21. LUCINDANSKI SUSRETI

U Zagrebu su danas, u Studentskom centru, odrzani 21. Lucindanski susreti i obiljezeno 100 godina od podizanja Bozicnog ustanka i osnivanja Rovacke republike.

To je bio jos jedan vazan dogadaj za Crnogorce u Hrvatskoj, koji je podsjetio na istorijsku borbu za slobodu, ali i na vaznost njegovanja nacionalnih vrijednosti.

Na ovogodisnjoj manifestaciji, kojoj su prisustvovali i predstavnici i clanovi udruzenja Crnogoraca iz Slovenije, BiH i Srbije, svojom bogatom kulturnom i turistickom ponudom predstavio se grad Kolasin.

Predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezic ponosan je na dvije decenije trajanja manifestacije.

“Kontinuitet pokazuje progamske opravdanosti manifestacije. Lucindanski susreti su pokazatelj ugleda i duha nase zjednice u Hrvatskoj, ispricali smo dio crnogorske proslosti, ali i odgovorili na pitanje sa cim ce Crna Gora u Evropu, jer smo dio nase kulture pokazali ovdje u Hrvatskoj koja je dio EU”, istakao je Ivezic, koji je napomenuo da crnogorska manjina svojim karakteristikama obogacuje zivljenje grada Zagreba i Hrvatske uopste.

Kako je istakao, manifestacija je znacajna jer se vezuje za Petra I Petrovica Njegosa i obiljezavaju se veliki datumi crnogorske istorije.

“Ove godine obiljezavamo 100 godina od Bozicnog ustanka i osnivanja Rovacke republike, koja je neopravdano zapostavljena. Veliki datumi su i velika obaveza”, naveo je Ivezic.

Takode, znacajno je sto se dio duha crnogorskih gradova donosi u Zagreb.

“Do sada 11 gradova, a ovogodisnji gost je Kolasin, ratna prijestonica Crne Gore, u kojem su donijete vazne odluke u crnogorskoj istoriji. Danas, Kolasin gradi imidz turistickog centar koji reputaciju siri i van Crne Gore i regiona”, rekao je Ivezic.

Predsjednik Opstine Kolasin Milosav Bulatovic je kazao da su Lucindanski susreti prilika da se predstavi njihov grad i Crna Gora.

On je predstavio karakteristike kolasinske opstine, prirodna bogastva – rijeke Taru i Moracu, NP Biogradsku Goru, oazu netaknute prirode, brojna planinska jezera.

Naglasio je da Kolasin ima i istorijsku posebnost, a da Bozicni ustanak i Rovacka republika daju poseban pecat toj posebnosti.

Tu je i sadasnjost Kolasina.

“Danas su skijaliste Kolasin 1600 i autoput veliki drzavni projekti u nasoj opstini”, dodao je Bulatovic.

A spomenuo je i bogatu ljetnu i zimsku turisticku ponudu, sumski potencijal, hidroenergiju, kao i kolasinski lisnati sir koji je proglasen crnogorskim brendom.

Bulatovic je naveo da je Kolasin ostvario kontakt sa brojnim regionalnim gadovima.

“U Hrvatskoj su to Belisce i Cavle. To je nacin da se ostvari kulturna, obrazovna i ekonomska saradnja”, zakljucio je prvi covjek Kolasina.

Ivan Ivanovic, generalni sekretar Matice crnogorske kazao je da je obnovi drzave i cuvanju identiteta, pored vjekovne borbe, doprinijela i kultura koju je promovisala Matica.

“Zadatak matice je okupljanje intelektualaca u zemlji i inostranstvu koji vide Crnu Goru kao njihovu zemlju, kao i jacanje saradnje sa udruzenjima u dijaspori, posebno u domenu kulture”, naglasio je Ivanovic.

Gradonacelnik Zagreba Milan Bandic zbog obaveza nije prisustvovao prvom dijelu manifestacije, ali je na kraju rekao da je odusevljen programom koji je vidio.

On je, pozdravljajuci zvanice i goste i isticuci dobre odnose hrvatskog i crnogorskog naroda, poslao poruku inspirisanu Njegosevim stihom: “Boj ne bije svijetlo oruzje, vec boj bije srce u junaka.”

