NAPAD U BURKINI FASO

Najmanje 37 osoba je ubijeno, a 60 ranjeno u napadu na konvoj koji je prevozio radnike kanadske rudarske kompanije “Semafo” na istoku Burkine Faso, saopstili su zvanicnici.

“Semafo” je saopstio da se napad na konvoj od pet autobusa sa pratnjom vojske dogodio na putu koji vodi ka njihovom rudniku u istocnoj oblasti Est.

Lokalne vlasti su potom objavile da je grupa neidentifikovanih naoruzanih muskaraca napala iz zasjede konvoj u kom su se nalazili radnici “Semafa”, kao i da je 37 osoba ubijeno, a vise od 60 ranjeno, prenio je Rojters.

Ovaj broj ne obuhvata eventualne zrtve medu bezbjednosnim snagama i strahuje se da ce rasti.

Kako se navodi, prvo je odjeknula eksplozija, a potom su napadaci poceli da pucaju.

Djelove Burkine Faso posljednjih godina potresa nasilje koje izazivaju islamski ekstremisti, a “Semafo” je pojacao bezbjednosne mjere prosle godine nakon oruzanih incidenata u blizini dva rudnika kompanije u toj drzavi.

“Semafo” je naveo da se napad odigrao izmedu rudnika Fada i Bungou i da je vise osoba poginulo i povrijedeno tom prilikom.

Iz Uprave tvrde da ocekuju da ce kvar do kraja dana biti otklonjen

Zbog kvara na vodovodnom sistemu vaspitna jedinica “Zvjezdani vrt” u Golubovcima, koja je u sklopu podgorickog vrtica “Dine Vrbice”, danas nije otvorena, a malisani su usmjereni u vaspitne jedinice “Mogli”, “Poletarac” i “Dragan Radulovic”…

To je “Vijestima” potvrdeno iz uprave vrtica “Dina Vrbica”.

Roditelji su jutros ispricali “Vijestima” da im je sinoc saopsteno da djecu moraju voditi u vaspitne jedinice u gradu.

Iz Uprave tvrde da ocekuju da ce kvar do kraja dana biti otklonjen.

BBC

,,Drzava i crkva – ruku ruku mije” ili ,,oduzivanje crkvi za sve sto joj je oduzeto”.

Ekonomisti i crkveni analiticari razlicito tumace odluku drzave da uplati Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) iz budzetskih rezervi dodatnih 40 miliona dinara.

Radi se o novcu od prodaje postanskih markica koji bi trebalo da ide u fond za izgradnju Hrama Svetog Save u Beogradu.

Ispostavilo se da je Vlada Srbije umesto 76 miliona dinara, koliko uopste moze da se sakupi od prodaje markica, uplatila SPC – 116 miliona dinara.

,,Nejasno je i netransparentno zasto je uplaceno vise novca”, kaze Nemanja Nenadic iz organizacije Transparentnost Srbija za BBC na srpskom.

,,Crkva je zapravo trebalo da dobije manje jer, kada se markice prodaju, i posta treba da uzme deo za distribuciju.”

Ovo je najmanje sesta vanredna finansijska donacija drzave crkvi od pocetka godine iz drzavnih rezervi – fonda kojim Vlada samostalno raspolaze bez kontrole javnosti.

BBC na srpskom je pokusavao da istrazi koliko dodatnog novca Srbija daje crkvi, pored iznosa koji je odreden zakonom, zasto se sredstva mahom uplacuju netransparentno i zasto je ovaj put za markice uplaceno vise para nego sto uopste moze da se dobije njihovom prodajom.

Spisak institucija koje nisu odgovorile na pitanja BBC-ija o uplati iz budzetskih rezervi i dodatnom finansiranju SPC:

  • Vlada Republike Srbije
  • Ministarstvo finansija
  • Ministarstvo pravde, Uprava za saradnju sa crkvama i verskim zajednicama
  • Srpska pravoslavna crkva
  • Biro za izgradnju Hrama Svetog Save
Hram Svetog Save

BBC

Hram Svetog Save i dalje se ureduje

Sta se dogodilo

Od 14. oktobra u postama sirom Srbije se prodaju doplatne marke sa likom Svetog Save. Odstampano je 7.6 miliona markica, kostaju deset dinara i bice u opticaju do 14. oktobra.

Novac od prodaje dobice Srpska pravoslavna crkva ,,za finansiranje gradevinsko-zanatskih radova i radova na uredenju enterijera” Hrama Svetog Save.

Ipak, Vlada Srbije donela je nedavno odluku da iz budzetskih rezervi isplati skoro milion evra za potrebe izdavanja ove doplatne markice.

Kada je Zarko Bogosavljevic, novinar portala 021.rs, video ovu odluku u Sluzbenom glasniku nije mu bila jasna racunica.

,,Markica kosta deset dinara, a prodaje se u 7,6 miliona primeraka. To je jednostavnom racunicom – 76 miliona dinara”, kaze Bogosavljevic za BBC na srpskom.

,,Zato mi nikako nije bilo jasno zasto su uplatili 116 miliona dinara, odnosno skoro milion evra, jer je to 350.000 evra vise”.

Bogosavljevic konstantno prati uplate drzave crkvi pa kaze da ,,oni svakih nekoliko meseci doplacuju vanredno novac”.

Zato i ne moze da shvati ,,zasto samo nisu naznacili da je novac za nesto drugo”.

Kako se dele sredstva iz budzeta: ,,Srednjevekovne velmoze koje daju crkvi deo licnog imetka, a ne nas novac”

Budzetske rezerve su sredstva koja Vlada moze da rasporeduje mimo usvojenog budzeta. O uplatama se razgovara direktno na sednicama Vlade gde se i usvajaju odluke o trosenju ovog novca.

Vlada vec tri godine nije usvojila zavrsni racun budzeta, pisao je Insajder. Ovo znaci da javnost nije mogla da vidi koliko je tacno novca odlazilo iz budzetskih rezervi i na sta se trosilo.

U meduvremenu, fond za budzetske rezerve je povecan cak cetiri puta od 2016. do 2018.

,,To ce i u 2019. biti oko 50 milijardi dinara. Time je dodatno umanjenja transparentnost trosenja budzetskih sredstava”, upozorio je prosle godine Pavle Petrovic, predsednik Fiskalnog saveta.

