KAD PREUZME PREDSJEDAVANJE

Evropa koja se razvija, povezuje, stiti i koja je uticajna – to su cetiri krovna podrucja na kojima ce se temeljiti hrvatsko predsjedavanje EU, najavio je na konferenciji za novinare predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenkovic, pise “Euraktiv”.

Hrvatska ce 1. januara 2020. godine prvi put preuzeti kormilo nad najvecim trgovinskim blokom na svijetu, te ce sljedecih sest mjeseci imati glavnu ulogu u rjesavanju gorucih problema Evropske unije.

Bregzit, formiranje nove Evropske komisije i donosenje novog budzeta EU bice na samom vrhu ljestvice prioriteta Hrvatske u tom razdoblju, a tim ce zadacima vlada Hrvatske pridruziti i strateske prioritete cetiri krovna podrucja.

“Nase predsjedanje EU dolazi u prelomnom trenutku za Evropu i cijeli svijet. Kriza multilateralizma, nova trka u naoruzanju, klimatske promjene i rastuca teroristicka nesigurnost obiljezice sest mjeseci naseg mandata, kao i cinjenica da cemo predsjednistvo preuzeti na samom pocetku novog petogodisnjeg razdoblja Unije”, izjavio je Plenkovic na pocetku govora.

Produbljivanje trzista najveceg trgovinskog bloka na svijetu, ulaganje u inovacije i istrazivanje i digitalizacija bice osnova “Evrope koja se razvija”.

Plenkovic smatra da bi izgradnja zadovoljnijeg i vitalnijeg drustva trebalo da bude misao vodilja hrvatskog mandata na celu EU, stoga ce se poseban naglasak staviti na razvijanje ekonomije koja pociva na temeljima ekoloske odrzivosti kako bi se uspjesno sprovela tranzicija na niskougljenicnu i kruznu poljoprivredu.

Time ce se, smatra premijer Hrvatske, odgovoriti i na rastuce klimatske promjene. Posebna ce se paznja posvetiti demografskim izazovima, kojima ce se u sklopu svog portfelja u Evropskoj komisiji baviti i hrvatska komesarka Dubravka Suica.

S obzirom na to da Evropa moze svoju ulogu globalnog ucesnika unaprijediti samo sirenjem uticaja u susjedstvu, smatra Plenkovic, jedan od kljucnih prioriteta Hrvatske tokom predsjedanja EU bice rehabilitacija dijaloga izmedu Brisela i drzava Zapadnog Balkana, a to ce biti tema zagrebackog samita planiranog za januar.

Republika Hrvatska veliku ce paznju posvetiti i jacanju transatlantskih veza, te odnosu sa drzavama Dalekog istoka.

IZETBEGOVIC PORUCIO

Predsjednik bosnjacke Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegovic izjavio je da BiH nece uci u NATO, ako to ne zele Srbi i Republika Srpska.

“U ovoj zemlji niko nikom vise nista nece nametati. Kada su u pitanju Srbi i Republika Srpska, ako nece u NATO – nece se ici u NATO”, rekao je Izetbegovic za RTRS.

Medtim, on naglasava da Godisnji nacionalni program za NATO mora biti poslat u Brisel jer to predstavlja sprovodenje ranije usvojenih odluka.

“Ranije usvojeni zakoni i odluke moraju biti ispostovani i to sam s liderom HDZ-a Draganom Covicem i liderom SNSD-a Miloradom Dodikom potpisao 5. avgusta. Sto se nas tice, to moze biti minimalni aspekt, redukovani ANP u kojem akcenat moze biti potpuno stavljen na civilni dio, a mozemo koordinisati tempo sa Srbijom i, na kraju krajeva, prihvatiti ono sto je krucijalno vazno za Srbe – da nema clanstva u NATO bez novog konsenzusa i dogovora, ali se zakoni ove zemlje moraju postovati”, istakao je Izetbegovic.

