Jedna od najvecih diva muzicke scene bivse Jugoslavije tokom ove decenije se kreativno podmladila i vratila u zizu interesovanja jos od saradnje sa jednom od najuspjesnijih srpskih alternativnih grupa Darkwood Dub 2013, a kao kulminacija i kruna te faze doslo je obiljezavanje znacajnog jubileja za Biseru Veletanlic – cak 55 godina karijere.

Tim povodom nedavno je na Sajmu medija i knjiga u Beogradu odrzana promocija njenog novog CD-a i ploce koja je okupila brojne novinare, prijatelje i obozavatelje legendarne pjevacice cije je ime zlatnim slovima upisano u istoriju muzike ovim prostorima, a koliko im njene pjesme znace pokazuje i to sto je Veletanlic vise puta najavljivala kraj karijere, ali kako kaze, ne daju joj da ode.

“Nisam razmisljala o tome ranije i malo sam se uplasila kad sam shvatila koliko dugo trajem na sceni. Uslovno receno uplasila naravno”, kroz smijeh prica pjevacica za “Vijesti”.

Ona se zahvalila, prije svega, svojoj familiji, roditeljima kojih vise nema na tome sto je dosla tu gdje jeste, a za promociju PGP/RTS-u i Croatia recordsu kazavsi da je u pitanju sjajan podvig.
“Na promociji je bilo beskrajno divno, toplo, iskreno, cisto… Kod mene sve ide kasnije, kasnije reagujem i onda sam tek tu vidjela da je to zaista nesto sto sam zasluzila na neki nacin. Ne spadam u one ljude koji vole da im se kaze da su zvijezde, da su legende… Ja mrzim sve to skupa. Ali ljudski je bilo fenomenalno i svi prisutni su bili divni, pjevali su zajedno sa mnom”, prisjeca se osjetno dirnuta Veletanliceva.

I zaista, ko joj moze poreci da je zasluzila to, ako ne i vise, emocijom i energijom kojom zraci i danas. Zato je dobila i nekoliko priznanja na promociji.

“RTS/PGP su mi poklonili zlatnu plocu zbog saradnje tokom svih tih godina. Od Croatia recordsa sam dobila priznanje za zajednistvo u umjetnosti. Jer muzika je zaista umjetnost koja samo moze da spaja”, ocijenila je Velentaliceva ukazavsi na cinjenicu da je njen novi album, na kojem su se nasli neki od njenih najvecih hitova, ali i prvi put na CD-u numere kao sto su “Smejem se bez smisla”, “Jutro ce promeniti sve” i “Jos jedna sansa”, prvo zajednicko izdanje dviju najvecih izdavackih kuca u regionu.

Na pitanje kako su birane pjesme koje su se nasle na novom izdanju, Veletanliceva kaze da joj je bilo tesko jer ima materijala za pet takvih izdanja, pa je izabrala uglavnom one koje se najvise slusaju.

“Naravno da tu Kornelije Kovac vuce veci dio izdanja, ali ja sam imala nekoliko kompozicija koje sam uradila u Zagrebu. Medu njima je jedna divna pjesma koju sam pjevala prije hiljadu godina u Stipu, a zove se ‘Merak pesma’. To je numera u stilu Majkla Dzeksona i toliko je dobra bila da sam uvijek patila zbog toga sto je ne pustaju. Sad svi padaju u nesvijest, svi su – vau, odusevljeni, a ja im objasnjavam da sam to jos 70-ih snimila. Ali veoma mi je drago sto su to pravi biseri domace zabavne muzike”, uvjerena je pjevacica.

Od njene saradnje sa Darkwood Dubom na pjesmi “Nesto sasvim izvesno” 2011, koja je kasnije rezultirala i zajednickom turnejom, Bisera kao da je dala podstrek i drugim njenim savremenicima, pa se tako, recimo, Zdenka Kovacicek vratila na scenu nakon sto je njenu numeru “Frka” u hit pretvorila grupa Nipplepeople, Zoran Predin je bio vrlo aktivan, a Veletanliceva je nedavno imala i niz uspjesnih zajednickih koncerata sa Matijom Dedicem, Vasilom Hadzimanovim i Gabi Novak. Ona, medutim, skromno kaze da to nema mnogo veze sa njom.

Sa Matijom, Gabi i Vasilom kaze da je doslo slucajno do saradnje.
“Gradovi su htjeli Vasila i Matiju, ali su oni mislili da je dosadno tako, pa su pridruzili prvo Gabi. Trebalo je da budu dvije majke i dva sina, ali posto je moja sestra Senka odustala od pjevanja prije vise godina i povukla se, onda su mene zvali. Vasil je rekao: ‘Ajde tetka, ti da upadnes’ i tako smo napravili seriju veoma lijepih koncerata, elegantnih, za ljubitelje prave muzike”, kazala je Veletanlic.

Veletanliceva je ovog ljeta nastupila na Bedem festu i bilo joj je to vec drugo gostovanje na manifestaciji u Niksicu, pa kaze da je postala skoro domaca, mada priznaje da joj nije bilo prijatno da pjeva nakon projekcije filma “Nebeska tema” o preminulom srpskom muzicaru Vladi Divljanu.

“Nisam znala da je tako zamisljeno. Inace bih promijenila ili mozda ne bih ni dosla. Ali posto je Petar Sundic jedan divan mladi covjek koji zaista radi sve od srca, ja sam pristala, no moram priznati da me je to malo pogodilo”, priznala je ona.