Da se budzetska rezerva koristi u Srbiji na problematican nacin misli i Nenadic.

,,Cak cetiri odsto budzeta Vlada rasporeduje na namene koje nisu bile predvidene prvobitno”, kaze Nenadic.

,,Tu se ne vidi da li je takav izdatak bio nuzan ili razlog zasto on nije mogao da bude planiran na vreme.

,,Postoji velika samovolja kod Ministarstva finansija kada je dodela novca u pitanju” dodaje on.

Za Nenadica ponasanje drzave prema SPC nekada lici na ,,poteze srednjevekovnih velmoza koji kao da daju crkvi deo licnog imetka, a ne nas novac”.

Beograd, 13. maj 2019.

FoNet

Pocetkom oktobra, SPC je dodelila orden i predsedniku Srbije Aleksandru Vucicu i to za ,,delatnu ljubav prema Crkvi i neumornu borbu za celovitost Srbije, a posebno za ocuvanje Kosova i Metohije u njenom sastavu”

Koliko nasih para ide u crkvu

Verske zajednice u Srbiji finansiraju se kroz nekoliko kanala i to je uglavnom vidljivo u budzetu.

Drzava Srbija je iz budzeta za crkve i verske zajednice izdvojila od 2002. do 2016. godine 88 miliona evra, navodi se u istrazivanju Insajdera. Iznosi se ne prikazuju objedinjeno, jer se sredstva izdvajaju preko razlicitih institucija – ministarstava pravde i kulture, kao i preko Kancelarije za Kosovo i Metohiju.

Da bi neka verska zajednica bila upisana u drzavni registar i time ozakonila rad uskoro ce morati da, umesto svega stotinu, dostavi potpise 1.000 punoletnih gradana koji zahtevaju njenu registraciju.

Pravo na finansiranje iz budzeta imaju i verske obrazovne ustanove koje dobiju akreditaciju .

Iznos koji se dobija iz budzeta jeste vidljiv i zakonom preciziran, ali ono sto je vanredno jesu uplate iz budzetskih rezervi Srpskoj pravoslavnoj crkvi koje su na gotovo mesecnom nivou.

,,To je sistem – ruka ruku mije”, kaze za BBC na srpskom Sasa Dogovic, saradnik Instituta za trzisna istrazivanja (Izit).

,,Vrh crkve podrzava aktuelnu vlast i za to dobija finansijsku potporu.”

Uplate iz budzetskih rezervi Srpskoj pravoslavnoj crkvi:

  • Avgust 2019 – Vlada Srbije je donela odluku da donira 88 miliona dinara Arhiepiskopiji beogradsko-karlovackoj ,,u cilju podrske proslavi osam vekova autokefalnosti SPC”, kao i 58 miliona dinara Eparhiji zickoj SPC, kao pomoc za zavrsetak izgradnje i uredenja Manastira Zica i katedralnog hrama u Kraljevu, navela je Vlada u saopstenju
  • Jul 2019 – Vlada Srbije je Srpskoj pravoslavnoj crkvi odobrila dotaciju od 59,1 milion dinara za obnovu Hrama Svete Trojice u Mostaru
  • Mart 2010 – Vlada je odlucila da uplati 10 miliona evra za nastavak izgradnje Hrama Svetog Save
  • Maj 2019 – Iz budzetskih rezervi SPC je od Vlade dobila donaciju u iznosu od 30 miliona dinara. Na ime dotacije Eparhiji britansko – skandinavskoj SPC, a radi pomoci za izgradnju Manastira Pokrova presvete Bogorodice i Srpskog centra u Vokstropu u Svedskoj, Vlada je odobrila pomoc 12 miliona dinara. Na istoj sednici Vlade odobrena je i uplata 18 miliona dinara Srpskoj pravoslavnoj eparhiji Budimskoj, a radi pomoci za zavrsetak radova na Muzeju Eparhije budimske u Sentandreji, u Madarskoj
  • Maj 2019 – Na sednici Vlade je odluceno da se sa 27,6 miliona dinara pomogne Eparhija gornjokarlovacka u Hrvatskoj i to zbog izgradnje i uredenja pravoslavnog hrama u Vrginmostu

* Izvor: Saopstenja iz Vlade Srbije, Insajder i Slobodna Evropa

Prema Zakonu o racunovodstvu iz 2013, ali i prethodnim zakonima, crkve i verske zajednice nemaju nikakavu obavezu da objavljuju finansijske izvestaje.

Oslobodene su i poreza na osnovnu delatnost i imovinu, a imaju pravo na povracaj PDV-a na robu koja je u funkciji bogosluzenja.

,,Neodgovorno je da uzimate sredstva iz budzeta, a da ne morate tom budzetu nista da vracate kao sto to rade ostali obicni smrtnici”, misli Dogovic.

Deo novca odlazi iz budzeta i na penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje svestenika i verskih sluzbenika za sta se izdvaja oko 1,3 milijardi dinara. Tu je i novac za podrsku svestenstvu i monastvu na Kosovu, ali i doprinos teoloskom obrazovanju svestenika i gradnji verskih objekata.

,,Time sto drzava izdvaja novac za investicione potrebe crkve samo doprinosi utiranju socijalnih podela u drustvu”, dodaje ekonomista IZIT-a.

Dogovic misli i da je ,,ne samo ekonomski nemoralno vec i nehumano da institucija kao sto je crkva dobija novac na ovaj nacin”.

Beograd, 18. mart 2004.

STR/AFP/Getty Images

Patrijarh Pavle i drzavni vrh SRJ – Miroljub Labus i Vojislav Kostunica, predsednik Srbije Boris Tadic (u drugom redu)

Crkva (nema) prava

Da je ,,Hram Svetog Save ipak veliko kulturno dobro” misli njegov kolega Ljubomir Madzar, redovni profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.

,,Hram cene i vernici i oni koji to nisu”, kaze Madzar.

,,Zato je potrebno odvojiti dve stvari – da je u redu sto drzava ulaze u Hram, ali da je potrebno da ta ulaganja budu transparentnija”.