Lider SDA tvrdi da ANP nije uslov za formiranje Savjeta ministara, jer on predstavlja, kako je rekao, vladavinu zakona i postovanje ustavno-pravnog sistema u BiH.

Izetbegovic tvrdi da SNSD blokira formiranje vlasti, jer ne prihvata nesto sto je ranije usaglaseno i time ne postuje strateski interes i ustavno-pravni konstrukt BiH. Navodi da SDA insistira na kompromisu, koji je, prema njegovim rijecima, blizu.

“Moramo prihvatiti ANP koji znaci postovanje ranijih zakona, a pitanje je do koje mjere ce biti redukovan. Takodje, moramo prihvatiti da nema clanstva u NATO-u bez novog dogovora. To je sasvim dovoljno da izadjemo iz ove situacije, pa cemo se dogovarati dalje. Ja ne znam sta ce biti za 10 godina”, istakao je Izetbegovic.

ANALIZA MONSTATA

Ukupan broj turista koji je tokom prvih devet mjeseci boravio u kolektivnom smjestaju sirom Crne Gore premasio je milion, a time i rekordni rezultat koji su domaci hotelijeri zabiljezili tokom 2018. godine, pokazuju preliminarni rezultati Uprave za statistiku Monstat.

Naime, do kraja septembra registrovan je dolazak 1.079.186 gostiju od kojih 980.460 stranih sto je za 16,4 odsto vise u odnosu na isti mjesec prosle godine, ali i 2.338 vise od ukupnog broja svih pristiglih u 2018, pisu Dnevne novine.

Kada je u pitanju broj nocenja, sa 4.188.641 jos nije bio dostigao proslogodisnji rezultat od 4.208.955, ali treba istaci je da do kraja godine kada ce podaci biti uporedivi ostalo jos tri mjeseca.

Povecan broj nocenja

U odnosu na prvih devet mjeseci prosle godine, ovogodisnji su 9,5 odsto bolji. Takode, u razlicitim vrstama hotela, odmaralista, pansiona, motela, turistickih naselja i hostela 980.460 turista iz inostranstva doprinijelo je fizickim pokazateljima crnogorskog turizma sa 3.786.944 nocenja. Novi podaci Monstata jos ukazuju da je od ukupnog broja, cak 862.329 gostiju i 3.736.154 nocenja registrovano od pocetka maja do kraja septembra. Za istih pet mjeseci prosle godine, u hotelima je boravilo 773.875 turista koji su ostvarili 3.461.406 nocenja.

Zahvaljujuci septembarskim rezultatima, prosjek boravka u hotelima nasoj zemlji za devet mjeseci dostigao je 3,88 noci, sto samo potvrduje trend rasta jer je u junu taj rezultat iznosi 3,3, u julu 3,55, a u avgustu 3,84 noci po osobi.

I dalje su gosti najduze ostajali u primorskom regionu, gdje je prosjek 4,53 noci i znatno je veci od 1,9 koliko je registrovano za boravke u planinskim mjestima te 1,66 noci u Podgorici.

Najkraci boravci bili su u Andrijevici samo 1,24 noci, a manje od dva nocenja u prosjeku su zabiljezena u skoro svim gradovima na sjeveru Crne Gore. U primorskom regionu, Kotor i Tivat i dalje najmanje “zadrze” goste samo 2,72 odnosno 2,93 noci. Slijedi Budva koja je od januara do kraja septembra imala hotelske goste ciji je prosjecni ostanak dostigao 4,52 noci, dok je u Ulcinju ova klijentela ostajala 5,07, a u Baru 5,29 noci.

U ovom dijelu zemlje, najbolji rezultat ima Herceg Novi sa 5,35 nocenja po turisti.

Medutim, u Crnoj Gori se i dalje najduze ostaje u Rozajama, a svaki hotelski gost prosjecno ostane 5,8 noci. Ovdje treba napomenuti da je u hotelima ovog mjesta do kraja septembra boravilo samo 527 turista, ali i da je najmanje gostiju bilo je u gusinjskim hotelima njih 123, dok su 473 u Plavu bili iskljucivo stranci.

