JANOVIC PRISUSTVOVAO

Ministar sporta i mladih Nikola Janovic prisustvovao je danas predstavljanju novog projekta “Ujedinjeni timovi”, koji ce podrzati ukljucivanje djece sa smetnjama u razvoju u sportske aktivnosti.

Kako navode, Janovic je prisustvovao na poziv sefa predstavnistva UNICEF-a u Crnoj Gori Osame Makavia Kogalija.

“Ucesce Janovica na danasnjem dogadaju potvrda je podrske globalnom pokretu Specijalne olimpijade i zahvalnost Lucy Meyer, petostrukoj dobitnici zlatne medalje u plivanju i njenoj porodici sto su posjetili Crnu Goru i nase sportiste Specijalne olimpijade”, navode u saopstenju.

Navedenom dogadaju, kako navode, prisustvovala je i ambasadorka SAD-a, Dzudi Rajzing Rajnke.

POTPISAN UGOVOR

Ministar finansija Darko Radunovic potpisao je ugovor sa Evropskom investicionom bankom (EIB), kojim se obezbjeduje 18 miliona eura koji ce biti usmjereni na unapredenja crnogorskog obrazovanja.

To znaci da ce u narednom periodu biti izgradene cetiri skole, rekonstruisana tri vrtica, a novca ce biti i za opremanje skola.

Inace, ukupna vrijednost projekta je 40 miliona eura, a ostatak se obezbjeduje iz sopstvenih sredstava. Ugovor je u ime EIB-a potpisao sef odjeljenja EIB-a za Sloveniju, Hrvatsku i Zapadni Balkan Mateo Rivelini.

Ovim potpisivanjem Vlada Crne Gore i zvanicno je usla u jedan od najvecih investicionih ciklusa u prosvjeti, u okviru koga je planirano 11 projekata izgradnje, rekonstrukcije i opremanja skola, nakon koga ce biti otvoreno oko 3.500 novih mjesta za djecu u obrazovnim ustanovama Crne Gore.

Ministar Radunovic zahvalio se Evropskoj investicionoj banci i Evropskoj uniji za podrsku svim projektima.

“A ovaj je od posebne vaznosti, upravo zato sto se odnosi na prosvjetu. Vjerujem da cemo upjesnu saradnju nastaviti i u buducnosti”, rekao je Radunovic.

Ministar prosvjete Damir Sehovic rekao je da je potpisivanje ugovora “na neki nacin istorijski momenat za obrazovanje u Crnoj Gori”.

“Zavrsetkom svih ovih projekata kapaciteti u obrazovnim ustanovama ce biti povecani za preko 3.500 mjesta. Cijenim da je ovo mudar i odgovoran potez, koji dovoljno govori o opredijeljenosti ove Vlade da obrazovanje bude prioritet za ulaganja. Ali je i u ekonomskom smislu opravdan buduci da smo svjesni da je ulaganje u znanje najznacajnija i najprofitabilnija investicija u svakoj zemlji, pa i u nasoj”, rekao je Sehovic.

Mateo Rivelini, sef EIB za ovaj region, rekao je da ta institucija daje finansijsku podrsku zahvaljujuci garanciji Evropske Unije.

“Projektom povodom koga smo danas ovdje obezbjeduju se povoljniji uslovi u obrazovanju. Ovaj sporazum je jos jedan dokaz da je Vlada Crne Gore spremna da ulaze u obrazovanje i ekonomski razvoj, te da stvori uslove za obrazovanje svih. Takode, ovo je prvi put da mi na ovaj nacin ulazemo u obrazovni sektor u Crnoj Gori”, kazao je on.

Sef sektora za saradnju Delegacije EU u Crnoj Gori Herman Spic. kazao je da vjeruje da ce “nasi zajednicki napori i udruzena sredstva doprinijeti kvalitetu obrazovanja Crne Gore”.

“Edukacija pomaze obezbjeduje unapredenje znanja i vjestina pojedinca, a time i drzave, a sto dovodi do boljih radnih mjesta i kvalitetnijeg zivota, te prosperiteta i socijalne inkluzije. Obrazovanje je dio lanca koji ne moze biti prekinut, i tu mislim na: diplomce, trziste rada, inovacije i preduzetnistvo. Danasnji zajam odlicno nadopunjava podrsku koju je EU vec obezbijedila u okviru zajednickog programa Unije i Crne Gore za zaposljavanje, obrazovanje i socijalnu zastitu”, rekao Spic.