On dodaje da je odnos drzave i crkve, kada su u pitanju finansije, bio razlicit od vlasti do vlasti, a da Vojislava Kostunicu pamti kao predsednika koji je mnogo ulagao u SPC.

Neuspela restitucija je za verskog analiticara Zeljka Injca razlog zasto crkva dobija vanredno novac od drzave.

,,Drzava, posle perioda komunizma, nije vratila crkvi njenu imovinu”, tvrdi Injac koji kaze da drzava na ovaj nacin ,,odrzava sa SPC dobre odnose”.

,,Samo u naselju oko manastira Rakovica zivi 100.000 ljudi, a to je sve crkveni posed koji joj nikada nece biti vracen jer je restitucija tu nemoguca.

,,Srpska pravoslavna crkva na papiru nema prava da joj se dodatno pomaze da izgradnju objekata ili popravke, ali je to precutan dogovor.”

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

OD ULASKA U NATO

Od ulaska u NATO Crna Gora je vec sklopila dva velika ugovora o kupovini helikoptera i oklopnih vozila od ukupno 66 miliona eura, pise Dojce vele.

Poput svojih susjeda, kako navode, CG povecava vojni budzet i sve cesce salje vojnike u misije sirom svijeta.

U skladu sa cuvenom krilaticom Donalda Trampa “Prvo Amerika”, prilikom nedavne posjete americkog drzavnog sekretara Majka Pompea Crnoj Gori, dogovoren je posao po kojem ce ta zemlja od SAD kupiti 67 oklopnih vozila, koja ce kostati 36 miliona dolara.

To je prva nabavka takvih vozila za crnogorsku vojsku u posljednjih 40 godina. Radi se o nasljednicima popularnih hamera, koje pravi americka kompanija Oshkosh. Prvi kontigent stize naredne godine i Crna Gora ce biti prva u Evropi koja ce ih imati u svojim vojnim snagama, a kupice ih iz kredita.

“Ta lako-oklopna patrolna vozila predstavljaju znacajan iskorak u modernizaciji Vojske Crne Gore. S njima ce nase kopnene snage dostici neophodnu sposobnost razmjestaja, manevra, mobilnosti i zastite, a time i zahtijevani nivo kompatibilnosti sa saveznickim zemljama u NATO i partnerskim drzavama”, kazali su za DW iz Ministarstva odbrane Crne Gore.

To je vec druga velika vojna nabavka od ulaska Crne Gore u NATO. Prosle godine stigla su tri helikoptera koja su za 30 miliona dolara kupljena iz Kanade. Ne treba podsjecati da su ovolike nabavke ranije bile nezamislive za crnogorsku vojsku, cija je percepcija u dobrom dijelu javnosti bila da je brojcano mala i slabo opremljena da odgovori izazovima 21. vijeka. Iz Ministarstva odbrane kazu da su, zahvaljujuci tim helikopterima, pojacali sposobnosti za transport trupa, vazdusnu podrsku jedinicama, medicinsku evakuaciju i traganje i spasavanje, kao i za pomoc stanovnistvu u slucaju prirodnih nepogoda.

Trka u naoruzanju na Balkanu
Od ulaska u NATO, Crna Gora je za opremanje vojske vec platila oko 20 miliona eura, a narednih godina ce jos najmanje 46, pise DW. No, dodaju, to nije sve. Iz Ministarstva kazu da su u posljednje dvije godine dobili brojne donacije od SAD u vidu razne komunikacione, medicinske i druge opreme, dok je Njemacka donirala sest oklopnih patrolnih vozila Mercedes Benz. Najvrednija donacija tek se ceka, a to je radar velikog dometa, pomocu kojeg ce Crna Gora moci sama da nadzire svoj vazdusni prostor. Trenutno, nebo Crne Gore stite i njime patroliraju borbeni avioni NATO-clanica Italije i Grcke.

“Navedeni radar je prilagoden NATO-sistemima kontrole i povezivanja. Ocekujemo da bude instaliran do 2021. godine”, saopstili su iz Ministarstva.

Amerikanci, osim sto im prodaju oruzje i doniraju opremu svojim saveznicima na Balkanu. Tako je nedavno portal Balkanska bezbjednosna mreza objavio da su SAD odobrile 110 miliona dolara pomoci za cetiri zemlje Zapadnog Balkana za nabavku naoruzanja, a u okviru programa koji za cilj ima zamjenu borbenih sistema iz perioda Sovjetskog Saveza naoruzanjem zapadnog porijekla. Tako ce Pentagon platiti nabavku borbenih vozila za Vojsku Hrvatske i Armiju Sjeverne Makedonije, i helikoptera za Oruzane snage Bosne i Hercegovine i Albanije.

Ipak, ulaganje u modernizaciju Vojske Crne Gore je minorno u odnosu na to sta posljednjih godina rade susjedne drzave. Mediji i analiticari govore o trci u naoruzanju izmedu Srbije i Hrvatske, koje ulazu na stotine miliona u nove avione, helikoptere i drugo naoruzanje. Srbija kupuje i besplatno dobija dosta naoruzanja iz Rusije, dok Hrvatska planira kupovinu borbenih aviona od SAD.

Interesantno je, medutim, da je predsjednik Srbije Aleksandar Vucic nedavno prvi put u kontekstu naoruzavanja u regionu pomenuo i Crnu Goru: “Naoruzavaju se i Bugarska, Rumunija, Madarska, Hrvatska i druge manje zemlje u skladu sa svojim mogucnostima. Vidimo ko sa strane naoruzava i Albance na Kosovu i Metohiji i koje helikoptere trazi Crna Gora, i sve to pratimo”, rekao je Vucic.

Iz crnogorskog Ministarstva odbrane nijesu zeljeli direktno da komentarisu tu Vucicevu opasku, ali porucuju da ,,svakako pomno prate aktuelne svjetske trendove koji se ticu opreme i naoruzanja”.

“Modernizacija Vojske Crne Gore nije rezultat samo potrebe ispunjavanja NATO-ciljeva vec je to, prije svega, u skladu s nacionalnim interesima. Odluke o naoruzavanju donose se pazljivom analizom, kako realnih potreba, tako i savremenih bezbjednosnih izazova”, navode iz Ministarstva.