U kolektivnom smjestaju prednjace gosti iz Srbije

Skoro 40 odsto svih turista u prvih devet mjeseci ove godine registrovanih u kolektivnom smjestaju odsjelo je u Budvi, njih 43.682, koji su ostvarili vise od 46 odsto ili 1.944.783 nocenja. U primorskom regionu slijedi Herceg novi sa 133.660 hotelskih gostiju i 714.907 nocenja, Ulcinj sa 77.271 gostom i 391.559 nocenja, te Bar sa 67.679 turista i 357.942 nocenja. Po broju turista koji su odsijedali u hotelima u Crnoj Gori, na drugom mjestu je Podgorica sa 139.783 gosta, ali zato ima samo 232.015 nocenja.

Kolektivni smjestaj su od pocetka godine do kraja septembra od gostiju sa evropskog kontinenta najvise su koristili oni iz Srbije 102.876 ili 10,5 odsto stranaca, a slijede gosti iz Rusije 89.505 ili 9,13 odsto. Iz Njemacke je stiglo 78.298 turista, Francuske 62.708, Ujedinjenog Kraljevstva 51.841, sto znaci da su sa tri kljucna trzista u nasim hotelima vec boravilo 192.847 gosta.

Kinezi su peti po broju gostiju, a u crnogorskim hotelima boravilo ih je cak 54.731. U prvih deset zemalja su jos Poljska sa 40.272, Bosna i Hercegovina sa 32.475, Albanija sa 31.459, te Izrael sa 31.027 gostiju.

Kada je u pitanju broj nocenja, drugaciji je redosljed prvih deset drzava i tu dominira Rusija sa cak 599.381 nocenjem sto cini skoro 16 odsto ukupnog broja koje su ostvaril strani drzavljani, a slijedi Srbija sa 500.300 ili 13 odsto nocenja. Medu prvih pet su jos Francuska sa 312.159, Njemacka sa 264.249 i Ujedinjeno Kraljevstvo sa 257.613 nocenja, sto znaci da ove tri zemlje doprinose turistickom prometu sa 834.021 nocenjem. Do desetog mjesta na listi zemalja ciji su drzavljani ostvarili najvise nocenja su i Poljska sa 188.940, Bosna i Hercegovina sa 144.700, Ukrajina sa 91.047, Izrael sa 81.059 i Kosovo sa 79.148. Gosti iz Kine i Hong Konga u prosjeku su imali samo 1,25 nocenja i ukupno ostvarili 68.480 nocenja.

VOJNICI I SLUZBENICI MOD

Osam pripadnika Ministarstva odbrane i Vojske Crne Gore uspjesno je zavrsilo Osnovni teorijski kurs za sigurno skladistenje i upravljanje municijom.

Sertifikate za uspjesno polozenu obuku urucili su im zamjenik nacelnika Generalstaba Oruzanih Snaga Austrije general-potpukovnik Johan Luif i generalna direktorica Direktorata za materijalne resurse Alma Ljuljanaj-Jovicevic.

“Kurs je realizovan na osnovu plana bilateralne saradnje Ministarstva odbrane Crne Gore i Federalnog ministarstva odbrane Austrije, a trajao je u periodu od 15. do 31. oktobra. Pet instruktora iz Ministarstva odbrane Austrije i jedan iz MO Bosne i Hercegovine, bili su izvodaci obuke. Cilj kursa bio je da se pripadnici Vojske Crne Gore i Ministarstva odbrane obuce u oblasti upravljanja zivotnim ciklusom municije, sa akcentom na sigurno skladistenje, pravilno rukovanje i odrzavanje u skladu sa najvisim medunarodnim standardima. Teorijski kurs je samo uvertira za prakticne i teorijske kurseve koji ce se realizovati u buducem periodu”, objasnili su iz Ministarstva odbrane.

