BIVSI MINISTRI PORUCILI

Evropska unija (EU) je duzna da doprinese stabilnosti i sigurnosti Jugoistocne Evrope i zato bi pristupanje Zapadnog Balkana trebalo smatrati odgovornom politikom, a ne teretom, porucilo je deset bivsih ministara vanjskih poslova u otvorenom pismu upucenom Uniji.

Oni su upozorili da se nastavljaju problematicne tacke i napetosti oko Unije: Sirija, Irak, Libija, Ukrajina, istocni Mediteran.

“Na jugu EU se formira luk geopoliticke nestabilnosti. Ne smijemo dopustiti da se siri”, porucuje se u pismu ciji je potpisnik, izmedu ostalih, bivsi premijer i ministar spoljnih poslova Crne Gore, Igor Luksic.

Navodi se da su stabilnost, demokratija i prosperitet u Jugoistocnoj Evropi direktno povezani sa konsolidacijom evropskog projekta i zavrsetkom ponovnog ujedinjenja kontinenta s pristupanjem zemalja Zapadnog Balkana, procesa koji je zapoceo prije 30 godina.

EU je odlukom da ne otvori pregovore o pristupanju s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, uprkos preporuci Evropske komisije i volji vecine drzava clanica i Evropskog parlamenta, kako se dodaje u pismu, usmjerila preostali svoj uticaj na sopstveni prag i ugrozila sposobnost da oblikuje strateski razvoj i stabilnost u Jugoistocnoj Evropi.

To je, ocjenjuje se, strateska greska koja pomaze konsolidaciji statusa quo na Zapadnom Balkanu i inerciji EU-a na sve neurednijoj geopolitickoj mapi.

“EU je duzna da doprinese stabilnosti i sigurnosti Jugoistocne Evrope, zato bi pristupanje Zapadnog Balkana trebalo smatrati odgovornom politikom, a ne teretom”, porucili su bivsi sefovi diplomatije.

Prema njihovim rijecima, protivljenje da zapocne pregovore o pridruzivanju s Albanijom i Sjevernom Makedonijom urusava autoritet i vjerodostojnost EU.

U pismu isticu da za region poput Zapadnog Balkana, koji se bori za jacanje vladavine prava i poboljsanje socijalnih i ekonomskih standarda, proces pridruzivanja EU ostaje neophodan.

“Medutim, psiholoski ucinak takvih razgovora i transformativni efekti vazni su za osjecaj tih zemalja da su “usidrene” u EU. To je pitanje povjerenja. Celnici EU su, 2003. godine na samitu u Solunu, obecali clanstvo tim drzavama”, navodi se u pismu.

Kako se dodaje, u trenutnim okolnostima, garancije koje je EU dala drzavama regiona vise nece biti vazne, pa ce biti sve teze postici kompromise, prevladati bilateralne sporove i osloboditi se pozitivne energije.

“To je preteca nevolja u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, koje se predugo oslanjaju na EU da im pomogne. To potkopava pregovore Srbije i Kosova i jaca centrifugalne snage u Bosni i Hercegovini”, kaze se u pismu.

Bivsi ministri vanjskih poslova su ukazali da je proces pridruzivanja EU na Zapadnom Balkanu ujedno i proces izgradnje drzave i stabilizacijski proces za cijeli region.

To je, dodaju oni, kljucna strategija za ostvarivanje globalnog politickog uticaja EU.

,,EU bi trebalo da preuzme odgovornost djelujuci na strateski nacin. Krajnje je vrijeme da se EU osvrne na svoju ulogu u novom medunarodnom okruzenju kako bi djelovala nezavisno i poboljsala svoje vanjske politike i obrambene sposobnosti”, ocijenjuje se u pismu.

Bivsi sefovi diplomatija pozvali su EU da prevazide podjele u tom pogledu.

,,Proces pridruzivanja trajace dugi niz godina tokom kojih ce biti dovoljno vremena za uskladivanje potrebe za daljom integracijom EU-a sa potrebom za odrzavanjem evropske perspektive za drzave Zapadnog Balkana”, navode u pismu.

Oni su kazali da je otvaranje pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, na temelju njihovih preuzetih obaveza, imperativ i da bi se o tome trebalo dogovoriti na sljedecem samitu EU.

Bivsi ministri su pozvali EU da na predstojecem samitu u Zagrebu predstavi nove instrumente koji ce konsolidovati put pridruzivanja drzava Zapadnog Balkana Uniji.

Otvoreno pismo su, osim Luksica, uputili bivsi vicekancelar i ministar vanjskih poslova Njemacke, Sigmar Gabriel, bivsi sefovi diplomatija Hrvatske Vesna Pusic, Sjeverne Makedonija Nikola Poposki, Grcke Nikos Kocijas, Austrije Karin Knajsl.

Pismo su uputili i bivsi ministri vanjskih poslova Kipra Janis Kasulidis, Albanije Ditmir Busati, Bugarske Kristijan Vigenin i Savezne Republike Jugoslavije Goran Svilanovic.

BRAJOVIC

Rokovima za reformu izbornog zakonodavstva ne treba licitirati, vec ih treba prilagoditi potrebama rada Odbora, odnosno sustinskoj zakonodavnoj i politickoj realnosti, smatra predsjednik Skupstine Ivan Brajovic.