Vojni budzet stalno raste
Od ulaska u NATO vojni budzet Crne Gore prilicno raste, a i nastavice, sve dok se ne ispuni cuveni Trampov zahtjev “da sve clanice najmanje dva odsto BDP odvajaju za odbranu”. Tako je budzet 2018. bio blizu 54 miliona eura, a ove godine vec 61,6 miliona. I tesko da naredne godine moze biti manji – samo jos veci.

“Crna Gora planira da dostigne izdvajanje za sistem odbrane u iznosu od dva odsto BDP 2024. i to postepenim povecavanjem budzeta za potrebe odbrane u narednih pet godina”, jasno porucuju iz Ministarstva.

Dio opozicije koji se ostro protivio ulasku Crne Gore u NATO, prije dvije godine je porucivao da ce Alijansa biti “samo dodatni namet za ionako prezaduzene gradane Crne Gore”. Prognozirali su da ce vojni budzet morati da bude najmanje 700 miliona eura za deset godina i pitali se: sta ce Crna Gora dobiti za te pare? Ujedno su porucili da je bolje iskoristiti taj novac za nove vrtice, skole, bolnice…

U Ministarstvu i tada, a i sada, istrajavaju da je realno stanje potpuno suprotno. “Da Crna Gora nije clanica NATO morala bi mnogo vise da izdvaja za sistem odbrane nego kao clanica kolektivnog sistema bezbjednosti. Takode, brojno stanje same vojske moralo bi da bude znacajno vece nego sada”.

Ipak, brojno stanje Vojske Crne Gore nije se mnogo povecalo od ulaska u NATO. Novina je to da je od ove godine uvedeno dobrovoljno sluzenje vojnog roka, koji je Crna Gora ukinula prije petnaestak godina. “Vojska je u posljednje tri godine, zbog podmladivanja kadra, ostala bez veceg broja pripadnika. Iz sistema je izaslo oko 300 vojnika, a u isto vrijeme uniformu je zaduzilo oko 270 momaka i djevojaka. Vojska Crne Gore trenutno broji 2.368 vojnika”, posljednji je podatak Ministarstva odbrane.

Vojnici Crne Gore sve cesce u misijama
Crnogorski vojnici su posljednjih godina ucestvovali u brojnim misijama po svijetu, najvise u Avganistanu. Ostre proteste Srbije izazvala je odluka da Crna Gora posalje jednog oficira u misiju KFOR na Kosovu. Naredne godine dva crnogorska vojnika idu i u Irak, gdje ce obucavati tamosnje snage bezbjednosti. Ipak, najvise paznje izazvala je misija u Letoniji gdje su crnogorski vojnici dio misije odvracanja Rusije od pritiska na pribalticke clanice NATO.

U Ministarstvu odbrane kazu da su svjesni da je Crna Gora mala, ali porucuju da zele ravnopravno da pruze doprinos kolektivnoj odbrani saveza, iako su najmlada clanica.

“U Letoniji trenutno imamo angazovanu drugu rotaciju, odnosno jedno inzenjersko odjeljenje od deset pripadnika. Doprinos naporima NATO na ocuvanju stabilnosti saveznicke teritorije nastavicemo i u narednom periodu”, porucuju iz Ministarstva. I zakljucuju da je to “nemjerljivo iskustvo za crnogorske vojnike”.

Dinamo je do nadoknade vodio sa 3:1 i drzao u rukama evropsko proljece, a potom primio dva gola pri cemu posljednji u petoj minuti nadoknade iz penala

Sok i nevjerica vladali su Maksimirom nakon nevjerovatne zavrsnice utakmice Dinamo – Sahtjor (3:3) u kojoj su “modri” primili dva gola u sudijskoj nadoknadi i ostali bez pobjede kojom bi bili korak do plasmana u osminu finala Lige sampiona.

Trener hrvatskog prvaka Nenad Bjelica nije skrivao ogorcenje VAR-om, dok su igraci bili u soku svjesni kakvu su priliku propustili.

Dinamo je do nadoknade vodio sa 3:1 i drzao u rukama evropsko proljece, a potom primio dva gola pri cemu posljednji u petoj minuti nadoknade iz penala kojeg je skrivo Teofil-Katerin oborivsi Pjatova.

“Protivnik sam VAR-a. Svakse sedmice vidimo koliko ima losih procjena, zbog toga sam protivnik,” kazao je Bjelica koji nije zelio otkriti sto je nakon utakmice rekao njemackom sucu Feliksu Brihu.

Sudija je prvo dosudio kazneni udarac zbog nepostojeceg prekrsaja nad Tajsonom, ali je potom nakon pregleda snimke dosudio penal zbog prekrsaja nad ukrajinskom golmanom koji je dosao pred Dinamov gol.

“VAR je za mene nepotreban. Ne znam sto mogu dosuditi, a sto ne mogu. Radije neka sudija pogrijesi i to je ljudski faktor. Igrao se fudbal vec 100 godina bez VAR-a pa moze i dalje”, istaknuo je Bjelica.

Bjelica se osvrnuo i na samu utakmicu dodavsi kako je njegova ekipa do prvog gola bila nervozna.

“U obje utakmice smo zasluzili pobjedu, ali u obje smo osvojili po bod koji nam daju sanse za prolaz. Nemam sto prigovoriti momcima, to je fudbal.”

Istaka je kako jos nista nije izgubljeno i kako ce “modri” u posljednje dvije utakmice ici na pobjedu.

“Mi u iduce dvije utakmice idemo po sest bodova. Danasnja utakmica izmedu Atalante i Mancester sitija je pokazala da su i Englezi ranjivi. Mi uvijek idemo po pobjedu,” naglasio je trener hrvatskog prvaka.

Na tabeli vodi Siti sa 10 bodova, Dinamo i Sahtjor imaju po pet bodova, dok je Atalanta na zacelju s jednim bodom.

U iducem kolu Dinamo 26. novembra gostuje u Milanu protiv Atalante, a u drugom susretu se sastaju Siti i Sahtjor

“Atalanta je danas pokazala da je odlicna ekipa. Necemo raditi nikakve kalkulacije, zelimo pobijediti Atalantu u Milanu.”