“Prijateljstvo kuje dva srca u junaka hrvatskog i crnogorskog”, porucio je Bandic.

Milana Vukovic Runjic, izaslanica gradonacelnika Zagreba porucila je da crnogorska zajednica cuva svoj nacionalni identitet, ali i gradi mostove izmedu Crne Gore i Hrvatske.

“Lucindan je prilika da se svake godine podsjetimo slavne istorije, ali i da pogledamo u buducnost. Grad Zagreb i Nacionalna zajednica Crnogoraca svojom saradnjom doprinose ne samo medusobnom uvazavanju nego i podsticu druge nacionalne manjine”, rekla je ona.

Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine u Hrvatskoj zahvalio je zajednici Crnogoraca zbog rada na upoznavanju istorije Crnogoraca, ali i promovisanju Hrvata u Crnoj Gori.

Veseli ih, kako je rekao, sto Crnogorci novcem iz budzeta Hrvatske realizuju projekte koji su vezani, ne samo za istoriju, nego i za promovisanje evropskih vrijednosti.

“Put u Evropu trazi i izgradnju dobrosusjedskih odnosa, odbacajuci ono cemu smo bili svjedoci – mrznju i netrpeljivost. Nase manjine igraju ogromnu ulogu u tome”, rekao je Tolnauer, uz poruku da Savjet prepoznaje programe crnogorske zajednice i da ce se ti programi ostvariti.

Boris Bastijancic, izaslanik crnogorskog predsjednika Mila Dukanovica zahvalio je crnogorskoj zajednici u Hrvatskoj sto “ponosno cuvaju blago Crne Gore i sto utiru put potomcima, ne samo u Hrvatskoj nego i sirom svijeta”.

“Supokroviteljtvo predsjednika Mila Dukanovica i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarovic, kada je u pitanju projekat “Putevima bokoljskih Hrvata”, pokazuju volju dvije drzave da razvijaju postovanje prema nacionalnim manjinama”, rekao je Bastijancic.

Crnogorski ambasador u Hrvatskoj Boro Vucinic rekao je za RTCG nakon dogadaja, da je sve sto se vidjelo na Lucindanskim susretima promocija kulturnih i istorijskih vrijednosti Crne Gore.

“Ovo je jedan od ljepsih dana koji se svake godine obiljezava u Zagrebu. Dogadaj poput ovog, na kojem prisustvuju ugledni Crnogorci, pravi su most izmedu dvije zemlje koje imaju zajednicke puteve i koje treba jos tjesnje da saraduju”, kazao nam je Vucinic.

Tokom manifestacije, nastupio je KUD Mijat Maskovic iz Kolasina, te glumci i mladi muzicari koji imaju znacajna priznanja sa medunarodnih takmicenja.

Ozren Zogovic

* Vise fotografija sa 21. Lucindanskih susreta pogledajte u fotogaleriji.

21. LUCINDANSKI SUSRETI

U Zagrebu su danas, u Studentskom centru, odrzani 21. Lucindanski susreti i obiljezeno 100 godina od podizanja Bozicnog ustanka i osnivanja Rovacke republike.

To je bio jos jedan vazan dogadaj za Crnogorce u Hrvatskoj, koji je podsjetio na istorijsku borbu za slobodu, ali i na vaznost njegovanja nacionalnih vrijednosti.

Na ovogodisnjoj manifestaciji, kojoj su prisustvovali i predstavnici i clanovi udruzenja Crnogoraca iz Slovenije, BiH i Srbije, svojom bogatom kulturnom i turistickom ponudom predstavio se grad Kolasin.

Predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske Danilo Ivezic ponosan je na dvije decenije trajanja manifestacije.

“Kontinuitet pokazuje progamske opravdanosti manifestacije. Lucindanski susreti su pokazatelj ugleda i duha nase zjednice u Hrvatskoj, ispricali smo dio crnogorske proslosti, ali i odgovorili na pitanje sa cim ce Crna Gora u Evropu, jer smo dio nase kulture pokazali ovdje u Hrvatskoj koja je dio EU”, istakao je Ivezic, koji je napomenuo da crnogorska manjina svojim karakteristikama obogacuje zivljenje grada Zagreba i Hrvatske uopste.