Za Crnu Goru je posebno vezana tokom cijele karijere. Ovdje ju je zapocela, ovdje je planirala i da je zavrsi, najavila je to na koncertu u Budvi 2015, ali je ipak nastavila.

“Pocinjala sam karijeru zapravo na Svetom Stefanu kad sam imala dvije pjesme na repertoaru. Tek sam bila ispilila sto bi se reklo. Ja sam osoba koja se lako veze za mjesta, za ljude, za sve sto se mozes vezati. Zato volim jako Crnu Goru, volim to more, te ljude, nacin na koji govore. Nisam iz Crne Gore, ali se osjecam kao da jesam, kad dodem tamo pricam skoro kao vi”, istice ona, a zatim kroz smijeh ispaljuje jedno “mrs” sa crnogorskim akcentom pokazujuci svoju poentu.

Da li ce u Crnoj Gori zaista i zavrsiti karijeru kad odluci da je kraj ne zna, jer kaze da ne razmislja vise tome, ali se nada da ce se vidjeti uskoro sa ovdasnjom publikom.

“Ja sam bila rekla da je gotovo, ali prosto mi nisu dali. I sad na promociji sam rekla: ajde ljudi, dosta je vise bilo i te Bisere. Ma kakvi, pa to je ludilo, ne smijem ni da pomenem da imam namjeru da zavrsim karijeru. Tako da ne znam nista jos. Daj boze da budem ziva i zdrava, pa o tom potom”, zakljucuje ona

Zbog surovosti Tare i Pive, ni kriminalci nemaju mnogo koristi od rijeka, tvrde sagovornici iz Uprave policije, ne poricuci da se ipak desavaju slucajevi nelegalnog prelaska

Crnogorska “plava” granica sa Bosnom i Hercegovinom gotovo je nezasticena – policija nema mogucnost da kroz vode Tare i Pive juri eventualne krijumcare droge, cigareta, migranata.., ali ni one koji bjezeci od zakona odluce da preplivaju te dvije rijeke.

Zbog surovosti planinskih rijeka, ni kriminalci nemaju mnogo koristi od “plave” granice, tvrde sagovornici “Vijesti” iz Uprave policije, ne poricuci, medutim, da se ipak desava da neko Taru ili Pivu pokusa preci nelegalno.

Granicna policija, medutim, navodno cini sve da i to suzbije, kontrolisuci pristupne i sporedne puteve koji vode do prilaznih tacaka rijekama…

“Nije bilo slucajeva da se uhvate krijumcari. Bilo je sporadicnih slucajeva samih migranata koji su izasli negdje prije drzavne granice, pa su pokusali pjesice da predu preko granice… Zasada imamo samo slucajeve da su pokusali da predu prijeku plivajuci, ali su procesuriani”, kazao je “Vijestima” Radosav Bozovic, pomocnik komandira Granicne policije Pluzine.

Radosav Bozovic
Policija kontrolise pristupne i sporedne puteve rijekama: Radosav Bozovic(Foto: Jelena Jovanovic)

Naveo je i da sa druge strane granice pristupne i sporedne puteve koji vode ka rijekama kontrolisu i pripadnici Granicne policije BiH.

Tara – Suza Evrope, idealna je za rafting u ljetnjim mjesecima – nije previse opasna, a sasvim je dovoljno brza da priusti uzitak adrenalinskim zavisnicima.

Splavariti tom planinskom ljepoticom moguce je tokom citave godine, ali u zavisnosti od vodostaja avanturisti biraju da li ce imati ekstremni uzitak, na bukovima dizati adrenalin do maksimuma, ili miran turisticki rafting kada je vodostaj nizi.

Ekipa “Vijesti” uvjerila se da je moguce neopazeno “uplivati” u BiH – izaci na drugu obalu na pauzi koja se pravi kod vodopada, a potom se udaljiti kroz sumu kojom je Tara okruzena.

One koji u avanturu krecu sa crnogorske strane evidentiraju samo agencije koje pruzaju usluge raftinga, a nakon ulaska kombi kojim se spusta do rijeke nema policijske kontrole jer se ne napusta drzavna teritorija.

Da to koriste i kriminalci potvrdilo je vise sagovornika “Vijesti” koji nekoliko mjeseci godisnje provedu na Tari i Drini.

“Vidite li koliko je camaca? Zar mislite da su to sve turisti koji su dosli da uzivaju u raftingu? Medu svima koji su na bilo koji nacin vezani za splavarenje zna se koliko se za sta nudi, ipak niko od onih koji zaraduju iskljucivo od raftinga ne ulazi u sumnjive poslove uprkos tome sto lako zaradeni novac mami”, rekao je jedan od sagovornika “Vijesti” koji je insistirao na anonimnosti.

Skiperi sa kojima se u camac ulazi na Brastanovici nijesu bili raspolozeni da pricaju o mogucoj zloupotrebi njihovog posla.

Za razliku od njih, Branko Sokolovic, vlasnik kampa “Ivona” koji se nalazi na obali Drine, kazao je da sa onima kojima su pruzali usluge raftinga nije imao problema i da im se nikada nije dogodilo da ih neko pokusa zloupotrijebiti kako bi u Crnu Goru prenio nesto, ili im se izgubio u medugranicnom pojasu.

