U CRNOJ GORI
U Crnoj Gori ove sedmice je 35,81 hiljada nezaposlenih, 2,3 odsto vise nego prethodne, pokazuju podaci Zavoda za zaposljavanje (ZZZ).
Stopa nezaposlenosti, prema izvjestaju ZZZ, porasla je sa proslosedmicnih 15,09 odsto na 15,43 odsto. Najveca stopa, 32,7 odsto, zabiljezena je u julu 2000, dok je najniza bila u avgustu 2009. godine, 10,1 odsto.
Zavod je od pocetka godine evidentirao 11,42 hiljade novozaposlenih. Od pocetka godine oglaseno je 29,4 hiljade slobodnih radnih mjesta.
Ministar Hrapovic je kazao da na ovaj nacin Vlada Crne Gore nastavlja da vodi odgovornu politiku drzave u sektoru zdravstva
Ministar zdravlja, dr Kenan Hrapovic i predstavnici reprezentativnih sindikata zdravstva, dr Ljiljana Krivokapic i dr Vladimir Pavicevic, potpisali su Sporazum o obezbjedivanju sredstava za rjesavanje stambenih potreba zaposlenih u zdravstvu, saopsteno je iz Ministarstva zdravlja.
Kako navode u saopstenju, sporazumom je predvideno da Vlada Crne Gore u periodu 2021-2023. godine Stambenoj zadruzi ,,Zdravstvo” uplati sredstva u iznosu od 1.500.000 eura za tu namjenu.
Ministar Hrapovic je kazao da na ovaj nacin Vlada Crne Gore nastavlja da vodi odgovornu politiku drzave u sektoru zdravstva.
,,Zajedno sa pregovorima koje Vlada ovih dana nastavlja u cilju povecanja zarada zaposlenima u zdravstvenom sistemu, ovo je jos jedan pokazatelj brige Vlade Crne Gore i Ministarstva zdravlja o zdravstvenim radnicima i njihovom standardu”, kazao je Hrapovic, navodi se u saopstenju.
Kako dalje kazu, on je podsjetio da je u prethodnom periodu uz pomoc Vlade i u saradnji sa Stambenom zadrugom, 167 zaposlenih u zdravstvu rijesilo stambeno pitanje na ovaj nacin.
Ministar je dodao i da je u toku konkurs za individualno rjesavanje stambenog pitanja putem izgradnje, rekonstrukcije ili kupovine stambenog objekta- kuce, po povoljnim uslovima vrijedan 300.000 eura, te da ce za istu namjenu do kraja godine biti raspisan jos jedan, u iznosu od 200.000 eura, saopsteno je iz Ministarsta zdravlja.
Kako dalje saopstavaju, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva pri Savezu sindikata, dr Ljiljana Krivokapic izrazila je zadovoljstvo sto ce i dalje zaposleni u zdravstvu moci, pod povoljnim uslovima i po cijeni nizoj i do 50% od trzisne, da rijese stambeno pitanje.
,,Ono sto je jako vazno je da se na sjeveru upravo rade pregovori sa predsjednicima opstina Pljevlja, Bijelo Polje i Berane, kako bi opstina dala placeve oslobodene od komunalija, a dalje bi stambena zadruga u skladu sa postojecim pravilnicima i konkursima zdravstvenih ustanova, dodijelila stanove pod povoljnostima”, najavila je Krivokapic, navodi se u saopstenju.
Krivokapic je kazala da su obavljeni razgovori sa predsjednikom ostine Kotor, a da se ocekuju razgovori sa predsjednikom opstine Herceg Novi i Budva, te da se nada da ce i na jugu uskoro poceti gradnja stanova, saopsteno je iz Ministarstva zdravlja.
Predsjednik Sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata, dr Vladimir Pavicevic istakao je da se ovim cinom nastavlja dobra praksa saradnje Vlade Crne Gore i resornog ministarstva sa sindikatima u zdravstvu i sa stambenom Zadrugom, kaze se u saopstenju.
,,Do sada su izgradene 322 stambene jedinice i poceli smo da dijelimo kredite zadrugarima po vrlo povoljnim uslovima, tako da ovim putem pozivam sve zaposlene u zdravstvu da se uclane u stambenu zadrugu jer ce sigurno tim svojim clanstvom ostvariti neki benefit sto se tice resavanja stambenih potreba”, kazao je Pavicevic, zakljucuje se u saopstenju Ministarstva zdravlja.
Podnijete krivicne prijave protiv pet osoba, od kojih je njih cetvoro uhapseno, dok se jedna osoba nalazi na izdrzavanju zatvorske kazne
Policija u Baru, Budvi i Niksicu je, u koordinciji sa Sektorom kriminalisticke policije, realizovala zajednicku akciju ,,Udica” koja je usmjerena na otkrivanje i suzbijanje takozvane ulicne prodaje droge na podrucju Opstine Budva, saopsteno je iz Uprave policije.