Kako je istakao, manifestacija je znacajna jer se vezuje za Petra I Petrovica Njegosa i obiljezavaju se veliki datumi crnogorske istorije.

“Ove godine obiljezavamo 100 godina od Bozicnog ustanka i osnivanja Rovacke republike, koja je neopravdano zapostavljena. Veliki datumi su i velika obaveza”, naveo je Ivezic.

Takode, znacajno je sto se dio duha crnogorskih gradova donosi u Zagreb.

“Do sada 11 gradova, a ovogodisnji gost je Kolasin, ratna prijestonica Crne Gore, u kojem su donijete vazne odluke u crnogorskoj istoriji. Danas, Kolasin gradi imidz turistickog centar koji reputaciju siri i van Crne Gore i regiona”, rekao je Ivezic.

Predsjednik Opstine Kolasin Milosav Bulatovic je kazao da su Lucindanski susreti prilika da se predstavi njihov grad i Crna Gora.

On je predstavio karakteristike kolasinske opstine, prirodna bogastva – rijeke Taru i Moracu, NP Biogradsku Goru, oazu netaknute prirode, brojna planinska jezera.

Naglasio je da Kolasin ima i istorijsku posebnost, a da Bozicni ustanak i Rovacka republika daju poseban pecat toj posebnosti.

Tu je i sadasnjost Kolasina.

“Danas su skijaliste Kolasin 1600 i autoput veliki drzavni projekti u nasoj opstini”, dodao je Bulatovic.

A spomenuo je i bogatu ljetnu i zimsku turisticku ponudu, sumski potencijal, hidroenergiju, kao i kolasinski lisnati sir koji je proglasen crnogorskim brendom.

Bulatovic je naveo da je Kolasin ostvario kontakt sa brojnim regionalnim gadovima.

“U Hrvatskoj su to Belisce i Cavle. To je nacin da se ostvari kulturna, obrazovna i ekonomska saradnja”, zakljucio je prvi covjek Kolasina.

Ivan Ivanovic, generalni sekretar Matice crnogorske kazao je da je obnovi drzave i cuvanju identiteta, pored vjekovne borbe, doprinijela i kultura koju je promovisala Matica.

“Zadatak matice je okupljanje intelektualaca u zemlji i inostranstvu koji vide Crnu Goru kao njihovu zemlju, kao i jacanje saradnje sa udruzenjima u dijaspori, posebno u domenu kulture”, naglasio je Ivanovic.

Gradonacelnik Zagreba Milan Bandic zbog obaveza nije prisustvovao prvom dijelu manifestacije, ali je na kraju rekao da je odusevljen programom koji je vidio.

On je, pozdravljajuci zvanice i goste i isticuci dobre odnose hrvatskog i crnogorskog naroda, poslao poruku inspirisanu Njegosevim stihom: “Boj ne bije svijetlo oruzje, vec boj bije srce u junaka.”

“Prijateljstvo kuje dva srca u junaka hrvatskog i crnogorskog”, porucio je Bandic.

Milana Vukovic Runjic, izaslanica gradonacelnika Zagreba porucila je da crnogorska zajednica cuva svoj nacionalni identitet, ali i gradi mostove izmedu Crne Gore i Hrvatske.

“Lucindan je prilika da se svake godine podsjetimo slavne istorije, ali i da pogledamo u buducnost. Grad Zagreb i Nacionalna zajednica Crnogoraca svojom saradnjom doprinose ne samo medusobnom uvazavanju nego i podsticu druge nacionalne manjine”, rekla je ona.

Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine u Hrvatskoj zahvalio je zajednici Crnogoraca zbog rada na upoznavanju istorije Crnogoraca, ali i promovisanju Hrvata u Crnoj Gori.

Veseli ih, kako je rekao, sto Crnogorci novcem iz budzeta Hrvatske realizuju projekte koji su vezani, ne samo za istoriju, nego i za promovisanje evropskih vrijednosti.

“Put u Evropu trazi i izgradnju dobrosusjedskih odnosa, odbacajuci ono cemu smo bili svjedoci – mrznju i netrpeljivost. Nase manjine igraju ogromnu ulogu u tome”, rekao je Tolnauer, uz poruku da Savjet prepoznaje programe crnogorske zajednice i da ce se ti programi ostvariti.

