Crne Gore, tvrdeći da su pojedini službenici aktivno opstruirali ključne istrage, prikrivali ubistva, sarađivali s organizovanim kriminalnim grupama i učestvovali u politički motivisanim napadima. DPS je imao zamjerku na izbor sagovornika u emisiji "Naglas".

  • Marković umjesto Nedović u Odboru za bezbjednost
    on 03/06/2025 at 13:30

    Administrativni odbor predložiće Skupštini Crne Gore da Dane Marković bude izabran za člana Odbora za bezbjednost i odbranu, umjesto poslanice Jelene Nedović.