DODIK PORUCIO

Predsjedavajuci Predsjednistva BiH Milorad Dodik naglasio je da je predlagao dogovor o nadleznostima predstavnicima drugih entiteta u BiH, kako bi drzava mogla da prezivi, ali ako se nastavi sa negiranjem prava srpskog naroda u BiH, bice protiv takve drzave, porucio je u intervjuu za N1.

“Predlozio sam da se ne spori RS i da niko nikoga ne negira. Vjerujem da bosnjacki narod i njihova elita snosi za BiH najvecu odgovornost. Ne moze BiH da prezivi u uslovima majorizacije Hrvata. Ni mi necemo dozvoliti majorizaciju. Idemo na dogovor. Ne mozete na izborima dati vise glasova jednom clanu Predsjednistva nego samom bosnjackom predstavniku. To nije ta Bosna. Galama mi ne smeta u Sarajevu, ali cesto dolazim u poziciju da predlazem kvalitetna rjesenja o koja su se mnogi oglusili”, porucio je Dodik.

On je naglasio da snaga medunarodne zajednice nije ista kao prije pet ili deset godina.

“Nisam protiv dogovora na bazi onoga sto u Dejtonu pise – napravimo dogovor. Ako se nastavi s ovim, ja sam protiv ove Bosne i Hercegovine. Ako BiH nastavi ovako, ako Bosnjaci ignorisu srpske pozicije i prava, naravno da smo protiv te BiH. Otici cemo na Narodnu skupstinu, donijeti svoje odluke, pa da vidimo sta ce se desiti onda. RS se sprema da izade iz dva – tri sporazuma. Iz svakog ugovora strana koja je potpisala, moze da izade. Ja nisam za to. Mi smo pod pritiskom natjerani na neke stvari”, kazao je, izmedu ostalog, Milorad Dodik.

Na pitanje da li je za “mali Sengen”, koji se pominjao prethodnih dana, Dodik je odgovorio da omoguciti protok ljudi i roba na sto brzi nacin je dobra ideja i da ko je racionalan – treba to da podrzi.

On je objasnio, komentarisuci pitanje o migrantima, da ljudi osjecaju u najmanju ruku bojazan od ugrozavanja bezbjednosti od migranata.

“To su ljudi koje razumijemo sa humanitarnog stanovista, ali njihovo stacioniranje bi ugrozilo bezbjednost, a drugorocno stacioniranje i ostanak na tim prostorima. Ljudi teze da idu ka EU. Usli su preko EU na ovaj prostor, tu je EU nekorektna. Bira potentne migrante za neke poslove, a one u stanju humanitarne potrebe ne. Trazili smo od Savjeta ministara opsezan plan za to, a nijednom to nijesmo dobili. Nepodnosljivo je da Savjet ministara ne postuje Predsjednistvo, a po Ustavu su pomocni organ. Migraciona politika podrazumjeva da poduzimate mjere na granici. Osnovni problem je sto vecina ulazi i sto ne znamo nista o njima”, kazao je Dodik.

Saglasan je da treba ojacati granicu. Potrebno je sprijeciti kanale prelaska koje organizuju ljudi – krijumcari, time bi smanjili priliv migranata.

Paznju privlaci utakmica na “Old Trafordu”, gdje Partizan zeli da pokaze da nije slucajno parirao “davolima” u Beogradu, kada su “crno-bijeli” osteceni od spanskog sudije Estrade za dva penala, od kojih je drugi bio ocigledan – odbrana rukom Brendona Vilijamsa. Tako je utakmicu odlucio gol Marsijala sa penala napravljenog bas nad Vilijmsom

Remijem Vitorije Gimaraes i Arsenala 1:1, otvoreno je 4. kolo Lige Evrope. Arsenal je poveo golom Mustafija u 80. a nakon sjajnih makazica Brazilca Duartea u prvom minutu nadokande, domaca ekipa je propustila dvije velike sanse da se revansira “tobdzijama” za poraz na “Emirejtsu” (3:2). Danas ce biti odigrane jos 23 utakmice.

Paznju privlaci utakmica na “Old Trafordu”, gdje Partizan zeli da pokaze da nije slucajno parirao “davolima” u Beogradu, kada su “crno-bijeli” osteceni od spanskog sudije Estrade za dva penala, od kojih je drugi bio ocigledan – odbrana rukom Brendona Vilijamsa. Tako je utakmicu odlucio gol Marsijala sa penala napravljenog bas nad Vilijmsom.

Grafika
Grafika(Foto: Graphic News)

– Partizan je odlicna ekipa, ali bice nam lakse nego u Beogradu. Oni ce se braniti, i samo treba da obratimo paznju na nekoliko brzih igraca u kontri. Nas cilj je pobjeda, kako bismo prebrinuli brige o plasmanu u nokaut fazu LIge Evrope – kazao je Brazilac Fred.
Junajted je lider grupe L, sa sedam bodova, AZ ima pet, a Partizan cetiri.

– U prvih 20-ak minuta u Beogradu smo bili malo impresionirani imenom rivala, a sad vec znamo sa cime cemo se suociti i ocekujem bolju reakciju od pocetka. Vazno je da izdrzimo pocetni pritisak i uz nesto bolju igru nego u Beogradu mozemo postici i vise od gola. Ukoliko i na stadionu rivala odigramo dobro, znacemo da je ekipa na pravom putu – rekao je Savo Milosevic, trener Partizana.
Medu 20 igraca Partizana koji su otputovali na kultni “Old Traford” su i crnogorski reprezentativci Aleksandar Scekic i Igor Vujacic.
I Adam Marusic bi tebalo da bude u sastavu Lacija, koji je u nezavidnoj poziciji pred utakmicu sa Seltikom. Laciju je pobjeda imperativ, nakon sto je oba gostovanja izgubio preokretom – Seltiku 2:1 i prethodno Kluzu identicnim rezultatom. Lacio mora da ponovi igre iz Sertije A, u posljednje tri utakmice kako bi izborio proljece u Evropi.

Za razliku od Marusica, Aleksandar Boljevic ce zbog povrede misica propustiti revans Ajntrahtu u Lijezu. Boljevic je bio asistent za Standard u porazu u Frankfurtu (2:1). U toj grupi F, Arsenal je lider sa 10 bodova, Ajntraht ima sest, a Standard tri. Gimaraes je juce osvojio prvi bod.