Parlament ce u ponedjeljak raspravljati o produzenja roka za rad Odbora za sveobuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva, koji istice 15. novembra.

Brajovic je na pitanje kakav je njegov stav o inicijativi da se produzi rok za rad Odbora, rekao da je fokus djelovanja parlamentarne vecine konstantno unapredenje izbornog ambijenta, uz otvorenost za sve politicke aktere i maksimalno potiskivanje politickih razmirica i razlika.

“Zato smatram da rokovima ne treba licitirati, vec ih treba prilagoditi potrebama rada Odbora, odnosno sustinskoj zakonodavnoj i politickoj realnosti”, kazao je Brajovic agenciji Mina.

Prema njegovim rijecima, sadasnje okolnosti namecu potrebu produzenja roka, kako bi dali jos jednu priliku Odboru da uz opoziciono ucesce da rezultat.

“Takode, ne zelimo da ostavimo prostor za izgovore i eventualne tehnicko-organizacione primjedbe”, dodao je Brajovic.

Iz tog razloga je, kako je naveo, i zakazana sjednica Skupstine u ponedjeljak, sa predlozenom izmjenom Odluke o obrazovanju Odbora.

Brajovic smatra da nema potrebe da se pojedini politicki subjekati iscrpljuju na autorstvu nad odredenim zakonskim predlozima, odnosno rjesenjima.

“Siguran sam da gradane najmanje interesuje ko je predlozio koje rjesenje, vec ih interesuje da pokazemo sposobnost da razgovaramo i da se dogovaramo, odnosno da smo dorasli ovom izazovu”, istakao je on.

U suprotnom, kako je naveo, svaki rok za zavrsetak posla bice kratak.

“Medutim, ponasanje dijela opozicije, inace veoma glasnog u zahtjevu za poboljsanje izbornog zakonodavstva, zavisno je od dnevno-politickih prilika – cas hoce da rade, pa onda malo bojkotuju, a sad imamo i pojavu pasivnog prisustva Odboru, sto god to znacilo”, kazao je Brajovic.

On je ocijenio da, umjesto opozicije koja kritikuje izborno zakonodavstvo i koja bi trebalo da insistira na sto intenzivnijem radu Odbora, konstruktivnije djeluju predstavnici civilnog sektora i akademske zajednice.

Izgleda, kako je kazao, da su glasnogovornici tehnicke vlade i opozicione politicke partije vise okrenute jedni drugima i pozicionioranju pred izbornu trku naredne godine, nego izbornom zakonodavstvu.

“Sto se tice naseg izbornog zakonodavstva, uvijek naglasavam, a to cu i ovog puta uciniti, ono je i sada dobro upravo zato sto se na njemu radi godinama unazad, i svaki izborni ciklus je sproveden u boljem i naprednijem izbornom ambijentu u odnosu na prethodni”, rekao je Brajovic.

On je kazao da za to postoje brojni konkretni pokazatelji: “To nam, takode, potvrduju i relevantne medunarodne institucije cije preporuke sprovodimo, a koje su nezavisne u svom radu i nijesu popustljive u kriterijumima prema bilo kojoj drzavi, pa ni Crnoj Gori”.

Upitan da li smatra da postoji mogucnost da Odbor uopste ne obavi posao zbog kojeg je formiran, s obzirom na suprotstavljene stavove vladajuce vecine i opozicije, Brajovic je rekao da je dio Odbora koji cine predstavnici vladajuce koalicije, vec dosta toga uradio, i neka rjesenja su dovedena do kraja.

“Uz sve okolnosti, ovaj dio Odbora je neprekidno bio aktivan i kada nije bilo opozicije i, uz podrsku strucne sluzbe, sa akademskom zajednicom i nevladinim organizacijama, pripemljen je i ponuden znacajan broj zakonskih rjesenja”, kazao je Brajovic.

To su, pojasnio je on, materijali za diskusiju i doradu, u cijoj izradi se postovala medunarodna praksa i date preporuke.

“Cekali smo opoziciju da izlozi svoje prijedloge, da se razgovara u dobroj volji i da svi zajedno nademo najbolja rjesenja u interesu gradana i drzave, bez ucjena i tvrdih unaprijed zacrtanih stavova”, rekao je Brajovic.

Prema njegovim rijecima, da li ce i koja rjesenja biti usvojena, zavisi od politicke volje parlamentarnih stranaka.

On je podsjetio da je, na primjer, Radna grupa 2017. uoci izborne godine za lokalne i predsjednicke izbore, vec bila pripremila Zakon o izboru odbornika i poslanika, ali nije bilo politicke volje da se obezbjedi dvotrecinska vecina.

“Sa druge strane, iako se veci dio opozicije pokajao zbog bojkota, za ocekivati je da se neki politicki subjekt, ako procijeni da mu izgledi na izborima nijesu bas najbolji, povuce iz izbornog procesa uz izgovor navodnog nezadovoljstva izbornim uslovima”, smatra Brajovic.

On je kazao da, ipak, vjeruje da do izbora jos ima vremena da svi ucesnici parlamentarnog zivota i sire – politickog zivota, razmisle i pokazu politicku zrelost i odgovornost.

“Tu mislim i na odgovoran pristup nevladinog sektora, akademske zajednice i svih uticajnih grupa i pojedinaca”, dodao je Brajovic.

TELEKOM 1. CFL – 15. KOLO