OD IDUCE GODINE

Svi hoteli kompanije Carine u hercegnovskoj opstini poslovace od iduce godine u sastavu spanskog turoperatora Iberostar, jednog od najvecih hotelskih lanaca u svijetu. Sezona ce prema nedavno potpisanim ugovoru, trajati 214 dana. U narednih 10 godina Iberostar ce u Bijelu i Kumbor dovoditi visokoplatezne goste, a menadzment kompanija Carine treba da obezbijedi visok nivo usluga kakav se podrazumijeva u svih 140 hotela kojima u svijetu gazduju Spanci. Problem sa deficitom radne snage morace da rjesavaju kako najavljuju-zaposljavanjem radnika sa Filipina.

Jos je do zatvaranja 1. novembra u novom hotelu Kumbor na odmoru nekoliko stotina zadovoljnih gostiju iz Britanije i Njemacke.

“Moji utisci sa odmora su divni, zato sto je vrijeme vrlo lijepo, a hotel Kumbor sjajan”, kazao je turista iz Njemacke.

A kada iduce godine ovaj i hoteli Park i Delfin u Bijeloj ponovo otvore vrata, uz ova imena dobice i brend Iberostar, sto podrazumijeva visi nivo usluge, za vise visokoplateznih gostiju.

“Takav hotelski lanac koji posjeduje 140 hotela sigurno ne bi dosao i ne bi bio zainteresovao za nase hotele da nije prepoznao ovo o cemu govorimo. Sustina je da njihovi standardi moraju biti ispostovani, sto je potpuno logicno jer zna se da su njihovi gosti veca klijentela, da su njihovi gosti ipak nesto drugo, sa ovim ugovorom sigurno Crna Gora dobija, dobijamo i mi, Herceg Novi imace cetiri hotela Iberostar, znaci to je ipak nesto sto je vrlo znacajno”, kazao je Cedomir Popovic Vlasnik kompanije Carine.

Iberostar kao turoperator punice hotele, a manadzment ostaje Carinama. Moraju obezbijediti visoke standarde koje traze partneri za goste u oko 710 smestajnih jedinica u cetiri objekta sa cetiri ili pet zvjezdica. Kako, kada su i do sada kuburili sa radnom snagom.

“To ce biti sve veci i veci problem. Mi smo aplicirali i vec dobili dozvolu da mozemo da dovedemo radnike sa Filipina i sigurno da ce za iducu godinu u nasim hotelima biti dosta Filipinaca. Sigurno ce za iducu godinu nama trebati najmanje 350 ljudi, mozda i vise”, dodao je Popovic.

Turisticka sezona je u hotelima kompanije Carina po broju gostiju i prihodima na nivou proslogodisnje. U narednoj pod novim brendom i u novom poslovnom aranzmanu bice otvoreni 214 dana.

Nevenka Macan, TVCG

U LUSTICA BEJU

Cjelodnevni “Lustica Bay festival jesenjih boja”, na kome je ucestvovalo dvadesetak proizvodaca hrane, poljoprivrednih proizvoda i rukotvorina iz Boke i okruzenja, odrzan je na vise lokacija na setalistu u Marina naselju, uz gastronomske specijalitete, domace proizvode, folklorne izvedbe i slikarsku koloniju za djecu i mlade.

Festival je organizovan pod nazivom “Dobro, bolje, domace”, kao podrska nacionalnom projektu promocije domacih ukusa i proizvodaca iz Crne Gore, za ciju realizaciju je pored ostalih, zaduzena i Nacionalna turisticka organizacija.

“Kao i proslogodisnji sajam, festival pokazuje da su ovakve manifestacije interesantne kako ucesnicima koji predstavljaju svoju djelatnost, tako i posjetiocima koji zele da kupe kvalitetan domaci proizvod. Nas sljedeci sajam sa jos raznovrsnijom ponudom bice festival ‘Hello Spring’ koji organizujemo u susret proljecu”, saopstila je PR savjetnica “Lustice Development” Dragana Becirovic.

Ove godine na sajmu novina je ucestvovala “Mestrina” iz Tivta, kao zenska organizacija koja se bavi rukotvorinama, a znacajnu paznju privukla je ponuda sira sa Farme “Dacevic”, povrca etno-domacinstva Dedovina sa Grahova, te poljoprivredni proizvodi “Vuksanovic”.

