SDP SAOPSTIO

Socijaldemokratska partija (SDP) danas je u skupstinsku proceduru tivatske Opstine podnijela Predlog odluke o raspisivanju referenduma na kojem bi se gradani Tivta izjasnili o buducnosti aerodroma u tom gradu.

“Na taj nacin SDP obnavlja inicijativu o raspisivanju referenduma o pitanju raspolaganja tivatskim aerodromom, koja je pokrenuta prije dvije godina u okviru kampanje pod nazivom Odbranimo Aerodrom Tivat”, kazali su predstzavnici SDP-a.

Oni su dodali da je tom prilikom prikupljeno vise od hiljadu potpisa Tivcana kojima se trazi izjasnjavanje gradana o buducnosti aerodroma i zemljista koje je u vlasnistvu Opstine.

“Aktuelni trenutak i ocigledna rijesenost vlasti da iza leda gradana donosi najkrupnije odluke za grad, koje ukljucuju cak i otimanje imovine svih gradana Tivta, namecu potrebu hitne politicke akcije u cilju zastite interesa grada”, kazali su iz SDP-a.

Oni su podsjetili da prije dvije godine nije bilo sluha vladajuce koalicije na nivou Tivta da se o tom pitanju raspravlja.

“Umjesto da pitamo gradane sta misle o planovima za aerodrom, prevagnuli su partikularni interesi i pristup da ovako krupno pitanje bude predmet raznih unutarkoalicionih kalkulacija, zbog cega je izgubljeno ogromno vrijeme, sve na stetu gradana Tivta i aerodroma kao vitalnog dobra tog grada”, rekli su predstavnici SDP-a.

Oni su kazali da je jasan stav SDP-a kada je u pitanju status aerodroma, kao i da je zahvaljujuci cvrstini stava da se ne dozvoli rasprodaja tog kljucnog drzavnog resursa, on do sada i ostao u drzavnom vlasnistvu.

“Ocekujemo da se ovo pitanje sto prije nade na dnevnom redu Skupstine Opstine Tivat, buduci da za to postoji jasna obaveza utemeljena na velikom broju potpisa gradana, prikupljenih u okviru kampanje Odbranimo Aerodrom Tivat”, rekli su iz SDP-a.

Oni su dodali da od odbornika u tivatskom parlamentu ocekuju da o tom pitanju odlucuju vodeci se interesima grada, a ne svojih partijskih centrala i ko zna cijih finansijskih interesa.

IZVJESTAJ SB

U najnovijem izvjestaju Doing business-a za 2020. godinu Crna Gora je u pod-indikatoru “dobijanje kredita”, koji ukljucuje i procjenu kvaliteta kreditnog registra Centralne banke Crne Gore, rangirana na visokom 15. mjestu, znatno ispred zemalja u okruzenju, saopsteno je iz CBCG.

Rijec je o istrazivanju Svjetske banke koje se odnosi na procjenu kvaliteta biznis okruzenja 190 zemalja.

,,U okviru Doing Business 2020 izvjestaja, novost je i da Crna Gora, zajedno sa Novim Zelandom, izdvojena kao zemlja koja je prva na svjetskom nivou i ima najveci stepen kvaliteta zakonskih rjesenja zastite klijenata (korisnika kredita i zajmodavca)”, saopsteno je iz CBCG.
Taj indeks mjeri stepen do kojeg zakoni o kolateralu i stecaju i likvidaciji banaka stite prava korisnika kredita i zajmodavca i na taj nacin olaksavaju proces kreditiranja.

Takode, Crna Gora u odnosu na OECD razvijene zemlje ima bolju pokrivenost kreditnim registrom (41% populacije u odnosu na 24,4% populacije), s obzirom da su svi korisnici kredita u Crnoj Gori obuhvaceni ovim registrom.

,,Osnov za ovakav znacajan rezultat Crne Gore u DB predstavlja stalno unapredenje kreditnog registra CBCG, jedinstvene i standardizovane elektronske baze podataka o kreditnim i drugim zaduzenjima lica u Crnoj Gori, formirane na osnovu podataka i informacija koje su obveznici izvjestavanja (banke, mikrokreditne finansijske institucije, Investiciono-razvojni fond Crne Gore, drustva za lizing i faktoring, banke u stecaju i posebni obveznici izvjestavanja) duzni dostavljati Centralnoj banci”, saopsteno je iz CBCG.