Branko Sokolovic
“Nisam u tim vodama” – Branko Sokolovic(Foto: Jelena Jovanovic)

“Nisam imao problema, jer nisam u tim vodama. To mi je novo. Vjerovatno se nesto radi, ali mimo mene sigurno”, kazao je on.

Objasnio je da zbog velikih taksi slabije rade trodnevne ture koje ukljucuju splavarenje od Durdevica Tare, jer su im ranije trazili da kao privredno drustvo budu registrovani i u Crnoj Gori.

“Dolazile su inspekcije, nekada kaznjavale samo skipere, nekada i firmu, zato sada radimo samo turu od Brastanovice, s tim sto crnogroski camci zavrsavaju ispod mosta, a mi produzimo Drinom do naseg kampa”, kazao je on.

Miigranti, navodno, ljudima koji imaju camce nude 1.000 eura da se domognu Sarajeva, tvrdi jedan od sagovornika “Vijesti”.

“Ne samo za prelazak granice camcem, vec i da ih neko saceka sa druge strane i odveze do Sarajeva, sto je veliki rizik. No, ima onih koji pristaju na to”, tvrdi sagovornik iz BiH kojeg su reporteri “Vijesti” krajem septembra zatekli na obali Tare.

I on je jedan od onih koji zivi od rijeke, ali tvrdi da nema namjeru da trazi vise od onoga sto legalno zaraduje.

SEF DIPLOMATIJE

Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlic Radman, izjavio je da je jugoistok Evrope jedan od prioriteta hrvatskog predsjedavanja EU u prvoj polovini 2020. godine.

“Sve te zemlje zasluzuju evropsku buducnost i moramo pruziti ruku nasim susjedima, a podrzavanje tog dijela Evrope garantuje i nasu sigurnost”, rekao je Grlic Radman u Zagrebu, prenijela je agencija Hina.

On je tako odgovorio na pitanje novinara o izjavi potencijalnog kandidata za predsjednika Hrvatske Miroslava Skore da nije dobro da Hrvatska tokom predsjedavanja EU u fokus stavlja Zapadni Balkan, vec da treba da iskoristi predsJedavanje da izvuce korist za sebe.

Ministar je dodao da je Hrvatska od 1. januara “neutralna u smislu samog predsjedavanja”, jer je odgovorna za sve zemlje clanice i mora da slusa sta one govore.

Grlic Radman i premijer Andrej Plenkovic razgovarali su danas u Zagrebu s ambasadorima i stalnim predstavnicima Hrvatske o aktivnostima koje ce Hrvatska kao predsjedavajuca zemlja imati tokom prve polovine 2020.

Plenkovic se takodje osvrnuo na Skorinu izjavu i podsjetio da je, na primer, sastanak na vrhu drzava clanica EU i drzava jugoistoka Evrope, koji bi trebalo da bude odrzan u maju iduce godine u Zagrebu, dugo planiran i smisljen.

“To ipak nije lako sve skupa prepoznati iz ugla nekoga ko je bio u diplomatskoj sluzbi samo u Pecuju”, dodao je premijer.

Plenkovic je rekao da na sve to gleda na primjer “iz interesa sta Hrvatska moze da ucini za Hrvate kao ravnopravan i konstitutivan narod u BiH, sta moze da ucini kroz takav samit za prava Hrvata u Srbiji”. On je zakljucio da “treba malo otvoriti horizonte, optike, pa onda davati komentare”.

To je “Vijestima” nezvanicno receno iz Uprave policije

Ulcinjanin M. Gorana (43) preminuo je u Klinickom centru Crne Gore od povreda zadobijenih prilikom pada sa zgrade u Baru, na kojoj je izvodio gradevinske radove.

To je “Vijestima” nezvanicno receno iz Uprave policije.

Gorana je radio u ulcinjskoj Sluzbi zastite i spasavanja, a kako je “Vijestima” nezvanicno receno u Baru je pomagao drugu kod izvodenja gradevinskih radova.

Znatno vise padavina ocekuje se krajem dana i tokom noci.

U Crnoj Gori sjutra ce biti promjenljivo do potpuno oblacno, povremeno kisa ili pljusak sa grmljavinom, saopsteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Znatno vise padavina ocekuje se krajem dana i tokom noci.

Vjetar juznih smjerova, umjeren do pojacan, u drugom dijelu dana i tokom noci pojacan i jak.

Jutarnja temperatura vazduha od cetiri do 15, a najvisa dnevna od 12 do 23 stepena.

GODISNICA PADA AMBASADE

Na danasnji dan prije 40 godina iranski studenti su zaposeli americku ambasadu u Iranu, uzevsi 52 Amerikanca kao taoce. Talacka kriza je trajala 444 dana, a njene posljedice osjecaju se i danas.

Kako pise Dojce vele (Deutsche Welle – DW), raspolozenje u Teheranu ujutro 4. novembra 1979. bilo je napeto. Nije bilo proslo ni tri dana kako je voda revolucije ajatolah Ruhola Homeini svoje sljedbenike pozvao na akciju koja je cijelom svijetu trebalo jos jednom da pokaze da je Iran poslije uspjesne revolucije napokon postao Islamska Republika i da je persijski sah zauvijek svrgnut sa vlasti.

“Smrt Americi”, skandiarale su stotine studenata ispred americke ambasade. Kasno prepodne, nekoliko desetina njih su presli ogradu i nasilno usli u zgradu. Zarobili su 66 americkih gradana, od kojih su 52 zadrzali kao taoce – na uzas cijelog zapadnog svijeta.