Podnijete su krivicne prijave protiv pet osoba: L.R. (33), A.A. (27), I.R. (38), G.I. (47) i P.P. (38), od kojih je njih cetvoro uhapseno, zbog sumnje da su pocinili krivicno djelo – neovlascena proizvodnja, drzanje i stavljanje u promet opojnih droga.
L.R. se, isticu iz policije, nalazi na izdrzavanju zatvorske kazne u UIKS-u.
Tokom visemjesecne akcije, kako navode iz policije, procesuirano je 15 osoba zbog pocinjenih krivicnih djela i prekrsaja iz oblasti zloupotrebe opojnih droga.
“Tokom rada na ovoj akciji policija je izvrsila zaplijene opojnih droga na podrucju Budve, a ukupno je zaplijenjeno oko 500 grama kokaina i manja kolicina heroina i marihuane”, saopsteno je iz policije.
OBAVEZNO PRIMIJENITI
S obzirom na obilne padavine na podrucju centralne Crne Gore za ocekivati je da dode do povecanja nivoa vode na vecini vodoizvorista sto po pravilu rezultuje povecanjem mutnoce. Podgoricki vodovod je vec izdao saopstenje da je vodu, zbog povecane mutnoce, potrebno prokuvati prije upotrebe.
U slucaju vidljive mutnoce gradanima se ne preporucuje da upotrebljavaju vodu za pice i pripremanje hrane, vec je potrebno koristiti bezbjedne alternative, tj. vodu iz “kontrolisanih izvora” vodosnabdijevanja, a prije svega flasiranu vodu.
Ekipe Instituta za javno zdravlje Crne Gore su na terenu gdje trenutno vrse uzorkovanja i mjerenja fizicko-hemijskih parametara vode za pice, a rezultati mjerenja ce biti objavljeni na web stranici Instituta odmah po zavrsetku analiza.
Do tada, Institut za javno zdravlje gradanima daje informacije u vezi s najcescim pitanjima u vezi s mutnocom vode.
Sta je mutnoca?
Mutnoca je termin kojim se sluzimo kada opisujemo kvalitet vode, a odnosi se na providnost vode. Ona se javlja kada voda na svom putu pokupi fino suspendovane cestice gline, mulja, organske i neorganske materije, planktona i drugih mikroskopskih organizama. Mutnoca se mjeri i izrazava u tzv. nefelometrijskim turbidimetrijskim jedinicama (NTU). Voda je odgovarajuceg kvaliteta ako je mutnoca manja od 1NTU.
Sta se preduzima kada se identifikuje mutnoca u vodi za pice?
Kada mutnoca prede vrijednost od 1NTU, preporucuje se da stanovnistvo, a narocito djeca, trudnice, stari i stanovnistvo sa oslabljenim imunim sistemom prokuvavaju vodu prije upotrebe ili koriste bezbjedne alternative tj. vodu iz kontrolisanih izvora vodosnabdijevanja (flasirane vode, na odgovarajuci nacin dopremljenu zdravstveno ispravnu vodu iz drugog vodovodnog sistema, izvorista i sl.). Kada mutnoca prede vrijednost od 6NTU, svim korisnicima se preporucuje da za pice koriste bezbjedne alternative.
Da li je zamucenost vode za pice zdravstveni problem?
Mutnoca je vise pokazatelj zdravstvenog rizika nego zdravstveni problem.
Dokazano je da sa povecanjem mutnoce raste rizik od nastanka oboljenja organa za varenje – narocito za populaciju pod rizikom u koju spadaju novorodencad, starije osobe i osobe sa oslabljenim imunim sistemom.
Zasto je mutnoca vazan indikator kvaliteta vode?
Bakterije, virusi i paraziti imaju sklonost da se vezu za cestice prisutne u mutnoj vodi. Na ovaj nacin ostaju “izvan domasaja” sredstava za dezinfekciju (u prvom redu aktivnog hlora) cime se ometa i onemogucava adekvatna dezinfekcija vode
Kako prokuvati vodu namjenjenu za pice?
U slucajevima kada ne postoje alternative zamucenu vodu namjenjenu za pice, pripremanje obroka, pranje voca ili povrca, pravljenje sokova ili leda, za pranje zuba isl. prije upotrebe treba prokuvati. Prije prokuvavanja treba vodu pustiti da “odstoji” kako izbistrila, a suspendovane cestice istalozile pa nakon toga prokuvati bistri dio. Ukoliko se koristi voda sa centralizovanih vodovodnih sistema potrebno ju je drzati najmanje pet minuta na temperaturi kljucanja. Ako se koristi voda iz bunara, lokalnih izvora i slicno, vodu treba prokuvati na temperaturi kljucanja minimum 10 minuta. Nakon toga vodu treba rashladiti u cistoj, pokrivenoj posudi.
Da li je bezbjedno kupati se ili tusirati sa mutnom vodom?
Da, pod uslovom da se u toku kupanja ili tusiranja voda ne konzumira sto je najcesci slucaj kod djece.
Ko je odgovoran da obezbjedi sigurnost vode za pice?
Preduzeca za vodosnabdjevanje su odgovorna za higijensku ispravnost vode za pice koju isporucuju potrosacima. Takode su u obavezi da informisu javnost kada postoje problemi koji ugrozavaju kvalitet vode. Informacije se uglavnom daju preko medija, drustvenih mreza i web stranica. Sistemi za vodosnabdjevanje podlijezu zdravstvenom nadzoru i pod kontrolom su inspekcijskih organa. U okviru kontrole bezbijednosti, voda za pice se analizira na razlicite parametre medu kojima se analizira i mutnoca.
DANASNJI PREGOVORI NEUSPJELI
Razgovor predstavnika skolskih sindikata i vlade o zahtjevima za povecanje koeficijenta slozenosti poslova od sest odsto, jutros je zavrsen bez dogovora, pa je najavljen nastavak strajka u osnovnim i srednjim skolama u Hrvatskoj koji je poceo jos 10. oktobra.
Ministarka obrazovanja Blazenka Divjak rekla je novinarima poslije sastanka da ce pregovori sa sindikatima biti nastavljeni sjutra i da ocekuje postizanje kompromisa, jer je situacija postala “ozbiljna”. Ona je najavila da ce u srijedu izdati uputstva skolama o tome kako ce se nadoknaditi dani provedeni u stajku.
Ministar rada Josip Aladrovic izjavio je da ocekuje da ce do kraja sedmice biti formulisana ponuda koja bi mogla da bude prihvatljiva kako bi doslo do prekida strajka koji je usao u petu sedmicu.
“Moramo imati na umu fiskalnu i sistemsku odrzivost”, naglasio je Aladrovic.
Predstavnik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim skolama Branimir Mihalinec kazao je novinarima da je ovo prvi sastanak o koeficijentima od pocetka strajka i da su dobili obecanje vlade da ce svoj predlog za rjesenje situacije sastaviti u pisanoj formi.
On je rekao da ne moze da otkriva detalje razgovora, da su sindikati spremni za nastavak dijaloga, ali da se strajk nastavlja.
“Sve sto postignemo i do cega dodemo u pregovorima dacemo svima koji ucestvuju u strajku na referendumsko izjasnjavanje”, dodao je Mihalinec.
U skladu s cirkularnim modelom strajka, po kojem su svakog dana u strajku skole u drugim zupanijama, a povremeno u cijeloj zemlji, danas nema nastave u skolama u Osjecko-baranjskoj i Licko-senskoj zupaniji, a u utorak u Primorsko-goranskoj i Zadarskoj zupaniji.
U srijedu ce ponovo strajkovati sve skole u Hrvatskoj, a najavljen je i protest prosvjetara ispred sjedista vlade na Markovom trgu u Zagrebu.
Skolski sindikati traze povecanje koeficijenta slozenosti poslova za 6,11 odsto, koliko zaposleni u skolama zaostaju za drugim javnim sluzbenicima.
Vlada je u oktobru odbila njihov zahtjev, ali je u meduvremenu najavila da ce u 2020. u tri etape povecati osnovicu za 6,12 odsto za sve zaposlene u drzavnim i javnim sluzbama. Sindikati su ocijenili da se time ne rjesava zaostajanje plata zaposlenih u obrazovanju.
U dogovoru s koalicionim partnerima iz Hrvatske narodne stranke, koji su podrzavali sindikalne zahtjeve, vlada je prosle sedmice najavila da ce poceti rad na rjesavanju sistema koeficijenata u javnim sluzbama, a ako oni ne budu rijeseni do kraja juna iduce godine, koeficijent slozenosti poslova za zaposlene u obrazovanju bi se povecao za dva odsto.
Nedavno su u strajk stupili i zaposleni na fakultetima, posto je propao pokusaj mirenja vlade i sindikata koji trazi povecanje plata dijelu clanova s najnizim platama, radi otklanjanja razlika izmedu radnih mjesta u sistemu nauke i obrazovanja, kao i istovrsnih radnih mjesta u javnim sluzbama. Zasad se prekid nastave na fakultetima odvija jednom sedmicno.
Vijesti su kao pojam u posljednjih 12 mjeseci bili u top tri najtrazenija pojma na Google-u u Crnoj Gori i prvi u kategoriji portala, stavljajuci nas ispred giganta kao sto je Facebook
Portal Vijesti se i ovog oktobra, prema podacima Google Analytics-a sa 78 miliona otvorenih stranica, nasao na vrhu liste najcitanijih portala u Crnoj Gori.
Prethodnog mjeseca sve nase platforme posjetilo je 1,2 miliona jedinstvenih korisnika, koji su se na nasem portalu zadrzavali u prosjeku sedam, a na aplikaciji 10 minuta po jednoj posjeti.
Preko 1,3 miliona pregleda na nasoj video platformi jos jednom dokazuje da je potreba za brzim izvorom informacija u neprestanom porastu i da nekoliko minuta video zapisa moze biti znatno efikasnije u odnosu na duzi pisani sadrzaj.
Zahvaljujuci vama, Vijesti su kao pojam u posljednjih 12 mjeseci bili u top tri najtrazenija pojma na Google-u u Crnoj Gori i prvi u kategoriji portala, stavljajuci nas ispred giganta kao sto je Facebook.
Portal Vijesti i ND Vijesti, u saradnji sa Televizijom Vijesti, se trudi da relevantnim sadrzajima zadovolji potrebe svojih citalaca za brzim i tacnim informacijama. Gore navedeni podaci su, za nas tim, razlog vise da iz dana u dan napreduje i pruza vam samo najkvalitetnije sadrzaje. Tu smo za vas!
Hvala vam na ukazanom povjerenju!
POTPISAN SPORAZUM
Ministar zdravlja Kenan Hrapovic i predstavnici sindikata zdravstva, Ljiljana Krivokapic i Vladimir Pavicevic, potpisali su Sporazum o obezbjedivanju sredstava za rjesavanje stambenih potreba zaposlenih u zdravstvu, u iznosu od milion i po eura.
Sporazumom je, kako je saopsteno, predvideno da Vlada Crne Gore u periodu od 2021. do 2023. Stambenoj zadruzi “Zdravstvo” uplati sredstva u iznosu od 1.500.000 eura za tu namjenu.
Hrapovic je kazao da na ovaj nacin Vlada Crne Gore nastavlja da vodi odgovornu politiku drzave u sektoru zdravstva.
“Zajedno sa pregovorima koje Vlada ovih dana nastavlja u cilju povecanja zarada zaposlenima u zdravstvenom sistemu, ovo je jos jedan pokazatelj brige Vlade Crne Gore i Ministarstva zdravlja o zdravstvenim radnicima i njihovom standardu”, kazao je Hrapovic.
On je podsjetio da je u prethodnom periodu uz pomoc Vlade i u saradnji sa Stambenom zadrugom, 167 zaposlenih u zdravstvu rijesilo stambeno pitanje na ovaj nacin.
Hrapovic je rekao i da je u toku konkurs za individualno rjesavanje stambenog pitanja putem izgradnje, rekonstrukcije ili kupovine stambenog objekta, odnosno kuce, po povoljnim uslovima vrijedan 300.000 eura, te da ce za istu namjenu do kraja godine biti raspisan jos jedan, u iznosu od 200.000 eura.
Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva pri Savezu sindikata Ljiljana Krivokapic kazala je da je zadovoljna sto ce i dalje zaposleni u zdravstvu moci, pod povoljnim uslovima i po cijeni nizoj i do 50% od trzisne, da rijese stambeno pitanje.
“Ono sto je jako vazno je da se na sjeveru upravo rade pregovori sa predsjednicima opstina Pljevlja, Bijelo Polje i Berane, kako bi opstina dala placeve oslobodene od komunalija, a dalje bi stambena zadruga u skladu sa postojecim pravilnicima i konkursima zdravstvenih ustanova, dodijelila stanove pod povoljnostima”, najavila je Krivokapic.
Krivokapic je kazala da su obavljeni razgovori sa predsjednikom Opstine Kotor, a da se ocekuju razgovori sa predsjednicima opstina Herceg Novi i Budva, te da se nada da ce i na jugu uskoro poceti gradnja stanova.
Predsjednik Sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata Vladimir Pavicevic istakao je da se ovim cinom nastavlja dobra praksa saradnje Vlade Crne Gore i resornog ministarstva sa sindikatima u zdravstvu i sa stambenom Zadrugom.
“Do sada su izgradene 322 stambene jedinice i poceli smo da dijelimo kredite zadrugarima po vrlo povoljnim uslovima, tako da ovim putem pozivam sve zaposlene u zdravstvu da se uclane u stambenu zadrugu jer ce sigurno tim svojim clanstvom ostvariti neki benefit sto se tice resavanja stambenih potreba”, zakljucio je Pavicevic.
OD PADA BERLINSKOG
Berlinski zid je trebalo da bude posljednji, ali i 30 godina poslije njegovog pada “Trampov zid” na granici SAD i Meksika, “bezbjednosna ograda” izmedu Izraela i Zapadne obale, ograde oko spanskih enklava u Maroku i slicne strukture jos se podizu kao odgovor na izazove globalizacije.
“Ono za sta su se mnogi nadali da ce biti nova era saradnje i otvaranja granica oznacio je 9. novembar 1989. Cini se, da se 30 godina kasnije, desilo potpuno suprotno: svijet na probleme medunarodne bezbjednosti odgovara zidovima, militarizacijom i izolacijom”, naveo je Transnacionalni institut (TNI), holandska nevladina organizacija.
Naucnica iz njujorskog Insituta za medunarodni mir Aleksandra Novoselof navela je da je “talas optimizma bio kratkotrajan”.
“Zidovi su uvijek tu i broj im raste. Danas ih je vise nego prije 30 godina. Izbrojala sam ih 20, duplo vise nego 1989”, rekla je ona.
Prema navodima politikologa Elizabet Valet, danas je “izgradeno ili najavljeno 70 do 75 zidova”, u odnosu 1989. kada ih je bilo oko 15.
Postojeci zidovi imaju ukupnu duzinu od oko 40.000 kilometara, sto je jednako obimu planete.
Iako je globalizacija donijela nadu u nestanak granica, takode je izazvala i “povratni udar”, hraneci “suverenizam i nacionalizam koji vole ograde”, rekao je Bruno Tertre, jedan od autora knjige “Atlas granica. Zidovi, sukobi, migracije” i vrsilac duznosti direktora pariskog Fonda za strateska istrazivanja.
Prema Tertreu, poslije teroristickih napada na Njujork i Vasington 11. septembra 2001. “ograde su se umnogostrucile”.
Aleksandra Novoselof kaze da su zidovi gradeni da bi se “na neki pomalo smijesan nacin borilo protiv globalnih fenomena poput terorizma, migracija ili siromastva”.
Prema rijecima francuskog naucnika Misela Fusea, u drustvu koje je izgubilo orijentaciju od drzave se trazi snazna zastita, a “prostorna granica se dozivljava kao apsolutna zastita”. Zid je, prema tome, “metafora koja treba da pokrije svaki nemir”.
“U eri brzog napredovanja populizma zid je brzo rjesenje koje populisticke vlade mogu brzo da iskoriste”, kaze Elizabet Valet.
Bezbjednosne ograde i zidovi su u danasnje vrijeme sve vise usmjereni protiv migracija.
“Drzave clanice Evropske unije i sengenskog prostora su od devedesetih godina izgradile skoro 1.000 kilometara zidova, sto je sest puta duze od Berlinskog zida, da bi sprijecile ulazak raseljenog stanovnistva”, navodi se u izvjestaju holandskog TNI.
Valet ipak navodi da zidovi ne sprjecavaju protok ljudi.
“Umjesto toga, oni migracije guraju u podzemlje. Oni ne sprijecavaju sverc, vecina droge koja ulazi u SAD ulazi preko carinskih punktova. Takode, zidovi sakrivaju stvarnost sve vece nesigurnosti globalnog juga. Kada milioni ljudi ne budu imali drugi izbor do da odu, zidovi vise nicemu nece sluziti”, rekla je ona.
S druge strane, neki upozoravaju na “demonizaciju zidova”.
“Zidovi nijesu rjesenje nego hitni odgovori na hitne probleme”, kaze francuski istoricar Klod Kete.
Americki naucnik Majkl Rubin, sa svoje strane, upozorava da je vazno praviti razliku izmedu danasnjih granicnih zidova cija namjena je kontrola ulaska u neku zemlju i nekadasnjeg Berlinskog zida koji je branio da se iz zemlje izade.
“Zidovi funkcionisu ako im je cilj da zastite nacionalnu bezbjednost i uguse ilegalnu imigraciju”, rekao je Rubin, i kao primjer toga iznio izraelsku ogradu na granici s okupiranom Zapadnom obalom. Prema njegovim rijecima, gotovo odmah po podizanju ograde broj teroristickih napada u Izraelu je smanjen za 90 odsto.
OD PADA BERLINSKOG
Berlinski zid je trebalo da bude posljednji, ali i 30 godina poslije njegovog pada “Trampov zid” na granici SAD i Meksika, “bezbjednosna ograda” izmedu Izraela i Zapadne obale, ograde oko spanskih enklava u Maroku i slicne strukture jos se podizu kao odgovor na izazove globalizacije.
“Ono za sta su se mnogi nadali da ce biti nova era saradnje i otvaranja granica oznacio je 9. novembar 1989. Cini se, da se 30 godina kasnije, desilo potpuno suprotno: svijet na probleme medunarodne bezbjednosti odgovara zidovima, militarizacijom i izolacijom”, naveo je Transnacionalni institut (TNI), holandska nevladina organizacija.
Naucnica iz njujorskog Insituta za medunarodni mir Aleksandra Novoselof navela je da je “talas optimizma bio kratkotrajan”.
“Zidovi su uvijek tu i broj im raste. Danas ih je vise nego prije 30 godina. Izbrojala sam ih 20, duplo vise nego 1989”, rekla je ona.
Prema navodima politikologa Elizabet Valet, danas je “izgradeno ili najavljeno 70 do 75 zidova”, u odnosu 1989. kada ih je bilo oko 15.
Postojeci zidovi imaju ukupnu duzinu od oko 40.000 kilometara, sto je jednako obimu planete.
Iako je globalizacija donijela nadu u nestanak granica, takode je izazvala i “povratni udar”, hraneci “suverenizam i nacionalizam koji vole ograde”, rekao je Bruno Tertre, jedan od autora knjige “Atlas granica. Zidovi, sukobi, migracije” i vrsilac duznosti direktora pariskog Fonda za strateska istrazivanja.
Prema Tertreu, poslije teroristickih napada na Njujork i Vasington 11. septembra 2001. “ograde su se umnogostrucile”.
Aleksandra Novoselof kaze da su zidovi gradeni da bi se “na neki pomalo smijesan nacin borilo protiv globalnih fenomena poput terorizma, migracija ili siromastva”.
Prema rijecima francuskog naucnika Misela Fusea, u drustvu koje je izgubilo orijentaciju od drzave se trazi snazna zastita, a “prostorna granica se dozivljava kao apsolutna zastita”. Zid je, prema tome, “metafora koja treba da pokrije svaki nemir”.
“U eri brzog napredovanja populizma zid je brzo rjesenje koje populisticke vlade mogu brzo da iskoriste”, kaze Elizabet Valet.
Bezbjednosne ograde i zidovi su u danasnje vrijeme sve vise usmjereni protiv migracija.
“Drzave clanice Evropske unije i sengenskog prostora su od devedesetih godina izgradile skoro 1.000 kilometara zidova, sto je sest puta duze od Berlinskog zida, da bi sprijecile ulazak raseljenog stanovnistva”, navodi se u izvjestaju holandskog TNI.
Valet ipak navodi da zidovi ne sprjecavaju protok ljudi.
“Umjesto toga, oni migracije guraju u podzemlje. Oni ne sprijecavaju sverc, vecina droge koja ulazi u SAD ulazi preko carinskih punktova. Takode, zidovi sakrivaju stvarnost sve vece nesigurnosti globalnog juga. Kada milioni ljudi ne budu imali drugi izbor do da odu, zidovi vise nicemu nece sluziti”, rekla je ona.
S druge strane, neki upozoravaju na “demonizaciju zidova”.
“Zidovi nijesu rjesenje nego hitni odgovori na hitne probleme”, kaze francuski istoricar Klod Kete.
Americki naucnik Majkl Rubin, sa svoje strane, upozorava da je vazno praviti razliku izmedu danasnjih granicnih zidova cija namjena je kontrola ulaska u neku zemlju i nekadasnjeg Berlinskog zida koji je branio da se iz zemlje izade.
“Zidovi funkcionisu ako im je cilj da zastite nacionalnu bezbjednost i uguse ilegalnu imigraciju”, rekao je Rubin, i kao primjer toga iznio izraelsku ogradu na granici s okupiranom Zapadnom obalom. Prema njegovim rijecima, gotovo odmah po podizanju ograde broj teroristickih napada u Izraelu je smanjen za 90 odsto.
SD NAJAVIO
Tivatski odbor Socijaldemokrata (SD) pocece sjura sa prikupljanjem potpisa za odrzavanje referenduma u tom gradu, a u vezi sa davanjem u koncesiju Aerodroma Tivat.
“Cijeneci da u ovom poslu Vlade i buduceg koncesionara jedini gubitnik moze biti opstina Tivat, a ne zeleci da ovo bude samo usko-politicka prica bilo koje partije, pa ni nase, pozivamo sve nevladine organizacije, politicke partije i sugradane da u sto vecem broju zajedno prikupimo vise nego dovoljan broj potpisa, kako bismo poslali jasnu i snaznu poruku da su Tivcani protiv davanja u koncesiju Aerodroma Tivat”, saopstile su iz SD-a.
Socijaldemokrate su na sjednici lokalnog parlamenta 27. oktobra najavile da ce od sjutra poceti sa prikupljanjem potpisa za odrzavanje referenduma u tom gradu.
Evropska unija (EU) saopštila je da priprema "kontramjere" protiv SAD poslije iznenadna najavljenih američkih sankcija na čelik, što je potreslo globalna tržišta i iskomplikovalo šire pregovore o carinama između Brisela i Vašingtona.
Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan ponovo je danas predložio da se samit između ruskog predsjednika Vladimira Putina, ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa održi "u Istanbulu ili Ankari".
Rusija je od Ukrajine, prije nego prihvati sveobuhvatni prekid vatre, zatražila da prvo povuče svoju vojsku iz četiri regije koje Moskva smatra anektiranim, prenose ruske novinske agencije.
Izraelska vojska objavila je da je u ponedjeljak uveče presrela projektil ispaljen iz Jemena prema njenoj teritoriji, pri čemu su se glasne detonacije čule daleko na nebu iznad Jeruzalema.
Osnivač Mikrosofta Bil Gejts, najavio je da će u narednih 20 godina najveći dio svog bogatstva, koje se procjenjuje na oko 200 milijardi dolara, usmjeriti ka unapređenju zdravstvenog sistema i obrazovanja na afričkom kontinentu.
Rusija zahtijeva od Ukrajine da povuče svoje trupe iz četiri oblasti koje je Moskva anektirala, i to prije bilo kakvog opšteg primirja, proizilazi iz ruskog memoranduma koji je danas predat Kijevu, a koji su objavile ruske novinske agencije.
Sindikalna organizacija Aerodroma Crne Gore i Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore ističu da su njihovi napori da zaštite prava svih kolega u svijetlu tekućeg koncesionog postupka, zavrijedili su pažnju Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, pa su se sindikalni predstavnici sastali sa predstavnicima EU u Podgorici Jangve Engstroemom, šefom Sektora za saradnju, Ivanom Lagatorom, menadžerom programa u oblasti saobraćaja i infrastrukture i Brigitom Kučar, menadžerkom programa za sferu obrazovanja, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
Bivši inspektor Državne bezbjednosti Dragomir Ćalasan kazao je u emisiji "Naglas" da je sve što je dugogodišnji policijski funkcioner Milan Paunović kazao na sjednici Anketnog odbora, gola istina. Profesor bezbjednosti Vojo Laković istakao je da mu se vratila vjera da će u Crnoj Gori istina na kraju pobijediti. Novinar i publicista Budimir Simonović smatra da je Paunović sebi objesio težak kamen o vratu, ali da je objesio mnogo teži kamen društvu i vlasti.
Meri Tornton je imala 21 godinu kad je primljena u Kraljevsku bolnicu Vaterlo u Londonu 1970. godine, pod negom doktora Vilijema Sardženta.
U Crnoj Gori sjutra sunčano i toplo vrijeme. Najviša dnevna temperatura na primorju 28 stepeni, a u Zetsko-bjelopavlićkoj ravnici 31 stepen.
"Lokalna uprava i pored višemjesečnog protivljenja stanara Omladinske ulice i III Sandžačke brigade, odlučila je da u večerinjim satima na silu, na prepad otvori gradilište, dok su stanari bili na informativnom razgovoru u policiji", kazao je jedan od stanara Rade Potpara
Unija finalizije „proširen spisak kontramjera“, kaže portparol Evropske komisije
Prvi teniser svijeta u četvrtfinalu Rolan Garosa
Rijaliti serija „Tajni životi mormonskih supruga" prikazuje verziju njihove svakodnevice daleko od tradicionalnih očekivanja
Predsjednik SAD vodi kampanju protiv nekih od najelitnijih američkih univerziteta koje on smatra previše liberalnim
"Makar njemu nije problem da bude ažuran kad treba postupati po nalogu aktuelne vlasti", kaže portparol DPS-a
Igrači Njukasla i Vulverhemptona na meti Mančester sitija
Ni u ulcinjskom lovištu predatori ne miruju, na meti sitnija stoka, a nije im stran ni nenaseljeni dio ostrva
Italijanski mediji navode da „nije momenat za paniku”
Arhitekta Aleksandar Ašanin kaže da svako može da podnese incijativu za uspostavljanje zaštite kulturnog dobra, ali da je porazna činjenica da skoro punu deceniju od donošenja Zakona o zaštiti kulturnih dobara, još ne postoji funkcionalan elektronski registar
Iz Demokratske partije socijalista ističu da je današnja sjednica Anketnog odbora, na kojoj je dugogodišnji službenik Uprave policije Milan Paunović teatralno odigrao unaprijed namijenjenu ulogu žrtve, predstavlja još jednu predstavu za javnost koja ima za cilj pokušaj kriminalizacije bivše vlasti.
Anketni odbor Skupštine Crne Gore već je ispunio svoju svrhu iskazom bivšeg službenika MUP-a Milana Paunovića, saopšteno je iz Pokreta Evropa sad.
Svjedočenje bivšeg šefa podgoričke policije Milana Paunovića pred skupštinskim Anketnim odborom potvrđuje višegodišnje tvrdnje SNP-a da je tadašnji režim preko parapolicijskih struktura, pripadnika Zemunskog klana sa službenim legitimacijama Službe državne bezbijednosti organizovao prebijanje i ućutkivanje naših partijskih kolega i istaknutih opozicionara, poručio je potpredsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Dragoslav Šćekić.
Sjednica Skupštine opštine (SO) Nikšić, na čijem dnevnom redu je izbor predsjednika Opštine, biće održana sjutra.
Šef Regionalne kancelarije za koordinaciju Austrijske razvojne saradnje (ADA) David Mukenhuber poručio je da Crna Gora ostaje važan partner Austrije u regionu i da će budući projekti biti usmjereni na jačanje institucija, modernizaciju tržišta rada i podizanje administrativnih kapaciteta za sprovođenje evropskih politika
Upravni sud svojom odlukom nije naložio vraćanje bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelene Perovića na posao, tako da u tom dijelu nema govora da postoje i osnovi za njeno vraćanje na funkciju, rekao je zamjenik predsjednika Savjeta Agencije Mladen Tomović. On je za Portal RTCG rekao da je Upravni sud i u svojoj odluci samo iz procesnih razloga naložio da Savjet sprovede odgovarajuće radnje i da u procesnom smislu ispravi određene nepravilnosti.
Poslanica Pokreta Evropa sad (PES) Jelena Nedović podnijela je ostavku na članstvo u Odboru za bezbjednost i odbranu.
Nosilac liste koalicije "Za budućnost Nikšića" (ZBNK) Marko Kovačević napisao je na Fejsbuk profilu da je postignut dogovor o formiranju vlasti u Nikšiću.
Predsjednik države Jakov Milatović zakazao je za sjutra sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost. Savjet će, kako je saopšteno, razmotriti prijedlog o razrješenju brigadnog generala Zorana Lazarevića i postavljenje novog načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore.
Predsjednik Jakov Milatović poručio je da je Crna Gora zahvalna Poljskoj na kontinuiranoj i dosljednoj podršci našem procesu evropske integracije.
Evropska komisija izrekla je ukupnu kaznu od 329 miliona eura dostavnim kompanijama Glovo i Delivery Hero, zbog kartelskih sporazuma u području online dostave hrane.
Pokrenuta je važna rasprava koja može značajno uticati na uslove rada mnogih trgovaca, ali i na cijelu ekonomiju Crne Gore, naveo je na društvenoj mreži Fejsbuk, poslanik PES-a, Miloš Pižurica.
Nova pomorska linije Kotor–Dubrovnik uspostavljena je, a brod će saobraćati na ovoj relaciji do 30. septembra, dva puta sedmično. Ova linija, kako je kazao danas ministar pomorstva Filip Radulović predstavlja značajan korak ka daljem unapređenju prijateljskih i ekonomskih odnosa između Crne Gore i Hrvatske.
Uprava za igre na sreću (USI) saopštila je da ostaje posvećena praćenju savremenih trendova kroz stalno usavršavanje i otvorenost za inovacije.
Iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa saopštili su da će, od ponoći, važiti nove cijene goriva.
Zvanično je najavljeno da će ubrzo početi pregovori o skraćenju radnog vremena. I dok u privredi negoduju, sindikati pozdravljaju jer, kako tvrde u Uniji slobodnih sindikata prosječno zaposleni u Crnoj Gori rade preko 42 sata sedmično. Finansijski konsultant Stevan Gajević kaže da je zakonom uređeno 40-časovno radno vrijeme, ali da zbog specifičnosti, smjenskog rada, u pojedinim djelatnostima, poput zdravstva, neophodno je cjelodnevno angažovanje. U izjavi za Radio Crne Gore je kazao da je saglasan da radno vrijeme bude kraće, da se model isproba u državnoj administraciji, pa kada se vide efekti donese odluka "za" ili "protiv".
Očekivani životni vijek i broj godina provedenih u penziji rastu širom Evrope. Kao odgovor na to, mnoge zemlje podižu starosnu granicu za penzionisanje. Danska je već donijela odluku da do 2040. godine poveća starosnu granicu na 70 godina. Nekoliko drugih evropskih zemalja takođe je usvojilo zakone o povećanju starosne granice za penziju u narednim godinama. Prema OECD-u, Danska će prednjačiti do 2060. godine, sa prosječnom starosnom granicom za penzionisanje od 74 godine.
Zavod za zapošljavanje Crne Gore pokrenuo je novi program osposobljavanja odraslih, saopšteno je Gradskoj. Više od pola miliona eura biće izdvojeno za obuku 429 nezaposlenih lica sa evidencije Zavoda. Licencirani izvođači obuka mogu se prijaviti do 2. juna.
Šef Delegacije Skupštine Crne Gore u PAM-u Dejan Đurović poručio je da saradnja između javnog i privatnog sektora, uz aktivnu i konstruktivnu ulogu parlamentarnih institucija postala nužnost.
Najnoviji podaci Uprave za statistiku MONSTAT pokazuju da su u tri grada i devet sektora prosječne zarade u aprilu iznosile preko hiljadu eura. Od 25 crnogorskih opština najveće prosječne plate zabilježene su u Tivtu, Zeti , Budvi i Podgorici, a u svim ostalim su ispod državnog prosjeka koji je u aprilu iznosio 1009 eura.
Serbian
Albanian
English
French
German
Russian
Turkish