Podsjecaju da je kreditni registar uspostavljen 2006. godine i od tada se, kako dodaju, kontinuirano razvija i unapreduje, a cime je kvalitet i obuhvat pracenja sistemskih rizika u finansijskom sektoru znatno poboljsan.

Tokom posljednje dvije godine Centralna banka Crne Gore je, kako porucuju, sprovela znacajne aktivnosti na unapredenju funkcionisanja Kreditnog registra i poboljsanja kvaliteta usluga koje registar pruza.

,,Osim detaljnog mjesecnog izvjestaja o zaduzenju klijenta u sistemu, Kreditni registar prikuplja i razmjenjuje podatke o novoodobrenim plasmanima kao i o izvrsenim placanjima na dnevnoj osnovi, cime se postize dnevna azurnost podataka o svim plasmanima u sistemu. Kreiran je set novih izvjestajnih obrazaca sistemskog karaktera, ukljucujuci i izvjestaj o kreditnoj istoriji svakog klijenta ponaosob”, navodi se u saopstenju.

Svi korisnici kredita u Crnoj Gori su obuhvaceni registrom.

,,Kreditni registar je u svojoj bazi na kraju 2018. godine imao evidentirana 144.783 lica koja imaju zaduzenost po osnovu kredita, lizinga, kreditnih kartica, dozvoljenog minusa po tekucem racunu, garancija, akreditiva i ostalih prijavljenih zaduzenja”, porucuju iz CBCG i dodaju da ce se kreditni registar i u buducem periodu unapredivati.

VOZACI OPREZ

Saobracaj na putu preko Mokre njive normalizovan je, potvrdeno je iz Sluzbe zastite i spasavanja Niksic i Centra bezbjednosti Niksic.

Iako je opao nivo vode pa se moze saobracati, vozacima se savjetuje oprez.

Podsjetimo, saobracaj preko Mokre Njive juce ujutru je obustavljen zbog obilnih padavina koje su zadesile Niksic.

Ipak, s obzirom da se padavine veceg intenziteta ocekuju i narednih dana, moguce je da ce donijeti nove probleme.

NAGRADA ZA FILANTROPIJU

Konkurs za nagradu za filantropiju “Iskra” produzen je do 10. novembra.

Nagradu dodjeljuje Fond za aktivno gradanstvo (FAKT), u saradnji sa partnerima.

Pravo da se prijave imaju pojedinci, privredna drustva, mediji, nevladine organizacije, institucije i iseljenicka udruzenja, koji su organizovali i snazno podrzali neprofitne akcije za opste dobro i izgradnju gradanskog drustva.

Nagrada “Iskra” dodjeljuje se u cetiri glavne kategorije: doprinos na nacionalnom nivou, doprinos lokalnoj zajednici, doprinos dijaspore i individualni doprinos.

Dvije specijalne kategorije su priznanje za medijski doprinos i priznanje za gradanski doprinos opstem dobru. Nagrade se tradicionalno dodjeljuju pocetkom decembra u Kraljevskom pozoristu “Zetski dom”, na Cetinju.

Cilj konkursa je da prepozna i javno istakne privredna drustva, pojedince, medije, institucije, nevladine organizacije i iseljenicka udruzenja, koji svojom materijalnom i finansijskom podrskom daju primjer drugima i postavljaju standarde, kada je rijec o ulaganju u opste dobro i izgradnji gradanskog drustva. Istovremeno, cilj nagrade je da podstakne ozivljavanje i razvoj vrijednosti kao sto su solidarnost, humanost i filantropija.

FAKT dodjeljuje nagradu “Iskra” u partnerstvu sa Privrednom komorom Crne Gore i Upravom za dijasporu, a uz podrsku Fondacije “Cano Koprivica”, Fonda brace Rokfeler i Evropske komisije.

ORAV PORUCIO

Romski jezik prilicno je zapostavljen u Crnoj Gori, jer nije zvanicno zastupljen u skolskim programima, ocijenio je sef Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Aivo Orav, navodeci da je po pitanju inkluzije Roma u crnogorsko drustvo uradeno mnogo.