BOSKOVIC TVRDI

Stambena politike Vlade Crne Gore godinama je usmjerena na podizanje standarda zivljenja, kako funkcionera, tako sluzbenika i namjestenika u javnoj upravi, saopstio je predsjednik Komisije za stambena pitanja i ministar odbrane Predrag Boskovic.

On u parlamentu kazao da je istina da se Vlada Crne Gore bavi stambenom politikom svojih zaposlenih isto kao i svi odgovorni poslodavci u zemlji.

“Ovakva drzavna politika Vlade Crne Gore u skladu je sa vazecim zakonskim propisima”, rekao je Boskovic, odgovarajuci na pitanje poslanika DF-a Milutina Zogovica.

Negativan odnos prema tako odgovornoj politici Vlade Crne Gore “moze se ocekivati iskljucivo s adresa s onih koji svoj profesionalni angazman mogu ostvariti samo kritikujuci svaku vladinu politiku”.

PET NVO

Pet nevladinih organizacija dostavilo je Ministarstvu javne uprave brojne primjedbe na Nacrt Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Oni smatraju da su predlozene izmjene suprotne Ustavu Crne Gore, medunarodnim konvencijama, kao i praksi Evropskog suda za ljudska prava. Ocekuu da Vlada povuce predlozene izmjene Zakona i, kako su kazali, uskladi ih sa Ustavom i medunarodnim standardima.

“Tim nacrtom se uvode sistemska ogranicenja pristupa informacijama, novi osnovi za skrivanje podataka, ukidaju se postojeca prava gradana i obaveze organa vlasti, a ne rjesavaju se problemi u praksi koji dovode do visestrukog krsenja prava i izostanka bilo kakve odgovornosti”, navodi se u saopstenju pet NVO, Mreza za afirmaciju nevladinog sektora – MANS, Institut Alternativa – IA, Akcija za ljudska prava – HRA, Centar za Monitoring i istrazivanje – CEMI, Centar za gradanske slobode – CEGAS.

Oni smatraju da gotovo sve predlozene izmjene Zakona suzavaju postojeca prava gradana.

Sistemska ogranicenja

Oni ocjenjuju da se nacrtom ugrozava kompletan sistem pristupa informacijama.

“Uvodi se ‘zloupotreba prava’ na pristup informacijama kao osnov za odbijanje zahtjeva, a uopstena i neprecizna formulacija omogucava da se te odredbe primjenjuju proizvoljno u maltene svim slucajevima, suzava se definicija informacije i ostavlja mogucnost da se u svakom pojedinacnom slucaju proizvoljno utvrduje da li su trazeni podaci ‘od javnog znacaja'”, naveli su.

Prema stavovima Evropskog suda za ljudska prava, kako dodaju, zakon mora biti “predvidljiv”, odnosno fomulisan sa dovoljnom preciznoscu da omoguci svakoj osobi da u skladu s njim uredi svoje postupanje, i da obezbijedi pravnu zastitu protiv arbitrarnog mijesanja javnih vlasti u uzivanje ljudskih prava garantovanih Konvencijom.

“Medutim, Vladin nacrt zakona je upravo napisan tako da omogucava neogranicenu samovolju organa u odlucivanju o pristupu informacijama”, kazali su iz NVO.

Tajne

Smatraju da se Nacrtom Zakona omogucava da neogranicen broj podataka bude proglasen tajnom.

“Uvode se apsolutna ogranicenja pristupa podacima u obavjestajno – bezbjedonosnom sektoru, kao i informacijama koje se razmjenjuju u okviru saradnje sa medunarodnim organizacijama ili drugim zemljama, predvida se da osnov za skrivanje informacija moze da se uvodi i drugim zakonima, sto znaci da je lista izuzetaka neogranicena”, kazali su.

Iz pet NVO navode da Nacrt Zakona ne propisuje ni pojam poslovne tajne, koji se, kako su kazali, u praksi najcesce navodi kao razlog za ogranicenje pristupa informacijama, iako ni jednim zakonom nije definisano sta moze biti proglaseno poslovnom tajnom.