Boris Bastijancic, izaslanik crnogorskog predsjednika Mila Dukanovica zahvalio je crnogorskoj zajednici u Hrvatskoj sto “ponosno cuvaju blago Crne Gore i sto utiru put potomcima, ne samo u Hrvatskoj nego i sirom svijeta”.

“Supokroviteljtvo predsjednika Mila Dukanovica i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarovic, kada je u pitanju projekat “Putevima bokoljskih Hrvata”, pokazuju volju dvije drzave da razvijaju postovanje prema nacionalnim manjinama”, rekao je Bastijancic.

Crnogorski ambasador u Hrvatskoj Boro Vucinic rekao je za RTCG nakon dogadaja, da je sve sto se vidjelo na Lucindanskim susretima promocija kulturnih i istorijskih vrijednosti Crne Gore.

“Ovo je jedan od ljepsih dana koji se svake godine obiljezava u Zagrebu. Dogadaj poput ovog, na kojem prisustvuju ugledni Crnogorci, pravi su most izmedu dvije zemlje koje imaju zajednicke puteve i koje treba jos tjesnje da saraduju”, kazao nam je Vucinic.

Tokom manifestacije, nastupio je KUD Mijat Maskovic iz Kolasina, te glumci i mladi muzicari koji imaju znacajna priznanja sa medunarodnih takmicenja.

Ozren Zogovic

* Vise fotografija sa 21. Lucindanskih susreta pogledajte u fotogaleriji.

GOSTI SA SVIH KONTINENATA

Na Zabljaku je ovogodisnja ljetnja turisticka sezona bila rekordna i po broju gostiju i po broju ostvarenih nocenja.

Gosti su dolazili sa svih kontinenata, a turisticke poslenike posebno raduje cinjenica da je visestruko uvecan broj turista sa zapadno-evropskog trzista. Lijepo vrijeme u oktobru produzilo je postsezonu.

AKCIJA U NIKSICU

Predstavnici opstine Niksic, lokalnog komunalnog preduzeca, sportsko – ribolovnog kluba “Niksic” i Ekoloskog pokreta “Ozon” i Ministarstva poljoprivrede uklonili su veliku kolicinu otpada iz rijeke Bistrice, do usca u rijeku Zetu.

Akcije ciscenja vodotoka jedna je od aktivnosti podrzanih kroz drugi javni poziv Ministarstva poljoprivrede za Program malih grantova u okviru regionalnog projekta ,,Upravljanje slivom rijeke Drine na Zapadnom Balkanu”.

Generalni direktor Direktorata za vodoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Momcilo Blagojevic podsjetio da su u prethodnom periodu uspjesno realizovane akcije ciscenja rijeke Tare sa Rudnicom u Mojkovcu, rijeke Lim u Bijelom Polju i Tare na podrucju Kolasina.

,,I danasnjom akcijom potvrdujemo da zajedno postizemo najbolje rezultate – Vlada, lokalne samouprave, gradani i civilni sektor. Pokazali smo da zajednickim pristupom mozemo do cistijih rijeka i ukazali na zajednicku potrebu da cuvamo nase rijeke i sve prirodne resurse”, porucio je Blagojevic.

Osim ucesca u akciji ciscenja, sportsko – ribolovni klub ,,Niksic”, sa bespovratnim sredstvima kroz Program malih grantova, zapoceo je aktivnosti na smanjenju zagadenja voda na podrucju niksicke opstine, nadzoru i zastiti tih voda.

Prema rijecima, predstavnika kluba Vlajka Simovica uradeno je 20 tabli o zabrani odlaganja otpada koje ce biti postavljene na najugrozenijim mjestima.

,,U postupku smo nabavke kamera koje ce biti postavljene na odredenim lokacijama, kako bi se sprijecili nesavjesni gradani da odlazu otpad. Nabavljeni su i camci sa kojima ce ribocuvarska sluzba svakodnevno sakupljati otpad iz rijeka i obavljati nadzor”, kazao je Simovic dodajuci da ce uskoro biti zavrsena i karta ugrozenih lokacija, identifikacija zagadivaca i lokacija na kojima se odlaze otpad, nakon cega ce deponije biti uklonjene.