Prirodna kozmetika, ljekoviti melemi i tinkture od ljekovitog planinskog bilja “Jelena” zanimale su dame, a izuzetnu selekciju sireva, kao i svake godine, ponudila je Olga Ovcar sa Lustice.

Odrzana je slikarska kolonija “Nijanse jeseni” na kojoj su ucestvovali ucenici tivatskih osnovnih skola, te srednje mjestovite skole “Mladost” kojima je organizator obezbijedio stafelaje, kistove, boje i platna, za slikanje mediteranskog pejzaza.

Clanovi KUD “Boka” izveli su u marini splet igara na opste odusevljenje posjetilaca.

Za najmlade goste prireden je program animacije i zabave, a imali su priliku da udome kucice sa lusticke farme Ovcar. Kao i prethodne godine za posjetioce Sajma sluzene su pite od jabuka i visanja, koje je ovoga puta spremala pekara “Davidovic”.

ORKESTAR BUDVE

Gotovo je nemoguce zamisliti bilo koju festu u budvanskoj opstini, a da na njoj ne ucestvuje orkestar Gradske muzike Budva. Tradicionalnim dirom cesto otvaraju brojne manifestacije, a zbog defilea i atraktivne nosnje zanimljivi su i Budvanima i strancima. Taj orkestar simbol je grada.

Gradska muzika Budve ima oko cetrdesetak clanova koji se pored svih privatnih i poslovnih obaveza okupljaju cak tri puta sedmicno da bi se pripremili za nastupe. Tako svakog mjeseca, osim januara, tokom kojeg nadu 20-ak dana za odmor. Imaju preko trideset nastupa i 120 proba godisnje, a sve im to, kazu calnovi, ne pada tesko, zbog ljubavi prema muzici i svom gradu.

Stanislava Rajkovic, predsjednica Skupstine, Zeljko Vasovic, predsjednik Udruzenja i Marko Mrkovic, clan Gradske muzike Budva dugogodisnji su clanovi orkestra koji je osnovan jos 1906. godine, kada je ceski muzicar Karlo Vela okupio 15 mladica iz Budve.

Danasnje clanove gradske muzike raduje sto mladi u Budvi imaju interesovanja za muziku, pa danas cine cak polovinu orkestra. Za vecinu muzicara iz orkestra, clanstvo u gradskoj muzici porodicna je tradicija.

I Budvani i stranci, kazu clanovi, i danas dobro reaguju na njihove nastupe. Uvijek im je zanimljiv tradicionalni dir kojim Gradska muzika otvara brojne manifestacije u gradu. Strancima su privlacni zbog uniforme i zbog repertoara.

Kako objasnjavaju, u zavisnosti od povoda prilagodavaju repertoar. Izvode tradicionalne melodije, ali i moderne, i nerijetko obrade i neki svjetski hit.

Medutim, uslovi u kojima vjezbaju nijesu u skladu sa njihovom ljubavlju prema muzici i svom gradu, ali ni sa njihovom brojnoscu.

Probe odrzavaju u prostorijama od samo 40-ak kvadrata u Starom gradu.

Nadaju se da ce Opstina prepoznati znacaj Gradske muzike i da ce dobiti dodatni prostor. U meduvremenu se pripremaju za nastup povodom Dana opstine Budva, a kao kruna godisnjeg rada uslijedice i novogodisnji koncert.

Andela Ralevic TVCG

21. LUCINDANSKI SUSRETI

U Zagrebu su danas, u Studentskom centru, odrzani 21. Lucindanski susreti i obiljezeno 100 godina od podizanja Bozicnog ustanka i osnivanja Rovacke republike.

To je bio jos jedan vazan dogadaj za Crnogorce u Hrvatskoj, koji je podsjetio na istorijsku borbu za slobodu, ali i na vaznost njegovanja nacionalnih vrijednosti.

Na ovogodisnjoj manifestaciji, kojoj su prisustvovali i predstavnici i clanovi udruzenja Crnogoraca iz Slovenije, BiH i Srbije, svojom bogatom kulturnom i turistickom ponudom predstavio se grad Kolasin.

Predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezic ponosan je na dvije decenije trajanja manifestacije.