KASCELAN OBISAO RADOVE

Inzenjerci Vojske Crne Gore probili su 1,2 kilometra puta od Velestova kod Cetinja do Komana u opstini Podgorica za nepuna dva mjeseca, a, kada zavrse cijelu trasu dugacku sest kilometara, omogucice bolji zivot mjepstanima, podstaci poljoprivredu i vratiti mnoge na svoja seoska domacinstva, ocijenio je gradonacelnik Cetinja Aleksandar Kascelan.

On je obisao radove s pukovnikom Sasom Ivanovicem i potpuikovnikom Hajrudinom Derekarcem, pri cemu je inzinjercima urucio poklon.

“Ivanovic je porucio da Vojska Crne Gore na taj nacin vraca dug prema zajednici, te da ce uvijek biti uz gradane, sto je i jedna od njenih misija”, saopsteno je iz Ministarstva odbrane.

Gradnjom puta realizuje se ugovor o zajednickom ulaganju u poboljsanje putne infrastrukture koji su potpisali gradonacelnici Prijestonice Cetinje i Glavnog grada, Aleksandar Kascelan i Ivan Vukovic, i predsjednica danilovgradske opstine Zorica Kovacevic.

“Osim na Cetinju, Vojska Crne Gore ove godine ucestvovala je u brojnim akcijama u Podgorici, Danilovgradu, Kolasinu i Mojkovcu, i na taj nacin omogucila da se stvore bolji uslovi za lokalno stanovnistvo, da imaju bolje pristupne puteve”, istakli su iz Ministarstva.

POGLEDAJTE IZGRADNJU

Zicara u okviru ski-centra Cmiljaca u Bijelom Polju bice zavrsena do jula 2020. godine, kazali su iz Vlade Crne Gore.

Zicaru grade kompanija Novi Volvox, u saradnji sa italijanskim proizvodacem opreme “Leitner”.

Na Vladinom Tviter nalogu objavljen je video izvodenja radova, sa podacima o izgradnji zicare.

Kako je ranije saopsteno, projektovani kapacitet zicare je 2.600 skijasa na sat, a duzina je gotovo 1,4 km.

KOLEKTIVNI SMJESTAJ

U Crnoj Gori je tokom septembra ove godine, u kolektivnom smjestaju, odnosno hotelima, odmaralistima, pansionima, motelima, hostelima, ostvareno 12,5% vise dolazaka turista u odnosu na septembru 2018. godine.

Preliminarni podaci Monstata pokazuju da je ostvareno 10,9 odsto vise nocenja, nego u istom mjesecu prosle godine.

“Od ukupnog broja nocenja u kolektivnom smjestaju, 93,5% ostvarili su strani, a 6,5% nocenja ostvarili su domaci turisti. U prvih devet mjeseci 2019. godine ostvareno je 16,4% vise dolazaka i 9,5% vise nocenja turista nego u istom periodu prethodne godine”, saopstio je Monstat.

U strukturi nocenja stranih turista, u septembru ove godine, najvise nocenja ostvarili su turisti iz Rusije (19,7%), Ujedinjenog Kraljevstva (9,1%), Francuske (9,0%), Srbije (9,0%), Njemacke (8,9%), Poljske (5,5%), Bosne i Hercegovine (2,8%).

Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 35,9% nocenja.

“U strukturi nocenja po vrstama turistickih mjesta u septembru 2019. godine najvise nocenja ostvareno je u primorskim mjestima (90,7%), glavnom gradu (4,9%), planinskim mjestima (2,4%) i ostalim turistickim mjestima (2,0%)”, navode iz Monstata.

OKOLINA ZAGREBA

Prvi sneg ove godine pao je na Sljemenu, kraj Zagreba, dok je u ostallim zemljama regiona hladno, a u BiH ponegdje kisovito s maglom.

Hrvatski meteorolozi prognoziraju da ce i naredni dani biti bez promjene temperature, uz slabu kisu, tmurno i maglovito vrijeme.