Potpredsjednik Opstine Niksic Dragan Perovic kazao je da je danas ociscen tok rijeke Bistrice u duzini od oko 850m, od mosta Perunovica do usca u Zetu, kod mosta na Duklu.

On je porucio da se ni jedan od postojecih ekoloskih problema ne moze u potpunosti rijesiti ukoliko se ne promijeni ekoloska svijest svih zajedno.

Direktor ekoloskog pokreta ,,Ozon” Aleksandar Perovic istakao je da ta NVO trenutno radi na zastiti rijeke Zete, kroz gradansku inicijativu za izradu studije zastite.

,,Pa i ovu akciju kao i sve slicne dozivljavamo kao bitne u podizanju svijesti javnosti o ekosistemskom znacaju nasih rijeka, kako sa aspekta javnog zdravlja tako i odrzivog razvoja lokalne zajednice. Uvijek cemo ucestvovati i insistirati na smislenim i mjerljivim aktivnostima, narocito kada imaju medusektorski karakter, jer to podrazumijeva zajednicki rad sa svima koji ucestvuju u procesu donosenja odluka”, kazao je Perovic.

BEC

Generalna direktorica Direktorata za materijalne resurse Ministarstva odbrane Alma Ljuljanaj-Jovicevic ucestvujena sastanku Nacionalnih direktora za naoruzanje drzava regiona (ALCM) u Becu.

Tema ovogodisnjeg sastanka je nacionalni koncept odrzavanja u drzavama ucesnicama i mogucnosti uspostavljanja saradnje u okviru konkretnih projekata u oblasti iz nadleznosti ALCM-a.

Nacionalni direktori za naoruzanje (National Armaments Directors – NADs) se od 2009. sastaju na dvogodisnjem nivou kako bi intenzivirali dijalog u vezi sa naoruzanjem i logistikom, kao i omogucili jacanje saradnje drzava regiona u oblastima koje su od zajednickog interesa.

“Cilj ovih sastanaka je razvijanje medusobnog povjerenja, unapredenje saradnje u okviru primjenjivih bilateralnih ili multilateralnih aranzmana u oblastima kao sto su politika naoruzanja, nabavke, koriscenje i odrzavanje sredstava, logistika, zastita zivotne sredine, usluge, komercijalizacija, istrazivanje i razvoj”, saopsteno je iz Ministarstva odbrane.

VLADINO RJESENJE

Vlada je donijela rjesenje o postavljanju Miljana Perovica za generalnog direktora Obavjestajnog bezbjednosnog direktorata u Ministarstvu odbrane.

Perovic je zavrsio Vojnu akademiju. Bio je nacelnik Odjeljenja za vojno obavjestajne i bezbjednosne poslove u Ministarstvu odbrane.

Perovica je za ovu funkciju predlozio ministar odbrane Predrag Boskovic, na osnovu Zakona o odbrani, uz prethodno misljenje Odbora za bezbjednost i odbranu Skupstine Crne Gore.

Boskovic je u obrazlozenju naveo da Perovic, sa velikim iskustvom i rezultatima u radu, u toku radnog iskustva od 1998. godine na poslovima iz oblasti bezbjednosti, ispunjava sve uslove za uspjesno vrsenje poslova generalnog direktora Obavjestajno bezbjednosnog direktorata.

U NUDOLU KOD NIKSICA

Rekonstruisana porodicna kuca Blagoja Kovacevica, oca cuvenog komandanta i narodnoj heroja Save Kovacevica, u selu Nudolu u Grahovu, otvorena je danas.

Drzavni sekretar u Ministarstvu odbrane Slobodan Filipovic, je na otvaranju istakao da antifasizam kao civilizacijska vrijednost na ovim prostorima ima svoje duboke korijene u crnogorskom slobodarstvu i ratnickoj tradiciji.

“Stazama slobode i afirmacije drzavnog statusa ustala je Crna Gora prva od svih, jos dok je Evropa cekala bolje dane. Trinaestog jula 1941. godine puske crnogorskih slobodara osvjetljavale su izgubljenu evropsku nadu u mogucnost borbe. Toj borbi Crna Gora dala je ogroman doprinos”, rekao je Filipovic.