“Kontinuitet pokazuje progamske opravdanosti manifestacije. Lucindanski susreti su pokazatelj ugleda i duha nase zjednice u Hrvatskoj, ispricali smo dio crnogorske proslosti, ali i odgovorili na pitanje sa cim ce Crna Gora u Evropu, jer smo dio nase kulture pokazali ovdje u Hrvatskoj koja je dio EU”, istakao je Ivezic, koji je napomenuo da crnogorska manjina svojim karakteristikama obogacuje zivljenje grada Zagreba i Hrvatske uopste.

Kako je istakao, manifestacija je znacajna jer se vezuje za Petra I Petrovica Njegosa i obiljezavaju se veliki datumi crnogorske istorije.

“Ove godine obiljezavamo 100 godina od Bozicnog ustanka i osnivanja Rovacke republike, koja je neopravdano zapostavljena. Veliki datumi su i velika obaveza”, naveo je Ivezic.

Takode, znacajno je sto se dio duha crnogorskih gradova donosi u Zagreb.

“Do sada 11 gradova, a ovogodisnji gost je Kolasin, ratna prijestonica Crne Gore, u kojem su donijete vazne odluke u crnogorskoj istoriji. Danas, Kolasin gradi imidz turistickog centar koji reputaciju siri i van Crne Gore i regiona”, rekao je Ivezic.

Predsjednik Opstine Kolasin Milosav Bulatovic je kazao da su Lucindanski susreti prilika da se predstavi njihov grad i Crna Gora.

On je predstavio karakteristike kolasinske opstine, prirodna bogastva – rijeke Taru i Moracu, NP Biogradsku Goru, oazu netaknute prirode, brojna planinska jezera.

Naglasio je da Kolasin ima i istorijsku posebnost, a da Bozicni ustanak i Rovacka republika daju poseban pecat toj posebnosti.

Tu je i sadasnjost Kolasina.

“Danas su skijaliste Kolasin 1600 i autoput veliki drzavni projekti u nasoj opstini”, dodao je Bulatovic.

A spomenuo je i bogatu ljetnu i zimsku turisticku ponudu, sumski potencijal, hidroenergiju, kao i kolasinski lisnati sir koji je proglasen crnogorskim brendom.

Bulatovic je naveo da je Kolasin ostvario kontakt sa brojnim regionalnim gadovima.

“U Hrvatskoj su to Belisce i Cavle. To je nacin da se ostvari kulturna, obrazovna i ekonomska saradnja”, zakljucio je prvi covjek Kolasina.

Ivan Ivanovic, generalni sekretar Matice crnogorske kazao je da je obnovi drzave i cuvanju identiteta, pored vjekovne borbe, doprinijela i kultura koju je promovisala Matica.

“Zadatak matice je okupljanje intelektualaca u zemlji i inostranstvu koji vide Crnu Goru kao njihovu zemlju, kao i jacanje saradnje sa udruzenjima u dijaspori, posebno u domenu kulture”, naglasio je Ivanovic.

Gradonacelnik Zagreba Milan Bandic zbog obaveza nije prisustvovao prvom dijelu manifestacije, ali je na kraju rekao da je odusevljen programom koji je vidio.

On je, pozdravljajuci zvanice i goste i isticuci dobre odnose hrvatskog i crnogorskog naroda, poslao poruku inspirisanu Njegosevim stihom: “Boj ne bije svijetlo oruzje, vec boj bije srce u junaka.”

“Prijateljstvo kuje dva srca u junaka hrvatskog i crnogorskog”, porucio je Bandic.

Milana Vukovic Runjic, izaslanica gradonacelnika Zagreba porucila je da crnogorska zajednica cuva svoj nacionalni identitet, ali i gradi mostove izmedu Crne Gore i Hrvatske.

“Lucindan je prilika da se svake godine podsjetimo slavne istorije, ali i da pogledamo u buducnost. Grad Zagreb i Nacionalna zajednica Crnogoraca svojom saradnjom doprinose ne samo medusobnom uvazavanju nego i podsticu druge nacionalne manjine”, rekla je ona.

Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine u Hrvatskoj zahvalio je zajednici Crnogoraca zbog rada na upoznavanju istorije Crnogoraca, ali i promovisanju Hrvata u Crnoj Gori.

Veseli ih, kako je rekao, sto Crnogorci novcem iz budzeta Hrvatske realizuju projekte koji su vezani, ne samo za istoriju, nego i za promovisanje evropskih vrijednosti.