Bliski saradnik Homeinija i kasnije drzavni sekretar Sadek Tabatabai rekao je da je u njihovim ocima diplomatska misija Vasingtona u Iranu bila steciste spijunaze.

“Da je americka ambasada u Teheranu zaista bila diplomatski centar i da su njene aktivnosti bile cisto prikupljanje informacija ili u okviru uobicajenog rada obavjestajnih sluzbi, onda bi se moglo govoriti i drugacije. Ali posto je dokazano da su ti ljudi u americkoj ambasadi poslije revolucije bili umijesani u mnoge nemire u zemlji, i cak ih planirali, onda se s pravom moze zakljuciti da to nije bio istinski centar diplomatije, nego centar spijunaze”, rekao je.

Zaposjedanje americke ambasade u Teheranu bilo je medunarodni skandal. Jer ni u vrijeme Drugog svjetskog rata nije se desilo da zemlja domacin napadne diplomatsku misiju neke zemlje i ljude u njoj izlozi agresiji.

Vladari u Iranu su ocigledno htjeli da svjetskoj javnosti nedvosmisleno pokazu da se u njihovoj zemlji s pobjedom islamske revolucije 11. februara 1979. dogodilo vise od uobicajene promjene vlasti. U njihovim ocima je pocelo novo doba. Po prvi put u istoriji uspostavljena je islamska republika pod vodstvom siitskog svestenstva, za koju se na referendumu 1. aprila izjasnilo vise od 90 odsto stanovnistva.

Homeini nije ni podrzao niti osudio akciju. Znao je da svakim danom talacke krize njegov autoritet raste, a time i pritisak na Vasington.

Posto su pregovori bili neuspjesni, americki predsjednik Dzimi Karter vidio je samo jedan izlaz. I tako je 24. aprila 1980. pokrenuo vojnu operaciju – sa pogubnim posljedicama, kako je sam morao da prizna.

“Nakon sto se, po mom naredenju, tim za oslobadenje talaca povukao, dva helikoptera sudarila su se na tlu poslije tocenja goriva u iranskoj pustinji. Nije bilo borbe, ali je poginulo osam clanova posade. Ali, necemo odustati”, rekao je.

Propala operacija spasavanja dovela je do pada Karterove popularnosti i u novembru 1980. je za novog predsjednika SAD izabran Ronald Regan.

Ali, bas kada je Regan preuzimao funkciju, Karter je jos jednom bio u centru paznje: tog 20. januara 1981. bivsi predsjednik SAD u Frankfurtu na Majni je docekao svoje sunarodnike – koji su pusteni na slobodu poslije tacno 444 dana.

“Zelim jasno da kazem da ce iranska vlada – svi odgovorni – za sva vremena biti prokleti zbog onoga sto su ucinili nasim sunarodnicima”, rekao je bivsi predsjednik.

Zaposedanje ambasade SAD 4. novembra 1979. ucinilo je da Vasington i Teheran, koji su blisko saradivali decenijama, postanu zestoki neprijatelji. Pritom, ta akcija nije bila planirana.

Trideset godina kasnije Abas Abdi, jedan od glavnih u toj akciji za nemacki radio je rekao da je zaposijedanje ambasade bilo spontana inicijativa.

“Nije bila planirana duza akcija. Razmisljali smo o kratkom protestu. Da je bilo tako, sve bi bilo zaboravljeno nakon nekog vremena. Jedan od razloga zbog kojeg je to trajalo toliko dugo je bila velika podrska akciji. To znaci da su u osnovi i potencijalno bile moguce slicne akcije. Zato ne mogu reci sta bi se dogodilo da to nijesmo uradili. Nesto bi se sigurno dogodilo, u nekom drugom obliku. Ali studenti definitivno nijesu imali namjeru da ostanu duze od pet dana i mislili su da napuste ambasadu nakon pet dana”, naveo je.

GODISNICA PADA AMBASADE

Na danasnji dan prije 40 godina iranski studenti su zaposeli americku ambasadu u Iranu, uzevsi 52 Amerikanca kao taoce. Talacka kriza je trajala 444 dana, a njene posljedice osjecaju se i danas.

Kako pise Dojce vele (Deutsche Welle – DW), raspolozenje u Teheranu ujutro 4. novembra 1979. bilo je napeto. Nije bilo proslo ni tri dana kako je voda revolucije ajatolah Ruhola Homeini svoje sljedbenike pozvao na akciju koja je cijelom svijetu trebalo jos jednom da pokaze da je Iran poslije uspjesne revolucije napokon postao Islamska Republika i da je persijski sah zauvijek svrgnut sa vlasti.

“Smrt Americi”, skandiarale su stotine studenata ispred americke ambasade. Kasno prepodne, nekoliko desetina njih su presli ogradu i nasilno usli u zgradu. Zarobili su 66 americkih gradana, od kojih su 52 zadrzali kao taoce – na uzas cijelog zapadnog svijeta.

Bliski saradnik Homeinija i kasnije drzavni sekretar Sadek Tabatabai rekao je da je u njihovim ocima diplomatska misija Vasingtona u Iranu bila steciste spijunaze.