Tom prilikom, on je dodao da se “u tom besmrtnom stroju medu prvima nasla i porodica Blagoja Kovacevica iz Nudola, u prvom redu sa svojim izdancima Nikolom, predratnim revolucionarom i kasnije predsjednikom Skupstine, Savom, proslavljenim komandantom Trece udarne divizije i narodnim herojem i njegovim bratom Jankom koji padose na bojnom polju”.

Filipovic je istakao da Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore osim osnovnih ustavnih zadataka, ostaju posveceni i ocuvanju najvecih drzavnih i antifasistickih tekovina, njegovanju tradicije i uzdizanju crnogorskih vrijednosti.

“Ova kuca neka bude spomen kao nenametljiva potvrda naseg odnosa prema njihovoj borbi, ali i mjera jednog vremena koje je vratilo ono sto je Crnoj Gori odavno pripadalo”, kazao je Filipovic.

Svecano otvaranje rekonstruisane spomen kuce Blagoja Kovacevica u selu Nudola, Grahovo kod Niksica organizovao je Savez udruzenje boraca narodnooslobodilackog rata i antifasista Crne Gore SUBNOR.

U ZAGREBU

Pod supokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarovic i predsjednika Crne Gore Mila Dukanovica nakon Crne Gore, i u Zagrebu je realizovan projekat “Putevima bokeljskih Hrvata”.

Projekat, kako je saopsteno iz kabineta Dukanovica, jasno oslikava volju drzava, da se ocuva, razvija i prenosi drzavni kulturni identitet, a sve u duhu interkulturalnog dijaloga, dobrosusjedske saradnje, postovanja prava manjinskih naroda i tolerancije svojstvenog demokratskim drustvima.

“Tim povodom je uprilicen prijem kod predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarovic, kojem je kao izaslanik Predsjednika Crne Gore prisustvovao, savjetnik za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijancic”, navodi se u saopstenju.

U ZAGREBU

Pod supokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarovic i predsjednika Crne Gore Mila Dukanovica nakon Crne Gore, i u Zagrebu je realizovan projekat “Putevima bokeljskih Hrvata”.

Projekat, kako je saopsteno iz kabineta Dukanovica, jasno oslikava volju drzava, da se ocuva, razvija i prenosi drzavni kulturni identitet, a sve u duhu interkulturalnog dijaloga, dobrosusjedske saradnje, postovanja prava manjinskih naroda i tolerancije svojstvenog demokratskim drustvima.

“Tim povodom je uprilicen prijem kod predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarovic, kojem je kao izaslanik Predsjednika Crne Gore prisustvovao, savjetnik za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijancic”, navodi se u saopstenju.

DAKIC-GULER

Kljuc stabilnosti i razvoja Balkana je dobra regionalna saradnja i evroatlantske integracije, konstatovali su nacelnik Generalstaba Vojske Crne Gore brigadni general Dragutin Dakic i nacelnik Generalstaba Turske general Jasar Guler.

General Dakic koji boravi u zvanicnoj posjeti oruzanim snagama Republike Turske zahvalio se na pomoci i podrsci te zemlje Crnoj Gori i istakao da je saradnja izmedu dvije Vojske na dobrom nivou kako bilateralno tako i na nivou inicijativa na kojima zajednicki ucestvujemo.

Kako je saopsteno iz Ministarstva odbrane tokom sastanka je iskazano obostrano zadovoljstvo projektima koje dvije Vojske realizuju, posebno u domenu obuke i skolovanja i modernizacije.

Dakic je, kako su kazali, upoznao sagovornika sa aktivnostima koje Vojska Crne Gore sprovodi, posebno na planu modernizacije, obuke i ucesca u medunarodnim misijama i informisao generala Gulera da je jacanje odbrambenih kapaciteta nacionalni imperativ.

“Sagovornici su razmijenili misljenja o trenutnoj situaciji na Balkanu i zajednicki konstatovali da je kljuc stabilnosti i razvoja Balkana dobra regionalna saradnja i evroatlantske integracije”, navodi se u saopstenju.

Tokom posjete general Dakic je obisao Komandu specijalnih snaga gdje su prezentovane mogucnosti i kapaciteti komande, posjetio je i renomirane kompanije iz oblasti odbrambene industrije i razgovarao sa njihovim predstavnicima o mogucnostima koje kompanije pruzaju na polju proizvodnje opreme i sredstava.

  • Njemačka: Zabrana petardi i privatnog vatrometa?
    on 30/12/2026 at 11:21

    Policija je u njemačkoj pokrajini Tiringiji u noći sa 28. na 29. decembar izašla na teren zbog prijave da je navodno u toku provala u jedan supermarket. Ali radilo se samo o mladićima koji su, opremljeni ćebadima i toplim čajem, čekali otvaranje prodavnice. Naime, ovog ponedjeljka započela prodaja novogodišnjeg vatrometa. U Njemačkoj on smije da se prodaje odraslim osobama starijim od 18 godina samo zadnja tri radna dana do 31. decembra.

  • Kineske vojne vježbe jačaju strah od invazije na Tajvan
    on 30/12/2026 at 11:16

    Kineska vojska je u ponedjeljak pokrenula najopsežnije manevre oko Tajvana, navodeći da će vježbe sa bojevom municijom simulirati blokadu ključnih luka tog ostrva.

  • Izrael priznao Somalilend – nova kriza na Rogu Afrike?
    on 30/12/2026 at 11:05

    Ne baš iz vedra neba, ali ipak iznenađujuće, Izrael je priznao Somalilend kao suverenu državu. To je de fakto nezavisna država na rogu Afrike unutar međunarodno priznate Somalije, čija vlada u Mogadišu odlučno odbija nezavisnost tog otcijepljenog područja. Somalijski predsjednik Hasan Šeik Mohamud na državnoj televiziji je poručio: „Somalija će iskoristiti sva dostupna sredstva da se diplomatskim kanalima suprotstavi izraelskoj agresiji.“

  • Kafala-sistem – savremeno ropstvo
    on 30/12/2026 at 09:36

    Šeron je imala 21 godinu kada je krajem aprila 2024. preko agencije iz Kameruna došla u Liban - da radi, zaradi novac i pomogne porodici.

  • Oulu i Trenčin – Evropske prestonice kulture 2026.
    on 30/12/2026 at 06:28

    Trenčin je slikoviti grad u zapadnoj Slovačkoj. Njegov simbol je istorijski zamak koji se uzdiže na steni iznad grada. Centar grada čini ovalni trg sa kafićima i pabovima, a stolovi stoje napolju.

  • Godina sa Dodikom otvorila jedan paradoks
    on 30/12/2026 at 06:17

    Sudnica Suda Bosne i Hercegovine u protekloj godini pretvorila se u prostor obračuna ne samo s jednim političarem, nego sa čitavim konceptom osporavanja visokog predstavnika i državnog poretka.

  • Godina šokova – kako je Tramp uzdrmao Brisel
    on 29/12/2026 at 11:56

    Donald Tramp nije ni godinu na funkciji predsjednika Sjedinjenih Država, a Briselu se čini kao vječnost. Iz Vašingtona su svake sedmice stizale nove provokacije, optužbe, pa zatim iznenadne promjene kursa. Šok za šokom – a onaj od 4. decembra bio je vrhunac, ocjenjuje dopisnica iz Brisela njemačkog javnog servisa ARD Helga Šmit.

  • Svjetska ekonomija 2026: Koji izazovi su pred nama?
    on 29/12/2026 at 11:38

    Globalna ekonomija je tokom 2025. prošla kroz mnogo izazova, uključujući oštre trgovinske tenzije, neujednačen, ali umeren rast, kao i rastuću zabrinutost zbog povišene inflacije i nivoa zaduženosti u mnogim djelovima svijeta. Očekuje se da će se veliki dio tih problema preseliti i u 2026.

  • AfD ponovo smije da učestvuje na Minhenskoj konferenciji
    on 29/12/2026 at 10:45

    Nakon što je AfD prethodne dvije godine bila isključena sa Minhenske bezbjednosne konferencije (MSC), stručnjaci za bezbjednosnu politiku iz te stranke 2026. godine će ponovo moći da učestvuju na ovom visoko rangiranom skupu.

  • Tramp i Zelenski hvale napredak u pregovorima – za sada malo detalja
    on 29/12/2026 at 09:36

    Američki predsjednik Donald Tramp i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozitivno ocjenjuju svoje razgovore na Floridi. „Ostvaren je veliki napredak“, rekao je Tramp.