Oni ukazuju da se medunarodni standardi predvidaju preciznu listu mogucih ogranicenja prava na pristup informacijama.

“Nacrtom je predvideno da se za podatke koji su proglaseni tajnom zbog zastite privatnosti, bezbjednosti, odbrane, spoljnje, monetarne i ekonomske politike, ne sprovodi test stetnosti. Prema medunarodnim standardima, u svakom pojedinacnom slucaju mora se utvrditi da li je veci javni interes da informacija bude objavljena, od interesa koji se stiti skrivanjem podataka”, navodi se u saopstenju.

Ukidanje postojecih prava i obaveza

Nacrtom se, kako dodaju, ukidaju prava gradana i obaveze institucija.

“Ukida se obaveza politickih partija da objavljuju podatke o svom finansiranju, pa se u susret izbornoj godini iskljucuju iz obveznika zakona, ukida se obaveza institucija da proaktivno objavljuju javne registre koji su u njihovom posjedu, misljenja eksperata na nacrte i predloge zakona, kao i podatke o prihodima javnih funkcionera, ukidaju se troskovi postupka, pa ce gradani morati da sami placaju troskove advokata cak i kada je im je prekrseno Ustavno pravo, i snositi teret zato sto su pokrenuli postupak protiv nezakonite odluke nekog organa vlasti”, navodi se u saopstenju.

Nacrtom se, kako su kazali, produzavaju rokovi za odlucivanje i po zahtjevima i po zalbama. Smatraju da to pristup podacima odlaze u tako velikoj mjeri da obesmisljava dobijanje informacije.

“Medunarodni standardi propisuju da stranka mora imati pristup sudu i u vezi sa obestecenjem i naknadom troskova koje je uzrokovala druga stranka, u ovom slucaju drzava, odnosno organ vlasti. Svako ogranicenje pristupa sudu mora imati legitiman cilj, a sredstva koja se koriste moraju biti proporcionalna tom cilju”, kazali su iz NVO.

Zadrzane “korisne nejasnoce”

Samtraju da nijesu rijeseni problemi u primjeni Zakona koji dovode do visestrukog krsenja prava i izostanka odgovornosti organa vlasti.

“Ne propisuje se obaveza meritornog odlucivanja po zalbama kojim bi se prekinuli visegodisnji postupci u kojima organi vlasti uporno krse zakon, iako su njihova rjesenja vise puta ponistavana, ne rjesava se pitanje nadzora nad sprovodenjem Zakona, iako se odredbe o prekrsajnoj odgovornosti ne sprovode u praksi, pa se prava gradana na pristup informacijama krse bez bilo kakvih posljedica”, navodi se u saopstenju.

Pet NVO ocekuje da Vlada povuce predlozene izmjene Zakona i, kako su kazali, uskladi ih sa Ustavom i medunarodnim standardima.

SZS TIVAT

Sluzna zastite i spasavanja Opstine Tivta za devet mjeseci ove godine imala je znatno veci broj intervencija nego u istom periodu prosle godine.

Tivatski vatrogasci gasili su 16 pozara na otvorenom, 26 pozara na objektima, pet pozara na dimnjacima i isto toliko slucajeva izbijanja vatre na automobilima i motociklima, kao i jedan pozar na plovnom objektu. Gaseno je i 15 zapaljenih kontejnera za smece, u pet navrata pruzana asistencija prilikom intervencija Policije OB Tivat, u devet slucajeva intervenisalo se u otklanjanju posljedica saobracajnih udesa, cetiri puta u slucaju popava, a bilo je i 26 intervencija tehnicke prirode.

Pripadnici SZS Tivat imali su i dvije akcije pretrage terena u potrazi za nestalim osobama, te jednu intervenciju u slucaju pomorske nesrece, kao i 21 asistenciju tivatskoj Hitnoj pomoci prilikom njenih aktivnosti, a jednom su izlazili i na ispomoc kolegama vatrogascima iz Budve prilikom gasenja veceg sumskog pozara na teritoriji te opstine.

Zanimljivo je da, iako za to nisu posebno obuceni i opremljenia adekvatnim sredstvima, tivatski vatrogasci su devet puta gradanima pruzali pomoc uklanjajuci zmije iz njihovih objekata ili vozila.