Hjuston je kod kuce sa 129:112 savladao Golden stejt, a do pobjede ga je vodio Dzejms Harden sa 26 koseva i 13 asistencija

Hrvatski kosarkas Bojan Bogdanovic bio je jedan od najboljih u pobjedi Jute nad Filadelfijom 106:104 – u 35 minuta ubacio 20 je poena (sut iz igre 9/18, trojke 2/5), uz sest skokova i pet asistencija.

Najbolji strijelac pobjednicke ekipe bio je Donovan Micel koji je ubacio 24 kosa uz osam skokova i pet asistencija.

Siksersi su osim poraza dozivjeli jos jedan udarac, ostali su bez Bena Simonsa koji je povrijedio rame. Najbolji u redovima Filadelfije bio je Dzoel Embid koji je utakmicu zavrsio sa 27 poena i 16 skokova.

Milvoki je u gostima sa 129:124 pobijedio LA Kliperse koji su igrali bez Kavaja Lenarda.

Janis Adetokumbo je za pobjedu Baksa zabio 38 porena, upisao 16 skokova i devet asistencija.

Montrez Harel i Lu Vilijams su predvodili Kliperse sa po 34 kosa.

Hjuston je kod kuce sa 129:112 savladao Golden stejt, a do pobjede ga je vodio Dzejms Harden sa 26 koseva i 13 asistencija.

Osim Hardena dabl-dabl ucinak kod Hjustona su upisali i Klint Kapela i Pi Dzej Taker. Taker je ubacio 22 kosa uz 11 skokova, a Kapela 19 poena uz 16 skokova.

Ratnice, kojima su tri glavna igraca iz prve petorke (Stef Kari, Drermond Grin, D’Andelo Rasel) povrijedeni, predvodio je Alek Burks sa 28 koseva.

Dalas je do pobjede vodio Luka Doncic sa 27 poena i po sedam skokova i asistencija

Orlando je dozivio jos jedan poraz, sesti u sezoni, cetvrti zaredom – u tijesnom mecu izgubili su od Dalasa 107:106.

Nikola Vucevic je bio na visokom nivou – blizu tripl-dabla (19 poena, 11 skokova i sedam asistencija), a na kraju promasio sut za tri, koji je mogao da donese pobjedu njegovom timu.

Efikasniji od Vucevica u ekipi Orlanda bio je Aron Gordon sa 27 poena.

Dalas je do pobjede vodio Luka Doncic sa 27 poena i po sedam skokova i asistencija.

“Do sada su imali manir brisanja imena sa dokumenata kojim su, iako neuspjesno, ipak pokusavali prikriti identitet lica koja nezakonito zaposljavaju po partijskoj direktivi. Medutim, kada su poslije brojnih javnih upozorenja konacno shvatili da to ne smiju raditi, dosjetili su se da pod izgovorom zastite licnih podataka proglase tajnom iznose naknada koje isplacuju po ugovorima, od kojih je ogromna vecina nezakonita”

Opstinski odbor Crnogorske Tivat otkriva skandalozno ponasanje Kusovca i njegovih sluzbenika koji na perfidne nacine pokusavaju sakriti informacije o nezakonitom zaposljavanju i trosenju budzeta, saopsteno je danas iz te partije.

“Do sada su imali manir brisanja imena sa dokumenata kojim su, iako neuspjesno, ipak pokusavali prikriti identitet lica koja nezakonito zaposljavaju po partijskoj direktivi. Medutim, kada su poslije brojnih javnih upozorenja konacno shvatili da to ne smiju raditi, dosjetili su se da pod izgovorom zastite licnih podataka proglase tajnom iznose naknada koje isplacuju po ugovorima, od kojih je ogromna vecina nezakonita. Skandalozna je cinjenica da u zvanicnim rjesenjima izmisljaju obrazlozenja koja nemaju utemeljenje niti u jednom propisu. Ne radi se ovdje o zaradama u skladu sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, mada ni tada ne bi smjeli sakriti iznos, nego o naknadama koje se proizvoljno odreduju mimo zakona za kratkorocno angazovanje lica za obavljanje nekog posla van djelatnosti organa, a vecinom se radi o nezakonitom zaposljavanju lica zloupotrebom ugovora o privremenim i povremenim poslovima, pa tim prije ne smiju biti skriveni od javnosti. Interes javnosti je da zna kome i koliko se isplacuje iz budzeta koji se puni placanjem poreza svih gradana, a narocito je interes javnosti da zna kako bahato, bezobzirno i krajnje nezakonito trose nase pare radi licnih i partijskih interesa”, istakao je Goran Bozovic, predsjednik OO Crnogorske Tivat i clan Predsjednistva Crnogorske.

U Crnogorskoj navode da skrivanje naknada po ugovorima predstavlja odraz skandalozne beskrupuloznosti i bezobrazluka, koji prevazilazi svaku mjeru, a jednako karakterisu i nonsalantno ponasanje sluzbenika Sekretarijata za finansije i lokalne javne prihode na celu sa Rajkom Jovicevic (DPS) koji u kontinuitetu ignorisu zahtjeve kojima traze informacije u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama.

“G-da Jovicevic “cuti” na sest dostavljenih zahtjeva jer je potpuno svjesna da ce nakon toga neizbjezno uslijediti dodatno raskrinkavanje Kusovca i njegovih pulena, ali i nje kao lica koje finalno odobrava isplate. Tu su brojne sumnjive isplate sa tekuce budzetske rezerve bez ikakvog obrazlozenja koje se mjere desetinama hiljada eura, zatim isplate sredstava odredenim sportskim klubovima iz Niksica, kao da je Niksic mjesna zajednica u Tivtu. Posebno je interesantna za javnost isplata pozajmice Sindikalnoj organizaciji JP Regionalni vodovod na cijem je celu Goran Jevric, koordinator DPS-a za Tivat, u iznosu od 50 hiljada eura, ali i isplate naknada clanovima raznih komisija kojima svojim partijskim uhljebima obezbjeduju dodatne apanaze, izvjestaj o naplati zakupa opstinske sale de sumnjamo na zloupotrebu drzavnih resursa u partijske svrhe, kao i popis lica na platnom spisku Opstine Tivat kojim bi se utvrdilo dodatno povecanje broja zaposlenih koji sada iznosi oko 195 lica samo u organima lokalne uprave. Jos skandaloznija je cinjenica da Agencija za zastitu licnih podataka i slobodan pristup informacijama cutanjem na podnesene zalbe stiti nezakonito ponasanje u kontinuitetu g-de Jovicevic, cime direktno stimulisu dalje krsenje zakona, a cime i sama Agencija evidentno cini prekrsaj. S tim u vezi podnesene su tuzbe upravnom sudu za cutanje uprave i krsenje zakona, za sto ce i Opstina i Agencija, kao i g-da Jovicevic i g-din Dokaj, predsjednik Savjeta agencije, kao odgovorna lica u navedenim organima platiti paprene kazne za nacinjene prekrsaje u kontinuitetu, i opet dostaviti sve trazene informacije, jer jednostavno to moraju uciniti po zakonu”, naglasava Bozovic.