On je, na konferenciji ,,Romski jezik u obrazovanju”, koja je organizovana povodom 5. novembra – Svjetskog dana romskog jezika, kazao da nema potrebe da se naglasava vaznost obrazovanja, narocito za romsku populaciju, jer sticanje znanja i vjestina moze da prekine opasni krug siromastva.

Orav je istakao da Crna Gora moze da bude ponosna na cinjenicu da nema segregativnog obrazovanja za Romsku djecu.

On je podsjetio da je Crna Gora ratifikovala Evropsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima i Evropsku konvenciju o zastiti i promociji jezika koje koriste tradicionalne manjine, ukljucujuci i Rome.

“Romski jezik je prilicno zapostavljen u Crnoj Gori. On nije zvanicno zastupljen u skolskim programima, nema nastavnog osoblja za romske jezike”, naveo je Orav.

On istice da je ipak mnogo uradeno po pitanju inkluzije Roma u crnogorsko drustvo, narocito kada se radi o obrazovanju.

Da se napokon toj populaciji na pravi nacin pomogne

Ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka kazao je da je Vlada spremna da, u saradnji sa svim nevladinim organizacijama (NVO) koje rade u interesu Roma, ucini sve za sto vece ostvarivanje prava RAE populacije.

“Nasa je prioritetna duznost, kako Vlade, tako i cjelokupnog drustva, da se napokon toj populaciji na pravi nacin pomogne”, istakao je Zenka.

On je naglasio da su Romi uvijek imali izuzetno pozitivnu i konstruktivnu ulogu u crnogorskom drustvu.

“Moramo da radimo na obrazovanju te populacije, oni najbolje osjecaju probleme svog naroda”, naveo je Zenka.

Generalni direktor Direktorata za obrazovanje pripadnika manjinskih naroda i drugih nacionalnih zajednica u Ministarstvu prosvjete, Maras Dukaj, kazao je da je ratifikacijom Evropske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima Vlada preuzela obavezu da stvara povoljni ambijent za zastitu i ocuvanje romskog jezika.

,,Interkulturalno i inkluzivno obrazovanje pociva na teznji da se prevazide marginalizacija drustvenih grupa i podstaknbe integracija – koja podrazumjeva da zivimo jedni sa drugima, a ne jedni pored drugih”, naveo je Dukaj.

Izvrni direktor NVO ,,Koracajte sa nama – Phiren Amenca”, Elvis Berisa kazao je agenciji MINA da se u Crnoj Gori vec nekoliko godina ne sprovodi ono na sta se drzava obavezala potpisivanjem Povelje o regionalnim i manjinskim jezicima, a to je da romski jezik bude ukljucen u obrazovni sistem i da se romskoj i svoj drugoj zainteresovanoj djeci omoguci da uce na romskom jeziku.

,,U prethodne tri godine ukazivali smo na neophodnost uvodenja romskog jezika u obrazovni sistem. Na pocetku je sva ta prica bila nepoznata. Mislim da tada nijesmo naisli na razumjevanje”, naveo je Berisa.

Kako je naveo, sada su ministarstva za ljudska i manjinska prava i prosvjete uvidjeli znacaj uvodenja romskog jezika u obrazovni sistem.

“Nadam se da ce od rijeci krenuti ka djelima”, zakjucio je Berisa.

BIVSE BRODOGRADILISTE

Posljednji brod sa gritom iz nekadasnjeg Brodogradilista isplovio je za Spaniju 6. avgusta. U Bijeloj je spreman i ociscen grit za utovar grita na jos tri do cetiri broda, hale su pune, ali broda nema.

Za status quo u ovom procesu, koji je pocela francuska firma “Valgo” u martu ove godine i koji bi trebalo da bude zavrzen za 21 mjesec, odnosno do kraja 2020. godine, ,,krive” su lokalne vlasti u Sevilji, kaze za Radio Jadran, predsjednik Udruzenja francusko-crnogorskih preduzeca i direktor kompanije Valgo Montenegro, Rajko Uskokovic.

“Spanci su promijenili lokalnu vlast i prolongiraju dozvole. Cekamo odgovor. U meduvremenu su stigle nostrifikacije za ,,izvoz” 10 hiljada tona neopasnog grita iz bivseg Arsenala. Ta kolicina bice transportovana za Ukrajinu na dva broda”, navodi Uskokovic.

Za razliku od bezopasnog grita, koji moze da ide u zemlje potpisnice Bazelske konvencije, dozvole za opasni neophodne su i od lokalnih vlasti.

Njihova pravila su, kaze Ukokovic, da jedna dozvola ne moze da glasi na vise od 40 hiljada tona, zato je doslo do zastoja u izvozu za Spaniju.

Po ugovoru sa Vladom francuska kompanija Valgo treba da tretira 150 hiljada tona opasnog i bezopasnog otpada za 23 miliona eura.
Planirana dinamika da tri broda mjesecno odvoze opasni otpad nije ispostovana, jer je do sada poslo samo sedam brodova sa oko 40 hiljada tona, ili polovina od planiranog za transport u Spaniju.

Na pripremi i utovaru grita angazovano je 25 bivsih radnika JBB, koji sada rade ciscenje zemljista, odnosno drugu fazu remedijacije tla.

Ona podrazumjeva rusenje osam objekata i dekontaminaciju zemljista ispod njih.

“Lijecenje” tla, odvajanje zdravog i zagadenog zemljista od goriva i ulja do cetiri metra dubine, te grita, bice obavljeno na povrsini od 17 hektara u Bijeloj.

Kompletna ekontaminacija tla moguca je tek kada bude uklonjena citava kolicina.

Predsjednik i generalni direktor “Valga”, Fransoa Buse ranije je kazao da je rijec o velikoj kolicini grita koja se talozila 40 ili 50 godina.
Podsjetimo da su Vlada i konzorcijum Damen-Porto Montenegro prije godinu potpisali koncesioni ugovor na 30 godina za privredno koriscenje brodogradilisne luke Bijela.

Na mjestu bivseg Brodogradilista planirano je otvaranje centra za servis jahti i mega jahti i ulaganje od 20 miliona eura.

BRAJOVIC OCIJENIO

Predsjednik Skupstine Crne Gore Ivan Brajovic ukazao je na vaznost evropskih integracija regiona, iz ocjenu da je bitno da pristupanje Zapadnog Balkana ostane visoko na agendi EU.

Brajovic je to rekao na sastanku sa delegacijom Predstavnickog doma Velikog Vojvodstva Luksemburg, koju predvodi predsjednik Fernand Etgen.

Izrazio je Brajovic zadovoljstvo odnosima Crne Gore i Luksemburga, koji su prijateljski i partnerski, uz prostor za unaprjedenje parlamentarne saradnje, koju je vazno dodatno intenzivirati.

“Istakao sam da je bitno da pristupanje Zapadnog Balkana ostane visoko na agendi EU, jer stabilnog regiona nema dok sve zemlje ne postanu clanice EU. Perspektiva clanstva u EU, u skladu sa individualnim zaslugama, treba da ostane glavni pokretac reformi u regionu Zapadnog Balkana”, rekao je Brajovic.

Bilo je rijeci i o radu Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva koja ce, kako navodi, dovesti do jos boljeg izbornog zakonodavstva, u skladu sa preporukama medunarodne zajednice.

Brajovic je rekao i da konsolidacija EU ne iskljucuje prosirenja, navodeci kako “Luksemburg konstantno podrzava Crnu Goru”.

“Medu prvima je ratifikovao nas sporazum sa NATO-om i podrzava nas na putu ka EU”, istakao je Brajovic.

Predsjednik parlamenta je rekao da su na sastanku razgovarali o narednim koracima kojeb i Crna Gora trebalo da preduzme na svom integracijskom putu, kao i o ne bas dobrim vijestima koje su iz Brisela stigle kada nije data saglasnost za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

“Trazili smo podrsku partnera iz Luksemburga da na tom planu porade sa svojim partnerima u EU, i dobili smo apsolutnu podrsku”, naveo je Brajovic, prenijela je Mina.

PISALI I KRALJU

Udruzenje zrtava i svjedoka genocida u BiH organizovalo je danas okupljanje ispred zgrade ambasade Svedske u Sarajevu zbog odluke da se Nobelova nagrada dodijeli Peteru Handkeu.

Predstavnici ovog udruzenja ocijenili su da je dodjela nagrade Handkeu isto kao da je “dodijeljena Slobodanu Milosevicu”, objavili su sarajevski mediji.

Predstavnice Udruzenja “Majke Srebrenice” drzale su fotografije Handkea, na kojima se vidi da je bio u Srebrenici u leto 1996. godine, sa porukom “Dodijeliti nagradu Handkeu je isto kao dodijeliti nagradu za ratni zlocin”.

Munira Subasic je ambasadi predala pismo za kralja i kraljicu Svedske kako bi ih upoznala da, kako je navela, daju nagradu nekome ko je podrzavao zlocin.

“Nagradu su mogli dodijeliti i (Radovanu) Karadzicu i (Ratku) Mladicu i svima koji su pocinili zlocine nad muslimanima”, rekla je Subasic.

Okupljeni su pozvali Kraljevsku akademiju Svedske da odustane od dodjele nagrade i napravi presedan.

Jedna od majki Srebrenice nosila je izjavu Handkea iz 2011. godine u kojoj pise: “Njima ne vjerujem ni rijec. Ne vjerujem ni u njihovu tugu. One su samo odvratna kopija Majki Buenos Airesa”.

Kada Hotic rekla je da, ako su spali na to da ovakvim ljudima dodjeljuju nagradu, treba da budu ukinuti.

“Svedjani si bili tokom rata u Srebrenici, cak i pomagali. Bili su ocevici zla i zlocina koje su nam radili. Cudi me da su odlucili podrzati osobu koja je podrzavale zlocine. Rekla sam ambasadoru da mi jesmo muslimani, ali da smo evropski narod dostojan ljudskosti”, kazala je Hotic.

U OKTOBRU

Sindikalna potrosacka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izracunao za oktobar 2019. godine iznosi 1.978,91 KM (skoro 2.000 eura) i za 18 eura je skuplja od potrosacke korpe za prethodni mjesec.

Prosjecna plata isplacena u FBiH za august 2019. iznosila je oko 460 eura (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku) i za cetiri eura je niza od prosjecne plate isplacene u julu 2019. godine.

Pokrivenost sindikalne potrosacke korpe prosjecnom platom je 47,1 odsto.

Prilikom izrade Sindikalne potrosacke korpe u obzir je uzeta prosjecna plata isplacena u FBiH, te minimalni troskovi zivota cetvoroclane porodice koju cine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjeskolskom, a drugo u uzrastu osnovca, saopsteno je iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Potrosacku korpu cine sljedece kategorije: prehrana s 41,8 odsto, stanovanje i komunalne usluge s 15,7 odsto, higijena i odrzavanje zdravlja s 5,7 odsto, obrazovanje i kultura s 8,6 , odjeca i obuca s 15,2, prevoz sa sedam i odrzavanje domacinstva sa sest odsto.

U kategoriji prehrana koristene su cijene iz tri trgovacka centra za 82 artikla. Kada je rijec o higijeni i odrzavanju zdravlja ubrojani su troskovi za osam stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troskovi za sest stavki, pise Klix.

U SAMOOPREDJELJENJU OCEKUJU

Nova pristinska vlada ce biti formirana najkasnije za dvije nedjelje, kaze zamjenik predsjednika Pokreta “Samopredjeljenje” Glauk Konjufca.

On je, poslije petog sastanka radnih grupa dvije vodece stranke, nakon prijevremenih parlamentarnih izbora, rekao da je postignuta stopostotna saglasnost oko uskladivanja programa buduce vlade, pise pristinski “Zeri”.

Teme jucerasnje sastanka bile su zdravstvo i obrazovanje.

Konjufca je to rekao iako jos nijesu saopsteni zvanicni rezultati vanrednih parlamentarnih izbora, koji su na Kosovu odrzani 6. oktobra.

Pristinska “Gazeta Expres”, medutim, pise da sudeci prema misljenjima politickih analiticara sukobi pojedinih clanova tih stranaka, koji se uglavnom ispoljavaju na drustvenim mrezama, izrazavaju volju da vlada bude formirana, ali i istrah od saradnje dvije stranake.

DSK Ise Mustafe i “Samoopredjeljenje” Aljbina Kurtija pregovarali su i o formiranju predizborne koalicije, ali je dogovor izostao jer se nijesu saglasile o kandidatu za premijera.

Politicki analiticar Artan Muhadziri kaze da su slicne kotroverze izmedu predstavnika dvije stranke mogle da se cuju i tokom predizborne kampanje.