Na Primorju ce duvati jaki vjetrovi.

Saobracaj na vecini glavnih puteva u zemljama regiona je usporen zbog morih kolovoza i mjestimicne magle.

GUTERES OCIJENIO

Generalni sekretar UN Antonio Guteres ocijenio je da je duga pauza u dijalogu Beograda i Pristine pod okriljem UN zaustavila napredak ka normalizaciji odnosa sto je otvorilo rizik od narusavanja stabilnost na terenu.

U novom tromjesecnom izvjestaju o radu Unmika koji ce biti razmatran na sjutrasnjoj sjednici Savjeta bezbjednosti UN Guteres se zalozio za skoro formiranje nove vlade Kosova nakon izbora kako bi se dijalog s Beogradom mogao brzo nastaviti, kao i za uklanjanje svih prepreka za nastavak dijaloga.

Guteres je u izvjestaju koji se odnosi na period od 16. maja do 15. septembra pozdravio napore usmjerene na osiguravanje vece ukljucenosti sirih segmenata drustva u politicke procese na Kosovu, dodajuci da posebno ohrabruje zene i mlade da se ukljuce i da predvode u demokratskom upravljanju Kosovom.

On je naveo da je za izgradnju povjerenja Kosovu neophodno jacanje vladavine prava i kredibilno, nezavisno i nepristrasno sudstvo.

Generalni sekretar UN je pozdravio napore da se zrtvama seksualnog nasilja tokom konflikta na Kosovu obezbijedi pravo na odstetu, ali je ukazao da proces obestecivanja zrtava nije u potpunosti inkluzivan.

Guteres je pozvao sve relevantne aktere da stite vjersku bastinu na Kosovu i da obezbijede da mjesta za bogosluzenje budu bezbjedna kako bi sve zajednice mogle da praktikuju svoju vjeru u miru.

Takode je pozvao kosovske institucije i medunarodne aktere da nastave punu podrsku i saradnju u naporima u istrazi zlocina pocinjenih tokom sukoba na Kosovu, sto je, kako je ocijenio, od sustinske vaznosti za mirnu buducnost Kosova.

Guteres je u izvjestaju pozdravio kontinuirane napore Radne grupe za nestale kao i planiranu izmenu Zakona o nestalima ocijenivsi da je rasvetljavanje sudbine nestalih na Kosovu kljucno za postizanje dugorocnog povjerenja.

Guteres je naveo da je razocaran zbog malih doprinosa fondu UN za podrsku zajednicama Askalija, Egipcana i Roma pogodenih trovanjem olovom na Kosovu i pozvao drzave clanice, ostale aktere i organizacije da doprinesu fondu.

Generalni sekretar UN je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog privodenja pripadnika Unmika 28. maja i nastavak sudskog postupka koji protiv njih vode kosovske vlasti koje je pozvao da osiguraju postovanje privilegija i imuniteta pripadnika UN.

BARS 2019

Srpski i ruski vojni piloti poceli su zajednicku vjezbu “Bratstvo avijaticara Rusije i Srbije 2019”, u okviru koje ce do 2. novembra u Rusiji uvjezbavati letjenje i borbena dejstva na avionima Mig-29 i helikopterima Mi-8, saopsteno je iz Ministarstva odbrane Srbije.

Kako se navodi, mjesovite posade izvodice vjezbu na temu borbenih dejstava u toku izvrsenja zadataka sprjecavanja eskalacije oruzanog sukoba na drzavnoj granici i sprovodenje akcije traganja i spasavanja.

Nakon formiranja rusko-srpskih mjesovitih posada, slijede aktivnosti ciji je cilj unaprijedenje sposobnosti komandanata za rukovodenje jedinicama koje cine mjesovite posade, u toku pripreme i vodenja borbenih dejstava.

Grupu pilota Vojske Srbije, koju predvodi komandant 204. vazduhoplovne brigade pukovnik Brane Krnjajic, na aerodromu “Privolzskij” docekao je nacelnik 185. Centra za pripremu i borbenu primjenu jedinica vazdusno-kosmickih snaga Rusije pukovnik Aleksej Vladimirovic Rotko.

Prije letackih aktivnosti obavljene su prethodne pripreme sa posadama vazduhoplova, upoznavanje i provjere vazduhoplovne tehnike, a razradene su i takticke situacije na vjezbi.

“Bratstvo avijaticara Rusije i Srbije 2019” je peta po redu vjezba na kojoj ruski i srpski piloti razmijenjuju iskustva i znanja u oblasti borbene upotrebe vazduhoplova koje se nalaze u naoruzanju obje vojske.

  • Koprivica: Plate policije gotovo duplo veće u pet godina
    on 26/08/2025 at 21:01

    Prosječne neto zarade službenika Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Uprave policije u posljednjih pet godina značajno su porasle i danas su gotovo dvostruko veće nego 2020. godine, poručio je državni sekretar MUP-a Petar Koprivica.

  • Vrijednost otkupa 12,8 miliona eura
    on 26/08/2025 at 17:22

    Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u drugom kvartalu iznosila je 12,8 miliona eura.

  • Jeftinije sve vrste goriva
    on 26/08/2025 at 06:32

    Sve vrste goriva od danas su jeftinije jedan do dva centa, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

  • ŽICG: Radnici da prihvate ponudu kako ne bi bili saučesnici u diverziji protiv države
    on 25/08/2025 at 15:28

    Menadžment Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) saopštio je da je sa oba reprezentativna sindikata i predstavnicima ministarstva, pristao na značajno povećanje zarada svim zaposlenima. Pozvali su radnike da prihvate ponudu, potpišu ugovor i da se vrate na posao, kako ne bi postali "nesvjesni saučesnici u planiranoj diverziji protiv svoje države".

  • Od ponoći jeftinije sve vrste goriva
    on 25/08/2025 at 09:32

    U Crnoj Gori će od ponoći biti jeftinije sve vrste goriva, saopšteno je iz Ministarstvo energetike i rudarstva.

  • Zeleno svjetlo AZK za drugu dionicu auto-puta
    on 25/08/2025 at 07:33

    Agencija za zaštitu konkurencije ocijenila je da dodjela novca iz budžeta Crne Gore, na način definisan ugovorom o kreditnom aranžmanu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), u cilju izgradnje druge dionice auto-puta ne predstavlja državnu pomoć.

  • "Komercijalne banke jure profit, Razvojna banka može spasiti privredu"
    on 25/08/2025 at 06:09

    Razvojna banka Crne Gore treba što prije pokrene kreditne linije za privredu, da ne bi stagnirala ekonomija, ocijenio je ekonomski analitičar Predrag Zečević.

  • Indeksi rasli na svjetskim berzama
    on 24/08/2025 at 21:55

    Na svjetskim berzama prošle sedmice cijene dionica su porasle, što se najviše zahvaljuje signalu iz američke centralne banke, Federalnih rezervi (Fed) da je u septembru moguće smanjenje kamatnih stopa.

  • CBCG: Pad kamatnih stopa
    on 24/08/2025 at 21:10

    Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupno odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u junu je na mjesečnom nivou pala 0,03 procentna poena i iznosila je 6,31 odsto, pokazuju podaci Centralne banke (CBCG).

  • Proizvodnja u Čeličani i Kovačnici još na čekanju, radnici, ipak, uposleni
    on 23/08/2025 at 19:07

    Pokretanje proizvodnje u Željezarinim pogonima Čeličani i Kovačnici još je na čekanju. Nakon što je krajem jula, a godinu od potpisivanja Elektroprivreda raskinula ugovora s švajcarskom kompanijom investirora Igora Šamiza, sada traže održiv model za revitalizaciju proizvodnje u tim pogonima. Tome se nadaju i radnici, ali su sada manje zabrinuti, jer su uposleni na izradi podkonstrukcija i konstrukcija za solarne panele.