Iz Crnogorske isticu da Kusovac brutalno krsi odluku Vlade Crne Gore o moratorijumu na zaposljavanje u javnom sektoru koja je na snazi od jula 2018. godine, a koja je nedavno produzena do 1. marta 2020. godine, te da otvoreno prkosi premijeru Dusku Markovicu i ministarki javne uprave Suzani Pribilovic koji kao floskule demagoski ponavljaju da zele smanjiti javnu administraciju i uciniti je efikasnijom i funkcionalnijom.

“Pored zloupotrebe nezakonitih ugovora kojima partijski bukvalno ,,trpa” u Opstinu Tivat clanove vladajuce koalicije po sopstvenom nahodenju, njemu podobne, bez javnog oglasavanja, bez ikakve provjere, samovoljno im odredujuci visinu naknade za obavljanje posla, Opstina Tivat konstantno raspisuje javne oglase kojima postepeno lica sa nezakonitih ugovora zaposljava u skladu sa zakonom na neodredeno vrijeme. Na ovaj nacin Kusovac svjesno i namjerno uskracuje prava gradana na slobodno zaposljavanje pod jednakim uslovima, sto predstavlja ozbiljno krivicno djelo”, porucuju iz Crnogorske

“Dzabe krijete informacije koje predstavljaju dokaze kako zloupotrebom polozaja i nesavjesnim radom u sluzbi unistavate nas grad. Da li ste svjesni cinjenice da ste potpisali preko 160 nezakonitih akata o zaposljavanju u Opstini Tivat za vrijeme Vaseg mandata u trajanju od nepunih 15 mjeseci, g-dine Kusovac, te da ste time direktno ostetili budzet u bruto iznosu od preko 250 hiljada eura, uz izvjesno nanosenje stete i dalje, jer mnogi ugovori jos traju, a u meduvremenu zakljucujete nove ili ih produzavate sa istim licima? Da li ste svjesni da cinite krivicna djela u produzenom trajanju za koja su predvidene dugogodisnje zatvorske kazne, od kojih Vas uz ostala brojna nedjela ni Bog sam ne moze spasiti, ako je Crna Gora pravna drzava? Ako nije sad, bice uskoro, budite sigurni. I dzabe nadlezni zmure na sve ovo uprkos brojnim dokazima, jasno nam je da im ne pada na pamet da pokrenu postupak po sopstvenoj inicijativi, i zato cu se licno potruditi da ne sede skrstenih ruku kad ste Vi i vasi saradnici u pitanju”, zakljucio je Bozovic.

  • Ljiljanić: Nema dogovora oko političke krize u Podgorici
    on 10/06/2026 at 19:16

    Demokratska narodna partija i Pokret Evropa sad nisu mogle da se usaglase i večeras nije došlo do dogovora većine, kazala je Nađa Ljiljanić iz Pokreta za Podgoricu. Podsjetimo, večeras je u Skupštini Glavnog grada održan sastanak predstavnika većine, a tema sastanka bila je rješavanje aktuelne političke situacije.

  • DPS: Vlast želi da obezbijedi kontrolu nad Javnim servisom
    on 10/06/2026 at 17:48

    Proces izbora članova Savjeta RTCG u potpunosti je kompromitovan zbog očigledne namjere parlamentarne većine da obezbijedi političku kontrolu nad Javnim servisom. Zbog toga poslanici Demokratske partije socijalista neće davati legitimitet ovakvom procesu, saopšteno je iz najjače opozicione partije.

  • PES u Sarajevu: Uvjereni smo da je članstvo Crne Gore u EU ostvariv cilj
    on 10/06/2026 at 17:00

    Delegacija Pokreta Evropa sad učestvovala je na EPP EU-Enlargement Study Visit & Conference u Sarajevu, jednom od najvažnijih skupova Evropske narodne partije posvećenih politici proširenja Evropske unije i budućnosti Zapadnog Balkana, saopšteno je iz PES-a.

  • Leković: Crna Gora više nije utočište mafijaša
    on 10/06/2026 at 15:00

    Jutrošnje ubistvo u centru Barselone, izvršeno na svega nekoliko metara od zgrade policije, pokazalo je ono što odgovorni ljudi odavno govore, ne postoji apsolutna bezbjednost, čak ni u najvećim evropskim metropolama sa neuporedivo većim resursima, tehnikom i brojem policajaca, kazao je poslanik Demokratske Crne Gore, Momčilo Leković.

  • Bečić i Krapović zahvalili pripadnicima VCG: Samit pokazao snagu bezbjednosnog sektora
    on 10/06/2026 at 14:38

    Potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić poručio je da su pripadnici Vojske Crne Gore bili jedna od ključnih karika uspješne organizacije samita.

  • DPS inicirao kontrolno saslušanje zbog položaja penzionera
    on 10/06/2026 at 12:29

    Poslanički klub Demokratske partije socijalista (DPS) inicirao je kontrolno saslušanje resornih ministara zbog, kako tvrde, teškog položaja u kojem se nalaze penzioneri.

  • Konatar: Za povećanje penzija od 40 eura nije potreban dodatni novac u budžetu niti novo zaduženje
    on 10/06/2026 at 08:49

    Za povećanje penzija u Crnoj Gori od 40 eura, kako je predložio Građanski pokret URA, nijesu potrebna dodatna sredstva u budžetu niti novo zaduženje, kazao je poslanik URA Miloš Konatar.