“Da je americka ambasada u Teheranu zaista bila diplomatski centar i da su njene aktivnosti bile cisto prikupljanje informacija ili u okviru uobicajenog rada obavjestajnih sluzbi, onda bi se moglo govoriti i drugacije. Ali posto je dokazano da su ti ljudi u americkoj ambasadi poslije revolucije bili umijesani u mnoge nemire u zemlji, i cak ih planirali, onda se s pravom moze zakljuciti da to nije bio istinski centar diplomatije, nego centar spijunaze”, rekao je.

Zaposjedanje americke ambasade u Teheranu bilo je medunarodni skandal. Jer ni u vrijeme Drugog svjetskog rata nije se desilo da zemlja domacin napadne diplomatsku misiju neke zemlje i ljude u njoj izlozi agresiji.

Vladari u Iranu su ocigledno htjeli da svjetskoj javnosti nedvosmisleno pokazu da se u njihovoj zemlji s pobjedom islamske revolucije 11. februara 1979. dogodilo vise od uobicajene promjene vlasti. U njihovim ocima je pocelo novo doba. Po prvi put u istoriji uspostavljena je islamska republika pod vodstvom siitskog svestenstva, za koju se na referendumu 1. aprila izjasnilo vise od 90 odsto stanovnistva.

Homeini nije ni podrzao niti osudio akciju. Znao je da svakim danom talacke krize njegov autoritet raste, a time i pritisak na Vasington.

Posto su pregovori bili neuspjesni, americki predsjednik Dzimi Karter vidio je samo jedan izlaz. I tako je 24. aprila 1980. pokrenuo vojnu operaciju – sa pogubnim posljedicama, kako je sam morao da prizna.

“Nakon sto se, po mom naredenju, tim za oslobadenje talaca povukao, dva helikoptera sudarila su se na tlu poslije tocenja goriva u iranskoj pustinji. Nije bilo borbe, ali je poginulo osam clanova posade. Ali, necemo odustati”, rekao je.

Propala operacija spasavanja dovela je do pada Karterove popularnosti i u novembru 1980. je za novog predsjednika SAD izabran Ronald Regan.

Ali, bas kada je Regan preuzimao funkciju, Karter je jos jednom bio u centru paznje: tog 20. januara 1981. bivsi predsjednik SAD u Frankfurtu na Majni je docekao svoje sunarodnike – koji su pusteni na slobodu poslije tacno 444 dana.

“Zelim jasno da kazem da ce iranska vlada – svi odgovorni – za sva vremena biti prokleti zbog onoga sto su ucinili nasim sunarodnicima”, rekao je bivsi predsjednik.

Zaposedanje ambasade SAD 4. novembra 1979. ucinilo je da Vasington i Teheran, koji su blisko saradivali decenijama, postanu zestoki neprijatelji. Pritom, ta akcija nije bila planirana.

Trideset godina kasnije Abas Abdi, jedan od glavnih u toj akciji za nemacki radio je rekao da je zaposijedanje ambasade bilo spontana inicijativa.

“Nije bila planirana duza akcija. Razmisljali smo o kratkom protestu. Da je bilo tako, sve bi bilo zaboravljeno nakon nekog vremena. Jedan od razloga zbog kojeg je to trajalo toliko dugo je bila velika podrska akciji. To znaci da su u osnovi i potencijalno bile moguce slicne akcije. Zato ne mogu reci sta bi se dogodilo da to nijesmo uradili. Nesto bi se sigurno dogodilo, u nekom drugom obliku. Ali studenti definitivno nijesu imali namjeru da ostanu duze od pet dana i mislili su da napuste ambasadu nakon pet dana”, naveo je.

Vrijednost zaplijenjenih narkotika je oko 2,3 miliona eura

Holandska atleticarka Madeja Gafor, ucesnika Olimpijskih igara u Riju 2016, osudena je na osam i po godina zatvora zbog sverca narkotika.

Ona je uhapsena u junu u blizini granice sa Njemackom, nakon sto je policija u njenom automobilu pronasla 50 kilograma ekstazija, dva kilograma metamfetamina i 11.950 eura nelegalnog novca.

Vrijednost zaplijenjenih narkotika je oko 2,3 miliona eura.

Gafor je od tada u zatvoru, a branila se tako sto je tvrdila da je vjerovala da prenosi doping sredstva, a ne drogu talve vrste.

Danas je osudena na sudu u gradu Kleveu.

Gafor je 2016. godine bila dio olimpijske stafete Holandije na 4×400 metara, a ucestvovala je i na Evropskom prvenstvu u trci na 400 metara.

U toku istrazivanje koje bi trebalo da odgovori na pitanje kolika je koncentracija rijetkih metala u bazenima, od cega direktno zavisi moguci biznis beranske firme “Weg Kolektor”, koja je jednu od pet ekoloskih crnih tacaka kupila prije tri godine

Vlasnici bazena crvenog mulja mogli bi zaraditi milione ekstrakcijom (odvajanjem) rijetkih metala iz jedne od pet ekoloskih crnih tacaka u Crnoj Gori.

Vise izvora potvrdilo je “Vijestima” da ce rezultati istrazivanja koncentracije rijetkih metala u bazenima pored Kombinata aliminijuma u stecaju, u naselju Botun, biti gotovi tokom sljedece godine.

Procjenjuje se da je u bazenima oko 7,5 miliona tona crvenog mulja koji je lagerovan decenijama kao otpad ugasene Fabrike glinice KAP-a…

Ukrajinac Roman Denkovic, odnosno njegova firma “Politropus Alternativa” iz Tivta, prije tri godine je po nepoznatoj cijeni prodala bazene crvenog mulja. Ukrajinac ih je prethodno 2014. godine od stecajne uprave KAP-a kupio za 450.000 eura.

Vlasnik bazena crvenog mulja je beranska firma “Weg Kolektor”, koja se bavi recikliranjem sortiranog otpada, sa cijim vlasnicima “Vijesti” nijesu uspjele da stupe u kontakt.

Formalni vlasnik i direktor firme je Lazar Jevric, a prema pouzdanim informacijama “Vijesti” glavni covjek u prici je njegov otac Sinisa. Mediji su ranije objavili da je stariji Jevric u inostranstvu imao problema sa zakonom…
Prema podacima iz katastra, dajuci hipoteku na tu imovinu, novi vlasnici su uspjeli da od novoosnovane firme “Blackrock Capital DOO” iz Podgorice povuku pozajmicu od pet miliona eura.
Prema podacima iz Centralnog registra, firma “Blackrock Capital”, koja je odobrila Berancima pozajmicu na period od 14 godina, registrovana je 28. marta ove godine, mada se u katastru navodi da je pozajmica odobrena jos u februaru 2016.

Prema podacima iz Centralnog registra, osnivac firme je Zoran Jovanovic, a direktor Matija Radunovic.

Hipoteka u korist te firme na bazenima je upisana, prema podacima iz katastra, 7. juna ove godine.

Na terenu su sprovodena istrazivanja Zavoda za geoloska istrazivanja Crne Gore u okviru medunarodnog projekta koji ukljucuje jos osam institucija iz Hrvatske, Austrije, Njemacke, Madarske i Slovenije, potvrdeno je “Vijestima”. Rijec je o prikupljanju i ocjeni dostupnih podataka o lezistima boksita i akumulacijama crvenog mulja u regiji, kao i o koncentracijama rijetkih elemenata (metala) REE.

Konacni rezultati sprovedenih analiza bi tokom 2020. u Crnu Goru trebalo da stignu iz Kanade.

“Shodno projektnoj dinamici, tokom ove godine zavrsena su terenska istrazivanja. U toku je priprema uzoraka za analitiku, a rezultati litogeohemijskih ispitivanja uzoraka boksita i crvenog mulja iz navedenih zemalja ce biti poznati u toku naredne godine”, tvrdi izvor “Vijesti”.

Crveni mulj se sastoji od nerastvorenog dijela rude boksita. Na svjetskom nivou se godisnje proizvede 100 do 120 miliona tona crvenog mulja. Cijena tehnologije za izdvajanje rijetkih metala, u nasim uslovima nije poznata, ali je posjeduju kineske kompanije i one su glavni svjetski proizvodaci.

U Grckoj je u toku projekat koji se bavi ekstrakcijom skandijuma iz crvenog mulja u fabrici AoG… Projekat je navodno u fazi eksperimentalnog pilot rjesenja.

U crvenom mulju preovladuju oksidi gvozda (Fe) i aluminijum (Al), dok se u nizim koncentracijama javljaju drugi elementi, kao i metali rijetkih zemalja – REE (skandijum, lantanijum, cerijum i drugi).
Shodno dokazanim koncentracijama u proucavanim boksitima u Crnoj Gori, u crvenom mulju se ocekuju povisene koncentracije REE, prvenstveno lakih lantanida – cerijuma, neodimijuma, lantanijuma i itrijuma.

Izvori “Vijesti” tvrde da se moze ocekivati prosjecna koncentracija tih mikroelemanata u crvenom mulju na nivou od oko 0,2 odsto. To znaci da se od 7,5 miliona tona crvenog mulja moze ocekivati do 15.000 tona rijetkih metala.

Najveca lezista metala rijetkih zemalja, u obliku bastanita i monacita, pronadena su u Kini i SAD. Od 1965. do sredine osamdesetih, Mountain Pass u Kaliforniji, SAD, bio je glavni izvor REE. Od 1985, proizvodnja REE u Kini je tako naglo porasla da ta drzava danas kontrolise vise od 90 odsto svjetske ponude REE minerala.

REE se koriste za optiku, telefone, solarne panele, elektricne automobile…

U novije vrijeme REE i njihove legure koriste se i u izradi fluorescentnih sijalica, racunara, monitora, pametnih telefona i televizora. U proizvodnji LCD televizora posebno su navodno bitni elementi terbijum, europijum, cerijum i itrijum. Za proizvodnju vlakana optickih kablova koristi se erbijum.

Lantanidi su znacajni i zbog njihovog uticaja na opticke osobine razlicitih materijala i koriste za izradu termoelektricnih materijala (za senzore) i termoemisionih materijala (za elektrode i elektronske mikroskope). Neodijum se primjenjuje za izradu opticki aktivnih komponenata lasera.

Na Otvorenim danima nauke 4. oktobra ove godine dr Slobodan Radusinovic iz Zavoda za geoloska istrazivanja govorio je na temu: “Mikroelementi i elementi rijetkih zemalja u crvenim boksitima Crne Gore, ekonomski i naucni znacaj”, u okviru izlozbe “Boksit – od rude do nanotehnologija”.

Na istom dogadaju 3. oktobra je o crvenom mulju govorio prof. dr Branislav Radonjic, bivsi clan uprave podgorickog Kombinata aluminjuma, dok je ta kompanija bila u drzavnom vlasnistvu, do decembra 2005.

Za projekat “Ljepote Crne Gore na dlanu”, Biblioteka za slijepe Crne Gore u oktobru je dobila nagradu “European Heritage Stories” u Strazburu

Prva izlozba namijenjena osobama sa ostecenim vidom, pod nazivom “Ljepote Crne Gore na dlanu”, otvorena je veceras u Podgorici.

Kako je saopsteno iz Ministarstva kulture, rijec je o projektu Bibloteke za slijepe Crne Gore, kojim su u 3D formatu predstavljena 23 objekta od kulturnog, turistickog i istorijskog znacaja, a izlozba je pracena i audio vodicem, te kratkim opisima na crnom tisku i Brajevom pismu.

Prvu izlozbu te vrste u Crnoj Gori otvorio je ministar kulture Aleksandar Bogdanovic.

“Posebno smo ponosni sto je izlozba kojoj prisustvujemo i po misljenju medunardnog zirija, uvrstena u deset najznacajnijih prica o kulturnom nasljedu u Evropi. Projekat “Ljepote Crne Gore na dlanu”, baziran na prezentaciji istorijskih i kulturnih znamenitosti Crne Gore u 3D formatu i snimanju audio vodica, poseban je jer doprinosi priblizavanju segmenata kulturne bastine osobama ostecenog vida, koje zbog senzornih ogranicenja nisu imale priliku da se upoznaju sa sirokim spektrom kulturnih dobara u Crnoj Gori. Projekat promovise inovativan i funkcionalan pristup u prezentaciji i popularizaciji kulturne bastine, a podrazumijeva ukljucivanje svih kategorija drustva, uz teznju da podstakne na dublje istrazivanje znamenitosti lokalne i nacionalne kulture, sto su prepoznali i nasi evropski partneri”, rekao je Bogdanovic.

Direktor Biblioteke za slijepe Bozidar Denda, istakao je znacaj prezentovanih kopija kulturnih dobara, posebno naglasavajuci da svaki prikazani primjerak svjedoci o istaknutom kulturnom i istorijskom razdoblju Crne Gore.

Projekat je dobio podrsku Savjeta Evrope i Evropske komisije – i to u konkurenciji 84 ideje iz svih evropskih drzava.

Za projekat “Ljepote Crne Gore na dlanu”, Biblioteka za slijepe Crne Gore u oktobru je dobila nagradu “European Heritage Stories” u Strazburu.

Izlozba ce biti otvorena tokom narednih sedam dana u EU info centru u Podgorici, nakon cega ce biti prestavljena i u drugim crnogorskim gradovima.

  • Krivičnim djelom nezakonitog bogaćenja funkcionera ka finansijskim istragama
    on 26/08/2025 at 10:57

    Nezakonito bogaćenje javnih funkcionera potrebno je propisati kao posebno krivično djelo, a uvođenjem krivične sankcije otvara se prostor za vođenje finansijskih istraga, preporučio je Ministarstvu pravde konsultant, kojeg je taj Vladin resor plaćao krajem prošle godine za izradu preporuka u vezi sa Pregovaračkim poglavljima 23 i 24, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

  • Estonija potvrđuje snažnu podršku evropskoj integraciji Crne Gore
    on 26/08/2025 at 10:29

    Potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove dr Filip Ivanović sastao se u Talinu sa ministrom vanjskih poslova Estonije Margusom Cahknom. Sastanak je bio prilika da se potvrde saveznički i prijateljski odnosi dvije države, kao i da se razmotre pravci daljeg produbljivanja saradnje, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.

  • ZBCG: Johan Vadeful dao hladan tuš domaćim i stranim protivnicima evropske perspektive Crne Gore
    on 26/08/2025 at 10:15

    Od sinoć vidimo sinhronizovanu akciju domaćih političkih aktera i njima ideološki bliskih medija da se jedna veoma važna izjava ministra inostranih poslova Njemačke Johana Vadefula u potpunosti zataška, saopšteno je iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG).

  • Poruke ohrabruju, ali još mnogo posla na putu ka EU
    on 26/08/2025 at 05:44

    Izvjesnije je da ćemo dio evropske porodice, ipak, postati 2029. smatra analitičar Boris Marić. Politikološkinja Andreja Popović smatra da dok biramo simbole prošlosti koji nas dijele, a ne politike koje nas spajaju, otvaramo prostor za sumnju u našu zrelost i spremnost da budemo pouzdan partner.

  • BS: Politički subjekti da podrže inicijativu da se oduzme književna nagrada Radovanu Karadžiću
    on 25/08/2025 at 19:23

    Iz OO BS Bijelo Polje pozdravili su predlog Savjeta RVP o brisanju imena ratnog zločinca Radovana Karadžića iz evidencije dobitnika književne nagrade Risto Ratković.

  • Vojinović: Napadi zaštitnika kompromitovanih policajaca znak da ste na pravoj strani
    on 25/08/2025 at 18:05

    Poslanica Demokratske Crne Gore Anđela Vojinović reagovala je povodom krivične prijave advokata Veselina Radulovića, protiv nje i njenih kolega iz stranke, ističući da kada zaštitnik kompromitovanih policajaca Zorana Lazovića, nekog proglasi kriminalcem onda taj neko zna da je na pravoj strani.

  • Adžić: Tri koraka za bezbjednije društvo - veting, antimafija zakon i ZKP
    on 25/08/2025 at 11:04

    Funkcioner Građanskog pokreta URA i bivši ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić poručuje da građani očekuju konkretne poteze od najodgovornijih ljudi u izvršnoj, sudskoj i tužilačkoj vlasti, umjesto svakodnevnog targetiranja onih koji ukazuju na sistemske propuste i nefunkcionalnost dosadašnjih metoda rada, jer je, kako kaže, bezbjednosna situacija u državi je izuzetno loša.

  • Zelenski: Ukrajina zahvalna Crnoj Gori na podršci
    on 24/08/2025 at 20:14

    Ukrajina je zahvalna Crnoj Gori na podršci u odbrani slobode, bezbjednosti i mira u Evropi, poručio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

  • Radovanić: Unutrašnje podjele diktiraju spoljnopolitički ton
    on 24/08/2025 at 19:43

    Usklađivanje spoljne politike sa standardima Evropske unije ključan je korak na evropskom putu i narušeni odnosi sa susjednim državama, u prvom redu sa Hrvatskom, mogli bi da budu ozbiljna prepreka za napredak Crne Gore u evropskoj integraciji, kazao je za Dan funkcioner GP URA Mileta Radovanić.

  • Predsjednik DPS-a u julu najavio proteste koje sindikati organizuju u septembru
    on 24/08/2025 at 19:30

    Željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori neće biti do daljnjeg zbog štrajka dijela zaposlenih, prosvjetari najavljuju štrajk upozorenja 1. septembra, kontrolori leta Srbije i Crne Gore stupili su u štajk nezadovoljni prosječnim platama od sedam hiljada eura. Totalni štrajk i blokadu sudova od 15. septembra najavili su i pritvorenici Istražnog zatvora, a i penzioneri traže povećanje penzija. Da će građani svoje nezadovoljstvo pokazivati na ulici još u julu najavio je šef kluba poslanika DPS-a, Danijel Živković, komentarišući zakon o javnom okupljanju.

  • Jeftinije sve vrste goriva
    on 26/08/2025 at 06:32

    Sve vrste goriva od danas su jeftinije jedan do dva centa, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • ŽICG: Radnici da prihvate ponudu kako ne bi bili saučesnici u diverziji protiv države
    on 25/08/2025 at 15:28

    Menadžment Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) saopštio je da je sa oba reprezentativna sindikata i predstavnicima ministarstva, pristao na značajno povećanje zarada svim zaposlenima. Pozvali su radnike da prihvate ponudu, potpišu ugovor i da se vrate na posao, kako ne bi postali "nesvjesni saučesnici u planiranoj diverziji protiv svoje države".

  • Od ponoći jeftinije sve vrste goriva
    on 25/08/2025 at 09:32

    U Crnoj Gori će od ponoći biti jeftinije sve vrste goriva, saopšteno je iz Ministarstvo energetike i rudarstva.

  • Zeleno svjetlo AZK za drugu dionicu auto-puta
    on 25/08/2025 at 07:33

    Agencija za zaštitu konkurencije ocijenila je da dodjela novca iz budžeta Crne Gore, na način definisan ugovorom o kreditnom aranžmanu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), u cilju izgradnje druge dionice auto-puta ne predstavlja državnu pomoć.

  • "Komercijalne banke jure profit, Razvojna banka može spasiti privredu"
    on 25/08/2025 at 06:09

    Razvojna banka Crne Gore treba što prije pokrene kreditne linije za privredu, da ne bi stagnirala ekonomija, ocijenio je ekonomski analitičar Predrag Zečević.

  • Indeksi rasli na svjetskim berzama
    on 24/08/2025 at 21:55

    Na svjetskim berzama prošle sedmice cijene dionica su porasle, što se najviše zahvaljuje signalu iz američke centralne banke, Federalnih rezervi (Fed) da je u septembru moguće smanjenje kamatnih stopa.

  • CBCG: Pad kamatnih stopa
    on 24/08/2025 at 21:10

    Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u junu je na mjesečnom nivou pala 0,03 procentna poena i iznosila je 6,31 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

  • Proizvodnja u Čeličani i Kovačnici još na čekanju, radnici, ipak, uposleni
    on 23/08/2025 at 19:07

    Pokretanje proizvodnje u Željezarinim pogonima Čeličani i Kovačnici još je na čekanju. Nakon što je krajem jula, a godinu od potpisivanja Elektroprivreda raskinula ugovora s švajcarskom kompanijom investirora Igora Šamiza, sada traže održiv model za revitalizaciju proizvodnje u tim pogonima. Tome se nadaju i radnici, ali su sada manje zabrinuti, jer su uposleni na izradi podkonstrukcija i konstrukcija za solarne panele.

  • Platni promet 2,26 milijardi eura
    on 23/08/2025 at 11:34

    Vrijednost realizovanog platnog prometa za 21 radni dan u julu iznosila je 2,26 milijardi eura, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

  • Od SDT-a traže dokumentaciju o tivatskom aerodromu
    on 23/08/2025 at 11:10

    Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore uputio je Specijalnom državnom tužilaštvu zahtjev da pribavi cjelokupan izvještaj Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV) o vanrednom inspekcijskom pregledu na Aerodromu Tivat, kao i sve prateće akte, dopise i preporuke ACV.