“Put u Evropu trazi i izgradnju dobrosusjedskih odnosa, odbacajuci ono cemu smo bili svjedoci – mrznju i netrpeljivost. Nase manjine igraju ogromnu ulogu u tome”, rekao je Tolnauer, uz poruku da Savjet prepoznaje programe crnogorske zajednice i da ce se ti programi ostvariti.

Boris Bastijancic, izaslanik crnogorskog predsjednika Mila Dukanovica zahvalio je crnogorskoj zajednici u Hrvatskoj sto “ponosno cuvaju blago Crne Gore i sto utiru put potomcima, ne samo u Hrvatskoj nego i sirom svijeta”.

“Supokroviteljtvo predsjednika Mila Dukanovica i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarovic, kada je u pitanju projekat “Putevima bokoljskih Hrvata”, pokazuju volju dvije drzave da razvijaju postovanje prema nacionalnim manjinama”, rekao je Bastijancic.

Crnogorski ambasador u Hrvatskoj Boro Vucinic rekao je za RTCG nakon dogadaja, da je sve sto se vidjelo na Lucindanskim susretima promocija kulturnih i istorijskih vrijednosti Crne Gore.

“Ovo je jedan od ljepsih dana koji se svake godine obiljezava u Zagrebu. Dogadaj poput ovog, na kojem prisustvuju ugledni Crnogorci, pravi su most izmedu dvije zemlje koje imaju zajednicke puteve i koje treba jos tjesnje da saraduju”, kazao nam je Vucinic.

Tokom manifestacije, nastupio je KUD Mijat Maskovic iz Kolasina, te glumci i mladi muzicari koji imaju znacajna priznanja sa medunarodnih takmicenja.

Ozren Zogovic

* Vise fotografija sa 21. Lucindanskih susreta pogledajte u fotogaleriji.

21. LUCINDANSKI SUSRETI

U Zagrebu su danas, u Studentskom centru, odrzani 21. Lucindanski susreti i obiljezeno 100 godina od podizanja Bozicnog ustanka i osnivanja Rovacke republike.

To je bio jos jedan vazan dogadaj za Crnogorce u Hrvatskoj, koji je podsjetio na istorijsku borbu za slobodu, ali i na vaznost njegovanja nacionalnih vrijednosti.

Na ovogodisnjoj manifestaciji, kojoj su prisustvovali i predstavnici i clanovi udruzenja Crnogoraca iz Slovenije, BiH i Srbije, svojom bogatom kulturnom i turistickom ponudom predstavio se grad Kolasin.

Predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezic ponosan je na dvije decenije trajanja manifestacije.

“Kontinuitet pokazuje progamske opravdanosti manifestacije. Lucindanski susreti su pokazatelj ugleda i duha nase zjednice u Hrvatskoj, ispricali smo dio crnogorske proslosti, ali i odgovorili na pitanje sa cim ce Crna Gora u Evropu, jer smo dio nase kulture pokazali ovdje u Hrvatskoj koja je dio EU”, istakao je Ivezic, koji je napomenuo da crnogorska manjina svojim karakteristikama obogacuje zivljenje grada Zagreba i Hrvatske uopste.

Kako je istakao, manifestacija je znacajna jer se vezuje za Petra I Petrovica Njegosa i obiljezavaju se veliki datumi crnogorske istorije.

“Ove godine obiljezavamo 100 godina od Bozicnog ustanka i osnivanja Rovacke republike, koja je neopravdano zapostavljena. Veliki datumi su i velika obaveza”, naveo je Ivezic.

Takode, znacajno je sto se dio duha crnogorskih gradova donosi u Zagreb.

“Do sada 11 gradova, a ovogodisnji gost je Kolasin, ratna prijestonica Crne Gore, u kojem su donijete vazne odluke u crnogorskoj istoriji. Danas, Kolasin gradi imidz turistickog centar koji reputaciju siri i van Crne Gore i regiona”, rekao je Ivezic.

Predsjednik Opstine Kolasin Milosav Bulatovic je kazao da su Lucindanski susreti prilika da se predstavi njihov grad i Crna Gora.

On je predstavio karakteristike kolasinske opstine, prirodna bogastva – rijeke Taru i Moracu, NP Biogradsku Goru, oazu netaknute prirode, brojna planinska jezera.

Naglasio je da Kolasin ima i istorijsku posebnost, a da Bozicni ustanak i Rovacka republika daju poseban pecat toj posebnosti.

Tu je i sadasnjost Kolasina.

“Danas su skijaliste Kolasin 1600 i autoput veliki drzavni projekti u nasoj opstini”, dodao je Bulatovic.

A spomenuo je i bogatu ljetnu i zimsku turisticku ponudu, sumski potencijal, hidroenergiju, kao i kolasinski lisnati sir koji je proglasen crnogorskim brendom.

Bulatovic je naveo da je Kolasin ostvario kontakt sa brojnim regionalnim gadovima.

“U Hrvatskoj su to Belisce i Cavle. To je nacin da se ostvari kulturna, obrazovna i ekonomska saradnja”, zakljucio je prvi covjek Kolasina.

Ivan Ivanovic, generalni sekretar Matice crnogorske kazao je da je obnovi drzave i cuvanju identiteta, pored vjekovne borbe, doprinijela i kultura koju je promovisala Matica.

“Zadatak matice je okupljanje intelektualaca u zemlji i inostranstvu koji vide Crnu Goru kao njihovu zemlju, kao i jacanje saradnje sa udruzenjima u dijaspori, posebno u domenu kulture”, naglasio je Ivanovic.

Gradonacelnik Zagreba Milan Bandic zbog obaveza nije prisustvovao prvom dijelu manifestacije, ali je na kraju rekao da je odusevljen programom koji je vidio.

On je, pozdravljajuci zvanice i goste i isticuci dobre odnose hrvatskog i crnogorskog naroda, poslao poruku inspirisanu Njegosevim stihom: “Boj ne bije svijetlo oruzje, vec boj bije srce u junaka.”

“Prijateljstvo kuje dva srca u junaka hrvatskog i crnogorskog”, porucio je Bandic.

Milana Vukovic Runjic, izaslanica gradonacelnika Zagreba porucila je da crnogorska zajednica cuva svoj nacionalni identitet, ali i gradi mostove izmedu Crne Gore i Hrvatske.

“Lucindan je prilika da se svake godine podsjetimo slavne istorije, ali i da pogledamo u buducnost. Grad Zagreb i Nacionalna zajednica Crnogoraca svojom saradnjom doprinose ne samo medusobnom uvazavanju nego i podsticu druge nacionalne manjine”, rekla je ona.

Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine u Hrvatskoj zahvalio je zajednici Crnogoraca zbog rada na upoznavanju istorije Crnogoraca, ali i promovisanju Hrvata u Crnoj Gori.

Veseli ih, kako je rekao, sto Crnogorci novcem iz budzeta Hrvatske realizuju projekte koji su vezani, ne samo za istoriju, nego i za promovisanje evropskih vrijednosti.

“Put u Evropu trazi i izgradnju dobrosusjedskih odnosa, odbacajuci ono cemu smo bili svjedoci – mrznju i netrpeljivost. Nase manjine igraju ogromnu ulogu u tome”, rekao je Tolnauer, uz poruku da Savjet prepoznaje programe crnogorske zajednice i da ce se ti programi ostvariti.

Boris Bastijancic, izaslanik crnogorskog predsjednika Mila Dukanovica zahvalio je crnogorskoj zajednici u Hrvatskoj sto “ponosno cuvaju blago Crne Gore i sto utiru put potomcima, ne samo u Hrvatskoj nego i sirom svijeta”.

“Supokroviteljtvo predsjednika Mila Dukanovica i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarovic, kada je u pitanju projekat “Putevima bokoljskih Hrvata”, pokazuju volju dvije drzave da razvijaju postovanje prema nacionalnim manjinama”, rekao je Bastijancic.

Crnogorski ambasador u Hrvatskoj Boro Vucinic rekao je za RTCG nakon dogadaja, da je sve sto se vidjelo na Lucindanskim susretima promocija kulturnih i istorijskih vrijednosti Crne Gore.

“Ovo je jedan od ljepsih dana koji se svake godine obiljezava u Zagrebu. Dogadaj poput ovog, na kojem prisustvuju ugledni Crnogorci, pravi su most izmedu dvije zemlje koje imaju zajednicke puteve i koje treba jos tjesnje da saraduju”, kazao nam je Vucinic.

Tokom manifestacije, nastupio je KUD Mijat Maskovic iz Kolasina, te glumci i mladi muzicari koji imaju znacajna priznanja sa medunarodnih takmicenja.

Ozren Zogovic

* Vise fotografija sa 21. Lucindanskih susreta pogledajte u fotogaleriji.

GOSTI SA SVIH KONTINENATA

Na Zabljaku je ovogodisnja ljetnja turisticka sezona bila rekordna i po broju gostiju i po broju ostvarenih nocenja.

Gosti su dolazili sa svih kontinenata, a turisticke poslenike posebno raduje cinjenica da je visestruko uvecan broj turista sa zapadno-evropskog trzista. Lijepo vrijeme u oktobru produzilo je postsezonu.

AKCIJA U NIKSICU

Predstavnici opstine Niksic, lokalnog komunalnog preduzeca, sportsko – ribolovnog kluba “Niksic” i Ekoloskog pokreta “Ozon” i Ministarstva poljoprivrede uklonili su veliku kolicinu otpada iz rijeke Bistrice, do usca u rijeku Zetu.

Akcije ciscenja vodotoka jedna je od aktivnosti podrzanih kroz drugi javni poziv Ministarstva poljoprivrede za Program malih grantova u okviru regionalnog projekta ,,Upravljanje slivom rijeke Drine na Zapadnom Balkanu”.

Generalni direktor Direktorata za vodoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Momcilo Blagojevic podsjetio da su u prethodnom periodu uspjesno realizovane akcije ciscenja rijeke Tare sa Rudnicom u Mojkovcu, rijeke Lim u Bijelom Polju i Tare na podrucju Kolasina.

,,I danasnjom akcijom potvrdujemo da zajedno postizemo najbolje rezultate – Vlada, lokalne samouprave, gradani i civilni sektor. Pokazali smo da zajednickim pristupom mozemo do cistijih rijeka i ukazali na zajednicku potrebu da cuvamo nase rijeke i sve prirodne resurse”, porucio je Blagojevic.

Osim ucesca u akciji ciscenja, sportsko – ribolovni klub ,,Niksic”, sa bespovratnim sredstvima kroz Program malih grantova, zapoceo je aktivnosti na smanjenju zagadenja voda na podrucju niksicke opstine, nadzoru i zastiti tih voda.

Prema rijecima, predstavnika kluba Vlajka Simovica uradeno je 20 tabli o zabrani odlaganja otpada koje ce biti postavljene na najugrozenijim mjestima.

,,U postupku smo nabavke kamera koje ce biti postavljene na odredenim lokacijama, kako bi se sprijecili nesavjesni gradani da odlazu otpad. Nabavljeni su i camci sa kojima ce ribocuvarska sluzba svakodnevno sakupljati otpad iz rijeka i obavljati nadzor”, kazao je Simovic dodajuci da ce uskoro biti zavrsena i karta ugrozenih lokacija, identifikacija zagadivaca i lokacija na kojima se odlaze otpad, nakon cega ce deponije biti uklonjene.

Potpredsjednik Opstine Niksic Dragan Perovic kazao je da je danas ociscen tok rijeke Bistrice u duzini od oko 850m, od mosta Perunovica do usca u Zetu, kod mosta na Duklu.

On je porucio da se ni jedan od postojecih ekoloskih problema ne moze u potpunosti rijesiti ukoliko se ne promijeni ekoloska svijest svih zajedno.

Direktor ekoloskog pokreta ,,Ozon” Aleksandar Perovic istakao je da ta NVO trenutno radi na zastiti rijeke Zete, kroz gradansku inicijativu za izradu studije zastite.

,,Pa i ovu akciju kao i sve slicne dozivljavamo kao bitne u podizanju svijesti javnosti o ekosistemskom znacaju nasih rijeka, kako sa aspekta javnog zdravlja tako i odrzivog razvoja lokalne zajednice. Uvijek cemo ucestvovati i insistirati na smislenim i mjerljivim aktivnostima, narocito kada imaju medusektorski karakter, jer to podrazumijeva zajednicki rad sa svima koji ucestvuju u procesu donosenja odluka”, kazao je Perovic.

BEC

Generalna direktorica Direktorata za materijalne resurse Ministarstva odbrane Alma Ljuljanaj-Jovicevic ucestvujena sastanku Nacionalnih direktora za naoruzanje drzava regiona (ALCM) u Becu.

Tema ovogodisnjeg sastanka je nacionalni koncept odrzavanja u drzavama ucesnicama i mogucnosti uspostavljanja saradnje u okviru konkretnih projekata u oblasti iz nadleznosti ALCM-a.

Nacionalni direktori za naoruzanje (National Armaments Directors – NADs) se od 2009. sastaju na dvogodisnjem nivou kako bi intenzivirali dijalog u vezi sa naoruzanjem i logistikom, kao i omogucili jacanje saradnje drzava regiona u oblastima koje su od zajednickog interesa.

“Cilj ovih sastanaka je razvijanje medusobnog povjerenja, unapredenje saradnje u okviru primjenjivih bilateralnih ili multilateralnih aranzmana u oblastima kao sto su politika naoruzanja, nabavke, koriscenje i odrzavanje sredstava, logistika, zastita zivotne sredine, usluge, komercijalizacija, istrazivanje i razvoj”, saopsteno je iz Ministarstva odbrane.

VLADINO RJESENJE

Vlada je donijela rjesenje o postavljanju Miljana Perovica za generalnog direktora Obavjestajnog bezbjednosnog direktorata u Ministarstvu odbrane.

Perovic je zavrsio Vojnu akademiju. Bio je nacelnik Odjeljenja za vojno obavjestajne i bezbjednosne poslove u Ministarstvu odbrane.

Perovica je za ovu funkciju predlozio ministar odbrane Predrag Boskovic, na osnovu Zakona o odbrani, uz prethodno misljenje Odbora za bezbjednost i odbranu Skupstine Crne Gore.

Boskovic je u obrazlozenju naveo da Perovic, sa velikim iskustvom i rezultatima u radu, u toku radnog iskustva od 1998. godine na poslovima iz oblasti bezbjednosti, ispunjava sve uslove za uspjesno vrsenje poslova generalnog direktora Obavjestajno bezbjednosnog direktorata.

U NUDOLU KOD NIKSICA

Rekonstruisana porodicna kuca Blagoja Kovacevica, oca cuvenog komandanta i narodnoj heroja Save Kovacevica, u selu Nudolu u Grahovu, otvorena je danas.

Drzavni sekretar u Ministarstvu odbrane Slobodan Filipovic, je na otvaranju istakao da antifasizam kao civilizacijska vrijednost na ovim prostorima ima svoje duboke korijene u crnogorskom slobodarstvu i ratnickoj tradiciji.

“Stazama slobode i afirmacije drzavnog statusa ustala je Crna Gora prva od svih, jos dok je Evropa cekala bolje dane. Trinaestog jula 1941. godine puske crnogorskih slobodara osvjetljavale su izgubljenu evropsku nadu u mogucnost borbe. Toj borbi Crna Gora dala je ogroman doprinos”, rekao je Filipovic.

Tom prilikom, on je dodao da se “u tom besmrtnom stroju medu prvima nasla i porodica Blagoja Kovacevica iz Nudola, u prvom redu sa svojim izdancima Nikolom, predratnim revolucionarom i kasnije predsjednikom Skupstine, Savom, proslavljenim komandantom Trece udarne divizije i narodnim herojem i njegovim bratom Jankom koji padose na bojnom polju”.

Filipovic je istakao da Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore osim osnovnih ustavnih zadataka, ostaju posveceni i ocuvanju najvecih drzavnih i antifasistickih tekovina, njegovanju tradicije i uzdizanju crnogorskih vrijednosti.

“Ova kuca neka bude spomen kao nenametljiva potvrda naseg odnosa prema njihovoj borbi, ali i mjera jednog vremena koje je vratilo ono sto je Crnoj Gori odavno pripadalo”, kazao je Filipovic.

Svecano otvaranje rekonstruisane spomen kuce Blagoja Kovacevica u selu Nudola, Grahovo kod Niksica organizovao je Savez udruzenje boraca narodnooslobodilackog rata i antifasista Crne Gore SUBNOR.

  • Sekretari Crne Gore i Saudijske Arabije razgovarali o jačanju saradnje i digitalnoj transformaciji parlamenata
    on 04/11/2025 at 20:18

    Generalni sekretar Skupštine Crne Gore, Boban Stanišić, sastao se sa generalnim sekretarom Savjetodavne skupštine Kraljevine Saudijske Arabije, Muhamedom Dakhailom Al-Mutirijem, kako bi razmijenili iskustva i razgovarali o unapređenju parlamentarnih administracija i digitalnoj transformaciji rada parlamenata.

  • Kovačević: EK vidi napredak, ali i hronične probleme Crne Gore
    on 04/11/2025 at 18:44

    Izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori za ovu godinu napisan je u prepoznatljivo optimističnom i diplomatski obazrivom tonu, koji je u skladu sa sadašnjim opredjeljenjem Evropske unije (EU) da podstakne napredak države ka članstvu, ocijenili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

  • Zenović: Brzi napredak bilježi 18 poglavlja
    on 04/11/2025 at 18:35

    Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Predrag Zenović kazao je u Dnevniku TVCG da članstvo Crne Gore u 2028. godine više nije samo ambicija Crne Gore, već i realno očekivanje. On je to rekao komentarišući nikad pozitivniji Izvještaj EK za Crnu Goru koji je danas objavljen. Kaže da je Crna Gora napravila ključni bilans između vladavine prava i cijelog seta tehničkih poglavlja, na kojima je nastavila da radi predano. Kaže da je konstatovan napredak u 18 poglavlja.

  • Bojović: Crna Gora čvrsto na evropskom putu, ponosni smo na Spajića, Ivanovića i Gorčević
    on 04/11/2025 at 18:19

    Funkcioner Pokreta Evropa sad, Vlade Bojović, kazao je da ta partija ponosna na visoke ocjene koje je Crna Gora dobila od evropskih partnera.

  • Vuković: Izvještaj EK potvrdio kritike DPS-a i ostatka opozicije, ambijent za proširenje nikad bolji
    on 04/11/2025 at 17:55

    Predsjednik Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore i potpredsjednik Demokratske partije socijalista, Ivan Vuković, kazao je kako pozitivan ton Izvještaja EK i optimistične izjave zvaničnika EU predstavljaju ohrabrenje za svakoga ko želi da vidi Crnu Goru u Evropskoj uniji.

  • Đeljošaj: Izvještaj Evropske komisije potvrđuje rezultate predanog rada Ministarstva ekonomskog razvoja
    on 04/11/2025 at 17:23

    Godišnji izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za ovu godinu dodatno nas ispunjava ponosom i ohrabrenjem, jer izvještaj potvrđuje izvanredne rezultate koje smo postigli u oblastima iz nadležnosti našeg ministarstva, saopštio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.

  • Mandić - Satler: Crna Gora prepoznata kao lider evropskih integracija u regionu
    on 04/11/2025 at 17:15

    Predsjednik Skupštine Andrija Mandić sastao se danas sa šefom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, NJ.E. Johanom Satlerom, koji mu je uručio Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori za 2025. godinu.  Mandić je poručio  da Izvještaj, koji je javno okarakterisan kao najbolji do sada, potvrđuje da je Crna Gora još jednom prepoznata kao lider evropskih integracija u regionu.

  • Demokrate: Andrijevčani prepoznali značaj vetinga u sektoru bezbjednosti
    on 04/11/2025 at 17:00

    Demokratska Crna Gora nastavlja da bude glas naroda, da štiti javni interes i da se bori za Crnu Goru koja pripada svima, a ne privilegovanim pojedincima. Samo kroz pošten rad, odgovornost i hrabrost moguće je izgraditi državu u kojoj zakon važi jednako za sve, saopšteno je iz te partije.

  • Smailović: Bošnjačka stranka pouzdan partner u EU integracijama
    on 04/11/2025 at 16:34

    Šef poslaničkog kluba Bošnjačke stranke, Amer Smailović, osvrnuo se na Godišnji izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore, prema kojem je Crna Gora ostvarila najveći napredak na evropskom putu u prethodnih godinu dana među državama Zapadnog Balkana.

  • Radnička partija pristupila NSD-u: Nova era političkog savezništva
    on 04/11/2025 at 16:25

    Drago mi je što će dosadašnji članovi ponosne Radničke partije postati dio velike porodice kakva je Nova srpska demokratija (NSD). Siguran sam da ćemo unutar koalicije Za budućnost Crne Gore 2027. godine, na parlamentarnim i lokalnim izborima, ostvariti istorijski rezultat koji će biti garant stabilnosti naše zemlje, poručio je predsjednik Radničke partije (RP) Maksim Vučinić.