  • "Samit u Tivtu potvrda evropskog puta Crne Gore"
    on 10/06/2026 at 05:41

    Organizacija samita u Tivtu, veliko je međunarodno priznanje za Crnu Goru kojim naša država potvrđuje svoju evropsku opredijeljenost, ocijenio je politikolog Aleksandar Ćuković. Vraćanje srpskih državljana sa aerodroma u Tivtu i zadržavanje naših građana na granici sa Srbijom neće narušiti odnose između dvije zemlje, smatra Ćuković. Ta dešavanja, kako navodi, koriste se za interne potrebe u susjednoj državi.

  • Kurpejović Cikotić: Evropska integracija ostaje ključ stabilnosti i napretka regiona
    on 09/06/2026 at 21:26

    Evropska integracija ključ je dugoročne stabilnosti i prosperiteta regiona, poručila je generalna direktorica za multilateralne poslove u Ministarstvu vanjskih poslova (MVP) Nizaheta Kurpejovi Cikotić na sastancima Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) i Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP).

  • Ibrahimović sa Izetbegovićem o položaju Bošnjaka i evropskom putu Crne Gore i BiH
    on 09/06/2026 at 17:10

    Delegacija Bošnjačke stranke, predvođena predsjednikom Ervinom Ibrahimovićem, sastala se danas u Sarajevu sa predsjednikom Stranke demokratske akcije Bakirom Izetbegovićem, gdje je razgovarano o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, saradnji dvije države, kao i položaju bošnjačkog naroda u regionu. Sagovornici su istakli značaj jačanja saradnje bošnjačkih političkih predstavnika i nastavka evropskog puta obje države.

  • Radunović: Plaža Čedomira Popovića građena po planu iz vremena DPS-a
    on 10/06/2026 at 13:05

    Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović tvrdi da je vlasnik kompanije "Carine" Čedomir Popović gradio plažu u Baošićima po planu koji je usvojen 2018. kada je Demokratska partija socijalista (DPS) bila na vlasti.

  • Raspisan tender za bulevar Velje brdo vrijedan 33 miliona
    on 10/06/2026 at 12:10

    Raspisivanjem tendera za izgradnju bulevara Velje brdo započinje nova faza jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Podgorici, kojim će ovo naselje biti direktno povezano sa gradskom saobraćajnom mrežom. Vrijednost radova iznosi 33 miliona eura bez PDV-a.

  • ZZZ: Manje nezaposlenih
    on 10/06/2026 at 11:39

    U Crnoj Gori je na kraju maja bilo 24,75 hiljada nezaposlenih, 3,2 odsto manje nego u aprilu, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).

  • Cijene nafte na blizu 95 dolara
    on 09/06/2026 at 18:34

    Cijene nafte porasle su u ponedjeljak i približile se nivou od 95 dolara po barelu, usljed zabrinutosti trgovaca zbog ponovnog zaoštravanja sukoba između Izraela i Irana, kao i signala iz Teherana da bi novi izraelski napadi na Liban mogli ugroziti i pomorski saobraćaj kroz Crveno more.

  • CGES jača upravljačku strukturu i potvrđuje finansijsku stabilnost pred novi investicioni ciklus
    on 09/06/2026 at 16:13

    Vanredna Skupština akcionara Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES), koja je održana danas, označila je početak nove razvojne faze kompanije, obilježene snažnim investicionim ambicijama, unapređenjem korporativnog upravljanja i daljim jačanjem povjerenja akcionara, partnera i finansijskih institucija.

  • Nova partnerstva za snažniju ekonomsku saradnju
    on 09/06/2026 at 14:51

    Robna razmjena između Crne Gore i Austrije bilježi kontinuirani rast, ali postoji dodatni prostor za unapređenje saradnje, posebno kroz povećanje izvoza, razvoj proizvodnih kapaciteta i realizaciju zajedničkih projekata, saopštila je predsjednica Privredne komore (PKCG), Nina Drakić.  

  • Poreska uprava: IRMS se unapređuje, nema suspenzije zakonskih rokova
    on 09/06/2026 at 13:47

    Poreska uprava saopštila je da od početka primjene novog IRMS sistema vodi kontinuiranu komunikaciju sa računovođama i poslovnom zajednicom, poručujući da će opravdani tehnički problemi biti razmatrani pojedinačno, ali da nema prostora za obustavu zakonskih obaveza i uvođenje paralelnih procedura.

  • Vukić: Anketni odbor ispitivaće slučaj Vektra Boke
    on 09/06/2026 at 13:44

    Nevladino udruženje Udruženje radnika Vektra Boka AD Herceg Novi organizovalo je protestno okupljanje ispred kancelarije javne izvršiteljke Jasminke Bajović na Toploj, kako bi ukazali na nepravilnosti prilikom prodaje hotela Igalo i iskazali protivljenje uvođenju stečaja. Kako je poručeno, krajem mjeseca biće održana sjednica Anketnog odbora Skupštine Crne Gore, posvećena isključivo problemima bivših radnika Vektra Boke.

  • Računovođe traže hitnu reakciju zbog problema sa IRMS sistemom: Posljedice ne smiju snositi privreda i poreski obveznici
    on 09/06/2026 at 12:08

    Grupa računovođa i zaposlenih u računovodstvenoj struci uputila je otvoreno pismo Poreskoj upravi i Ministarstvu finansija upozoravajući na, kako navode, ozbiljne probleme nastale od početka primjene IRMS sistema. Pismo je podržano online peticijom koju je za jedan dan potpisalo više od 500 računovođa i stručnih lica iz ove oblasti.

  • ASP: Do kraja kvartala potrebno usvojiti ključne zakone iz oblasti pravosuđa
    on 09/06/2026 at 11:33

    Shodno Programu pristupanja Crne Gore Evropskoj Uniji (EU), crnogorski parlament bi u oblasti pravosuđa i oblasti borbe protiv korupcije do kraja drugog kvartala trebalo da usvoji sedam izmijenjenih ili novih zakona, koji su uglavnom prošli javne rasprave, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu.